REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Omišu

Trg kralja Tomislava 5, 21310 Omiš

Pp-17703/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Omišu, po sucu Tonču Rakeli, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Snježane Ćubić i zapisničarke Matee Jonjić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ĐŽ, kojeg brani odvjetnica RŽ sa sjedištem pisarnice Cesta komandanta Staneta 4A, Medvode, Slovenija, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 40/20., 85/22., 114/22., 133/23., 145/24.), kažnjivog po članku 229. stavku 7. istog Zakona, povodom prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš, KLASA: 211-07/25-3/5410, URBROJ: 511-12-30-24-2 od 26. ožujka 2025. godine, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 26. svibnja 2026. bez nazočnosti okrivljenika i ovlaštenog tužitelja, 29. svibnja 2026. bez nazočnosti okrivljenika i ovlaštenog tužitelja objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik ĐŽ, rođen **.**.1973. u mjestu Kranj, Republika Slovenija, s prebivalištem u mjestu [adresa], Republika Slovenija, državljanin Republike Slovenije, nema podataka o prekršajnoj kažnjavanosti okrivljenika,

k r i v  j e

što do 16. prosinca 2024. kao vlasnik vozila L3 registarske oznake [registarska oznaka] nije na zahtjev-Obavijest Policijske postaje Omiš o prometnom prekršaju KLASA: 211- 07/24-8/252293 od 11. listopada 2024. u roku od 15 (petnaest) dana koji rok je tekao od 29. studenog 2024. do dana 16. prosinca 2024. nije dao vjerodostojne podatke o identitetu osobe kojoj je svoje vozilo dao na upravljanje u vrijeme počinjenja prometnog prekršaja dana 23. ruja 2024. u mjestu Marušići, ulica Magistrala, kažnjivog po članku 53. stavku 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

dakle, kao vlasnik vozila nije u roku od 15 (petnaest) dana dao vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja,

čime je počinio prekršaj iz članka 229. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo po članku 229. stavku 7. istog Zakona, pa se na temelju citiranog Zakona, primjenom članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114./22.) okrivljeniku i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 60,00 (šezdeset) EURA.

Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne plati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

Okrivljenik je dužan na ime troškova prekršajnog postupka platiti novčani iznos od 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka ove presude, po priloženoj uplatnici.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Omiš, izdala je prekršajni nalog pod brojem navedenim u uvodu ove presude, protiv okrivljenika, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude protiv kojeg je isti pravodobno podnio prigovor zbog poricanja prekršaja.

2. Postupajući po prigovoru na prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 243. Prekršajnog zakona, Sud je našao da je prigovor uložen u zakonskom roku te je istog stavio van pravne snage i temeljem članka 221. stavka 1. točke 6., a sukladno članku 244. stavku 1. Prekršajnog zakona proveo redovni postupak.

3. Okrivljeniku je uredno uručen poziv za glavnu raspravu zakazanu za 26. svibnja 2026. u kojem je upozoren da se, ukoliko se ne odazove, rasprava može provesti i donijeti presuda bez njegove nazočnosti. Pored toga, okrivljeniku je u pozivu istaknuto da svoju obranu može iznijeti pisanim podneskom pa je uručivanjem poziva odnosno optužnog akta te davanjem odgovarajućih pouka i upozorenja, istom omogućeno sudjelovanje u postupku, to jest pružena mu je mogućnost da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete te iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist.

3.1. Okrivljenik nije pristupio na zakazano ročište, te je ispričao svoj izostanak pisanim podneskom, kao i izostanak svoje braniteljice, a na okolnost prekršaja koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret dostavio je pisanu obranu. Kako je prisutnost na raspravi pravo, a ne obveza okrivljenika, korištenje tog prava je isključivo na njegovoj dispoziciji, glavna rasprava je na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona održana u odsutnosti uredno pozvanog okrivljenika, budući da je Sud ocijenio kako su prava obrane adekvatno osigurana i da njegova nazočnost, kod pouzdanosti postojeće dokazne građe; nije nužna za utvrđenje činjeničnog stanja te neće utjecati na pravilnost i zakonitost presude.

4. U dokaznom postupku pročitan je prigovor okrivljenika na prekršajni nalog, obavijest o počinjenom prekršaju od 11. listopada 2024. godine sa pripadajućom povratnicom, te pisana obrana okrivljenika od 20. svibnja 2026.

