Posl.br.Ovr.191/2026

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23, Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Ani Poljanić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja A1 Hrvatska d.o.o., OIB 29524210204, Vrtni put 1, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Toš, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenika HDB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Maja Krstović, odvjetnica u Dubrovniku, radi prigovora ovršenika u postupku izravne naplate, dana 29. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenice za donošenjem rješenja kojim se proglašava nedopuštenom pljenidba i prijenos po zahtjevu ovrhovoditelja za izravnu naplatu od 13. travnja 2026. temeljem rješenja o ovrsi Javnog bilježnika Anice Hukelj iz Zagreba posl.br.Ovrv.4588/2010 donesenog 2. travnja 2010.

II. Odbija se prijedlog ovršenice za donošenjem rješenja kojim se odgađa izdavanje naloga bankama za prijenos sredstava po zahtjevu ovrhovoditelja za izravnu naplatu od 13. travnja 2026. temeljem rješenja o ovrsi Javnog bilježnika Anice Hukelj iz Zagreba posl.br.Ovrv.4588/2010 donesenog 2. travnja 2010.

III. Odbija se prijedlog ovršenice da joj ovrhovoditelj naknadi troškove postupka u iznosu od 408,18 EUR.

i z a k l j u č i o j e

1. Upućuje se ovršenica, da u roku od 15 dana od dana primitka ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate po zahtjevu ovrhovoditelja za izravnu naplatu od 13. travnja 2026. temeljem rješenja o ovrsi Javnog bilježnika Anice Hukelj iz Zagreba posl.br.Ovrv.4588/2010 donesenog 2. travnja 2010. jer je nastupila zastara potraživanja ovrhovoditelja

2. Pokretanje parnice ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine.

Obrazloženje

1.1. U svom prijedlogu od dana 17. travnja 2026. (koji je zaprimljen tog dana pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, a ovom sudu ustupljen po pravomoćnosti rješenja koje je taj sud donio pod poslovnim brojem Ovr.1249/2026-4 i to dana 4. svibnja 2026.) ovršenica navodi da je ovrhovoditelj 13. travnja 2026. temeljem rješenja o ovrsi Javnog bilježnika Anice Hukelj iz Zagreba posl.br.Ovrv.4588/2010 donesenog 2. travnja 2010. podnio zahtjev za izravnu naplatu protiv nje pri Financijskoj agenciji. Poziva se na čl. 233 ZOO-a prema kojem sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom, odlukom drugog nadležnog tijela vlasti ili nagodbom pred sudom zastarijevaju za deset godina, pa i one za koje zakon inače predviđa kraći rok. Time je pljenidba po rješenju koje je javni bilježnik donio 2. travnja 2010. nedopuštena. U drugom podnesku se traži donošenje rješenja kojim će se naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u kojem navodi da je podnesen prijedlog za proglašenje pljenidbe nedopuštenom jer je nastupila zastara potraživanja (kako je ranije i opisano). Ovršenica ističe da bi za nju provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta budući da su njena primanja jedini izvor prihoda u obitelji, te da bi njihova egzistencija bila dovedena u pitanje. Smatra da je učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe za nju nastala nenadoknadiva šteta, te predlaže prihvatiti prijedlog da se odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos sredstava.

2. Prijedlog je zaključkom od dana 5. svibnja 2026. dostavljen na očitovanje ovrhovoditelju, a ovrhovoditelj se podneskom od dana 12. svibnja 2026. očitovao na način da je naveo da je osnova u međuvremenu povučena sa izravne naplate.

3. Sud je izvršio uvid u dostavljene isprave i to zahtjev za izravnu naplatu (stranica 5- 8 spisa), rješenje o ovrsi javnog bilježnika Anice Hukelj iz Zagreba posl.br. Ovrv.4588/10 od 2. travnja 2010. sa klauzulom pravomoćnosti i ovršnosti (stranica 9- 11 spisa), specifikaciju naplate (stranica 56 spisa).

4.1. Čl. 210. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14 , 73/17, 131/20, 114/22 - u daljnjem tekstu OZ) propisuje da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine ili na drugi način sazna za takvu naplatu protiv njega može od suda predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenom.

4.2. Čl. 210. st. 2. Ovršnog zakona propisuje da se na prijedlog proglašenje pljenidbe i prijednosa sredstava povodom zahtjeva za izravnu naplatu tražbine na temelju ovršne odluke suda, na odgovarajući način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi iz čl. 50. i 53. istog.

5. Cijeneći sve navode i priložene dokaze sud nalazi da prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, u dijelu u kojem je u ovom postupku ovlašten odlučivati, nije osnovan. To jer se ovršenica ne poziva na ni jedan od razloga koji propisuje čl. 50. st.1. OZ-a (a na koje upućuje odredba čl. 210 OZ-a), o kojem sud odlučuje u ovoj vrsti postupka već njeni žalbeni razlozi isključivo predstavljaju one iz toč.11. istog članka.

