REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, 21000 Split

Pr-7109/2021-87

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu Eneji Stejskal Kanazir, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice VH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivan Rađa, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Split, Spinčićeva 1, 21000, Split, OIB: 51401063283, radi utvrđenja i isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, u prisutnosti punomoćnika tužitelja prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 29. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I/ Utvrđuje se da je nedopuštena i nezakonita Odluka tuženika Kliničkog bolničkog centra Split, Spinčićeva ul. 1, 21000, Split, OIB: 51401063283 od 30. kolovoza 2021. (usmena po voditeljici Odjela za neonatologiju CH dr. med.) o zabrani rada na Odjelu za neonatologiju i zabrani dežurstava tužiteljice VH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te se utvrđuje da ista ne proizvodi nikakve pravne učinke.

II/ Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužiteljice iz točke 1. tužbenog zahtjeva kao neosnovan, a kojim ista predlaže da se utvrdi da radni odnos tužiteljice kod tuženika nije promijenjen.

III/ Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužiteljice iz točke 2. tužbenog zahtjeva kao neosnovan koji glasi: ''Nalaže se tuženiku vratiti tužiteljicu na rad na Odjel za neonatologiju i na rad u dežurstvima sukladno Unutarnjem ustrojstvu KBC Split i Sistematizaciji radnih mjesta doktora medicine, užeg specijaliste.''

IV/ Utvrđuje se da je tuženik KBC SPLIT Spinčićeva ul. 1, 21000, Split, OIB: 51401063283 povrijedio tužiteljičino pravo na jednako postupanje, odnosno utvrđuje se da je tužiteljica iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] bila diskriminirana na svom radnom mjestu u Kliničkom bolničkom centru Split zabranom rada na Odjelu za neonatologiju (usmenom zabranom od 30. kolovoza 2021. po voditeljici Odjela za neonatologiju CH dr. med) i to zabranom nadzora i liječenja novorođenčadi, zabrane provođenja dijagnostičko-terapijskog postupka novorođenčadi, zabrane pripreme u slučaju potrebe za operacijskim zahvatima, zabranom zbrinjavanja i liječenja najugroženije novorođenčadi, zabranom sudjelovanja u transportu ugroženih pacijenata, zabranom dežurstava razmjerno rasporedu i broju neonatologa na Odjelu za neonatologiju, te postavljanjem niže kvalificiranih liječnika za liječenje pacijenata na Odjelu za neonatologiju umjesto tužiteljice.

V/ Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužiteljice iz točke 4. tužbenog zahtjeva kao neosnovan, a koji glasi: ''Zabranjuje se tuženiku Klliničkom bolničkom centru Split, Spinčićeva ul. 1, 21000, Split, OIB: 51401063283 daljnja diskriminacija tužiteljice VH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na način da se tužiteljici omogući rad na Odjelu za neonatologiju i to nadzor i liječenja novorođenčadi, provođenje dijagnostičko-terapijskog postupka novorođenčadi, pripreme u slučaju potrebe za operacijskim zahvatima, zbrinjavanje i liječenje najugroženije novorođenčadi, sudjelovanje u transportu ugroženih pacijenata, dežurstava razmjerno rasporedu i broju neonatologa na Odjelu za neonatologiju, te da se ne postavljaju niže kvalificirani liječnici za liječenje pacijenata na Odjelu za neonatologiju umjesto tužiteljice.''

VI/ Nalaže se tuženiku Kliničkom bolničkom centru Split, Spinčićeva ul. 1, 21000, Split, OIB: 51401063283 da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe na ime imovinske štete isplati tužiteljici VH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ukupan iznos od 48.257,58 EUR uvećan za zakonsku zateznu kamatu po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., a za razdoblje od 01. siječnja 2023. pa do isplate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, kako slijedi:

-za 09/2021 iznos od 1.605,49 EUR od 15.10.2021. godine pa do isplate,

-za 10/2021 iznos od 1.583,70 EUR od 15.11.2021. godine pa do isplate,

-za 11/2021 iznos od 1.666,07 EUR od 15.12.2021. godine pa do isplate,

-za 12/2021 iznos od 1.668,11 EUR od 15.01.2022. godine pa do isplate,

-za 1/2022 iznos od 1.795,55 EUR od 15.02.2022. godine pa do isplate,

-za 2/2022 iznos od 1.713,91 EUR od 15.03.2022. godine pa do isplate,

-za 3/2022 iznos od 1.681,95 EUR od 15.04.2022. godine pa do isplate,

-za 4/2022 iznos od 1.598,80 EUR od 15.05.2022. godine pa do isplate,

-za 5/2022 iznos od 1.559,61 EUR od 15.06.2022. godine pa do isplate,

-za 6/2022 iznos od 1.785,43 EUR od 15.07.2022. godine pa do isplate,

-za 7/2022 iznos od 1.732,25 EUR od 15.08.2022. godine pa do isplate,

-za 8/2022 iznos od 1.786,61 EUR od 15.09.2022. godine pa do isplate,

-za 9/2022 iznos od 1.837,90 EUR od 15.10.2022. godine pa do isplate,

-za 10/2022 iznos od 2.485,22 EUR od 15.11.2022. godine pa do isplate,

-za 11/2022 iznos od 2.025,17 EUR od 15.12.2022. godine pa do isplate,

-za 12/2022 iznos od 2.129,74 EUR od 15.01.2023. godine pa do isplate,

-za 1/2023 iznos od 2.085,04 EUR od 15.02.2023. godine pa do isplate,

-za 2/2023 iznos od 1.864,05 EUR od 15.03.2023. godine pa do isplate,

-za 3/2023 iznos od 1.763,49 EUR od 15.04.2023. godine pa do isplate,

-za 4/2023 iznos od 2.001,51 EUR od 15.05.2023. godine pa do isplate,

-za 5/2023 iznos od 1.806,87 EUR od 15.06.2023. godine pa do isplate,

-za 6/2023 iznos od 2.160,95 EUR od 15.07.2023. godine pa do isplate,

-za 7/2023 iznos od 1.759,69 EUR od 15.08.2023. godine pa do isplate,

-za 8/2023 iznos od 2.165,57 EUR od 15.09.2023. godine pa do isplate,

-za 9/2023 iznos od 2.253,55 EUR od 15.10.2023. godine pa do isplate,

-za 10/2023 iznos od 1.741,35 EUR od 15.11.2023. godine pa do isplate.

VII/ Nalaže se tuženiku Kliničkom bolničkom centru Split, Spinčićeva ul. 1, 21000, Split, OIB: 51401063283 da tužiteljici u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati s naslova naknade neimovinske štete i neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti isplati iznos od 6.000,00 EUR-a uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja na taj iznos teče od 04.svibnja 2022. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., a za razdoblje od 01. siječnja 2023. pa do isplate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve to u roku od osam dana.

VIII/ Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužiteljice za naknadu neimovinske štete te za naknadu štete zbog povrede prava osobnosti za više zatraženi iznos od 11.253,97

Eur-a kao neosnovan.

IX/ Utvrđuje se da je tužiteljici VH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] povrijeđeno dostojanstvo uznemiravanjem na radu neželjenim postupanjem od strane voditeljice Odjela za neonatologiju prim. CH, dr. med., koja je prema istoj izvršila mobbing, zabranom rada na odjelu i dežurstva, a čime je povrijeđeno tužiteljičino pravo osobnosti.

X/ Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužiteljice kao neosnovan, a koji glasi: ''Nalaže se tuženiku Kliničkom bolničkom centru Split, Spinčićeva ul. 1, 21000, Split, OIB: 51401063283 da poduzme adekvatne mjere radi sprečavanja, odnosno, zabrane svakog eventualnog budućeg uznemiravanja tužiteljice VH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na njezinom radnom mjestu, posebice od strane voditeljice Odjela za neonatologiju prim. CH, dr. med, ali i ostalih djelatnika tuženika."

XI/ Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe nadoknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 19.576,37 Eur-a sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalim odnosima za 3% poena.

i

r i j e š i o  j e:

Odbija se prijedlog tužiteljice za izdavanje privremene mjere osiguranja u vezi sa radnim sporom i to privremenog vraćanja tužiteljice na rad kod tuženika na njeno radno mjesto u Odjelu za neonatologiju i na dežurstva, a sve do pravomoćnog okončanja ovog postupka u cijelosti kao neosnovan.

Obrazloženje

1.U tužbi zaprimljenoj pred ovim sudom dana 8. listopada 2021. tužiteljica navodi da je primarijus, dr. med., specijalista pedijatar, subspecijalista neonatolog te da je zaposlena na Odjelu za neonatologiju, Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Split dvadeset godina. Ista navodi da je nakon povratka s bolovanja uzrokovanog hipertenzivnom krizom koju je doživjela na poslu, voditeljica Odjela za neonatologiju CH dr. med. **.**.2021. usmeno donijela Odluku kojom da je tužiteljici zabranila rad na Odjelu za intenzivno liječenje novorođenčadi i to rad s novorođenčadi (pacijentima) i zabranila dežurstva, dok da joj je „dozvolila“ rad u Covid odjelu i vizite zdrave djece, pod izlikom njena zdravstvenog stanja. Tužiteljica da je bila na bolovanju zbog posljedica hipertenzivne krize, te da je bila obvezna nositi holter kako bi se utvrdila ozbiljnost situacije, no navedena dijagnoza da ju ne priječi da izvršava svoje radne obveze na Odjelu neonatologije, niti da joj onemogućava rad u dežurstvu. Neonatolozi da su pedijatri koji su specijalizirani za skrb o rizičnoj dojenčadi, te da je njihovo primarno radno mjesto neonatalna intenzivna njega, a tužiteljici da je usmenom odlukom voditeljice odjela zabranjen rad. Wikipedia da navodi da je „neonatologija subspecijalnost pedijatrije koja se sastoji od medicinske njege novorođenčadi, posebno bolesne ili prerano rođene novorođenčadi. Specijalnost je bolnice, a obično se obavlja u jedinicama intenzivne njege novorođenčadi. Glavni pacijenti neonatologa da su novorođenčad, bolesna dojenčad, novorođenčad kojima je potrebna posebna medicinska njega zbog nedonoščadi, male porođajne težine, ograničenje intrauterinog rasta, urođene malformacije (urođene mane), sepsa , hipoplazija pluća..“. Upravo naprijed navedeno da je onemogućeno tužiteljici kao i dijagnosticiranje, liječenje i određivanje terapije i njege bolesnika, nadzor nad provođenjem terapije i njenim rezultatima, terapijski zahvati, odnosno upućivanje bolesnika na terapijske zahvate, te obavljanje dežurstva (rad u rađaonici i sali..), znači zabranjeno joj je svo liječenje i terapije, od reanimacije, intubacije, ventilacije, dijagnostike, punkcije, terapije, a da joj je dopuštena samo fiziologija novorođenčadi tri kata nazvane tzv. Babinjače 1,2 i 3. Naglašava se da vizitu tri kata tzv. Babinjače 1, 2 i 3 naizmjenično rade specijalizanti uz nadzor specijalista, a obavljanje samo toga je svakako degradirajuće za primarijusa specijalista pedijatra, subspecijalista neonatologa s dvadesetogodišnjim iskustvom na što je od 30. kolovoza 2021. osuđena tužiteljica. Jedna od obveza specijaliste da je i obavljanje dežurstava. Zabranom rada na Odjelu neonatologije i zabranom dežurstava tužiteljica ističe da joj se nanosi i materijalna šteta, budući da se radom na Odjelu neonatologije i dežurstvima uvećava osnovna plaća radniku, a sukladno Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranje za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za prekovremeni rad 50%, te rad u drugoj smjeni 10%. Kolika je nanesena materijalna šteta da bi bilo potrebno utvrditi knjigovodstveno- financijskim vještačenjem, te se predlaže sudu da od tuženika pribavi podatke koliko bi iznosila plaća da je tužena radila na Odjelu neonatologije i dežurala, te da po potrebi naloži vještačenje pribavljenih podataka, nakon čega da će tužiteljica urediti tužbeni zahtjev sukladno 186.b st.3. Zakona o parničnom postupku. Nadalje, istaknuto je da Odjelu nepresušno nedostaje osoblja, te da životno ugroženu djecu umjesto osobe s gotovo dvadesetogodišnjim iskustvom liječe specijalizanti prve godine specijalizacije. Iz svega naprijed navedenog da je razvidno da poslodavac po voditeljici Odjela za neonatologiju nezakonito mijenja sadržaj radnog odnosa odnosno uskraćuje pravo na rad tužiteljici koje joj po zakonu pripada. Tužiteljica da je u zakonskom roku i to dana 8. rujna 2021. podnijela Zahtjev za zaštitu prava radnika, no da joj tuženik u zakonskom roku od 15 dana nije odgovorio, te da ista u daljnjem roku od 15 dana podnosi ovu tužbu sukladno čl. 133. Zakona o radu. Obzirom na sve naprijed navedeno predlaže se sudu da nakon provedene glavne rasprave usvoji tužbeni zahtjev tužiteljice kako je postavljen u tužbi. Također, tužiteljica predlaže donijeti privremenu mjeru privremenog vraćanja tužiteljice na rad kod tuženika na njeno radno mjesto, a sve do pravomoćnog okončanja ovog postupka.

2. Tužiteljica je konačno uredila tužbeni zahtjev podneskom od 28.05.2025. (list 467- 469 spisa), a kojom traži da se utvrdi nedopuštenom i nezakonitom odluka tuženika od 30.kolovoza 2021.godine koju je usmeno donijela voditeljica Odjela za neonatologiju dr.med. CH o zabrani rada tužiteljici na Odjelu za neonatologiju te provođenje dežurstava, te da se utvrdi da takva odluka ne proizvodi pravne učinke i da radni odnos tužiteljice kod tuženika nije promijenjen, te da se naloži tuženiku vraćanje tužiteljice na rad na odjel za neonatologiju. Ujedno je predloženo utvrđivanje da je tuženik navedenim postupanjem diskriminirao tužiteljicu povredom prava na jednako postupanje i zabranom rada na Odjelu za neonatologiju zabranjujući joj da obavlja dio poslova i dežurstva, kao i da se tuženiku zabrani daljnja diskriminacija tužiteljice na način da joj se omogući rad na odjelu za neonatologiju. Također tužiteljica predlaže da se tuženiku naloži isplata iznosa od 48.257,58 Eur-a na ime naknade imovinske štete sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom. Tuženik s osnova neimovinske štete predlaže da tuženik isplati tužiteljici iznos od 9.290,60 Eur-a.Također je predloženo da se utvrdi da je tužiteljici povrijeđeno dostojanstvo uznemiravanjem na radu i to neželjenim ponašanjem od strane voditeljice Odjela za neonatologiju CH, a koja da je prema tužiteljici izvršila mobing jer joj je zabranila rad na navedenom odjelu i dežurstva, a čime da je povrijeđeno tužiteljičino pravo osobnosti. Također je tužbom predloženo da se tuženiku naloži da poduzme adekvatne mjere radi spriječavanja, odnosno zabrane svakog eventualnog budućeg uznemiravanja tužiteljice na njezinom radnom mjestu od strane voditeljice Odjela za neonatologiju dr. med. CH, ali i ostalih djelatnika tuženika. Zaključno na ime povrede prava osobnosti s osnova neimovinske štete tužiteljica potražuje iznos od 7.963,37 Eur-a sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

3. U svom odgovoru na tužbu od 22. listopada 2021. (list 18-21 spisa) tuženik navodi da u cijelosti osporava osnov tužbenog zahtjeva te se protivi izdavanju privremene mjere. Navodi da tužiteljici nije zabranjen rad u dežurstvu već da je poslodavac reorganizirao način rada tužiteljice iz razloga što tužiteljica nije u mogućnosti kontinuirano bez učestalog otvaranja bolovanja obavljati poslove svog radnog mjesta a sve s ciljem što boljeg rada Odjela neonatologije. Navodi da tuženik radi tužiteljičinog neprestanog otvaranja bolovanja po nekoliko dana ne može organizirati rad na način da tužiteljicu stavlja u dežurstvo jer da to zahtijeva planiranje unaprijed, ono mora biti organizirano te se treba voditi računa da odjel funkcionira. Navodi da posljednjih godina tužiteljica svako malo, rukovoditelju neposredno prije svog planiranog dežurstva na mobitel javi da je sutra nema i da je na bolovanju, te da to uzrokuje poremećaj u organizaciji dežurstva jer netko drugi mora dežurati umjesto tužiteljice, te taj netko drugi ili je već odradio dežurstva ili je trebao ići na godišnji odmor ili ga se vraća s godišnjeg odmora, te da se to tužiteljici događa neprestano posljednjih 8 godina. Navodi da je neupitna činjenica da je primjerice tužiteljica na bolovanju 2015. bila 43 dana, 2016. 44 dana, 2017. 27 dana, 2018. 43 dana, 2019. 39 dana, te da sva ta bolovanja nisu bila kontinuirana već isparcelizirana na manji broj dana. Tuženik da neće ulaziti u opravdanost tih bolovanja, te da su inspekcije utvrdile kako su bolovanja opravdana te ih stoga tuženik prihvaća, međutim tuženik da je dužan organizirati rad na najbolji mogući način da stvari funkcioniraju te se isti mora prilagoditi da je tužiteljica učestalo otvara bolovanja, te da zbog toga "propadaju" planovi dežurstva, a u konačnici i da to stvara nezadovoljstvo ostalih tužiteljičinih kolega liječnika specijalista neonatologa koji ne mogu planirati niti svoj radni niti privatni život jer moraju "pokrivati" tužiteljicu kad je nema, a nema je svako malo. Tužiteljičine kolege liječnici subspecijalisti, njih 6 koji rade s tužiteljicom na Odjelu neonatologije da su napisali i potpisali dopis ravnateljstvu tuženika u kojem iznose probleme koje imaju u vršenju svog posla zbog tužiteljičinog učestalog otvaranja bolovanja. Svi liječnici subspecijalisti uz predstojnika Klinike za ženske bolesti i porode da su tražili termin za sastanak s ravnateljem tuženika tražeći rješenje za "nered" kojeg tužiteljica da unosi na Odjel za neonatologiju. Dakle, tuženik da nije organizirao rad tužiteljice na pobijani način zbog njenog zdravstvenog stanja – bolovanje, već zbog toga što ista kontinuirano, učestalo i nenadano (u smislu javljanja u zadnji tren) izostaje s radnog mjesta i remeti organizaciju rada te isto stvara potrebu da se tužiteljica rasporedi na rad tako da njeno izostajanje najmanje šteti organizaciji rada tj. funkcioniranje Odjela za neonatologiju. Nadalje, tuženik navodi da je tužiteljica sklopila ugovor o radu za obavljanje poslova radnog mjesta doktora medicine užeg specijalista neonatologa na Odjelu za neonatologiju te da nije primarno radno mjesto neonatologa intenzivna skrb, kako tužiteljica netočno navodi, već svaki neonatolog radi sve poslove na Odjelu za neonatologiju pa tako i poslove na Fiziologiji novorođenčadi. Djelatnost odjela da se sastoji od nadzora i liječenja novorođenčadi, dijagnostičko, terapijskih postupaka, pripreme u slučaju potrebe za operacijskim zahvatima, zbrinjavanje i liječenja najugroženije novorođenčadi, te da se svi ti poslovi obavljaju i na Fiziologiji novorođenčadi, te da ti poslovi na fiziologiji nisu nebitni niti ih obavljaju, kako se to netočno navodi specijalizanti, već specijalisti, a specijalizanti rade uz strogu kontrolu specijalista ne samo na Fiziologiji novorođenčadi već i u intenzivnoj skrbi i na svim drugim odjelima tuženika. Tužiteljica da je raspoređena na Fiziologiju novorođenčadi jer se tu najlakše može amortizirati njena odsutnost. Dakle, tužiteljica da nije raspoređena na rad izvan Odjela za neonatologiju niti na poslove koje ne obavljaju specijalisti neonatolozi. Navodi da je netočan i navod kako tuženik po voditeljici Odjela za neonatologiju nezakonito mijenja sadržaj radnog odnosa odnosno uskraćuje pravo na rad tužiteljici koje da joj po zakonu pripada. Voditeljica odjela dr. CH da ima obvezu organizirati rad na najoptimalniji način te da je ista samo organizirala rad na način i vodeći računa da tužiteljica neprestano povremeno izostaje s radnog mjesta. Nadalje, tuženik ističe da se izričito protivi izricanju privremene mjere jer da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za izricanje predložene mjere jer tužiteljici ne prijeti nenadoknadiva šteta, ista radi svoj posao neonatologa na Odjelu neonatologije tuženika i za to prima plaću. Tužiteljica da nije baš ničim opisala, a kamoli dokazala kakva joj nenadoknadiva šteta prijeti, te da ne postoji nikakvo nasilje koje se vrši nad tužiteljicom, koja tek u prijedlogu za određivanje privremene mjere navodi sprječavanje nasilnog postupanja dok u ranijem dijelu tužbe o nasilju nema niti riječi. Sukladno svemu iznesenom, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan te odbiti prijedlog za izricanje privremene mjere.