4.1. Iz Obavijesti Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Omiš o prometnom prekršaju KLASA: 211-07/24- 8/252293 od 11. listopada 2024. razvidno je da je ista bila upućena na adresu prebivališta okrivljenika u mjestu [adresa], Republika Slovenija, koji je pozvan dati vjerodostojne podatke o identitetu osobe koja je 23. rujna 2024. u 16:53 sati u mjestu Marušići, ulica Magistrala, počinila prekršaj kažnjiv po članku 53. stavku 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama vozilom registarskih oznaka i broja KRZI40 za kojeg se okrivljenik u službenim evidencijama vodio kao vlasnik, a ukoliko je vlasnik vozila osobno upravljao istim u trenutku počinjenja prekršaja da za navedeni prekršaj može platiti novčanu kaznu priloženom uplatnicom u visini polovice propisanog minimuma ili polovice točno određenog iznosa novčane kazne u roku od 3 dana od dana zaprimanja ove obavijesti, u kojem roku je tada Policijskoj postaji Omiš potrebno dostaviti dokaz o uplati novčane kazne. U citiranoj obavijesti isti je nadalje, upozoren da je sukladno odredbi članka 229. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kao vlasnik vozila dužan dati vjerodostojan podatak o identitetu osobe (ime i prezime, datum rođenja, adresa stanovanja) koja je u vrijeme počinjenja prekršaja upravljala navedenim vozilom , a da se pritom dostava podataka više osoba koje su upravljale vozilom u vrijeme počinjenja ne smatra dostavom vjerodostojnih podataka o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje, radi provođenja prekršajnog postupka. Nadalje je u obavijesti razvidno kako je jedan od raspoloživih načina dostave traženih podataka na priloženom obrascu u roku od 15 dana od primitka obavijesti i slanje elektroničkom poštom na adresu [adresa elektroničke pošte], a mogućnost uvida u fotografiju uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila može se ostvariti putem web stranice navedene u obavijesti i koda ili osobnim dolaskom u navedenu policijsku postaju.

4.2. Iz dostavnice-povratnice primitka KLASA: 211-07/24-8/252293 , razvidno je da je navedena Obavijest uručena osobno ĐŽ **.**.2024.

4.3. U svom prigovoru na predmetni Prekršajni nalog koji je isti izjavio po svojoj braniteljici TŽ, okrivljenik u bitnome ističe kao mu je obavijest o prekršaju dostavljena isključivo na hrvatskom i engleskom jeziku, a ne na njegovom materinskom jeziku – slovenskom, te da bi time bilo povrijeđeno njegovo pravo na učinkovitu obranu i pravičan postupak sukladno članku 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava (točke 3(a) i 3 (e). Nadalje ističe kako je za prometni prekršaj počinjen 23. rujna 2024. platila propisanu novčanu kaznu u iznosu od 60 eura, u prilog čemu je dostavila potvrdu o plaćanju novčane kazne od 26. kolovoza 2025. Smatra da izrečena kazna od 660 eura predstavlja povredu načela "ne bis in idem" (zabranu dvostrukog kažnjavanja), a također da je i nesrazmjerno visoka i neprimjerena s obzirom na težinu prekršaja.

4.4. U pisanoj obrani od 20. svibnja 2026., nakon što je ispričao svoj izostanak i izostanak svoje braniteljice RŽ okrivljenik je u bitnome naveo da je platio prometnu kaznu za prekoračenje brzine iz 2024., iako ne u propisanom roku, zbog čega se ispričava, odnosno da je kaznu platio kada mu je granični policajac uručio predmetni prekršajni nalog, na koji je izjavio prigovor koji je njegov odvjetnik proslijedio Policijskoj postaji Omiš. Priznaje da je počinio prometni prekršaj, zbog čega žali, te se ispričava što nije odmah platio kaznu i što nije razumio cijeli sadržaj zbog nepoznavanja jezika. Sud je zamolio da uzme u obzir da je počinio lakši prometni prekršaj, te smatra da je kazna koja mu "prijeti" nerazmjerno visoka za prekršaj koji je počinio, pogotovo jer je platio kaznu za prethodno utvrđeni prometni prekršaj. Nadalje, ističe da je lošijeg imovnog stanja, da živi u iznajmljenoj garsonijeri i ne posjeduje ni nekretnine ni automobil, a motocikl da je bio primoran prodati. U privitku je dostavio potvrdu da je do 1. svibnja 2026. bio nezaposlen, te je istaknuo kako još nije primio plaću na novom radnom mjestu, radi čega moli da mu se kazna maksimalno ublaži ili omogući obročna otplata iste.