6. Zastara tražbine, na što se poziva ovršenica, je žalbeni razlog iz čl. 50. st.1. toč.11. OZ-a, a u vezi tog žalbenog razloga sud je dužan, temeljem odredbi čl. 52. st.1. i 3 OZ-a, osim u slučaju kada ovrhovoditelj prizna postojanje tog razloga, ovršenika uputiti u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

7. Stoga je u ovom predmetu ovršenik sa prijedlogom za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim odbijen, kao u toč. I. izreke rješenja, te zaključkom upućen na pokretanje parnice radi proglašenja iste nedopuštenom kao u toč.1. zaključka.

8. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.-11. navedenog članka zakona. Navedena odredba konkretno znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjeni uvjeti iz te odredbe, odnosno da je ovršenik dokazao vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u slučaju provedbe ovrhe kao i postojanje nekih od razloga iz st. 1. toč. 1.-11. citiranog članka.

9.1. U odnosu na zahtjev ovršenika da se odredi odgoda izdavanja naloga bankama za prijenos sredstava sud također drži da je prijedlog neosnovan. Naime, da bi se takav prijedlog usvojio potrebno je da su ispunjenje zakonske pretpostavke iz čl. 65. OZ-a za odgodu ovrhe tj. da je ovršenik poduzeo neku od pravnih radnji navedenih u st.1. toč.1.-11. kao objektivna pretpostavka, kao i subjektivna pretpostavka, a to je nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ovršniku, koja bi se mogla spriječiti odgađanjem postupanja.

9.2. Ovršenica smatra da je objektivna pretpostavka – poduzimanje jedne od pravnih radnji koje su propisane čl. 65.st.1. toč. 1-11 ispunjena time što je podnijela prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim. Ovršenica ne navodi koju bi to točno od jedanaest predviđenih radnji predstavljalo, ali tumačenjem sadržaja proizlazi da smatra da je zadovoljen uvjet iz toč.1., što nije točno. Naime, da bi bio zadovoljen taj uvjet potrebno je da je izjavljen pravni lijek protiv ovršne isprave (rješenja na temelju kojeg je zatražena izravna naplata). Izjavljivanje prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ne predstavlja takvu radnju. Ali s obzirom da je ovršenik izjavilo prijedlog iz razloga zbog kojih je upućen u parnicu, pa se radi o prijedlogu/žalbi iz čl.65. st.1. toč.5 OZ-a, time se može smatrati da je taj uvjet formalno zadovoljen.

9.3. Ali drugi uvjet (subjektivni), a to je nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koja prijeti, a koja se može otkloniti prihvaćanjem prijedloga za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos sredstava, nije ispunjen. Najprije, kako je već navedeno, da bi se prihvatio prijedlog za odgodu ne može se raditi o bilo kakvoj šteti, već o šteti koja ima karakter nenadoknadive ili teško nadoknadive. Teret dokaza o tome da bi mu nastala neka šteta i o spomenutom karakteru te štete je na ovršenici. Također, mora učiniti vjerojatnim da bi se primjenom baš instituta odgode izdavanja naloga u ovakvom postupku ta šteta mogla izbjeći. Ovdje se ne radi o postupku ovrhe nego o postupku izravne naplate, tako odgoda u postupku izravne naplate obuhvaća samo nalog bankama da sredstva koja plijeni od ovršenice ne prenosi ovrhovoditelju, dok se njihovi međusobni odnosi ne riješe, ali pljenidba se nastavlja. Činjenica koju navodi ovršenica, a to je da su računi blokirani i da je ugrožena njena materijalna egzistencija, ne predstavlja štetu, već očekivanu posljedicu provedbe izravne naplate. Primjena instituta odgode izdavanja naloga bankama ne bi uspjela otkloniti takvu posljedicu od ovršenice niti da se odredi, s obzirom da novac u svakom slučaju ostaje blokiran, samo se ne prenosi na račun ovrhovoditelja, te ovršenica ne može s njim raspolagati. U ovakvim slučajevima nadoknadivost štete mjeri se u mogućnosti da ovršenica, ako bi uspjela dokazati svoje argumente u parničnom postupku, dobije natrag sredstva od ovrhovoditelja tj. šteta bi bila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva ako bi vjerojatnost da će se uspjeti natrag naplatiti od ovrhovoditelja bila mala ili nikakva . U svom prijedlogu se ovršenik ne poziva na takvu opasnost, a nenadoknadivost štete osim gore spomenutih navoda dalje ne obrazlaže.

10. Stoga je, slijedom obrazloženog, odlučeno kao u toč.II izreke rješenja.

11. Ovršenica je podneskom od dana 14. svibnja 2026. zatražila naknadu troškova postupka u ukupnom iznosu od 408,18 EUR. Ovršenik u postupku ima pravo na naknadu troškova samo ako su ispunjeni uvjeti iz čl.14.st.2. OZ-a, odnosno kada je ovrhovoditelj istom neosnovano prouzročio trošak, što u konkretnoj situaciji nije slučaj, pa je ovršenicu sa njenim zahtjevom za naknadu troška trebalo odbiti.

U Dubrovniku, 29. svibnja 2026.

Sutkinja:

Ana Poljanić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv toč.I., II. I III. rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave istog. Žalba se predaje putem ovog suda pismeno u 3 istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud. Protiv zaključka pravni lijek nije dopušten.

DNA:

- ovrhovoditelj po punomoćniku

- ovršenica po punomoćnici