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom Zahtjeva za zaštitu prava radnika od 7. rujna 2021. (list 6-8 spisa); dopisa KBC Split od 15. listopada 2021. (list 14 spisa); dopisa tužiteljice – pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva od 7. rujna 2021. (list 15- 17 spisa); dopisa djelatnika Odjela neonatologije KBC-u Split od 19. kolovoza 2021. (list 22-23 spisa); Ugovora o radu tužiteljice od 23. studenog 2009. (list 24-25 spisa); Sistematizacije radnih mjesta KBC Split (list 26-27 spisa); Unutarnjeg ustroja KBC Split (list 28-31 spisa); Ugovora o radu tužiteljice od 8. srpnja 1997. te aneksa ugovora (list 32-37 spisa); Upozorenja KBC-a Split od 10. rujna 2013. (list 38-39 spisa); Upozorenja KBC Split od 22. srpnja 2014. (list 40-41 spisa); dopisa od 29. rujna 2021. (list 42 spisa); dopisa od 11. listopada 2021. (list 43 spisa); Plana rada i evidencija o radnom vremenu (list 48-56 spisa); watsup poruka tužiteljice (list 57-64 spisa); dopisa od 24. studenog 2021. (list 71 spisa); dopisa Državnog inspektorata Zagreb od 26. siječnja 2022. (list 72-73 spisa); fotografija iz BIS sustava te dnevnik bilješki (list 80-90 spisa); e-mail – dopis tužiteljice Ministarstvu zdravstva (list 101-102 spisa); dopis tužiteljice KBC Split od 23. veljače 2022. (list 103-105 spisa); dopisa Ministarstva zdravstva KBC- u Split od 8. ožujka 2022. (list 108 spisa); raspored Fiziologije novorođenčadi travanj 2022. (list 109 spisa); raspored Neonatologije dežurstva travanj 2022. (list 110-111 spisa); bankovni izvadci (list 112-113 spisa); kopije iz dnevnika 2022. (list 122-127 spisa); potvrde o članstvu u Hrvatskoj liječničkoj komori od 8. veljače 2021. (list 128 spisa); pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnice prim. VH, dr. med. od 7. rujna 2021. (list 129-131 spisa); Zaključka KBC Split od 19. studenog 2021. (list 132-137 spisa); Zaključka KBC Split od 11. svibnja 2022. (list 140-141 spisa); Zaključka KBC Split od 19. studenog 2021. (list 142-147 spisa); evidencija radnog vremena i izvadaka iz BIS-a (list 166-200 spisa); sms poruka (list 218-219 spisa); izlist iz portala najdoktor.com-komentari pacijenata (list 220-223 spisa); izvod iz BIS-a (list 224-234 spisa); Zaključka Hrvatske liječničke komore od 17. studenog 2022. (list 240 spisa); dopisa predstojnika Klinike za ženske bolesti i porode od 2. veljače 2023. (list 242 spisa); preslika rasporeda rada (list 243-244 spisa); Iskaza radnika od 14. ožujka 2023. (list 253-254 spisa); sms korespodencije (list 255-258 spisa); izlist dežursatva Klinike za ženske bolesti i porode, Zavoda za neonatologiju ožujak, travanj 2023. (list 261-262 spisa); izlista iz t-portal i najdoktori 2022. (list 274-290 spisa); odluke KBC-a od 15. lipnja 2023. (list 292 spisa); Upozorenja KBC-a Split od 22. srpnja 2014. (list 303-304 spisa); Upozorenja KBC-a Split od 10. rujna 2014. (list 305-306 spisa); Obavijesti o bolovanjima dr. VH od 29. kolovoza 2023. (list 307-308 spisa); Iskaza radnika MH (list 309 spisa); Iskaza radnika dr. IH od 12. svibnja 2023. (list 310 spisa); dopisa dr. VHL ravnatelju bolnice od 26. veljače 2023. (list 311 spisa); Naloga za pokretanje disciplinskog postupka (list 312 spisa); Iskaza radnika dr. CHL od 30. ožujka 2023. (list 313 spisa); Izmjene i dopune pravilnika o radu od 22. prosinca 2014. (list 320-323 spisa); specijalističkog nalaza i mišljenja dr. Zoran Vujnović, spec.psihijatar od 6. studenog 2023. (list 326 spisa); izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad (list 327 spisa); platnih podataka i evidencija radnog vremena za tužiteljicu (list 338-413 spisa); dopisa tužiteljice tuženiku od 4. prosinca 2023. (list 417 spisa); odjave HZZO (list 418-419 spisa); Odluke tuženika o obustavi disciplinskog postupka od 6. veljače 2024. (list 420 spisa); Izmjene odluke od 20. prosinca 2023. (list 421-422 spisa); Odluke tuženika od 4. prosinca 2023. (list 423 spisa); dopis KBC Split od 20. studenog 2023. (list 424-431 spisa); obrasca eM-2P HZMO od 11. siječnja 2024. (list 472 spisa) izveden je dokaz saslušanjem zz tuženika (list 201-202 spisa), tužiteljice (list 203-206 spisa), svjedokinje CH (list 208-213 spisa), svjedoka PH (list 246-248 spisa), svjedoka MHL (list 204-207 spisa), svjedokinje SH (list 330-331 spisa), svjedokinje DH (list 332-335 spisa); nalaza i mišljenja sudskog vještaka za financije Marijana Jovića (list 447-449 spisa); zdravstvenog kartona tužiteljice; nalaza i mišljenja sudskog vjšetaka za neuropsihijatriju dr.sc. Ivana Urlića od 12. studenog 2025. (list 475-484 spisa); očitovanja sudskog vještaka dr. Ivana Urlića danog na ročištu glavne rasprave od 27. veljače 2026. (list 499-505 spisa).

5. Tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično je osnovan.

6. Među strankama nije sporna činjenica da je tužiteljica primarijus, dr. med. specijalista pedijatar, subspecijalista neonatolog, te da je kod tuženika bila zaposlena na Odjelu za neonatologiju, Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Split, a koja činjenica nesporno proizlazi iz pregledanog ugovora o radu zaključenog između tužiteljice i tuženika 23.11.2009.godine (list 24-25 spisa), kao i aneksa tog ugovora od 16.03.2020.godine (list 25 spisa), te ranije sklopljenog ugovora o radu od 08.07.1997.godine (list 32-33 spisa) i pripadajućih aneksa tog ugovora (list 34-37 spisa). Također među strankama nije sporna ni činjenica da je tužiteljica tuženiku osobno dala redovni otkaz ugovora o radu dana 04.12.2023.godine, a što proizlazi iz pregledanog otkaza ugovora o radu (list 417 spisa), te da je tuženik svojom odlukom od 04.12.2023.godine (list 423 spisa) navedeno i utvrdio te je utvrdio tužiteljici otkazni rok od mjesec dana od dana dostave odluke o otkazu kao i pravo na godišnji odmor za 2023.godine s time da je to pravo trajalo za vrijeme otkaznog roka. Iz prijave HZMO- a, Područne službe Split o prestanku osiguranja (list 472 spisa) proizlazi da je tužiteljici radni odnos kod tuženika temeljem otkaza kojeg je ista dala prestao s danom 11.01.2024.godine, a da je tužiteljica bila radnik tuženika počevši od 19.01.2024.godine. Također nije sporna činjenica da je tužiteljica sukladno odredbi članka 133.stavka 1. Zakona o radu (''NN'' 93/14) u zakonskom roku od 15 dana od saznanja za usmenu odluku voditeljice Odjela za neonatologiju dr. CH, a koja je odluka donesena 30.08.2021.godine podnijela poslodavcu zahtjev za zaštitu prava radnika dana 08.09.2021.godine (list 6-7 spisa), a na koju se tuženik nije očitovao, te je ista sukladno odredbi članka 133.stavka 2. ZR-a u daljnjem roku od 15 dana od neudovoljenja njenom zahtjevu zahtijevala zaštitu svog prava pred ovim sudom budući je tužba u ovoj pravnoj podnesena 08.10.2021.godine pa u navedenom smislu tužiteljica nije prekludirana u svome pravo da traži utvrđenje nedopuštenosti usmene odluke voditeljice Odjela za neonatologiju dr. CH, a koje traženje je ista istakla u točki 1. tužbenog zahtjeva. Tužiteljica je sukladno odredbi članka 134. Zakona o radu (''NN'' 93/14) i Pravilniku o radu KBC-a je podnijela povjereniku za zaštitu dostojanstva radnika pritužbu vezano za zaštitu dostojanstva radnika, a koja je činjenica razvidna iz pregledane pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika od 08.09.2021.godine (list 15-17 spisa). Povjerenik za rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva radnika RH je zaključkom od 19.11.2021.godine odbila utvrdila da nisu ostvarena obilježja uznemiravanja od strane CH dr.med, a koje bi imalo za posljedicu diskriminaciju, narušavanje i ugrožavanje osobnog dostojanstva tužiteljice, a što je razvidno iz preglednog zaključka tuženika od 19.11.2021.godine (list 132-137 spisa).

7. Iz pregledanog dopisa od 19.08.2021. (list 22-23 spisa) proizlazi da su se djelatnici Odjela neonatologije kod tuženika zajedno sa voditeljicom neonatologije dr. CH ovim dopisom obratili predstojniku Odjela za neonatologiju dr. MHL u kojem istog obavještavaju da je tužiteljica od 06.kolovoza 2021.godine ponovno na bolovanju, a nakon što je već iskoristila godišnji odmor, te ističu da su bolovanja tužiteljice učestala pa da to stvara probleme organiziranja službe osobito tijekom ljetnih mjeseci jer da im učestala bolovanja tužiteljice remete organizaciju rada i privatnog života. U ovom dopisu isti traže da se provede kontrola bolovanja za tužiteljicu te da su skloni odluci da povuku svoj pristanak na prekovremeni rad, te ističu kako tužiteljica ima dvije disciplinske opomene i jedno upozorenje izdano od liječničke komore. Iz pregledanog dopisa voditeljice Odjela za neonatologiju dr. CH od 29.09.2021.godine (list 42-43 spisa) proizlazi da se ista obraća predstojniku klinike MHL, a u kojem se pritužuje istome da je tužiteljica kasnila u vizitu na Fiziologiji III, Babinjače 11.10.2021.godine (list 43 spisa) proizlazi da se ista u dopisu pritužuje da je tužiteljica neovlašteno bez dopuštenja fotografirala stručni kolegij, a o čemu da je obaviještena i voditeljica Odjela za neonatologiju. Iz dopisa od 24.11.2021.godine (list 71 spisa) proizlazi da se pročelnica Zavoda za neonatologiju dr. CH ovim dopisom očitovala tužiteljici da joj nema potrebe davati nikakvo objašnjenje vezano za činjenicu zašto ista nije od 30.08.2021.godine raspoređena na rad s bolesnicima na Odjelu neonatologije i u dežurstva te do kada će istu tako tretirati, te ista navodi tužiteljici da nema potrebe davati nikakvo obrazloženje jer da su sve činjenice i razlozi već procesuirani na nivou KBC-a a da je tužiteljica tražila da se to procesuira i na Općinskom sudu pa da se situacija neće moći promjeniti sve do zaključenja sudskog postupka kojeg je tužiteljica pokrenula. Iz pregledanog očitovanja Državnog inspektorata tužiteljici od 26.siječnja 2022.godine (list 72-73 spisa) proizlazi da je tužiteljica ovom tijelu prijavila diskriminaciju od strane dr.med.spec. CH, a da je ovo tijelo uputilo tužiteljicu da traži zaštitu svojih prava kod pučkog pravobranitelja i kod nadležnog suda. Iz dopisa Ministarstva zdravstva od 08.03.2022.godine ravnatelju tuženika (list 108 spisa) proizlazi da je navedeno tijelo zaprimilo podnesak tužiteljice te navodi da dostavljaju tuženiku navedeni postupak na postupanje te se traži od tuženika u navedenom dopisu da podnesak tužiteljice razmotri, riješi postojeće nesuglasice i omogući nesmetan rada na Klinici svim zdravstvenim radnicima. Iz pregledanog dopisa Hrvatske liječničke komore, Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju od 17.studenog 2022.godine (list 240 spisa) proizlazi da je navedeno tijelo primilo više tužiteljičinih predstavki u kojima se tužiteljica prituživala na neetično postupanje kolega liječnika na Zavodu na neonatologiju i to prvenstveno na neetično postupanje dr. CH. Hrvatska liječnička komora se u dopisu od 17.11.2022.godine izjasnila da prema dostavljenoj dokumentaciji ne nalazi dokaze da je dr. CH prekršila liječničku etiku, već da je iz dokumentacije razvidno da su na Zavodu za neonatologiju narušeni kolegijalni odnosi pa da se upućuje osobe ovlaštene od strane ravnatelja da organiziraju rad i procese rada na najbolji mogući način s ciljem otklanjanja narušenih kolegijalnih odnosa kako pružanje zdravstvene skrbi ne bi bilo ugroženo. Iz dopisa dr. CH od 02.02.2023.godine (list 242-243 spisa) je razvidno da ista upozorava ovim dopisom predstojnika dr. IHL da se i dalje nastavljaju učestali izostanci tužiteljice s radnog mjesta. Iz pregledane odluke tuženika od 06.02.2024.godine (list 420 spisa) proizlazi da je ovom odlukom obustavljen discplinski postupak protiv tužiteljice, a koji je bio pokrenut nalogom ravnatelja tuženika od 07.03.2023.godine zbog teške povrede radne obveze zbog činjenice što je tužiteljica dala otkaz tuženiku dana 04.12.2023.godine te je protekom otkaznog roka dana 11.01.2024.godine prestao radni odnos tužiteljice kod tuženika.

8. Iz iskaza saslušanog zz tuženika (list 201-202 spisa) proizlazi da je isti postao ravnatelj tuženika 30.11.2018., a KBC sada ima 4150 zaposlenika. Navodi da je upoznat sa problemima na Odjelu za neonatologiju te općenito problemima Klinike za ženske bolesti i porođaje. Sve što zna da zna na posredan način po kazivanju voditelja pojedinih odjela kao i voditelja za naonatologiju dr. CH. Također da je u više navrata obavljao razgovore sa svim liječnicima te klinike pa tako i odjela za neonatologiju kao i sa tužiteljicom te da može kazati kada ga se pita postoje li poremećaji međuljudskih odnosa na tom odjelu, da bi se složio sa tom tvrdnjom. Međutim, svi liječnici kao i voditeljica odjela da su mu ukazali na problem koji se pojavljuje kod korištenja bolovanja tužiteljice jer bi ista telefonskim putem obavijestila voditeljicu o korištenju bolovanja neposredno pred dežurstvo na koji način da je takvim postupka onemogućavala organizaciju rada tog odjela. Ono što su mu također kazali liječnici kao i voditeljica je da je tužiteljica takvim postupanjem onemogućila ostvarivanje kontinuiranog rada na odjelu, a što da je utjecalo neposredno na cjelokupan rad odjela te na druge liječnike koji su takav kontinuitet mogli ostvariti. Navodi da je točno da na tom odjelu kao i na svim odjelima ne samo ovog kliničkog centra već i ostalih kliničkih centara u RH postoji nedostatak zdravstvenog osoblja, liječnika, sestara i drugih te da se trude zaposliti dovoljno kako liječnika tako i specijalizanata koji bi se kasnije zaposlili i na taj način popunili potreban kadar da bi se postigao određeni standard za pružanje stručne i potpune zdravstvene skrbi. Na odjelu pa tako i na odjelu za neonatologiju voditelj odjela da organizira rad kako sa liječnicima tako i sa medicinskim sestrama i drugim potrebnim osobljem, i to sa raspoloživim kadrom. Navodi nadalje da je zasigurno da u spisu predmeta postoji dopis svih liječnika odjela neonatologije koji su isti potpisali, a u vezi sa načinom rada i postupanjem tužiteljice te mu ukazali na njihovu nemogućnost obavljanja posla kao i izvijestili te ukazali na mogućnost njihovog odlaska sa tog odjela. Nadalje navodi da je upoznat sa problemom zbog ranije opisanog postupanja tužiteljice u vidu nemogućnosti organizacije rada tj. službe, a što tužiteljica sada radi da može kazati da radi na odjelu i naravno da liječi pacijente. Nije detaljno upoznat koji je liječnik odjela neonatologije tijekom ove godine izostao radi bolovanja, a ako jeste da je sada to doznao. Koliko mu je poznato da se i drugi liječnici toga odjela nisu potužili na izostanke zbog bolovanja drugih liječnika osim na tužiteljičino bolovanje. Ni liječnici ginekolozi koji rade u klinici da se nisu pobunili na ovaj način na rad tužiteljice. Ističe da može kazati da je bio voditelj zavoda slične veličine kao ova klinika, tada da je i on kao liječnik imao određena dežurstva, da se događalo i u tom Zavodu gdje je bio rukovoditelj da pojedini liječnik uzme bolovanje prije dežurstva, nikad nije došlo do te situacije da bi svi liječnici iskazali negodovanje zbog nemogućnosti ostvarivanja kontinuiranog rada na odjelu prema jednom od liječnika, kada se dogodi takva situacija da netko uzme bolovanje pred organizirano dežurstvo, neki drugi liječnik treba stupiti u to dežurstvo čime bitno poremeti svoje privatne planove. No, kako se radi o osjetljivoj populaciji djeci, i kako oni kao liječnici imaju poziv, a ne posao, svatko od njih i onaj koji je mogao odgoditi svoje privatne obveze da bi odradio to dežurstvo. Da može kazati načelno da su bili drugačiji odnosi između liječnika kolega. Navodi da u KBC-u tužiteljica nije jedini slučaj, da postoje i drugi liječnici u sličnoj ili ovakvoj situaciji. Nije mu poznato da je tužiteljici zabranjeno liječenje.

