Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: Pn-759/2022-44

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda dr. sc. Dijani Vragović, u pravnoj stvari tužiteljice TĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Marko Višić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, koga zastupa punomoćnica Dajana Tica, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 13. lipnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 29. svibnja 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, da tužiteljici TĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati iznos od 1.994,82 EUR-a sa zateznim kamatama koje teku od 18. ožujka 2022. pa do dana isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

    II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak ovog postupka u iznosu od 3.459,60 eura sa zateznim kamatama koje teku od 29. svibnja 2026. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica u tužbi navodi da se 8. svibnja 2020. u Kaštel Lukšiću, dogodila prometna nezgoda na kolniku ulica Magistrala Pape Ivana Pavla II, u kojoj je oštećeno vozilo tužiteljice registarske oznake [registarska oznaka], marke Porsche Cayenne, kojim je u vrijeme nezgode upravljao DĐ, suprug tužiteljice. Navodi da je prometnu nezgodu uzrokovao ĐĐ koji je upravljao osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka], na način da je udario u vozilo tužiteljice te je na vozilu nastala velika materijalna šteta. U trenutku nezgode vozilo registarske oznake [registarska oznaka] bilo je osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj: 08118031416. Protiv ŠĐ vođen je prekršajni postupak pred Općinskim sudom u Splitu, Stalna služba u kaštel Sućurcu, pod brojem Pp P - 5276/2020 te je oslobođen optužbe presudom od 18. ožujka 2021. Nadalje ističe da je tužiteljici nastala šteta u ukupnom iznosu od 30.060,00 kn. Tužiteljica je podnijela odštetni zahtjev tuženiku koji je utvrdio zahtjev osnovanim do iznosa od 15.030,00 kuna, odnosno do 50% ukupnog iznosa nastale štete. Predlaže da sud usvoji tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka, sve sa zakonskim kamatama.

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju, osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva te odgovornost za nastanak štetnog događaja. Osporava pravo tužiteljici na potraživanje naknade štete. Osporava tijek zatraženih zateznih kamata te predlaže odbiti tužbeni zahtjev i obvezati tužitelja na naknadu troškova postupka. Podneskom od 25. lipnja 2024. tuženik čini nespornom visinu štete na vozilu tužiteljice, a podneskom od 29. travnja 2026. čini nespornim i aktivnu legitimaciju.

    3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u službenu bilješku Postaje prometne policije Split od 23.05.2020. (list 4-5 spisa), prigovor tužiteljice od 04.05.2021. (list 6 spisa), presliku prometne dozvole (list 7 spisa), presliku Presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Kaštel Sućurcu broj Pp P- 5276/2020 od 18.03.2021. (list 8-11 spisa), spis MUP-a, PU Splitsko-dalmatinska, PPP Split Klasa: 211-04/20-P-636/2022 (list 31-37 spisa), izveden je dokaz zamolbenim saslušanjem svjedoka DĐ i ĐĐ pred Općinskim sudom u Splitu 23.02.2023. (list 41-43 spisa), provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Berislavu Šimunoviću (list 70-75 spisa). Sud nije proveo dokaz saslušanjem tužiteljice s obzirom da je pun. tužiteljice odustao od izvođenja tog dokaza na ročištu 23.01.2023. pred Općinskim sudom u Splitu (list 43 spisa).

    4. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP) , sud je utvrdio da je zahtjev tužiteljice osnovan.

    5. Predmet spora u ovom predmetu jest zahtjev tužiteljice na naknadu imovinske štete na vozilu u iznosu 1.994,82 eura (ranije 15.030,00 kn), a koja šteta je nastala u prometnoj nezgodi 8. svibnja 2020.

    6. U konkretnom je predmetu sporno pravo tužiteljice da potražuje naknadu štete i dinamika nastanka štetnog događaja. S tim u vezi sporna je odgovornost osiguranika tuženika u smislu odredbe čl. 1072. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje ZOO) . Među strankama nije sporna visina štete na vozilu ni aktivna i pasivna legitimacija.

    7. Odredbom čl. 1072. st. 1. ZOO-a propisano je da kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj. Prema stavku 2. istog članka ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje, odnosno ako nema krivnje nijednog, vlasnici odgovaraju na jednake dijelove ako pravičnost ne zahtijeva što drugo (stavak 3.).