5. Na temelju ovako provedenog postupka u kojem je Sud sve izvedene dokaze cijenio po svom slobodnom uvjerenju, s jednakom pažnjom utvrđujući činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist, pri čemu nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima, sve sukladno članku 88. Prekršajnog zakona, ocjenjujući svaki dokaz zasebno kao i u njihovoj međusobnoj svezi, Sud drži utvrđenim da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila sva pravna obilježja prekršajnog djela koje mu se stavlja na teret, radi čega je istog trebalo proglasiti krivim i kazniti.

6. Odredbom članka 229. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je vlasnik dužan, na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave koja obavlja poslove iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona, dati vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja, a pritom se dostava podataka o više osoba koje su upravljale vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja ne smatra dostavom vjerodostojnih podataka o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje.

6.1. Odredbom članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1.990,00 eura kazniti za prekršaj vlasnik vozila ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ako, u roku od 15 dana, ne da vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja.

7. Iz obrane okrivljenika koji priznaje da kao vlasnik vozila L3 registarske oznake [registarska oznaka] (Slovenija) nije u roku od 15 (petnaest) dana od 29. studenog 2024., kada mu je bila dostavljena Obavijest Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Omiš o prometnom prekršaju KLASA: 211-07/24- 8/252293 od 11. listopada 2024., toj policijskoj postaji dostavio vjerodostojan podatak o identitetu osobe kojoj je svoje vozilo dao na upravljanje 23. rujna 2024. (istu je platio tek 24. kolovoza 2025.), niti je u ostavljenom roku od 3 dana platio novčanu kaznu navedenu u citiranoj obavijesti, iako je na posljedice propusta bio izričito upozoren, što je kao vlasnik opisanog vozila bio dužan napraviti u zakonom propisanom roku sukladno obvezi iz naprijed citirane odredbe članka 229. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojom opisanom i utvrđenom radnjom odnosno nedostavljanjem vjerodostojnih podataka o osobi koja je upravljala njegovim vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja, predmetne prilike povrijedio odredbu članka 229. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i time ostvario sva pravna obilježja djela prekršaja kažnjivog po članku 229. stavku 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, opisanog u izreci ove presude.

8. Ovaj Sud smatra kako nisu osnovani navodi iz prigovora okrivljenika koji je isti izjavio po svojoj braniteljici TŽ, gdje braniteljica ističe kao je njenoj stranici (okrivljeniku) obavijest o prekršaju dostavljena isključivo na hrvatskom i engleskom jeziku, a ne na njezinom materinskom jeziku – slovenskom, te da bi time bilo povrijeđeno njezino pravo na učinkovitu obranu i pravičan postupak sukladno članku 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava (točke 3(a) i 3 (e). Naime pravo na tumačenje i prevođenje u kaznenim postupcima zajamčeno je člankom 6. stavkom 3. točkama (a) i (e) Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te razrađeno Direktivom 2010/64/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o pravu na tumačenje i prevođenje u kaznenim postupcima (dalje u tekstu: Direktiva), koja je implementirana u Prekršajni zakon izmjenama i dopuna objavljenim u „Narodnim novinama“, broj 110/15. Prema Direktivi u članku 2. Pravo na tumačenje, stavak 1. propisuje da države članice osiguravaju da se osumnjičenicima ili optuženicima koji ne govore ili ne razumiju jezik predmetnog kaznenog postupka bez odlaganja omogući tumačenje tijekom kaznenog postupka pred istražnim i pravosudnim tijelima, uključujući tijekom policijskih ispitivanja, svih sudskih rasprava i svih drugih potrebnih saslušanja, dok u članku 3. Pravo na prijevod bitnih dokumenata, stavak 1. propisuje da države članice osiguravaju da se osumnjičenicima ili optuženicima koji ne razumiju jezik predmetnog kaznenog postupka u razumnom roku osigura pisani prijevod svih dokumenata bitnih za osiguranje ostvarivanja njihova prava na obranu i jamstva pravičnosti postupka, a stavak 2. da u bitne dokumente ubrajaju se sve odluke o lišavanju slobode, svaki optužni prijedlog ili optužnica te sve presude. Usto, članak 1. stavak 2. te direktive pobliže određuje da se na osobe to pravo primjenjuje od trenutka kad ih nadležno tijelo neke države članice službenom obaviješću ili na neki drugi način obavijesti da su osumnjičene ili optužene za počinjenje kaznenog djela.