9. Iz iskaza tužiteljice VH (list 203-206 spisa) proizlazi da je od 2003. počela radit kao specijalizant na Odjelu neonatologije, a od 2009. kao specijalista pedijatar na Odjelu neonatologije. Subspecijalnost neonatologije da je nakon dodatne edukacije dobila 2019. Prije sadašnje voditeljice odjela za neonatologiju, a koja je to od 2013. da je bila dr. KH. U razdoblju od 2009. do 2013. kada je voditeljica odjela bila dr. KH da je imala pristupa svim edukacijama, kongresima i sl. što da u razdoblju od 2013. kada je voditeljica postala dr. CH nije imala pristupa. Inače, po organizaciji rada, čini joj se da bi 2 puta tjedno imala obvezu dežurstva. Na odjelu inače da rade 4 neonatologa bez nje, sve ostalo su specijalisti pedijatri. Inače odjel se sastoji od 3 dijela, u prvom dijelu se liječe djeca rođena u terminu, u 2. dijelu se liječe djeca rođena ranije, a u 3. dijelu intenzivno bolesna djeca. Osim toga specijalista neonatolog da sudjeluje i pri svakom porođaju putem carskog reza kao i svakom kompliciranom porođaju gdje bi dijete moglo biti ugroženo. Također u djelokrug rada spec. pedijatra- neonatologa da spada i rad koji obuhvaća pregled zdravorođene djece, prilikom boravka nakon poroda te otpuštanja te djece te da se radi o zdravorođenoj djecu za koju nije bilo potrebno nikakvo liječenje. Ono što može kazati za odnos između dr. CH i nje je da je kroz vrijeme dok je ona voditeljica tog odjela ista imala poseban "pik". Inače, dr. CH osobno da poznaje i prije dolaska na taj odjel stjecajem obiteljskih okolnosti. Razlog njene netrpetljivosti u odnosu na nju da joj nije poznat. Osim problema koje ima ona na ovom odjelu da su imale i dr. UH, dr. DH i dr. SH, koje da su također otišle sa ovog odjela jer se po viđenju dr. CH nisu mogle uklopiti u rad ovog odjela, a na način kako je to zamislila dr. CH. Naime, da se radi o doktoricama koje su se i nadalje educirale, po njenoj ocjeni da imaju iznimne kvalitete, jednom riječju bile su različite od ostalih doktora na neonatologiji, a što drži da je razlog što su iste bile neprihvaćene na tom odjelu i to ne samo od strane voditeljice dr. CH već i od drugih doktora. Takav slučaj da je i sa njom. U odnosu na korištenje bolovanja tijekom 20 godina mog rada na odjelu neonatologije, može kazati da je dolazila raditi i bolesna, da je bolovanje uzimala samo kada sam stvarno bila bolesna ja ili član moje obitelji (sin kroz 2017. kada je bio ozbiljno bolestan i liječio ga je sadašnji ravnatelj). Ističem, a koliko mi je poznato, da je meni tuženik za polovinu mojih bolovanja slao kontrolu bolovanja, a što drugim liječnicima nije radio. Kroz kolovoz 2021. radila sam i to početkom kolovoza te me počela boljeti glava, a kada me u prolazu pogledao kolega FH, inače dječji kardiolog, isti mi je kazao da loše izgledam te se nakon konzilijarnog pregleda novorođenog djeteta po pozivu voditeljice, vratio do mene, izmjerio mi tlak koji je tada bio 200/120 te mi preporučio hitni odlazak internisti. O tome da je izvijestila voditeljicu CH koja da je istu uputila da ode na Hitni interni jer da ne želi odgovarati za moje zdravstveno stanje, no da je ona odradila do kraja svog radnog vremena te potom otišla na hitni interni. Tada da joj je dr. V prepisao lijek za smanjenje visokog tlaka uz preporuku nošenja holtera 24 sata. Poradi hipertenzijske krize da je bila na bolovanju skoro sve do kraja kolovoza. Tokom tog bolovanja da joj je poslana kontrola bolovanja, a koja da je zatekla u kućnom ogrtaču sa holterom. Kada se vratila prvi dan po zaključenom bolovanju, a koje izvješće o privremenoj nesposobnosti da je odnio njen suprug dr. MHL inače on je šef klinike za ženske bolesti i porode. Tom prigodom ga je dr. MHL izvijestio da je primio dopis potpisan od strane svih liječnika odjela neonatologije u kojem da u načelu stoji kako ih njeno korištenje bolovanja ometa organizaciju rada odjela te da inzistiraju na njenom izuzimanju od dežurstava. Dakle, kada se 30.8.2021. vratila na rad, da je voditeljica odjela dr. CH izvijestila da više neće raditi na odjelu neonatologije, da neće raditi dežurstva niti liječiti djecu, već da će obavljati poslove na tzv. fiziologiji novorođenčadi odnosno kolokvijalno babinjače, odnosno da će raditi sa novorođenom zdravom djecom kojima nije potrebno liječenje. Od 30.8.2021. da radi na tom dijelu odjela, te da ujutro se dolazim samo potpisati na odjel neonatologije te odlazim raditi na II. i IV. kat. Inače, vizite da obavlja specijalizant kojeg odredi voditelj odjela a da je u međuvremenu 9.6.2021. stekla titulu primarijusa, te da radi na odjelu babinjača i ne liječim djecu. Na dopisu da postoje potpisi svih doktora neonatologije, s s time da može shvatiti razloge njihovog potpisivanja i to redom: dr. C koja je netom došla na odjel i logično je da će potpisati takav dopis želeći se uklopiti u sredinu, dr. PH iz razloga što pretendira biti voditelj odjela nakon odlaska dr. CH u mirovinu, dr. M i CHL koje su inače do tada sa mnom kolegijalno družile, iz razloga što im je od tada omogućena učestala edukacija i odlasci na kongres. Njen utisak da je da je dr. CH nije prihvatila na tom odjelu kao i ranije spomenute doktorice koje su otišle sa njega, iz razloga što se željela i nadalje obrazovati, što želi napredovati u profesionalnom i u privatnom životu, a prvenstveno iz razloga što se ne uklapa u njene vizije liječnika neonatologije, te da je navedeno mišljenje proširila liječnicima odjela koji su iz gore navedenih razloga isto prihvatili iako ne misli da je to njihovo osobno mišljenje. Tijekom njenog rada na tom odjelu pod vodstvom dr. CH da joj dr. CH nikada nije prigovorila na kvalitetu mog rada, a što se tiče izdanih upozorenja da su bila maliciozna i šikanozna jer da smatra da joj je mogla ukazati na to njeno "neadekvatno ponašanje" i usmenim putem, a ne pisanim upozorenjem, što daje jednu drugu težinu cjelokupnog odnosa a dokazuje i njene ranije navedene tvrdnje i netrpeljivost dr. CH spram nje. Tužiteljica navodi da joj nije bio problem dežurati, te da rado obavlja svoj posao te da pacijenti traže da im liječim djecu i da je 3 puta za redom sa još dvoje kolega izabrana za najpedijatra, a što da govori o njenoj kvaliteti rada i odnosa sa roditeljima malih pacijenata. U odnosu na trenutak obavijesti voditelja odjela za korištenjem njenog bolovanja, da se ne može sjetiti da bi istu izvijestila neposredno pred sam početak dežurstva da je bolesna i da ne može doći, već da bi i bolesna odradila dežurstva. Ističe da je u razdoblju od 2017. pa do 2020. imala tešku obiteljsku situaciju u vezi sa razvodom braka te vođenja sudskih postupaka a radi dodjeljivanja brige i čuvanja jednog djeteta koje ima iz tog braka. U tom razdoblju da bi se znalo dogoditi da jednom tjedno ima i po dva ročišta, te da je o tome izvijestila dr. CH, te da je ista to znala kao i svi na odjelu. Navodi da joj je poznato da je drugim kolegama doktorima dr. CH dozvoljavala korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora kada bi izbivali sa posla jedan ili dva dana. Takvu mogućnosti da njoj nije davala, već da je uvijek tražila kada je bolesna da otvori bolovanje. Dr. M da je koristila tijekom radnog vremena odlazak na fizikalnu terapiju uz dopuštenje voditeljice. Osim teške obiteljske situacije ističe da je imala i problema sa perimenopauzom i menopauzom te krvarenja koja su bila obilna kroz to razdoblje. Inače, navodi da ima sina iz prvog braka, kćer iz drugog braka i sada da se nalazim u trećem braku. Ističe da je njenom povišenom tlaku početkom kolovoza 2021. prethodio verbalni napad dr. CH i dr. PH, a vezano za dobivanje titule primarijusa jer da su navodili kako je moguće da takva osoba može biti primarijus aludirajući na njen moral, društveni život i slično. Radeći na odjelu babinjača bez dežurstava navodi da primi osnovnu plaću računajući da su dvoje djece na njoj kao porezna olakšica plus njen minuli rad da je to negdje oko 15.00,00 kn mjesečno, a radeći u dežurstvima da bi zasigurno imala duplo veću plaću, te da smatra da je osramoćena i obezvrijeđena na način što su je stavili da radi na odjelu babinjača zajedno sa specijalizantima, sa ovoliko radnog staža i titulom primarijusa. Ističe, da je ispunila sve potrebne uvjete koji su joj potrebni za stjecanje titule primarijusa. Radeći na odjelu babinjača navodi da ne radi vikendom te da je zamolila dr. CH a u nadi poboljšanja svoje financijske situacije da je stavi da radi preko vikenda kada rade specijalizanti, ali da je ista to odbila pa da je samo jedan vikend odradila kada je dr. CH mijenjao dr. PH kada je ista bila na bolovanju. Osobno da ima osjećaj izoliranosti i da nije u doticaju sa pacijentima niti sa cjelokupnim odjelom, te da je takva njena situacija poznata ne samo na odjelu i klinici već da se to priča po cijelom KBC-u pa da joj je zbog toga teško. Osim toga, da je doznala od majki pacijenata kako iste pitaju gdje je dr. VH na što da im je odgovorila dr. CH: "Dr. VH ovdje više ne radi". Tijekom svog rada na odjelu kada je obavljala sve poslove kao neonatolog da je nazočila i rizičnim porodima te carskim rezovima koje prigode da je imala odličnu suradnju sa ginekolozima koji da učestalo pitaju "a gdje si ti" a da onako osramoćena kaže da je tu. Ovo da dokazuje da je izolirana na radnom mjestu. Na odjelu babinjača koji vodi ginekolog,da je njoj posao da na dnevnoj bazi napravi uvid u zdravstveno stanje djeteta te ukoliko sumnja da isti ima zdravstvene probleme da o istome obavijestim kako majku tako i medicinsku sestru koja dijete spušta na odjel neonatologije koje se onda na isti odjel zaprima a voditeljica odjela ili onaj tko je mijenja određuje liječnika o kojem će skrbiti i voditi brigu. Ista je istakla da o takvoj djeci skrbe i specijalizanti i idu u transport životno ugrožene djece a koji specijalizanti da su "blago nadzirani" od strane specijalista. Također, navodi da nema mogućnosti dobiti informaciju o djetetu koje je uputila na odjel kao što nema mogućnost ni dobiti informaciju od kolega liječnika glede stanja malih pacijenata njenih poznanika ili prijatelja, te da to smatram dodatnim poniženjem, a što dokazuje koliko je stavljena na marginu i izolaciju. Kao primjer nejednakog postupanja tuženika ista navodi kako je šef klinike dr. MHL u **.**.2021. na kolegiju, na kojem po pravilu bude nazočno 25 liječnika, ginekolozi, pedijatri i neonatolozi, kazao kako dvojica-trojica kolega zadnjih mjesec dana se ne pojave na dežurstvu i ne opravdaju da su na bolovanju i da će morati popričati sa njima. U odnosu na poslove koje ista radi prema sistematizaciji radnih mjesta ista navodi da ona kao doktor medicine, uži specijalist (list 27 spisa) od svih pobrojanih poslova radi samo poslove i to: odgovorna je za medicinsku dokumentaciju i to otpusna pisma koja piše kao pedijatar otpuštanja djeteta iz rodilišta, obavlja ostale stručno-medicinske poslove te je za svoj rad odgovorna voditelju odjela, dok u odnosu na druge pobrojane poslove iz sistematizacije radnih mjesta tužiteljica navodi kako iste ne obavlja. U odnosu na Odjel za neonatologiju koji se sastoji od nadzora i liječenja novorođenčadi gdje tužiteljica sada radi, ista navodi da ne radi na obavljanju dijagnostičko terapijskih postupaka novorođenčadi, pripreme za slučaj potrebe operacijskih zahvata te zbrinjavanja i liječenja najugroženije novorođenčadi (list 30 spisa). Ističe da u njenom Ugovoru o radu od 23.11.2009. stoji da obavlja poslove u Klinici za ženske bolesti i porode na radnom mjestu dr. med. specijaliste, a prema opisu poslova iz sistematizacije KBC Split.