    8. Radi utvrđivanja osnovanosti osnove sud je izvršio uvid u spis Postaje prometne policije Split u vezi nezgode od 8.5.2020. u Kaštel Lukšiću (list 31 -37 spisa), izveden je dokaz zamolbenim saslušanjem svjedoka DĐ i ĐĐ pred Općinskim sudom u Splitu 23.02.2023. (list 41-43 spisa), provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Berislavu Šimunoviću

    8.1. Iz iskaza svjedoka DĐ proizlazi da se predmetni štetni događaj zbio 2020., u 5 mjesecu oko 19,20 sati kad je bio dan i lijepo vrijeme. Kretao se kolnikom Ulice Magistrala Pape Ivana Pavla II. i to osobnim automobilom marke Porsche južnom kolničkom trakom, lijevom prometnom trakom iz smjera zapada u smjeru istoka prema Splitu. Kretao se nekih cca 70 km/h, a koja je brzina na tom dijelu ceste dozvoljena. Vozio je točno po sredini lijeve prometne trake. Gospodin ĐĐ se kretao u istom smjeru, ali u desnoj traci i bio je malo ispred njega za pola osobnog vozila kada je u jednom trenutku skrenuo u lijevo. U traci ispred svjedoka DĐ nije bilo vozila, dok je ispred ĐĐ bilo vozila i očita namjera mu je bila zaobići auto ispred njega. U jednom trenutku je došlo do vozila kada je upotrijebio zvučni signal, međutim do udara je došlo i u tom je trenutku smotao volan u lijevo te je došlo do dodira sa „kornižom“. Iako se po sredini nalazila metalna ograda u nju nije udario. Nakon udara se zaustavio nekih 50-ak metara do 100 metara. Misli da su se istovremeno sa autima zaustavili nakon udara. U nezgodi su na autu nastala oštećenja sa desne strane, prednji zadnji lim i oboja vrata. Kada kaže udar misli na grebanje.

    8.2. Iz iskaza svjedoka ĐĐ proizlazi da se prometna nezgoda dogodila u Kaštel Lukšiću na brzoj cesti Ulici Magistrale Pape Ivana Pavla II. Upravljao je automobilom marke Citroen Berlingo brzinom cca 50 km/h. Kretao se južnom kolničkom trakom i to u desnom smjeru Trogir-Split. Predmetnim trakom se vozio po sredini. Nije uočio vozilo kojim je upravljao DĐ već je samo u jednom trenutku osjetio udarac, ali ne u svoje vozilo. Nakon toga je pogledao u retrovizor i kad je doletio DĐ te je od pola njegovog automobila prema naprijed sa svojim automobilom DĐ ogrebao isti i to sa lijeve strane, Pritom mu je odvalio i lijevi retrovizor. Nakon toga se zaustavio nakon nekih 5-6 m jer nije vozio brzo, a DĐ je proletio naprijed i zaustavio se na predjelu gdje se ulazi na pumpnu stanicu 50 m ispred njega. Nije vidio da bi DĐ udario u zaštitnu ogradu. Prije nego je DĐ oštetio njegovo vozilo, ispred njega se kretalo vozilo te je namjera tog vozača bila da skrene udesno. To se vozilo kretalo najviše 20-30 km/h. Da ne bi zakačio to vozilo dao se u lijevo za nekih 50 cm.

    8.3. Vještak Berislav Šimunović je u nalazu i mišljenju naveo da su se neposredno prije štetnog događaja oba vozila sudionika predmetnog štetnog događaja kretala u istom smjeru. Pri tom se teretno vozilo osiguranika tuženika kretalo, nešto ispred vozila tužiteljice, u desnoj, a vozilo tužiteljice u lijevoj prometnoj traci. U ovom štetnom događaju vozilo tužiteljice je s desnim bočnim dijelom došlo u kontakt sa lijevim bočnim dijelom teretnog vozila osiguranika tuženika. Oblik oštećenja ukazuje da se radi o bočnom okrznuću vozila. U nastavku je vozilo tužiteljice skrenulo lijevo, pri čemu je s lijevim kotačima zahvatilo sjeverni rubni kamen. Za izračun brzina kretanja oba vozila, neposredno prije i u trenutku štetnog događaja, nema elemenata. Može se samo zaključivati da je brzina vozila tužiteljice bila nešto veća od brzine kretanja teretnog vozila osiguranika tuženika. Uzrok ovog štetnog događaja je činjenica da je jedno od vozila prešlo (skrenulo) u prometnu traku kojom se kretalo drugo vozilo. Tehničkim putem nije moguće utvrditi koje je od vozila iz svoje prometne trake prešlo u prometnu traku drugog vozila, i na taj način uzrokovao predmetni štetni događaj. Prema iskazu vozača teretnog vozila osiguranika tuženika, on je neposredno prije štetnog događaja skrenuo u lijevo (što se slaže i s iskazom vozača vozila tužiteljice) i na taj je način uzrokovao predmetni štetni događaj. Da su se oba vozila cijelo vrijeme kretala svojim prometnim trakama, do ovog štetnog događaja ne bi došlo.