8.1. Cilj Direktive je osigurati okrivljenicima pravo na tumačenje i prevođenje kako bi im se zajamčilo da učinkovito sudjeluju u kaznenim postupcima u svijetlu prava na pravično suđenje, pravo na tumačenje i prevođenje za osobe koje ne govore ili ne razumiju jezik na kojem se vodi postupak smatra se pretpostavkom za djelotvornu obranu u kaznenim postupcima, a prekršajni postupak je u Konvencijskom smislu kazneni postupak (tzv. Engel mjerila). To pravo proteže se i na prethodni postupak znači i prije nego li je prekršajni postupak formalno započeo jer se područje primjene Direktive računa od trenutka stjecanja svojstva okrivljenika u materijalnom smislu (od trenutka kada su ih nadležna tijela upozorila da su osumnjičeni ili optuženi za prekršaj), što u konkretnom predmetu nije slučaj, budući u trenutku kada mu je uručena Obavijest kao vlasniku vozila kojim je prekršaj počinjen gospodin ĐŽ nije bio okrivljenik u materijalnom smislu, a ovlašteni tužitelj je istome uputio obavijest o počinjenom prekršaju uz zahtjev za očitovanjem o osobi koja je u konkretnom slučaju upravljala vozilom, isključivo kako bi se utvrdio identitet osobe koja je upravljala predmetnim vozilom u vrijeme počinjenja blažeg prometnog prekršaja činjenično opisanog u navedenoj obavijesti. Dakle, ovaj Sud smatra kako, u skladu s pravnim standardima izraženim u sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava uslijed činjenice da okrivljeniku nije osigurano prevođenje obavijesti o počinjenom prekršaju na slovenski jezik, nije došlo do povrede prava na pravično suđenje, jer u trenutku kada je zaprimio predmetnu obavijest o prekršaju koji je počinio nepoznati počinitelj, gospodin ĐŽ se ne može smatrati okrivljenikom u materijalnom smislu, niti se Obavijest o počinjenom prekršaju smatra dokumentom koji je bitan za osiguranje ostvarivanja prava vlasnika vozila na obranu i jamstva pravičnosti postupka, u što se ubrajaju odluke o lišavanju slobode, optužni prijedlozi, optužnice ili presude.

9. Prilikom odmjeravanja novčane kazne okrivljeniku vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i osobu okrivljenika, kako olakotnim tako i otegotnim, a kao olakotne okolnosti Sud je cijenio priznanje počinjenja djela prekršaja, izostanak štetnih posljedica, okolnosti pod kojima je prekršaj počinjen, primjerno držanje pred Sudom, financijske prilike okrivljenika, te težinu prekršaja radi kojeg je od okrivljenika zatraženo predmetno očitovanje, dok otegotnih okolnosti Sud na strani okrivljenika nije bio, pa je okrivljeniku za počinjeno djelo prekršaja iz izreke presude, na temelju članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona izrekao znatno ublaženu novčanu kaznu u iznosu od 60,00 eura, smatrajući da će se izrečenom novčanom kaznom prema okrivljeniku postići svrha kažnjavanja u cilju izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog djela prekršaja kako u smislu specijalne tako i u smislu generalne prevencije.

9.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne plati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

10. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen obzirom na složenosti i trajanje postupka.

U Omišu, 29. svibnja 2026.

Zapisničarka

Sudac

Matea Jonjić, v.r.

Tonči Rakela, v.r.

Viša sudska savjetnica

Snježana Ćubić, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka iste Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi pismeno u 2 (dva) istovjetna primjerka putem ovog Općinskog prekršajnog suda.

Dostaviti: okrivljeniku, braniteljici okrivljenika, ovlaštenom tužitelju, u spis.