10. Iz iskaza saslušane svjedokinje CH (list 208-213 spisa) proizlazi da na odjelu neonatologije radi od veljače 1994., a od 2013. da je voditeljica zavoda za neonatologiju u Klinici za ženske bolesti i porode. Navodi da joj je nadređen pročelnik klinike koji je sada dr. PHL. Tužiteljica da poznaje od 2004., te da je ista bila specijalizant pedijatar na pedijatriji od 2009. , a kada je postala specijalist pedijatar da je došla na odjel neonatologije. Prije 3 godine da je izvršila subspecijalizaciju iz neonatogije. Na tom odjelu da radi 8 liječnika, od toga 6 specijalista neonatologije i 2 specijalista pedijatra. Djelatnost odjela da se sastoji od nadzora i liječenja novorođenčadi, dijagnostičko terapijskih postupaka novorođenčadi, pripreme u slučaju operativnih zahvata te zbrinjavanja i liječenja najugroženije novorođenčadi. U odnosu na tužiteljicu ističe da u razdoblju od 2013. pa sve do 1.9.2021. ponašanje tužiteljice u odnosu na ranije dogovorno utvrđen raspored rada i način rada na ovom osjetljivom i specifičnom odjelu da je uvijek isti i bitno različit od drugih liječnika specijalista koji rade na istom . Ovo misli u odnosu na njene česte izostanke te način informiranja nje kao voditeljice o njenom izostanku. Kada kaže izostanak da pod tim podrazumijeva kako bolovanje tako i uzimanje po jedan ili dva dana godišnjeg odmora zvan razdoblja kada planiraju godišnji odmor, a to da je tijekom ljeta te tijekom zimskih i proljetnih praznika. Naime, da zbog specifičnosti službe liječnici tog odjela imaju 35 dana godišnjeg odmora. Kao voditeljica u dogovoru sa liječnicima a u želji da udovolji zahtjevima istih s obzirom na specifičnost službe da im nastoji omogućiti tijekom ljetnih mjeseci, srpanj, kolovoz i rujan, svakome po 3 tjedna godišnjeg odmora. Zbog broja dana godišnjeg, da isti ne mogu iskoristiti u tekućoj godini pa da ga uvijek koriste i u slijedećoj godini, negdje do kraja svibnja te godine. Ono što je specifično u tužiteljičinom ponašanju kod tih izostanaka da je način i vrijeme na koji ona traži korištenje bilo godišnjeg odmora bilo bolovanja. Naime, ističe se da tužiteljica dan neposredno prije dežurstva ili pak redovne smjene prema planu rada za taj mjesec izvijesti nju porukom na mobilni telefon. Drugi liječnici da to rade pozivom na mobilni telefon i ne tako često kao tužiteljica već iznimno, te ističe da je to tužiteljičin uobičajeni način ponašanja glede izostanaka. Što se tiče korištenja 1-2 dana godišnjeg odmora na upit liječnika, a tako i tužiteljice da isto odobrava ona kao voditeljica. U slučaju kada je tužiteljica izvijesti o svom izostanku da je netko drugi od liječnika tog odjela mora preuzeti, bilo dežurstvo bilo redovan rad, kako bi taj odjel mogao funkcionirati. Do dopisa koji su potpisali svi liječnici neonatologije da je došlo kada više nisu mogli podnijeti posljedice ovakvog tužiteljičinog ponašanja, a koji uzrokuje njenu nemogućnost kontinuiranog rada na odjelu sukladno planu rada koji se sastavlja mjesec dana unaprijed i koji je nastao u dogovoru sa liječnicima, njihovim privatnim potrebama koji isti prijave. Plan na fiziologiji da se radi na dnevnoj bazi što da je i logično ovisno o broju novorođene djece te broju djelatnika koji su na poslu.U momentu kada se tužiteljica vratila sa bolovanja u kolovozu 2021. pred dr. I i CHL da je izvijestila tužiteljicu da će od 1.9.2021. raditi na odjelu fiziologije i to na dva lokaliteta i to tamo gdje se nalaze djeca rođena carskim rezom te djeca koja su rođena prirodnim putem. Na trećem lokalitetu zdravorođene djece da radi dr. I. Tužiteljici da je tom prilikom rekla razlog njene odluke a to je da je to radi njenih čestih izostanaka i kako im to remeti rad na odjelu. Svjedokinja navodi da na odjelu fiziologije tužiteljica liječi pacijente, naime, na tom odjelu da se pregledavaju novorođena djeca kako prvi dan po rođenju tako i po potrebi da se radi ponovni pregled , radi se sva dijagnostika, ultrazvuk svih organa, laboratorijske pretrage, obavlja se liječenje žutice, pojedinačne infuzije i sl. Navodi da je tužiteljica u razdoblju od prije sada već 4 godine imala sudskih postupaka, te da joj je omogućavala da ode na sud jer da zna da je nazočnost na sudu po pozivu obvezna, međutim, i tu obavijest i traženje godišnjeg odmora da je tužiteljica obavještavala dan-dva prije, a na koji način da je remetila do tada utvrđeni plan rada na odjelu neonatologije i to baš odjelu gdje se nalaze bolesna, životno ugrožena djeca. Inače, cjelokupan rad na tom odjelu da je timski rad između liječnika i medicinskih sestara i bazira se na povjerenju u rad, kako liječnika koji je radio prethodnu smjenu tako i sestara. Ista ističe da ono što je specifično kada je tužiteljica radila na tom odjelu, recimo bila dežurna je da je prilikom predaje dežurstva kada se obilaze mali pacijenti sa liječnikom koji preuzima dežurstvo, tužiteljici sve bilo u redu. Međutim, kasnije da bi se ispostavilo da nisu obavljene sve pretrage ili nisu obavljene kako treba. Za razliku od tužiteljice drugi liječnici da bi kazali kolegi koji preuzima smjenu što sve nije napravio, u što sve sumnja, a sve u cilju zaštite zdravlja malih pacijenata. Ista navodi da decidirano izjavljuje da prilikom obavijesti tužiteljice da će raditi na lokaciji fiziologije nije spomenula da je to radi njenog zdravstvenog stanja već radi njenih učestalih izostanaka te načina na koji ona o istima izvještava nju kao voditeljicu, a što da se sve negativno odražava na rad odjela i drugih liječnika koji je trebaju u tom slučaju zamijeniti. Također ista navodi da u odnosu na tužiteljicu ne postoji nikakav njen osobni animozitet te da se prema njoj ponašam kao i prema drugim kolegama na odjelu te da nema nikakvih predrasuda prema njenom, bilo privatnom bilo društvenom životu. Ističe da joj je najvažnije da se poslovi na odjelu obave stručno, kvalitetno i odgovorno i da odjel funkcionira. Inače, sa dopisom koji su potpisali svi doktori neonatologije da je obaviješten ravnatelj a s sa tim da je izviješten i sadašnji pročelnik klinike PHL, koji da je došao na kliniku 2020. ili 2021. svakako tijekom covida. Ističe da je više puta upozorila tužiteljicu na kvalitetu njenog rada u smislu rada kao neonatologa liječnika,ali usmeno upozoravajući je te tražila od nje da nju i druge kolege informira i točno izvijesti što je napravila a što nije napravila. Ono što je specifično i što da je zamijetila kao voditeljica, a što se bitno razlikuje od rada drugih liječnika neonatologa i pedijatara ovog odjela da je to što je tužiteljica roditeljima malih pacijenata davala informacije, bilo o otpustu ili liječenju koje se bitno razlikuju od standarda i uobičajenih postupaka odjela. Upravo radi toga da bi znalo doći do određenih incidentnih situacija između drugih liječnika ovog odjela sa roditeljima pacijenata što da je dodatno ugrožavalo rad ovog odjela. U odnosu na poslove koje tužiteljica obavlja na lokaciji fiziologije novorođenčadi a prema sistematizaciji radnih mjesta KBC-a, ista navodi da tužiteljica obavlja sve poslove osim što ne sudjeluje u polikliničkom radu. U odnosu na poslove koji su opisani za dr. medicine, uži specijalist, svjedokinja navodi da potvrđuje da tužiteljica obavlja sve navedene poslove osim što ne sudjeluje u polikliničkom radu i to sve na odjelu fiziologije novorođenčadi, te ista izjavljuje da na tom odjelu tužiteljica liječi pacijente. U odnosu na bolovanja tužiteljice svjedokinja je navela da je izvršena kontrola bolovanja i da je utvrđeno da je bolovanje opravdano. Iz iskaza svjedokinje dr. CH proizlazi da samo tužiteljica radi na odjelu fiziologije, dok drugi liječnici kao i dr. I vode pojedine pacijente na postintenzivnom odjelu. Fiziologija novorođenčadi da nije nikakva degradirajua djelatnost specijaliste, već da smatra da je jednako važna i odgovorna jer da se tu radi o djeci koja su utvrđena kao zdrava, međutim da uvijek postoji mogućnost tijekom boravka na tom odjelu da se ukaže neka nepravilnost ili bolest ovisno o ozbiljnosti situacije, te da tužiteljica kao spec. neonatolog takvu djecu liječi na odjelu fiziologije kao što bi liječila i na odjelu postintenzivne samo kraće. Nakon toga da tužiteljica i otpušta pacijenta, te svjedokinja navodi da smatra taj posao značajnim i nikako degradirajućim. Tužiteljica na ovom odjelu da ne radi vikendom jer da su organizirali rad na način da vikendom rade specijalizanti uz nadzor specijaliste koji je dežuran subotom i nedjeljom, te da ne radi transporte pacijenata kao i dežurstva. Tužiteljica da ne radi u dežurstvima iz razloga koje da je ranije navela. Tužiteljica da ne liječi pacijente niti može raditi na odjelu kao što je to radila prije 1.9.2021. a prvenstveno i razloga informacija koje tužiteljica daje i nesporazuma koji onda nastaju sa roditeljima pacijenata. Takvo tužiteljičino ponašanje da je redovito kao i što da je ponašanje tužiteljice da ne izvijesti kolegu o tome što je napravila a što nije jer kad predaje smjenu iz dežurstva da je istoj sve super. Navodi da je tužiteljica istu prijavila i liječničkoj komori kao i Komori za medicinsku etiku i deontologiju. Poradi tih prijava da se morala očitovati a ta tijela da su utvrdila da ona svoj posao obavlja kako treba. Decidirano izjavljuje da su se ona i ostale kolege na odjelu iscrpili zbog takvog tužiteljičinog ponašanja i načina rada. Pismenih zabilježbi da možda ima prema ravnateljstvu, ali po pravilu većina njenih upozorenja i primjedbi tužiteljici da su išli usmenim putem. U odnosu na druge liječnike na odjelu ista ističe da je oni izvijeste da su otvorili bolovanje jer su bolesni i izvijeste koliko će bolovanje trajati kako bi znala organizirati posao na odjelu. Ista navodi da bi razdoblju od 10 g. tužiteljica svojim izostancima poremetila ranije dogovor način korištenja godišnjih odmora ljeti a koje dogovaraju početkom lipnja tekuće godine. Navodi da je to zato što su ti mjeseci najopterećeniji zbog novorođene djece, ljudi koji koriste godišnji odmor, pa da se iz tog razloga se ti godišnji odmori moraju dobro isplanirati jer da je opseg posla veći. Svjedokinja ističe da se tužiteljica i nakon 1.9.2021. glede svojih izostanaka ponaša se na isti način kao i ranije. Sa tužiteljicom da je najmanje 50 puta razgovarala dobronamjerno je upozoravajući na njeno ponašanje i propuste, ništa zlonamjerno, kolegijalno. Ista navodi da je tužiteljica sa roditeljima pacijenata razgovarala sa roditeljima van radnog vremena, te izostanka tužiteljice s posla kada ista nije imala saznanja o stanju djeteta. Ista ističe da je bila upoznata kako je tužiteljica prošle godine imala zdravstvenih problema tipa sa visokim tlakom, ali navodi da to nije bio razlog zašto se odlučila povjeriti joj obavljanje posla na lokaciji fiziologije novorođenčadi. Zaključno ista navodi da odjel nakon 1.9.2021. funkcionira odlično, te da nema nikakvih problema sa roditeljima te da tužiteljica na odjelu fiziologije relativno dobro obavlja poslove.

11. Iz iskaza saslušanog svjedoka PH proizlazi da isti kod tuženika radi od veljače 2014. na odjelu neonatologije, te da je pedijatar neonatolog i kardiolog. Tužiteljica da mu je poznata, te da kad je došao raditi kod tuženika da je ista radila na odjelu neonatologije kao pedijatar neonatalog. Navodi da je tužiteljica prestala raditi na odjelu neonatologije, te da je to bilo ljeti nakon što se vratio sa godišnjeg odmora te da tužiteljica tada više nije radila na odjelu neonatologije već da je vodila babinjače 1 i 3. Neposredno da nije čuo od voditeljice odjela CH da je tužiteljici zabranila rad na odjelu, a iz razloga njenih učestalih izostanaka radi čega voditeljica nije mogla organizirati rad odjela već da je to doznao nakon dolaska sa godišnjeg odmora po pričama sa odjela te da je vidio da tužiteljica ne radi više na odjelu. Inače, odjel neonatologije da je odjel gdje liječnici moraju biti nazočni 24 sata. Svjedok ističe da pedijatar neonatolog radeći na babinjačama liječi djecu, te da ima obvezu svakodnevnog pregledavanja i obrade djece koja su netom rođena dok borave na babinjačama, te da se radi o većem broju djece. Navodi da mu je poznato da tužiteljica vodi babinjače 1 i 3 dok drugi liječnik i to dr. I najčešće koji ne dežura vodi babinjače 2 kao i specijalizanti uz nadzor specijaliste pedijatra. Inače, isti ističe da mu je poznato u razdoblju prije prelaska tužiteljice na rad babinjačama da je ista učestalo nedostajala s posla, a po kazivanju dr. CH da bi tijekom godine više od polovice svog godišnjeg odmora tužiteljica iskoristila na način da bi koristila jedan ili dva dana. Bolovanje da se ne može predvidjeti jer se nikad ne zna kad će vas zaboliti ali godišnji odmor da se planira. Naime, obzirom na specifičnost rada odjela te broj liječnika na odjelu, 5 liječnika time da je 6 tužiteljica, da se treba organizirati korištenje starog godišnjeg odmora do 30. lipnja slijedeće godine te novog godišnjeg odmora. U slučaju da netko na odjelu izostane, bilo jedan, dva ili više dana, da voditeljica mora reorganizirati već organizirani rad na način da specijalista bude uvijek nazočan na odjelu. Nakon što je tužiteljica prešla na rad odjela babinjača, da je rad odjela organiziran i funkcionira. Svjedok ističe da tužiteljica svoj način rada, odnosno izostanaka sa posla, nije promijenila ni na odjelu babinjača. Nadalje navodi da tužiteljica također ne dežura i to iz razloga njenih učestalih rascjepkanih izostanaka radi kojih voditeljica nije mogla organizirati posao na odjelu. Voditeljica da može organizirati posao, ali da je to otežano jer da bi tužiteljicu netko morao zamijeniti. Svjedok je istakao da su međuljudski odnosi na odjelu a u odnosu na tužiteljicu i obrnuto tužiteljice u odnosu na odjel narušeni. Svjedok ujedno navodi da na odjelu babinjača se liječe i obrađuju lakše bolesti novorođene djece kao što je žutica, dehidracija i sl. dok se na odjelu neonatologije liječe ozbiljnije bolesti. Navodi da je tužiteljica radila na odjelu gdje su rođena djeca u terminu sa određenim utvrđenim zdravstvenim problemima. Svjedok ističe da se Odjel neonatologije sastoji od dijela intenzivnog liječenja tzv. post 1 gdje se zbrinjavaju nedonošena djeca koja ne zahtijevaju intenzivno liječenje i post 2 koja zbrinjavaju donošenu djecu i koja ne zahtijevaju intenzivno liječenje. Kada je pedijatar neonatolog dežuran da on pokriva cjelokupan odjel neonatologije i babinjače. Kada je liječnik dežuran onda da radi i na intenzivnom zbrinjavanju. Ističe da tužiteljica ne radi vikendom a je li ide na transfere da ne zna. Kada je dežurala isti navodi da je tad išla na transfere. Sa tužiteljicom da je uvijek dobro surađivao. Isti priznaje da je potpisao dopis predstojniku klinike revoltiran saznanjem da se tužiteljica tijekom bolovanja nalazi na nekim lokacijama koje ne bi trebale imati veze sa bolovanjem, a to saznanje da im je netko na odjelu priopćio saznavši o istome preko društvenih mreža pa da je on iz revolta sam potpisao taj dopis. Prošle godine da je bio dva puta na bolovanju i to krajem godine i poradi istog da nije imao nikakvih problema. Godišnji odmor za prošlu godinu da je koristio na način da je iskoristio 3 tjedna ljeti kao i ostale kolege, a ostatak da će iskoristiti dakle 20 dana ove godine kroz travanj i svibanj. Ističe da je zbog izostanaka liječnika na odjelu neonatologije pa tako i tužiteljičinih učestalih izostanaka, u pravilu mijenjala tužiteljicu najčešće voditeljica CH. Nadaje, u slučaju izostanka bilo kojeg liječnika sa odjela da ga netko drugi mora zamijeniti, inače da na odjelu postoji 5 pedijatara neonatologa a ako neko od njih izostane za vrijeme određenih dežurstava, netko mora poremetiti već ranije planirani privatni život te odraditi dežurstvo. Dr. CH da je te probleme inače amortizirala i u 90% slučajeva da bi ona odrađivala ona dežurstva koja bi iznenada bila otkazana od strane liječnika odjela. Ista da je od 1.2. ove godine u mirovini tj. koristi godišnji odmor pred mirovinu. Svjedok ističe da sada na odjelu dežuraju 4 liječnika.

12. Iz iskaza saslušanog svjedoka MHL (list 264-267 spisa) proizlazi da je kao predstojnik Klinike za ženske bolesti kod tuženika došao raditi 17.6.2021. Tadašnja voditeljica Zavoda za neonatologiju dr. CH da mu je u kolovozu došla sa pisanom predstavkom koju su potpisali drugi liječnici neonatolozi koji rade na tom zavodu osim tužiteljice prigovarajući na način rada tužiteljice te njeno često izostajanje sa posla, bilo bolovanjem, bilo izostanak sa posla iz drugih razloga, a koji izostanci da su remetili već unaprijed određena dežurstva jer da je njen izostanak morao na odjelu pokriti drugi neontolog, odnosno pretežito voditeljica Zavoda. Takav dopis koji mu je donijela predstojnica zavoda dr. CH da je bio potpisan od svih liječnika neonatologa. Tada da je bio upoznat sa tim problemom i o tome izvijestio ravnatelja KBC-a. Nakon te predstavke da je razgovarao sa dr. VH i sa dr. CH, te da je pokušao sam sve napraviti da se taj ukazani problem riješi mirnim putem, no, svi drugi liječnici toga zavoda da su mu kazali da će povući svoju izjavu kojom prihvaćaju svoj rad duži od 48 sati tjedno na koji način bi bio ugrožen rad Zavoda, ukoliko tužiteljica nastavi raditi na isti način ili pak na tom odjelu. Svjedok navodi da voditeljica Zavoda ne može zabraniti nikome raditi već može samo organizirati posao Zavoda pa i tako Odjela za neonatologiju. Navodi da je upoznat sa time da je dr. CH tadašnja voditeljica organizirala rad odjela na način da je tužiteljica nastavila raditi u zavodu ali na Odjelu fiziologije novorođenčadi. Na tom odjelu da se liječe novorođenčad onoliko koliko je to potrebno i kad se ukaže za tim potreba, a kada se utvrdi da se radi o težim oboljenjima kod novorođenčadi tada isti prelaze na skrb neonatologije. Dakle, na Odjelu na kojem tužiteljica sada radi ista da zbrinjava i liječi novorođenčad, te to da bi ulazilo u njen djelokrug rad kao liječnika spec. neonatologa. U odnosu na činjenicu da li je na tom Zavodu potrebno da brojčano radi više liječnika neonatologa, svjedok je naveo da smatram da koliko je potrebno zasigurno piše u sistematizaciji radnih mjesta. Sadašnja voditeljica kao i ona prethodna da organizira rad zavoda sa raspoloživim kadrom i isti funkcionira. Tužiteljica da i nadalje radi na odjelu za fiziologiju novorođenčadi. Kada je ponovno razgovarao sa sadašnjom voditeljicom zavoda i ostalim liječnicima neonatolozima postoji li mogućnost da se tužiteljica vrati na rad u Odjel neonatologije da su iskazali negodovanje. Svjedok ističe da mu je dr. CH donijela dopis sa potpisima svih liječnika neonatologije od 19.8.2021. a koji je urudžbiran 20.8.2021. (list 22 – 23 spisa). Navodi da je razgovarao sam sa svim liječnicima neonatolozima o predmetnoj problematici. Od potpisanih liječnika neonatologa sa tog dopisa da rade liječnici I, PH, M i CHL. Dr. C da ne radi više u KBC-u, ista je dala otkaz a koji je obrazložila obiteljskim razlozima. Sada na odjelu da dežura 4 liječnika. Dr. I da ne dežura jer da se nalazi u statusu godinu dana pred mirovinu. U odnosu na činjenicu da li neki liječnik neonatolog radi samo na odjelu fiziologije novorođenčadi ili samo na jednom odjelu kao dr. VH, isti navodi da ni jedan liječnik neonatolog ne radi kao tužiteljica samo na jednom odjelu. Na odjelu neonatologije da postoji 6 liječnika neonatologa, od kojih 4 dežuraju te da ne dežuraju tužiteljica i dr. I. Na odjelu ginekologije ima 36 liječnika ginekologa, a zbog količine posla da bi trebalo biti još, te da 25 ginekologa dežura, dakle da ne dežuraju svi, oni koji ne dežuraju da su osobe koje na to imaju pravo jer imaju 60 i više godina kao i oni kojima to zdravlje ne dopušta. Među liječnicima koji dežuraju nema onih koji su često na bolovanju već da se radi o onim ginekolozima koji ne dežuraju pravo zbog svog zdravstvenog stanja. U odnosu na činjenicu postoji li situacija da se liječnik koji je određen za dežurstvo iznenada razboli i radi toga opravda svoj izostanak na odjelu ginekologije, svjedok navodi da se to dogodi ali da je to izuzetak. Na mjesto liječnika koji je bolestan da dolazi drugi liječnik s kojim isti "dijeli" mjesečni raspored dežurstava koji da se organizira svaki mjesec na kraju tekućeg mjeseca, a na način da će taj bolesni liječnik "vratiti" to dežurstvo kolegi koji ga je mijenjao, sve uz znanje i organizaciju šefa odjela ili zavoda. Na odjelu ginekologije da postoje liječnici koji rade u suženom opsegu posla upravo radi svog zdravstvenog stanja, te da ne postoji nikakva pisana odluka o istome već da je to stvar organizacije osobe koja vodi ukupan proces rada toga odjela. Svjedok je potvrdio činjenicu da je supotpisao sa pročelnicom zavoda dr. CH dopis od 7.2.2023. (list 242 spisa), a i iz kojeg dopisa proizlazi da tužiteljica i dalje nastavlja trend učestalih izostanaka sa posla. Svjedok ujedno navodi da niti jedan drugi liječnik sa odjela neonatologije ne izostaje sa posla na način kako to izostaje tužiteljica. Isti navodi da je bilo je primjedbi i na stručni rad tužiteljice koje da mu je prenijela dr. CH a koja da je iskazala i mišljenja drugih liječnika neonatologa. Službenu obavijest da se vodi neki disciplinski postupak protiv tužiteljice da nije dobio ali da je čuo. Svjedok ističe da je liječnika koji su dežurali na odjelu neonatologije u kolovozu 2021. bilo šest. Povremeno da prima SMS poruke u kojim liječnici zavoda čiji sam predstojnik upozoravaju na propuste u radu drugih liječnika, takve poruke da provjerava razgovarajući sa njihovim nadređenima a njegovimpodređenima, provjerava jesu li istinite, daje nalog za ispravljanje propusta te da traži i povratnu informaciju što se napravilo u konkretnom slučaju. Ovisno o ozbiljnosti propusta bilo disciplinskog ili profesionalnog da se obraća se bilo pravnoj službi bilo ravnateljstvu. Dakle, svako takvo upozorenje da je proizašlo iz SMS poruke i da ne ide na znanje pravnoj službi ili ravnateljstvu. U odnosu na činjenicu postoji li koji liječnik ginekolog na odjelu ginekologiju koji radi samo na jednom radilištu a isti ne dežura zbog svog zdravstvenog stanjae svjedok navodi da takav liječnik ne postoji. Ističe da se Odjel ginekologije i neonatologije ne mogu usporediti jer da na odjelu ginekologije postoji 10-ak radilišta a na odjelu neonatologije 2 ili 3. te navodi da nova voditeljica može organizirati rad neonatologije na drugi način no što je to organizirala ranija voditeljica.