    8.4. Stranke nisu imale primjedbena nalaz i mišljenje vještaka. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka budući da je sačinjen jasno i obrazloženo, nije u proturječnosti sa sobom ili s izviđenim okolnostima, te je u skladu s ostalim izvedenim dokazima.

    8.6. S obzirom da iz iskaza oba svjedoka suglasno proizlazi da je osiguranik tuženika u jednom trenutku sa sredine trake kojom se vozio pomaknuo svoje vozilo u lijevo za 50 cm prema traci u kojoj se vozio vozač vozila u vlasništvu tužiteljice te da je nakon toga došlo do udara odnosno kontakta između dvaju vozila, sud utvrđuje da je upravo radnja osiguranika tuženika, skretanje u lijevo dovelo do nastanka prometne nezgode. Naime, iz navedenih utvrđenja proizlazi da se osiguranik tuženika nije pridržavao propisa iz čl. 43. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15 i 108/17, dalje ZSPC) kojima je propisano da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

    9. Slijedom navedenog, sud je utvrdio isključivu odgovornost osiguranika tuženika za nastalu štetu, slijedom čega je prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan na temelju odredbe čl. 1072. st. 1. ZOO-a. Kako među strankama nije sporna visina nastale štete to je tužiteljici dosuđen zatraženi iznos od 1.994,82 eura.

    10. Tužiteljici na navedeni iznos imovinske štete pripadaju i zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva u skladu s odredbom čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine, broj 151/05, 36/09, 75/09 76/13 i 152/14), s obzirom da je riječ o naknadi štete iz prometa usmjerene prema osiguratelju. Kako je tužitelj tražio zatezne kamate od dana podnošenja tužbe iste su mu tako dosuđene. Naime, gore citiranom odredbom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno tužbe (tako i VSRH u odluci broj Rev 2240/2016-2 od 12. studenog 2019.). Visina stope zatezne kamate dosuđena je sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a.

    11. U skladu s odredbom čl. 155. i 154. st. 1. ZPP-a tužiteljica ima pravo na naknadu parničnih troškova prema odredbama Tbr. 7., 8., 9., 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23), prema troškovniku predanom na ročištu održanom 19. svibnja 2026., i vrijednosti predmeta spora, i to za sastav odštetnog zahtjeva iznos od 200,00 eura, sastav tužbe iznos od 200,00 eura, podnesaka od 12. svibnja 2022., 6. veljače 2023. i 24. prosinca 2024 ., svaki u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8.1. Tarife), za zastupanje po punomoćniku na ročišt ima 3. listopada 2022., 23. siječnja 2023., 19. travnja 2023., 19. ožujka 2024., 13. lipnja 2025. i 19. svibnja 2026., svaki u iznosu od 200,00 eura (Tbr.9.1. Tarife), za zastupanje na ročištima 25. srpnja 2025. i 22. travnja 2026., svaki u iznosu od 100,00 eura (Tbr.9.2), ukupno 2.400,00 eura, što uvećano za PDV (25%) iznosi 3.000,00 eura. Sukladno odredbama Tarife sudskih pristojbi sadržane u Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj: 118/18 i 51/23) tužiteljica ima pravo na trošak sudske pristojbu na tužbu u iznosu od 33,20 eura, na presudu u iznosu od 66,40 eura, te trošak predujma za izvođenje dokaza prometnim vještačenjem u iznosu od 360,00 eura.

    11.1. Tužiteljici nije priznat trošak za sastav podneska od 18. siječnja 2024., jer isti nije bio potreban za vođenje ove parnice u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a prema kojoj sud prilikom odlučivanja o troškovima određuje naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice cijeneći pri tome brižljivo sve okolnosti i vodeći računa o pravilima za pripremanje glavne rasprave.

    13. Slijedom navedenog, u skladu s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP, naloženo je tuženiku naknaditi tužiteljici ukupan trošak postupka u iznosu od 3.459,60 eura zajedno sa zateznim kamatama na temelju odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, kako je to odlučeno u točki II. izreke.

    U Zagrebu, 29. svibnja 2026.

    Sutkinja:

    dr. sc. Dijana Vragović

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje županijski sud.

    DNA:

    - tužitelj po pun.

    - tuženik po pun.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.