13. Iz iskaza saslušane svjedokinje SH (list 330-331 spisa) proizlazi da je tužiteljica prije nego što je položila subspecijalizaciju za neonatologa radila na odjelu za neonatologiju kod tuženika kao pedijatar. Ista ističe da su njoj podaci o radu tužiteljice poznati jer da je ona u isto vrijeme pripremala specijalizaciju kad je to obavljala i sama tužiteljica na navedenom odjelu te da joj je poznato da je tadašnja voditeljica CH izdala zabranu rada tužiteljici na Odjelu za neonatologiju i zabranu obavljanja dežurstava i da je to bilo krajem kolovoza 2021. Ista navodi da je upoznata da je tužiteljica bila na bolovanju zbog hipertenzivne krize zbog situacije na poslu, ali da ne zna točno u kojem razdoblju je to bilo. U odnosu na činjenicu da li je upoznata kako se CH odnosila prema tužiteljici ističe da je upoznata da se ista prema tužiteljici odnosila podcjenjivački, a da je ona po struci bila i pedijatar te da je položila i subspecijalizaciju i da je naposljetku prije umirovljenja bila i voditelj na Odjelu za neonatologiju. Ista navodi da nije upoznata s činjenicom da li je navedena voditeljica imala ovlasti izdati ikakve zabrane rada na Odjelu za neonatologiju. Ista navodi da su joj činjenice o kojima svjedoči poznate iz poznanstva s tužiteljicom te eventualno poznavanja načina rada na Odjelu za neonatologiju, te da je o činjenicama o zabrani rada izdanoj dr. VH saznala na način da joj nakon nekog vremena od navedene zabrane nisu dolazila otpusna pisma za djecu koja su bila pacijenti dr. VH, a sa Odjela za neonatologiju. U odnosu na činjenicu kad je riječ o spominjanju navedene zabrane rada tužiteljice na Odjelu neonatologije i rada u dežurstvima, da li se radilo o usmenoj ili pismenoj zabrani izdanoj od strane voditeljice, ista ističe da je bila riječ o usmenoj zabrani i da se nije izdavala nikakva pisana zabrana. Ističe da ona činjenice o navedenom temelji na posrednom saznanju od tužiteljice. U odnosu na tužiteljicu ista navodi da dok je ista s njom radila da može reći da je tužiteljica odgovorna, ljubazna prema pacijentima i kolegama, te da je voljela obavljati dežurstva, te da su pacijenti s istom bili oduševljeni, te da su je hvalili kao kvalitetnog liječnika i čovjeka, te da je tužiteljica godinama slovila za odličnog liječnika pedijatra te da je bila izabrana za najpedijatra. U odnosu na činjenicu da li je o spomenutoj zabrani rada tužiteljice na Odjelu za neonatologiju i u dežurstvima, a za koju se navodi da ju je izdala usmenim putem voditeljica CH bilo ikakve obavijesti nadležnim osobama kod tuženika, ista navodi da nije s time upoznata, te da ne zna da li se tužiteljica obraćala ikome od nadležnih osoba kod samog poslodavca da ga izvijesti o činjenici da joj je izdana spomenuta zabrana rada na odjelu. U odnosu na činjenicu da li je upoznata iz kojih je razloga tužiteljici izdana usmena zabrana obavljanja rada na neonatologiji i obavljanja dežurstava koja je predmet ovog postupka ista navodi da je to po njenom saznanju bilo iz razloga da je tužiteljica često bila na bolovanju te joj se spočitavala loša organizacija dežurstava a da nije upoznata s činjenicom da li se u pogledu svega navedenog protiv tužiteljice vodio kod tuženika ikakav disciplinski postupak, te ističe da je upravo od dr. VH saznala za navedene razloge te svjedokinja ističe da i druge osobe budu na bolovanju pa da se služba u tom slučaju reorganizira i da po ničemu to ne bi trebao biti razlog koji bi utjecao na rad u dežurstvima. Svjedokinja ističe da na fiziološkom odjelu babinjača uglavnom rade specijalizanti, dok na odjelu intenzivnog liječenja da uvijek rade specijalisti i subspecijalisti. Ističe da se na odjelu babinjača uglavnom obavlja probir zdrave djece dok da se bolesna dalje prosljeđuju na odjel. Svjedokinja navodi da je s tužiteljicom bila na specijalizaciji u periodu od kraja 2004. do 2009. godine, te je ista navela da nakon 2009. nije dolazila na Odjel neonatologije. Ističe da joj je tužiteljica rekla da joj je zabranjen dio rada i to rad na Odjelu na neonatologiju i dežurstva. Navodi da je u prijateljskom odnosu s tužiteljicom. Ističe da su se dr. CH i dr. I odnosile prema njoj, svjedokinja odgovara slično kao i prema tužiteljici jer da su one smatrale da svjedokinja i tužiteljica nisu njihov izbor pa da se nisu ni osobito trudili oko edukacije vezano za specijalizaciju, već da je ona osobno najviše naučila od dr. P.

14. Iz iskaza saslušane svjedokinje DH (list 332-335 spisa) proizlazi da je ona osobno radila na Odjelu za neonatologiju i da joj nisu poznati direktno događaji koji se odnose na tužiteljicu a predmet su ovog postupka iz 2021.g. budući da je ona iz same ustanove KBC, Odjela za neonatologiju otišla 2019. Međutim ista navodi da je upoznata sa situacijom koja je prethodila u cijelom razdoblju prije njenog odlaska iz ustanove. Navodi daje dr. VH jedno vrijeme zajedno s njom radila na Odjelu za neonatologiju i to odsjeku za patologiju novorođenčadi. Navodi da u tom periodu kad su ona i dr. VH zajedno radile nije bilo nikakvog incidentnog ponašanja od strane tužiteljice prema njoj već upravo suprotno. Navodi da je ona na tom odjelu do odlaska 2019. bila jedini doktor znanosti te da je ona osobno imala situaciju problema na poslu gdje je pokušavala te probleme riješiti dopisima i razgovorima s nadležnima u upravi ustanove KBC-a, ali da su nadređeni prema njenom tadašnjem shvaćanju bili ispod razine cijelog tog posla i razgovora pa da je ona u tom smislu i otišla nezadovoljna radnom situacijom 2019. Napominje da je ona uistinu bila prvi dr. znanosti na tom odjelu iz područja neonatologije međutim napominje da je otprilike 2018. na taj odjela došla dr. CHL te da je ista došla iz Makedonije isto kao dr. znanosti i od nje preuzela katedru , nastavu na fakultetu. Ista navodi nadalje da je upoznata bila dok je radila s tužiteljicom na Odjelu neonatologije da je voditeljica CH bila u lošem odnosu s nekim djelatnicima koje da je diskriminirala u radu, pa da je tako se postavila i prema njoj jer da je odlučeno da ona osobno - svjedokinja ne može raditi s djecom na Odjelu za neonatologiju u Inkubatorskoj jedinici te da je čak nakon nekog vremena odlukom nadležnih bila vraćena u inkubatorsku jedinicu na 7 dana, međutim da je nakon toga usmenom odlukom voditeljice CH ona osobno također bila odstranjena iz Inkubatorske jedinice. Ista ističe da je nakon što se ovo dogodilo postojala pismena odluka KBC-a kao ustanove koja je zauzela stav da ona osobno treba biti i raditi u inkubatorskoj jedinici odnosno da upravo prema toj odluci ravnateljstva KBC-a je odlučeno da ona treba raditi tu i da je ta odluka poštivana 7 dana, a nakon toga da je ona bez obzira na to odlukom navedene voditeljice odstranjena iz te jedinice. Inače navodi da je voditeljica CH bila opći pedijatar dok nije položila subspecijalizaciju, ali da ona nije imala znanstvenu titulu. Nadalje, ista navodi da je njena osobna sudbina bila da je ona prije odlaska iz KBC-a 2019. stavljena u pododsjek Odjela za neonatologiju. Pojašnjava da se Odjel neonatologije sastoji od više odsjeka i da je onaj koji je u biti najvažniji i srž neonatologije odsjek Inkubatorska jedinica na kojoj se liječe životno ugrožena novorođenčad, dok pododsjek na kojeg je prebačena se odnosi na liječenje blaže ugrožene novorođenčadi i onih koji su preživjeli najtežu situaciju pa su prebačeni na taj odjel, te da još postoji odsjek gdje su smještena djeca koja su rođena na vrijeme ali imaju nekakve zdravstvene probleme koje je potrebno liječiti, te ističe da upravo na tom odjelu kako ga je opisala su zajedno radile ona i dr. VH. Ista ujedno navodi da smatra da je voditeljica CH u tom razdoblju stavila namjerno nju i tužiteljicu da rade zajedno misleći da to neće dobro funkcionirati i da je to njeno osobno uvjerenje, ali da se upravo desilo to da su ona i dr. VH razvile mentorski odnos jer da je upravo ona tužiteljici bila mentor za njenu subspecijalizaciju iz neonatologije odlukom ministarstva. Svjedokinja navodi u pogledu činjenice da li je pravilnikom o radu tuženika stavljena mogućnost da voditelj odjela izda zabranu rada djelatniku na nekom odjelu ista ističe da ne zna odgovor na to pitanje, ali da sigurno pravilnik o radu tuženika nameće svoja ograničenja, ali da se cijela situacija svodi na kraju na osobni stav osobe koja je takvu odluku donijela kao voditelj na odjelu a koja takvu odluku pravda potrebama posla. Ista napominje da iz njenog saznanja je dr. VH razvijala jako prisan odnos sa roditeljima novorođenčadi koji su bili pacijenti na odjelu jer je jako dobar komunikator. Ista navodi da je dr. VH kad bi bila na putu znala se telefonski raspitivati za svoje pacijente i da je ista za to morala nadležnima odgovarati dok da se drugim djelatnicima tako nešto nije smatralo greškom i problemom već suprotno. Nadalje ista navodi da što se tiče korištenja bolovanja od strane djelatnika na tom odjelu pa i same tužiteljice da je to radno mjesto koje traži izrazitu odgovornost i preciznost kod rada s novorođenčadi te da je samo radno mjesto podložno stresu zbog prirode posla, te da sigurno nitko od djelatnika neće uzeti bolovanje ukoliko nije pod nekom vrstom pritiska bilo radne ili poslovne prirode, a kako bi se mogao nositi sa svojom situacijom na poslu. Inače, u pogledu činjenica je li tužiteljica imala ikakav disciplinski postupak pokrenut protiv sebe, ista ističe da misli da je tako bilo, ali da ne može točno reći, budući da ne zna ni razlog, ni vrijeme, budući da je jedno vrijeme tužiteljica bila u velikim problemima u komunikaciji s voditeljicom CH te se stalno odlazilo u ravnateljstvo.Svjedokinja u iskazu navodi da je ona školovana u inozemstvu te da joj nije dozvoljeno raditi u spomenutoj Inkubatorskoj jedinici, te da kad nije uspjela raditi u spomenutoj Inkubatorskoj jedinici iz spomenutih razloga, da se ona školovala u inozemstvu i u Engleskoj i Rimu, a da se okrenula i području neuroznanosti gdje je zapravo i doktorirala na analizi i praćenju funkcija mozga novorođenčadi i da je to doprinijelo i samom Odjelu neonatologije u Splitu koji je bio prepoznat te da su dobivane i donacije od strane udruge Palčić, ali da voditeljica CH nije za sve to navedeno imala sluha te da je njen rad i rad drugih kolega u tom smislu bio podvrgnut ismijavanju. Svjedokinja napominje za sve navedeno da joj nije bila namjera žaliti se na svoju osobnu situaciju, ali da je htjela ukazati na činjenicu da je na Odjelu neonatologije navedenim ponašanjem spomenute voditeljice CH bio onemogućen rad i napredovanje na samom odjelu, a da je Odjel neonatologije bio prepoznat i izvan granica RH zbog navedenog načina rada, pa čak i KBC Ljubljana, koja je imala službenu suradnju s Odjelom za neonatologiju. U odnosu na tužiteljicu dok joj je ona bila mentor svjedokinja navodi da je tužiteljica učila odlično i da je prošla ispit iz subspecijalizacije s odličnim uspjehom i da je o tome obavijestio sam šef komisije te da je bila odlična sa pacijentima i roditeljima novorođenčadi te da ona s njom nikad nije imala incidentnu situaciju. Svjedokinja navodi da su na odjelu babinjača uglavnom zdrava djeca koja se prate odnosno čije zdravstveno stanje se prati dok se na Odjelu neonatologije se liječe bolesna novorođenčad. U odnosu na činjenicu jesu li sva djeca sa babinjača djeca koja su zdrava i odu kući, ista navodi da se na tom odjelu liječe zdrava novorođenčad koju treba tijekom boravka pregledati i nadzirati pedijatar i koji daje svoje mišljenje da li ta djeca mogu na odjel s roditeljima, ali da se naknadno vrše vizite jer da je uvijek moguće da se i kod takvog novorođenčeta pojave naknadno nekakve dijagnoze od srčane greške, žutice i drugih bolesti. U odnosu na činjenicu da li je učestalo, isprekidano bolovanje otežavajući, olakšavajući ili nebitan faktor za organiziranje dežurstva, ista navodi da to ovisi o tome gdje osoba radi, koliko ih ima na odjelu, te da bi to trebao biti otežavajući faktor, te ovisi koliko je ta osoba bitna za odjel, a kad je ona radila na odjelu da to nije bio naročito otežavajući faktor jer da tužiteljica nije imala puno dežurstava. Navodi da sve ovisi o tome koliko ta osoba u tom razdoblju ima dežurstava pa ako ima malo da to onda nije otežavajući faktor te da kad je ona radila na odjelu za neonatologiju da je nedostajalo neonatologa jer da ih je uvijek nedostajalo.Svjedokinja napominje da je 2013. od 6. mjeseca bila godina tih velikim problema u odnosima i pogoršanja situacije na radnom mjestu te da je bio održan sastanak u ravnateljstvu nakon kojeg je dr. KH trebala dati ostavku i došla je dr. CH kao nova voditeljica, te da je to godina velikih nemira u odnosima među djelatnicima. U odnosu na činjenicu da li je svjedokinji poznato je li tužiteljica imala privatnu sudsku borbu radi maloljetnog djeteta svjedokinja je potvrdila navedeno, te je istakla da na Odjelu neonatologije nisu bili empatični prema situaciji tužiteljice vezano za to, posebno ne voditeljica dr. CH.

15. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica predlaže da se utvrdi nedopuštenom i nezakonitom odluka tuženika i to usmena po voditeljici Odjela za neonatologiju dr. CH, a kojom se tužiteljici zabranjuje rad na Odjelu za neonatologiju i rad u dežurstvima, te da se utvrdi da navedena odluka ne proizvodi nikakve pravne učinke te da se utvrdi da radni odnos tužiteljice kod tuženika nije promijenjen tužbeni zahtjev je djelomično osnovan. Naime, iz svih provedenih dokaza u ovom postupku, posebice iz iskaza saslušane tužiteljice, zz tuženika, te svjedokinje CH, svjedoka PH, svjedoka MHL kao i svjedokinje SH nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da je tužiteljica od strane voditeljice Odjela za neonatologiju kod tuženika dr. CH dana 30.kolovoza 2021.godine usmeno zbog čestih izostanaka s radnog mjesta radi bolovanja premještena s odjela za neonatologiju gdje je radila na odjel fiziologije i to tamo gdje se nalaze djeca rođena carskim rezom i djeca rođena prirodnim putem. Ovo posebno proizlazi iz iskaza saslušane svjedokinje dr. CH (list 208-213 spisa). Iz iskaza saslušanih stranaka i svjedoka u ovom postupku proizlazi da nije došlo do formalnog premještaja tužiteljice na sasvim drugo radno mjesto od onog na kojem je ista bila zaposlena ugovorom o radu, niti je došlo do promjene ugovora o radu ni koeficijenta za obračun plaće tužiteljice. Međutim, usmenim premještajem tužiteljice sa Odjela za neonatologiju na drugo radno mjesto unutar iste ustrojstvene jedinice i to Odjel fiziologije dana 30.08.2021. od strane voditeljice odjela dr. CH je došlo do značajne promjene sadržaja tužiteljičinog rada koji proizlazi iz sistematizacije tužiteljičinog radnog mjesta te opisa poslova-djelatnosti prema unutarnjem ustroju tuženika budući tužiteljica sa tim prelaskom ne radi određene poslove prema opisu svog radnog mjesta doktora medicine, užeg specijaliste. Ovo proizlazi iz iskaza saslušane svjedokinje dr. CH, a koja je u sporno vrijeme bila voditeljica odjela za neonatologiju, a koja je decidirano u iskazu navela da tužiteljica na Odjelu fiziologije liječi djecu koja su utvrđena kao zdrava, a da radi i otpuste djece sa tog odjela, te ako se pojavi potreba liječenja navedene zdrave djece na odjelu u smislu neke bolesti ili nepravilnosti da ih tužiteljica liječi kraće vrijeme nego što bi ih liječila na odjelu postintezivne. Također iz iskaza svjedokinje CH proizlazi da tužiteljica na Odjelu fiziologije ne radi vikendom jer da je rad vikendom organiziran na način da ga vrše specijalizanti uz nadzor specijaliste koji da je dežuran subotom i nedjeljom, te da ista ne obavlja transporte pacijenata ni dežurstva, a pogledu tužiteljičinog radnog mjesta dr. medicine užeg specijalista je svjedokinja istakla da tužiteljica na Odjelu fiziologije novorođenčadi više ne sudjeluje u polikliničkom radu. Uz navedeno iz iskaza svjedokinje CH je razvidno da je ista u iskazu decidirano navela da tužiteljica ne liječi pacijente i ne može raditi na odjelu kao što je radila prije 01.09.2021.Pored toga iz iskaza svih saslušanih stranaka i svjedoka u ovom postupku je razvidno da je tužiteljica navedenim postupkom voditeljice Odjela za neonatologiju dr. CH bila isključena iz provođenja dežurstava. U navedenom smislu budući je prilikom donošenja navedene usmene odluke voditeljice odjela došlo do značajne promjene sadržaja tužiteljičinog rada, budući tužiteljica ne obavlja dio poslova svog radnog mjesta dr. medicine užeg specijaliste i to u smislu sudjelovanja u polikliničkom radu te da se ne bavi liječenjem teže bolesne novorođenčadi, a ujedno ne radi vikendom i ne obavlja dežurstva, a kako je to radila na Odjelu za neonatologiju u konkretnom slučaju nije riječ o promjeni koja bi predstavljala neutralan raspored rada već ista značajno utječe na radni položaj i imovinski položaj tužiteljice budući ista više od trenutka premještaja nije ostvarivala dodatke na plaću za prekovremeni rad i dežurstva pa je ovaj sud mišljenja da obzirom da je navedeni premještaj unutar iste organizacijske jedinice onemogućio tužiteljicu u obavljanju određenih poslova koje je tužiteljica obavljala na Odjelu za neonatologiju pa da je o takvoj vrsti premještaja bila potrebna pisana odluka ravnatelja tuženika, a koju tuženik u konkretnom slučaju nije donio. Naime, prema onome što je predviđeno odredbama Unutarnjeg ustroja tuženika (list 28-32 spisa) djelatnost Odjela za neonatologiju se sastoji od nadzora i liječenja novorođenčadi, dijagnostičko-terapijskih postupaka novorođenčadi, pripreme u slučaju potrebe za operacijskim zahvatima, te zbrinjavanja i liječenja najugroženije novorođenčadi. Navedene poslove zbog navedenog premještaja na odjel fiziologije tužiteljica više nije bila u mogućnosti obavljati, kao ni dežurstva, a nije više sudjelovala ni u polikliničkom radu , a koja je djelatnost sastavni dio njenog radnog mjesta, a čime je ista sadržajno uskraćena za obavljanje tih poslova. Iz tužiteljičinog ugovora o radu od 23.11.2019.godine (list 24-25 spisa) proizlazi da ukoliko se ukaže potreba za obavljanjem rada i na drugim Klinikama -zavodu, odjelima tuženika da je za to potreban pisani nalog ravnatelja ustanove. Premda iz Sistematizacije radnih mjesta proizlazi da je voditeljica dr. CH organizira i rukovodi cjelokupnim procesima rada odjela/podružnice/bolničke ljekarne ista je prema sadržaju navedene sistematizacije za svoj rad odgovorna ravnatelju/pročelniku/ predstojniku. U navedenom smislu ovaj sud je mišljenja da je odluka dr. CH kojom je tužiteljicu usmenom odlukom od 30.kolovoza 2021.godine rasporedila sa Odjela za neonatologiju na Odjel fiziologije nezakonita i nedopuštena budući iz navedenog pregledanog ugovora o radu proizlazi da je za svaki premještaj, a kojim se bitno utječe na sadržaj rada i financijska prava radnika potrebna pisana odluka ravnatelja tuženika. Svjedokinja CH je i sama u svom iskazu priznala da je odluku o premještaju tužiteljice na Odjel fiziologije donijela zbog učestalih izostanaka tužiteljice i organizacije rada, a ne temeljem formalne odluke ravnatelja ili pisanog rasporeda rada. U navedenom smislu djelomično je utvrđen osnovanim dio tužbenog zahtjeva tužiteljice kojim ista predlaže da se utvrdi da je nedopuštena i nezakonita odluka tuženika od 30.08.2021.godine kojim je voditeljica Odjela za neonatologiju zabranila tužiteljici rad na Odjelu za neonatologiju i kojom odlukom je istoj zabranila dežurstva budući ova odluka nije donesena u pisanom obliku, a navedenom odlukom se bitno zadire u sadržaj poslova radnog mjesta i prava tužiteljice iz ugovora o radu, a koje poslove je tužiteljica obavljala prije odluke o premještaju, a čime je donesena protivno odredbama tužiteljičinog ugovora o radu jer je za premještaj tužiteljice na Odjel za fiziologiju novorođenčadi, a kojim se bitno umanjenje opseg poslova radnog mjesta tužiteljice koje tužiteljica može obavljati u odnosu na poslove koje je ista ranije obavljala na Odjelu za neonatologiju prema opisu poslova tog radnog mjesta iz sistematizacije radnih mjesta trebala pisana odluka- odobrenje ravnatelja tuženika, a koja u konkretnom slučaju od strane tuženika nije donesena. Međutim, ovaj dio tužbenog zahtjeva je neosnovan u dijelu u kojem tužiteljica traži da se utvrdi da je radni odnos tužiteljice kod tuženika nepromijenjen budući iz odluke tuženika od 04.12.2023.godine (list 423 spisa) jasno proizlazi da je tužiteljica tuženiku dala otkaz 04.12.2023.godine i da je njen radni odnos kod tuženika zbog toga prestao sa danom 11.01.2024.godine što proizlazi iz dostavljene prijave o prestanku osiguranja (list 472 spisa) pa u navedenom smislu je neosnovan dio tužbenog zahtjeva tužiteljica kojim ista traži da se utvrdi da je radni odnos tužiteljice kod tuženika nepromijenjen. Radi navedenog djelomično je usvojena točke 1. tužbenog zahtjeva te je odlučeno kao u točki I/ i II/. izreke ove presude.

16. Neosnovan je i dio tužbenog zahtjeva tužiteljice kojom ista traži da se naloži tuženiku da tužiteljicu vrati na rad na Odjel za neonatologiju i na rad na dežurstvima sukladno Unutarnjem ustrojstvu KBC Split i Sistematizaciji radnih mjesta doktora medicine, užeg specijalista. Naime, kako je prethodno navedeno tužiteljica je tuženiku dala redovan otkaz ugovora o radu 04.12.2023.godine, a što je razvidno iz pregledanog otkaza od 04.12.2023.godine (list 417 spisa), te je njen radni odnos prestao kod tuženika temeljem tog otkaza s danom 11.01.2024.godine, a što je razvidno i pregledane prijave o prestanku osiguranja (list 472 spisa). Sud može naložiti vraćanje radnika na posao (članak 124. stavak 1. Zakona o radu) samo u slučaju ako utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a u predmetnoj pravnoj stvari tužiteljica je dala tuženiku otkaz. Slijedom navedenog trebalo je odbiti navedeni dio tužbenog zahtjeva kao neosnovan, a kako je i odlučeno u točki III/ izreke ove presude.

17. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica predlaže da se utvrdi da je tuženik povrijedio tužiteljičino pravo na jednako postupanje i da je tužiteljica diskriminirana na radnom mjestu zabranom rada na Odjelu za neonatologiju i to usmenom zabranom od 30.08.2021.godine, a po voditeljici odjela dr. CH ovaj sud je mišljenja da je navedeni dio tužbenog zahtjeva osnovan. Naime, iz iskaza svih saslušanih stranaka i svjedoka u ovom postupku nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da je tužiteljica usmeno premještena sa Odjela za neonatologiju gdje je radila na Odjel fiziologije novorođenčadi usmenom odlukom voditeljice Odjela za neonatologiju dr. CH od 30.08.2021.godine, ali je i nadalje ostala zaposlena kod tuženika na istom radnom mjestu dr. med specijaliste, subspecijaliste neonatologa, kako je i definirano ugovorom o radu tužiteljice te da premda je premještena usmenom odlukom voditeljice Odjela za neonatologiju dr. CH na Odjel fiziologije novorođenčadi da je ostala raditi unutar iste ustrojstvene jedinice, ali na drugom odjelu, te da je nastavila raditi sa novorođenčadi. Međutim, iz iskaza saslušanih stranaka u ovom postupku i svjedoka proizlazi da tužiteljica više nije radila intezivnu neonatologiju, patologiju novorođenčadi, dežurstva, hitna stanja, transport ugrožene djece kao ni skrb za teško bolesnu novorođenčad, te više nije radila vikendom, a nije više prema iskazu svjedokinje dr. CH ni sudjelovala u polikliničkom radu, a što su sve bili poslovi koje je ranije obavljala na Odjelu za neonatologiju. Tužiteljica je ovakvim postupanjem tuženika po voditeljici odjela prema mišljenju ovog suda stavljena u različit položaj prema drugim radnicima. Svjedok MHL koji je u sporno vrijeme bio predstojnik klinike izričito navodi da voditeljica Odjela za neonatologiju ne može nikome zabraniti raditi već da samo može organizirati posao Zavoda pa i Odjela za neonatologiju, te je istakao da je dr. CH organizirala rad odjela tako da je tužiteljica nastavila raditi u Zavodu ali na Odjelu fiziologije novorođenčadi, te je istakao da se na Odjelu fiziologije liječe novorođenčad, ali kad se utvrdi da se radi o težim oboljenjima da se ista šalju na Odjel za neonatologiju pa je veći i iz ovog djela iskaza dr. MHL razvidno da je tužiteljica navedenim premještajem izgubila mogućnost liječenja i zbrinjavanja najugroženije novorođenčadi, a što je ranije prema vlastitom iskazu radila i što spada u opis djelatnosti Odjela za neonatologiju a što je razvidno iz sadržaja pregledanog Unutarnjeg ustroja tuženika (list 28-31 spisa).Također je iz iskaza svjedoka dr. MHL razvidno da je isti razgovarao sa voditeljicom dr. CH i s ostalim liječnicima neonatolozima da li postoji mogućnost da se tužiteljica vrati na rad u Odjel neonatologije da su liječnici iskazali negodovanje Pored toga iz iskaza istog proizlazi da isti u iskazu izričito potvrđuje da samo tužiteljica ne dežura, da nije postojala mogućnost da se istu vrati na Odjel za neonatologiju jer da su liječnici negodovali, a iz čega nedvojbeno proizlazi da je dr. CH navedenom mjerom premještaja tužiteljice na Odjel fiziologije trajno istoj zabranila rad na Odjelu za neonatologiju, a za što nije postojala pisana odluka ravnatelja tuženika budući proizlazi da je ista navedenom mjerom trajno premještena na Odjel za fiziologiju bez mogućnosti povratka na Odjel za neonatologiju. Iz iskaza svjedoka dr. MHL ujedno proizlazi da su drugi liječnici nastavili raditi puni opseg poslova na neonatologiji, te da samo tužiteljica radi trajno temeljem usmene odluke voditeljice odjela na jednom odjelu, Odjelu fiziologije novorođenčadi. U predmetnoj pravnoj stvari, a vezano za pitanje da li je nad tužiteljicom provedena diskriminacija nejednakim postupanjem odnosu na druge radnike Odjela neonatologije ovaj sud je mišljenja da je u predmetnom slučaju iz iskaza zz tuženika, tužiteljice te svih saslušanih svjedoka nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da je u predmetnom slučaju riječ o neizravnoj diskriminaciji prema tužiteljici. Naime, temeljem odredbe članka 2.stavka 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije (''NN'' 85/08, 112/12- u daljnjem tekstu ZSD-a) je propisano da neizravna diskriminacija postoji kad naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa stavlja ili bi mogla staviti osobu u nepovoljniji položaj po osnovi iz članka 1. stavka 1. ovog Zakona u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su legitimna i nužna. Sukladno onome što je propisano odredbom članka 9. stavka 2. točka 4. iznimno se ne smatra diskriminacijom stavljanje u nepovoljni položaj u odnosu na određeni posao kad je narav posla takva ili se posao obavlja u takvim uvjetima da značajke povezane s nekim od osnova iz čl. 1. ovog Zakona predstavljaju stvarni i odlučujući uvjet obavljanja posla ako je svrha koja se time želi postići opravdana i uvjet odmjeren. Iz iskaza saslušane svjedokinje dr. CH proizlazi da ista nije premjestila tužiteljicu na Odjel fiziologije novorođenčadi zbog njenih zdravstvenih problema sa visokim tlakom jer je tako izjavila decidirano u iskazu niti se spominje u iskazima ostalih svjedoka da je tuženik premjestio tužiteljicu zbog zdravstvenih razloga. Međutim, posljedice navedenog premještaja tužiteljice na Odjel fiziologije novorođenčadi su bile da je tužiteljica stavljena u nepovoljniji položaj u odnosu na djelatnike – liječnike koji su ostali raditi na odjelu za neonatologiju, budući iz iskaza saslušanih stranaka i svjedoka je ista trajno izdvojena od stručnog rada na Odjelu neonatologije , te joj je na pokušaj dr. PHL, kao predstojnika klinike da se istu vrati na odjel neonatologije onemogućen povratak na navedeni odjel zbog negodovanja liječnika sa neonatologije što je razvidno iz iskaza dr. PHL, te je ista onemogućena u obavljanju dežurstava, a što je za istu predstavljalo i značajan financijski gubitak budući ista na odjelu na koji je premještena nije obavljala dežurstva. Na navedeni način je tužiteljica profesionalno degradirana, premda je po traženju djelatnika Odjela za neonatologiju dopisom od predstojnika klinike dr. PHL (list 22-23 spisa) kontrole bolovanja utvrđeno da su sva bolovanja na kojem je bila tužiteljica bila od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje utvrđena zakonitim opravdanim, a što je u svom iskazu potvrdila i svjedokinja dr. CH, dok je upravo voditeljica odjela dr. CH odobravala tužiteljici i korištenje godišnjih odmora. U navedenom smislu mišljenje ovog suda je da iako je tuženik zbog nesporno zdravstveno opravdanih učestalih izostanaka tužiteljice zbog bolovanja i manjim dijelom godišnjih odmora imao pravo organizirati rad na Odjelu za neonatologiju po svom nahođenju, ali da mjera koju je proveo prema tužiteljici putem voditeljice odjela dr. CH nije bila proporcionalna tom cilju kojih se htio postići, a to je uredna organizacija rada na Odjelu za neonatologiju u smislu provođenja rada i dežurstava liječnika koji na tom odjelu rade, te ista nije formalizirana jer je voditeljica odjela dr. CH premjestila tužiteljicu na Odjel fiziologije novorođenčadi dana 31.08.2021.godine usmenom odlukom bez pisanog odobrenja ravnatelja tuženika. Navedena mjera-premještaj na drugo radno mjesto u sklopu iste ustrojstvene jedinice nije bila vremenski ograničena, a što je posebno razvidno iz dijela iskaza dr. PHL u kojem je isti naveo da je pokušao problem riješiti mirnim putem, ali da su mu drugi liječnici zavoda rekli da će povući svoju izjavu kojom prihvaćaju rad duži od 48 sati tjedno, te da kad je razgovarao sa voditeljicom odjela za neonatologiju dr. CH i liječnicima s neonatologije o mogućnosti povratka tužiteljice na neonatologiju sa Odjela fiziologije novorođenčadi da su isti iskazali negodovanje. Iz svega navedenog je razvidno da u odnosu na donošenje mjere premještaja tužiteljice sa Odjela neonatologije na Odjel fiziologije novorođenčadi od strane voditeljice odjela neonatologije dr. CH nije bilo nikakve mogućnosti preispitivanja. Navedena mjera premještaja tužiteljice sa Odjela neonatologije gdje je ista radila na Odjel fiziologije novorođenčadi je trajala godinama i to od 31.08.2021.godine pa sve do trenutka kad je tužiteljica zbog navedenog onemogućavanja iste od strane tuženika navedenim postupanjem da radi na Odjelu neonatologije sama dala otkaz ugovora o radu tuženiku 04.12.2023.godine, te kad je istoj protekom otkaznog roka prestao radni odnos s danom 11.01.2024.godine. Dakle, navedena mjera tuženika koja je primjenjena prema tužiteljici, a putem voditeljice odjela neonatologije dr. CH je rezultirala ozbiljnim i trajnim posljedicama za tužiteljicu budući je ista iz svih navedenih razloga dala otkaz. U navedenom smislu iz navedenih razloga nedvojbeno proizlazi da je cilj organizacije rada bio legitiman budući je tuženik zbog učestalih izostanaka tužiteljice sa radnog mjesta trebao drugčije organizirati rad na Odjelu za neonatologiju, ali način provedbe navedene organizacije rada nije bio razmjeran cilju budući su za tužiteljicu zbog navedenog premještaja nastale ozbiljne financijske, zdravstvene i radne posljedice. Naime, zaštićena osnova u ovom predmetu je zdravstveno stanje tužiteljice i djelomično njezin obiteljski status- obiteljske okolnosti budući iz iskaza ista proizlazi da je bolovanje uzimala uvijek iz opravdanih zdravstvenih razloga i za člana obitelji (kad joj je sin bio ozbiljno bolestan 2017. godine), a također iz iskaza iste proizlazi da je u razdoblju od 2017. godine do 2020.godine imala tešku obiteljsku situaciju vezano za razvod braka jer su se vodili sudski postupci vezano za dodjelu djeteta. Iz iskaza dr. CH i zdravstvene dokumentacije koju je u pregledao vještak dr. Urlić nedvojbeno proizlazi da je tužiteljica koristila bolovanje zbog stvarnih zdravstvenih razloga te da su sva bolovanja bila opravdana i kontrolirana od HZZO-a i da nije utvrđena njihova zloupotreba. Iz iskaza zz tuženika dr. ŠH, svjedokinje CH, voditeljice Odjela za neonatologiju, svjedoka PH, svjedoka MHL, u ovom predmetu nedvojbeno proizlazi da su korištenje bolovanja od strane tužiteljice i česti izostanci zbog bolovanja, a rjeđe zbog korištenja godišnjeg odmora te prema navedenim iskazima kasno obavještavanje o tome voditeljice odjela za neonatologiju dr. CH bili odlučujući u odluci tuženika da putem voditeljice odjela CH trajno premjesti tužiteljicu sa poslova rada sa teže zdravstveno ugroženom novorođenčadi na Odjelu za neonatologiju i dežurstava na Odjel fiziologije novorođenčadi gdje su se liječila zdrava novorođenčad. Navedenim postupanjem je prema mišljenju ovog suda naizgled neutralna mjera organizacije rada zbog izostanaka tužiteljice sa posla, a koji su prema stavu HZZO-a što je utvrdio i vještak dr. Urlić bili opravdani posebno pogodila upravo tužiteljicu kao osobu sa zdravstvenim poteškoćama. U navedenom smislu je navedena organizacija rada bila formalno neutralna, ali je posljedica iste bila trajno profesionalno isključenje tužiteljice s njenog prijašnjeg radnog mjesta na Odjelu za neonatologiju i to zbog njenih uglavnom zdravstveno uvjetovanih izostanaka s posla, a za koje je izostanke izvršena kontrola HZZO-a i koji su bili opravdani što je dr. Urlić utvrdio iz medicinske dokumentacije, a u odnosu na godišnje odmore tužiteljica je također opravdano izostajala s posla budući joj je godišnje odmore odobrava voditeljica Odjela za neonatologiju dr. CH. Stalni sudski vještak za neuropsihijatriju dr. Ivana Urlić je u svom pisanom nalazu i mišljenju (list 475-484 spisa) potvrdio da je tužiteljica usljed navedenog usmenog premještaja sa radnog mjesta na Odjelu za neonatologiju na radno mjesto Odjela za fiziologiju novorođenčadi na istu ostavilo psihičke posljedice te osjećaj profesionalnog poniženja te da je tužiteljica navedenu promjenu doživjela kao osobnu degradaciju te da povezuje anksioznost i stres sa odnosom na poslu. Naime, iz iskaza saslušanih stranaka u ovom postupku i to tužiteljice, zz tuženika, svjedoka MHL, PH, te svjedokinje CH je razvidno da je tužiteljica drukčije tretirana u odnosu na druge kolege na Odjelu za neonatologiju a vezano za rad na tome odjelu i dežurstva budući je ista premještena s tog odjela, pa je odlukom voditeljice CH bila uskraćena sudjelovati u radu Odjela za neonatologiju , te je upravo navedena situacija pojačavala tužiteljičinu anksioznost i intrapsihičku napetost koje je rezultirala sve češćim kratkotrajnim bolovanjima. Iz iskaza svih saslušanih stranaka i svjedoka u ovom postupku te navedene pisane dokumentacije proizlazi da je tužiteljica unatoč opravdanim bolovanjima, a čija je opravdanost prema nalazu i mišljenju vještaka dr. Urlić kao i dopune tog nalaza i mišljenja potvrdio HZZO-a tužiteljica trajno odlukom voditeljice odjela CH premještena na Odjel za fiziologiju novorođenčadi nakon povratka sa bolovanja zbog hipertenzivne krize 30.kolovoza 2021.godine, a gdje je ostala raditi sve do otkaza ugovora o radu kojeg je sama dala, te joj je na ovakav način zabranjen trajno rad na Odjelu za neonatologiju. O trajnosti ovakve vrste premještaja bez pisane odluke ravnatelja i nejednakom postupanju prema tužiteljici od strane tuženika, a putem voditeljice odjela za neoonatologiju upućuje nedvojbeno i dio iskaza svjedoka PHL, tadašnjeg predstojnika klinike u kojem je isti jasno naveo da je tužiteljici ovakvim premještajem oduzet dio poslova koje je radila budući isti u iskazu decidirano navodi da je dr. CH organizirala rad odjela na način da je tužiteljicu rasporedila da radi u Zavodu ali na Odjelu fiziologije novorođenčadi, te da se na tom odjelu liječi novorođenčad onoliko koliko je potrebno i onoliko koliko se za tim ukaže potreba, a kad se utvrdi da se radi o težim oboljenjima kod novorođenčadi tada da ista prelaze na skrb neonatologije. Dakle, premda je isti u iskazu potvrdio činjenicu da tužieljica i dalje zbrinjava i liječi novorođenčad i da to ulazi u djelokrug njenog rada kao liječnika spec. neonatologa iz iskaza istog jasno proizlazi da je tužiteljica navedenim postupkom voditeljice Odjela za neonatologiju uskraćena za rad s teže oboljelom novorođenčadi. Također iz iskaza svjedoka dr. PHL jasno proizlazi i činjenica da je samo prema tužiteljici u usporedivoj situaciji primjenjena navedena mjera na navedeni način jer je isti u iskazu decidirano naveo da niti jedan neonatolog kao tužiteljica nije raspoređen da radi samo na jednom odjelu, te je isti potvrdio da se navedena organizacija rada može provesti i na drukčiji način jer je istakao da nova voditeljica može organizirati rad neonatologije na drugi način no što je to organizirala ranija voditeljica. Također pored toga što je dr. PHL potvrdio u iskazu da je tužiteljica navedenim postupkom voditeljice CH uskraćena za rad sa teže oboljelom novorođenčadi i pored toga što je potvrdio činjenicu da je tužiteljica ostala bez rada u dežurstvima te da je jedini liječnik prema kojem je primjenjena takva mjera isti je potvrdio i neopravdanu trajnost navedene mjere budući je istakao da je ponovno pokušao nakon nekog vremena razgovarati sa voditeljicom Zavoda za neonatologiju dr. Bucat i liječnicima neonatolozima o mogućnosti povratka na rad tužiteljice na Odjel za neonatologiju, ali da su svi iskazali negodovanje. Iz iskaza tadašnjeg zz tuženika ŠH proizlazi da je isti bio upoznat sa narušenim međuljudskim odnosima na Odjelu za neonatologiju te poteškoća voditeljice odjela dr. CH u organizaciji rada na odjelu i dežurstava, a svjedok PH je potvrdio činjenicu da su između tužiteljice i odjela neonatologije bili narušeni odnosi, te je potvrdio da je tužiteljici premještajem od strane voditeljice odjela dr. CH sužen djelokrug rada budući je u iskazu naveo da tužiteljica nakon premještaja vodi babinjače 1 i 3 i da svakodnevno pregledava tek rođenu djecu, a ne bavi se patologijom novorođenčadi i dežurstvima. Iskaz svjedokinje DH je također važan jer opisuje sličan obrazac ponašanja voditeljice CH prema drugim liječnicima jer je istakla da dok je radila sa tužiteljicom na Odjelu neonatologije da je voditeljica odjela dr. CH bila u lošem odnosu sa nekim djelatnicima na odjelu te da je iste diskriminirala u radu. Iz iskaza svjedokinje DH proizlazi da premda ista nije bila neposredni očevidac premještaja tužiteljice od strane voditeljice Odjela za neonatologiju dr. CH na Odjel za fiziologiju novorončadi budući je ista nezadovoljna situacijom na radnom mjestu otišla s radnog mjesta kod tuženika 2019.godine iskaz iste je važan za ocjenu postupanja voditeljice dr. CH prema djelatnicima Odjela za neonatologiju budući svjedokinja u iskazu opisuje da dok je ona radila kod tuženika da je dr. CH primjenila prema njoj sličan obrazac ponašanja kao i prema tužiteljici jer da je i prema njoj donijela usmenu odluku da ne može raditi na Odjelu za neonatologiju u inkubatorskoj jedinici te da se ona obratila ravnateljstvu tuženika sa tim problemom te da je čak odlukom ravnateljstva bila vraćena u inkubatorsku jedinicu, ali da je unatoč tome ponovno odlukom voditeljice dr. CH premještena s tog radnog mjesta unatoč odluci ravnateljstva bolnice da može nastavit s radom u inkubatorskoj jedinici. Upravo navedeni iskaz svjedokinje DH upućuje na činjenicu da je voditeljica Odjela za neonatologiju imala autoritaran pristup upravljanju Odjelom za neonatologiju i selektivno postupanje prema djelatnicima tog odjela budući je o organizaciji odjela donosila usmene odluke koje su bile u slučaju svjedokinje DH protivne i odluci ravnateljstva bolnice tuženika, a ujedno i razvidno da je za svaki premještaj koji dovodi do bitnije promjene sadržaja rada bila nužna odluka ravnateljstva bolnice, a koja je pisana odluka izostala i u slučaju tužiteljice u ovom postupku. Također iz iskaza saslušane svjedokinje SH proizlazi da premda je ista saznala o činjenicama o kojima svjedoči u postupku posredno od same tužiteljice ista u iskazu potvrđuje činjenicu da je tužiteljica navedenim premještajem od strane voditeljice dr. CH na Odjel za fiziologiju novorođenčadi u odnosu na radno mjesto gdje je prije radila na Odjelu za neonatologiju faktično izgubila dio stručnog rada budući je ista izgubila pravo na dežurstva kao i rad sa teže oboljelom novorođenčadi, te je ista potvrdila činjenicu da su intezivni odjeli rezervirani za subspecijaliste. Naposljetku iz iskaza tužiteljice proizlazi da je voditeljica odjela dr. CH **.**.2021.godine usmeno izvijestila da više neće raditi na odjelu neonatologije, da neće raditi dežurstva ni liječiti djecu, već da će obavljati poslove na fiziologiji novorođenčadi- babinjače te da će raditi sa novorođenom djecom kojima nije potrebno liječenje. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da voditeljica odjela dr. CH nije prigovarala kvaliteti njena rada već da je prema njoj primjenjivala maliciozna i šikanirajuća upozorenja. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da su sva bolovanja i godišnji odmori na kojima je bila opravdana, da je vršena i kontrola bolovanja kod kuće i da je navedeno pokazalo da ista nije zloupotrebljavala bolovanja, a ista je navela da je uredno obaviještavala voditeljicu vezano za odlaske na sud jer da je u razdoblju od 2017— 2020.godine imala tešku obiteljsku situacijom vezano za razvod braka. Iz iskaza tužiteljice je razvidno da se zbog navedenog postupanja voditeljice dr. CH prema njoj i navedenog premještaja na Odjel za fiziologiju novorođenčadi osjećala osramoćena, obezvrijeđena i novčano oštećena budući je stavljena da radi na odjel babinjača sa specijalizantima, a ista je primarijus sa dosta godina radnog staža i velikim iskustvom u radu sa teže oboljelom novorođenčadi, da je financijski oštećena budući više nije radila dežurstva. Navedeni iskaz tužiteljice ovaj sud smatra vjerodostojnim i logičnim budući isti nije u suprotnosti sa opisom situacije na radnom mjestu onako kako je posvjedočio zz tuženika, svjedok PHL, svjedok PH, te svjedokinje SH i S a koji su redom svjedočili o postupku voditeljice odjela za neonatologiju po pitanju rada tužiteljice i njenog premještaja, a koji je doveo u konačnici do toga da je tužiteljica dala otkaz na radnom mjestu 04.12.2023.godine, a što i proizlazi iz pregledane odluke tuženika od 06.02.2024. (list 420 spisa), te je istoj radni odnos prestao sa danom 11.01.2024.godine (list 472 spisa). Imajući u vidu sve navedene dokaze u ovom postupku, te posebice navedene iskaze saslušanih stranaka i svjedoka ovaj sud je mišljenja da iako poslodavac ima pravo u konkretnom slučaju putem voditeljice odjela za neonatologiju dr. CH organizirati proces rada po svom nahođenju poduzete mjere u konkretnom slučaju prema tužiteljici kao dr.med. specijalisti, subspecijalisti neonatologu, primarijusu na Odjelu za neonatologiju kod tuženika nisu razmjerne legitimnom cilju organizacije rada osobito imajući u vidu da su sva bolovanja tužiteljice bila opravdana te da nije bilo zloupotrebe bolovanja, a ni godišnjih odmora koje je tužiteljici odobravala voditeljica odjela dr. CH, te je navedena mjera premještaja tužiteljice sa Odjela za neonatologiju na Odjel fiziologije novorođenčadi bila trajna i bez mogućnosti preispitivanja. Radi navedenog ovaj sud je mišljenja da je tuženik navedenim postupanjem putem voditeljice Odjela za neonatologiju povrijedio pravo tužiteljice na jednako postupanje i dostojanstvo na radu, te da su se u tom smislu iz svih navedenih razloga ostvarila sva obilježja posredne diskriminacije tuženika prema tužiteljici iz članka 2. stavka 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije jer je naizgled neutralna mjera organizacije rada dovela do toga da je tužiteljica na navedenom radnom mjestu dr.med. specijalisti, subspecijaliste neonatologa ostala trajno bez mogućnosti obavljanja dijela poslova svog radnog mjesta, a ujedno i dežurstava slijedom čega je trebalo u cijelosti prihvatiti kao osnovan dio tužbenog zahtjeva tužiteljice iz točke 3. tužbenog zahtjeva, a kako je i odlučeno u točki IV/ izreke ove presude. Međutim, dio zahtjeva tužiteljice da se zabrani tuženiku daljnja diskriminacija tužiteljice na način da joj se omogući rad na Odjelu za neonatologiju i obavljanje navedenih poslova je neosnovan budući je tužiteljica tuženiku dala otkaz 04.12.2023.godine i njen radni odnos je prestao s danom 11.01.2024., a koja činjenica je i razvidna iz pregledane odluke tuženika od 06.02.2024.godine (list 420 spisa) i potvrde HZMO-a, Područne službe Split o prestanku osiguranja (list 472 spisa). Radi navedeno ovaj dio tužbenog zahtjeva je odbijen i odlučeno je kao u točki V/ izreke ove presude.

18. U odnosu na zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske štete odredbom članka 11. ZSD-a je propisano da žrtva diskriminacije po odredbama ovog Zakona ima pravo na naknadu štete prema propisima koji utvrđuje obvezne odnose. Temeljem odredbe članka 1046. Zakona o obveznim odnosima (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 126/21- u daljnjem tekstu ZOO-a) je propisano da je šteta između ostalog umanjenje nečije imovine, te spriječavanje njezina povećanja. Nadalje, temeljem odredbe članka 1085.stavka 1. ZOO-a je propisano da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego je šteta nastala, te sukladno stavku 3. istog članka kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća odgovorna osoba je dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. Obzirom da je u ovom postupku iz svih provedenih i pregledanih dokaza i navedenih iskaza saslušanih stranaka i svjedoka ovaj sud nedvojbeno utvrdio kao činjenicu da je isključenje tužiteljice dana 30.08.2021.godine sa radnog mjesta na Odjelu za neonatologiju gdje je ista ranije radila i premještanje iste navedenom usmenom odlukom voditeljice dr. CH bez da je o tome postojala formalna pisana odluka poslodavca te time isključenje tužiteljice iz poslova koje je obavljala na Odjelu za neonatologiju i dežurstava bilo nedopušteno i nezakonito te diskriminatorno te da je dovelo tužiteljicu u neravnopravan položaj prema drugim djelatnicima Odjela za neonatologiju u tom smislu tužiteljicu pripada pravo na naknadu sve imovinske štete koja je istoj u tom pravcu nastala. Tužiteljici je kako je ovom postupku iz provedenih dokaza i utvrđeno usmenim premještanjem na drugi odjel od strane voditeljice Odjela za neonatologiju dr. CH uskraćeno obavljanje djela poslova njezinog radnog mjesta i samim time ista je uskraćena u dijelu isplate plaće, a koja je istoj isplaćivana u manjem iznosu od trenutka premještaja sa Odjela za neonatologiju na Odjel za fiziologiju novorođenčadi 30.08.2021.godine, a budući je trajno premještena takvo stanje je bilo sve do trenutka prestanka ugovora o radu tužiteljice 11.01.2024.godine kad je tužiteljica dala tuženiku otkaz ugovora o radu. Tužiteljici je plaća smanjena zbog izostanka prekovremenih sati i dežurstava na Odjelu fiziologije novorođenčadi gdje je tužiteljica premještena budući ista tamo nije imala mogućnost raditi prekovremeno i u dežurstvima obzirom na poslove koje je tamo obavljala. U svrhu utvrđivanja navedene imovinske štete proveden je dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po vještaku za financije Marjanu Jović. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka za financije Marijana Jovića (list 447-449 spisa) proizlazi da je vještak utvrdio visinu i postojanje izgubljene zarade tužiteljice za razdoblje od dana donošenja navedene usmene odluke dr. CH **.**.2021.godine pa sve do listopada 2023.godine. Vještak je istakao da je dokumentaciju u spisu dovoljna za izračun razlike plaće koju je izvršio u bruto iznosu, te je istaknuto da je zbog prelaska na valutu eur, izračun nakon 01.01.2023.vršen u valuti eur. Iz nalaza i mišljenja vještaka je razvidno da je tužiteljica primila plaću po istom koeficijentu radnog mjesta prijei nakon premještaja, ali da je evidentno da je kako je plaća smanjena i razlike plaće nastala zbog izostanka odrađenih prekovremenih sati i dežurstava na radnom mjestu gdje je premještena. Vještak navodi da je izračun izvršen te kao način obračuna primijenjen prosjek primanja tri mjeseca prije promjene radnog mjesta, a koji da bi tužiteljica potencijalno primala i dalje, od kojeg je potencijalnog iznosa oduziman iznos isplaćenih plaća. Navedeni prosjek primanja da je usklađivan s koeficijentom povećanja osnovice plaće. Vještvo je napravljeno sukladno Rješenju Općinskog suda u Splitu od od 27. ožujka 2024. Vještak je istakao u vještvu da nije davao izračun razlike plaće nakon listopada 2023.godine pa do prestanka rada tužiteljice kod tuženika zbog otkaza 11.01.2024.godine iz razloga što da je u periodu nakon listopada 2023.godine tužiteljica zbog bolovanja primala naknadu plaće u stopostotnom iznosu na teret HZZO-a. Vještak u zaključnom dijelu nalaza i mišljenja navodi da je uvidom u raspoloživu dokumentaciju u spisu utvrdio da je tužiteljica zbog promjene radnog mjesta primila manji iznos bruto 1 plaće odnosno da je izgubila zaradu u razdoblju od 30.08.2021.godine do listopada 2023.godine u iznosu od 48.257,58 Eur-a. Navedeno je da su mjesečni iznosi prikazani u stupcu br. 8 nalaza i mišljenja. Tužitelj je u podnesku od 20.11.2024.godine prigovarao dijelu nalaza i mišljenja vještaka smatrajući da je tuženik dužan naknaditi svu razliku u primanjima koja je nastala tužiteljici zbog umanjenja plaće jer da je tužiteljica bila na bolovanju zbog nezakonitog postupanja tuženika. Međutim, sud je ovaj dokazni prijedlog odbio kao suvišan budući je tužiteljici u razdoblju od listopada 2023.g plaća isplaćivana na teret HZZO-a zbog bolovanja tužiteljice, a kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka pa za to razdoblje je neosnovan zahtjev da tuženik naknadi razliku plaće s osnova izgubljene zarade tužiteljici budući isti u tom razdoblju tužiteljici plaću nije isplaćivao, odnosno naknada plaće za vrijeme bolovanja nije isplaćivana od strane poslodavca. Tužiteljica je naposljetku i prihvatila ovaj stav suda o navedenom pitanju budući isti konačno uređenim tužbenom zahtjevom (list 467-469 spisa) na ime imovinske štete s osnova izgubljene zarade potražuje upravo iznos od 48.257,58 Eur-a i to upravo za razdoblje od rujna 2021-listopada 2023. U navedenom smislu prihvaćen je u cijelosti zahtjev tužiteljice te je istoj na ime imovinske štete (izgubljene zarade) dosuđen za razdoblje od rujna 2021. do listopada 2023.godine ukupan iznos od 48.257,58 Eur-a. Na navedeni dosuđeni iznos naknade imovinske štete u iznosu od 48.257,58 Eur-a Na tužitelja pripada i zakonska zatezna kamata koja teče na pojedinačne mjesece iz navedenog izračuna vještaka Marijana Jović iz stupca 8. nalaza i mišljenja počev od 15-tog u mjesecu za prethodni mjesec (članak 92.stavak 3. ZR-a) pa do isplate, a sve sukladno odredbi članka 29.stavka 1. i 2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 126/21), a koja se zakonska zatezna kamata obračunava do 31.12.2022.godine sukladno odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 126/21), a od 01.01.2023.godine pa do isplate sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN''156/22). Radi navedenog odlučeno je kao u točki VI/ izreke ove presude.

19. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva iz točke 6. i 9. predmetne tužbe, a koji dio tužbenog zahtjeva se odnosi na potraživanje neimovinske štete, te neimovinske štete s osnove povrede prava osobnosti tužiteljice s osnove diskriminacije i mobinga ovaj sud je mišljenja da je taj dio tužbenog zahtjeva tužiteljice djelomično osnovan. Naime, odredbom članka 3.stavka 1. ZSD-a je propisano da je uznemiravanje svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz članka 1. stavka 1. ovog Zakona, a koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okruženje. U kontekstu navedene odredbe mobing predstavlja kontinuirano ponižavanje, izolaciju, sustavno degradiranje, stvaranje neprijateljskog okruženja. Iz iskaza tužiteljice te dijela iskaza saslušanih svjedoka i to CH, PH, dr. PHL, , kao i pregledanih dopisa i ostale dokumentacije u predmetnom spisu jasno proizlazi da je tužiteljica zbog opravdanih, učestalih izostanaka sa radnog mjesta dr. medicine, specijaliste i subspecijaliste neonatologa, zbog bolovanja i rjeđe kratkotrajnih godišnjih odmora koje je istoj odobravala voditeljica odjela dr. CH, na odjelu Zavoda za neonatologiju došla u situaciju da su je djelatnici neonatologije prijavljivali predstojniku Klinike dr. PHL, te istog izvještavali da im tužiteljica učestalim izostancima zbog bolovanja remeti raspored rada na navedenom odjelu te su tražili kontrolu bolovanja koja su se u konačnici, a što je potvrdio i predstojnik klinike u iskazu dr. PHL utvrdila od strane HZZO-a opravdanim, te su isti isticali predstojniku klinike dr. PHL da neće raditi prekovremeno ukoliko tužiteljica ostane raditi na odjelu neonatologije, a predstojniku klinike se sa raznim primjedbama na rad tužiteljice obraćala i voditeljica odjela dr. CH koja je prijavljivala tužiteljicu i za kršenje radne obveze, a što je u konačnici rezultiralo time da je dr. CH prema vlastitom iskazu onemogućila počevši od 30.08.2021.godine pa nadalje tužiteljici rad na Odjelu za neonatologiju te je istu premjestila na Odjel fiziologije novorođenčadi što je tužiteljica doživjela izrazito uznemiravajuće i kao svoju profesionalnu degradaciju, a uslijed čega je i razvila anksiozni poremećaj i dala otkaz tuženiku s danom 04.12.2023.godine, a temeljem čega je prestala s radom kod tuženika s danom 11.01.2024.godine (list 472 spisa). Sve navedeno proizlazi i iz pregledanog dopisa tuženiku od 19.08.2021 (list 22-23 spisa), dopisa voditeljice Odjela za neonatologiju dr. CH od 29.09.2021. (list 42-43 spisa), obraćanja tužiteljice Državnom inspektoratu radi diskriminacije i očitovanja Državnog inspektorata tužiteljici od 26.01.2022. (list 72-73 spisa); dopisa Ministarstva zdravstva ravnatelju tuženika od 08.03.2022.godine (list 108 spisa), dopisa Hrvatske liječničke komore od 17.11.2022.godine (list 240 spisa) iz kojeg proizlazi da je liječnička komora izvijestila tuženika da je potrebno otkloniti narušene međuljudske odnose na Zavodu za neonatologiju i u tom pravcu organizirati rad. U odnosu na sve navedeno budući je ovaj sud u predmetnom postupku iz provedenih dokaza nedvojbeno utvrdio nejednako postupanje tuženika prema tužiteljici u odnosu na druge liječnike Zavoda za neonatologiju iz svih navedenih razloga razvidno je tuženik u odnosu na zaštićeni zdravstveni osnov tužiteljice (izostanke usljed opravdanih bolovanja) stvorio prema istoj neprijateljsko okruženje na radnom mjestu u vidu višegodišnjeg animoziteta djelatnika Zavoda za neonatologiju prema istoj zbog problema organizacije rada zbog tužiteljičinih učestalih izostanaka premda su bili opravdani a koji se animozitet djelatnika manifestirao u prijavama koje su se podnosile protiv tužiteljice, disciplinskim mjerama , a u konačnici je dovelo do eliminacije tužiteljice usmenom odlukom ravnateljice sa Odjela za neonatologiju i prebačaja iste mimo njene volje i bez odluke ravnatelja bolnice 30.08.2021.godine na radno mjesto sa manjim opsegom zaduženja i bez dežurstava. Drugi liječnici sličnih izostanaka nisu isto tretirani jer prema iskazu svjedoka dr. PHL jedino tužiteljica radila samo na Odjelu za fiziologiju i nije imala dežurstva, te je bila u tom smislu profesionalno trajno izolirana iz svoje prijašnje radne sredine, a što je rezultiralo time da je sama dala otkaz tuženiku 04.12.2023. (list 417 spisa9. U navedenom smislu, a radi utvrđivanja uzročno posljedične veze između učestalih bolovanja tužiteljice i konfliktnih situacija tužiteljice na radnom mjestu vezano za odnos voditeljce Odjela za neonatologiju dr. Bucat prema tužiteljici, te pitanje mobinga u tom smislu i povrede duševnog integriteta tužiteljice ovaj sud je izveo dokaz po stalnom sudskom vještaku za neuropsihijatriju dr. Ivanu Urlić.

20. Iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za neuropsihijatriju dr.sc. Ivana Urlića od 12. studenog 2025. (list 475-484 spisa) proizlazi da je iz sudskog spisa i posebno medicinske dokumentacije razvidno da je tužiteljice VH počela raditi kao specijalizant u KBC Split 2003.g. te da je nastavila raditi u navedenoj ustanovi do kraja 2023. Do sada da nije bila psihijatrijski liječena, niti u dostupnoj dokumentaciji da postoji trag da joj je bila prepisivana psihofarmakoterapija. Također da je iz dokumentacije razvidno da tužiteljica nije imala radnih sporova do 2013. kada je za voditeljicu Zavoda za neonatologiju u Klinici za ženske bolesti i porode imenovana dr. CH, te da od tada počinju poteškoće u odnosima za tužiteljicu. Ističe da se navode određene situacije koje potkrijepljuju navedenu promjenu u odnosima. Za svoja najčešće kratkotrajna odsustva s posla tužiteljica navodi da su uglavnom vezane za glavobolje, obilnija krvarenja, lumboishialgične smetnje ili febriliteti vezano za virusne infekcije. Kao dodatni faktor psihičkog opterećenja tužiteljica navodi sudski postupak vezano za prethodni brak odnosno skrbništvo i s tim vezana situacija u odnosu na malodobnu kćer. Navodi da su prema navodima tužiteljice tenzije u interpersonalnim odnosima između nje i voditeljice Odjela dodatno su eskalirale od 2021. kada joj je voditeljica zabranila da dežura i da radi na neonatologiji te da je bila poslana na rad na Odjelu za zdravu djecu. Prema njenim navodima – poniženja, uvredljivo ponašanje od strane voditeljice te degradacija u ljudskom, profesionalnom i financijskom smislu da je vrlo teško proživljavala. Budući da su navedene nepovoljne situacije na radnom mjestu eskalirale, tužiteljica da je postala toliko anksiozna uz pojavu čestih glavobolja, srčanih, gastrointestinalnih i drugih vegetativnih smetnji te je 4. prosinca 2023. odlučila dati otkaz. Od 12. siječnja 2024. da radi kao neonatolog u Domu zdravlja Split. Vještak navodi da je pregledom zdravstvenog kartona razvidno da je u periodu od 2019. do 2023. tužiteljica izostajala s posla uslijed akutnih zdravstvenih stanja. Te poštede od posla da su gotovo uvijek bile kratkotrajne (1-2 dana), a rijetko više dana zbog viroze. Također da je iz zdravstvenog kartona razvidno da su u navedenom periodu javljanja obiteljskom liječniku postajala sve češća, a povećavao se i broj kratkotrajnih bolovanja. Napominje da su sva bolovanja tužiteljice bila kontrolirana od nadležnih tijela i da su bila bez iznimke opravdana. Uz navedeno, vještak smatra važnim navesti dva elementa koja su otežavala situaciju odnosa između tužiteljice i voditeljice službe, a to su obiteljske situacije vezano za malodobnu kćer (u periodu od 2017. do 2020.g.) te hipersenzibilnost i emocionalna vulnerabilnost tužiteljice, što da je nju dodatno činilo osjetljivom na nepovoljnu atmosferu na radnom mjestu koju je doživljavala kao ničim izazvanu diskriminaciju i ponižavanje. Pojam diskriminacije ovdje da se odnosi na razliku u tretiranju nje i drugih kolega vezano za rad na Odjelu za neonatologiju i dežurstva, u čemu da je odlukom voditeljice bila uskraćena sudjelovati. Eskalacija kriznih situacija u tim odnosima i postupcima voditeljice da su pojačavali anksioznost i intrapsihičku napetost tužiteljice, što da se ocrtava i u sve češćem javljanju obiteljskom liječniku, te sve češćim kratkotrajnim bolovanjima. Ta stanja da se mogu najvećim dijelom uzročno-posljedično povezati s napetim odnosima između tužiteljice i voditeljice što da je tužiteljicu sve češće dovodilo u krizna stanja koja su se očitovala u pojačanoj anksioznosti i intrapsihičkoj napetosti, s odrazom na određene tjelesne funkcije u smislu psihosomatskih reaktivnih stanja te lumboishialgije koja nije izravno povezana s konfliktnim situacijama u interpersonalnim odnosima. Sudski vještak u svom zaključku nalaza i mišljenja navodi da se učestala kratkotrajna bolovanja tužiteljice, posebno u periodu od 2019. do 2023. u znatnoj mjeri odnose na anksiozna stanja koja da su uzročno-posljedično povezana ss konfliktnim situacijama na radnom mjestu vezano za odnos voditeljice odjela od 2013. nadalje prema tužiteljici, na diskriminaciju u odnosu na druge kolege i omalovažavanja, za koja da je u sadašnje vrijeme uvriježen izraz – mobbing.

21. Tuženik je u podnesku od 04.12.2025. (list 493-494 spisa) prigovorio nalazu i mišljenju vještaka dr. Ivana Urlić ističući da je vještak izišao iz domene vještačenja jer da je analizirao dokaze u spisu i izjašnjavao se o pravnim pitanjima, a da vještak neuropsihijatar može vještačiti samo psihičko stanje tužiteljice. Iz navedenog razloga ovaj sud je pozvao vještaka dr. Ivana Urlić na ročište od 27.veljače 2026.godine da se izjasni vezano za prigovore tuženika na njegov nalaz i mišljenje.

22. Iz očitovanja sudskog vještaka dr. Ivana Urlića danog na ročištu od 27. veljače 2026. (list 499-505 spisa) proizlazi da je vještak istakao da je tužiteljica 20 godina bila u KBC Split, te da su joj nadređeni bili četvorica predstojnika klinike za ginekologiju i porode, a u zavodu za neonatologiju da su joj bile nadređene tri kolegice. Tijekom svog rada u KBC Split da se ne navodi se da je imala konfliktnih situacija sa bilo kojim od predstojnika ginekološke klinike ili sa prve dvije voditeljice zavoda za neonatologiju. Sukobi, odnosno prigovori voditeljice u odnosu na tužiteljicu da se odnose na odnos treće voditeljice dr. CH u odnosu na način vršenja profesionalnog rada tužiteljice. Vještak se očitovao da navedeni podaci proizlaze iz podataka u spisu, te da mu je ove podatke iznijela i tužiteljica kada je istu pregledavao u svrhu predmetnog vještačenja. Isti je decidirano naveo da nema dokumenta u spisu koji bi govorio o drugačijem načinu odnosa nadređenih prema tužiteljici. Vještak je istakao da je pojam mobinga u ovaj pravni postupak uveo sud, te da je to popularni naziv za neusklađene interpersonalne odnose koje osoba doživljava kao nepovoljne za vršenje svoje profesionalne aktivnosti. Uz to vještak navodi da smatra važnim da su sva odsustvovanja s posla u vidu bolovanja tužiteljice bila opravdana, a to znači provjerena od strane službi koje su za to zadužene, čak i kod tužiteljičine kuće. Smatram važnim napomenuti da Hrvatska liječnička komora, etički odbor nije smatrao potrebnim dati bilo kakvu primjedbu na etičko ponašanje tužiteljice. Istakao je da mu je tužiteljica u razgovoru s njima tvrdila da je diskriminirana, omalovažavana i da se nad njom vrši mobing kod tuženika, te da smatra da je dokumentacija priložena spisu jasna u pogledu kontrole bolovanja tužiteljice od nadležnih tijela, a od tužiteljice uzimajući anamnezu da nije dobio nikakvih drugačijih podataka. Pregledavajući zdravstveni karton tužiteljice vještak navodi da je uočio da se od 2019. do 2023. godine tužiteljica javila obiteljskoj liječnici 19 puta, pa da je i naveo u svom vještvu koliko puta se javila koje godine i zbog čega (str. 6 i 7 vještva). Vještak navodi da se radilo o interpuretnim zdravstvenim poteškoćama u vidu glavobolja, febrilnih stanja, te smetnji sa srcem ili vezano za bolest djeteta, a na kraju je spomenuta i lumboishijalgija, ali da to ne spada u okvir odnosa koji su se pokazali poremećenim između tužiteljice i voditeljice zavoda. Također je vještak istakao da smatra točnim sve ono što je u anamnezi tužiteljica iznijela, a zašto da nalazi potvrdu u priloženoj dokumentaciji. Vještak je istakao da je na stranici 6. vještva naveo iskaze svjedoka i to iz razloga što da to objašnjava kontest u kojemu se odvijala sporna situacija između tužiteljice i dr. CH. Također vještak navodi da sa nadređenima tužiteljica nije imala poteškoća u odnosima, do posljednje u nizu nadređene dr. CH. Kontrole nadređenih tijela vezanih za opravdanost bolovanja da su pokazale da tu nema zamjerki. HLK također da nije našla povredu etičkih principa pa da vještak smatra da je bilo tužiteljica, bilo voditeljica D svaka od njih imala svoj doživljaj vezano za poteškoće suradnje i vlastite interpretacije koje su utjecale na percepciju i doživljaj. Vještak ističe da se iz zdravstvenog kartona vidi da se radilo uglavnom o interpurentnim zdravstvenim poteškoćama kao što su viroza, glavobolja itd. što se događa u kratkom vremenskom periodu tako da prigovor voditeljice da je tužiteljica ostavljala prekratko vrijeme da najavi svoj izostanak s posla u suprotnosti s naravi razloga zbog kojih je tužiteljica izostajala s posla. Ističe da se to jasno vidi iz zapisa u zdravstvenom kartonu. Vještak navodi da u priloženoj dokumentaciji nema traga pisanoj odlucio promjeni radnog mjesta tužiteljice i posljedica koje je to imalo i u odnosima, radnim uvjetima i financijskom aspektu. U odnosu na promjenu radnog mjesta što je voditeljica verbalno izrazila, a da nema pisanog traga o tome, tužiteljica da je doživjela kao omalovažavajuće. Navodi se da je uz to voditeljica izrazila "zabranu" da tužiteljica radi na odjelu za novorođenčad koja je bila na promatranju zbog eventualnih zdravstvenih poteškoća i prema opisu tužiteljice rad na odjelu babinjače 1 i 3 odnosio se na praćenje zdrave djece kod koje se nije primjećivalo nekih zdravstvenih poteškoća. U opisu promjene radnog mjesta vještak navodi da bi to značilo pomak od rada u području eventualne patologije u odnosu na praćenje djece koja trebaju samo praćenje uobičajenog ponašanja, hranjenja, napredovanja itd. Vještak navodi da u zdravstvenom kartonu od 2019. godine do 2023. bilježi se da je tužiteljica povremeno imala glavobolje i tjeskobna stanja, a zabilježene su i napete situacije na radnom mjestu, što da je tužiteljica doživjela kao nepovoljno ponašanje prema njoj i kao važan faktor njezinom doživljaju ne samo glavobolja i tjeskobe nego i nesanica i općenite uznemirenosti i kako je ona to opisala tjeskobe i mučnine pri pomisli da će se ponovno susresti sa neprihvaćajućim stavom od strane voditeljice. Pri tome ističe neugodnu scenu kad je na stručnom sastanku neonatologa izjavila da je dobila naziv primarijus. Reakciju voditeljice opisuje kao ismijavanje i omalovažavanje. Tamo gdje je spomenut mobing u zdravstvenom kartonu 2022. godine stoji šifra F43.0 što znači izrazita anksioznost odnosno tjeskobno stanje vještak navodi da se ta šifra ponavljala u zdravstvenom kartonu. Istakao je da tužiteljica nije nikada bila savjetovana da se javi psihijatru niti je u tom smislu obiteljska liječnica izdala uputnicu, te da nema podataka u zdravstvenom kartonu niti da su tužiteljici prepisani psihofarmaci kao npr. lijek za anksioznost ili depresiju. Zaključno u odnosu na činjenicu bi li tužiteljica imala psihološke ili duševne smetnje vezano za sporna događanja u radnoj okolini, ako da kolike bi bile, kakvog intenziteta i trajanja, te postoji li u tom smislu povreda duševnog integriteta tužiteljice sa gledišta psihijatra i u kojem postotku i u čemu bi se to očitovalo, vještak navodi da s obzirom na iznesene podatke za koje postoje potvrde u dokumentaciji priloženoj sudskom spisu, a ne samo oslanjajući se na anamnestičke podatke dobivene od tužiteljice smatra da je s obzirom na konstatirane narušene kolegijalne odnose u zavodu za neonatologiju kako je to već opisano, smatram da je tužiteljica doživjela kroz duži vremenski period povredu integriteta osobnosti koju ocjenjujem 5%. Ističe da bi to značilo da je povreda integriteta ličnosti u blagom stupnju ali budući da je doživjela situacije kako je to već opisano smatram da je i njezina odluka da prekine s takvim odnosom i da se zaposli u drugoj zdravstvenoj ustanovi rezultat povrede integriteta osobnosti uslijed narušenih kolegijalnih odnosa u KBC Split.

23. Navedeni nalaz i mišljenje vještaka neuropsihijatra dr. Ivana Urlić ovaj sud smatra u cijelosti vjerodostojnim i logičnim budući je isti zasnovan na pregledu tužiteljice, te zdravstvenoj dokumentaciji kao i cjelokupnoj dokumentaciji u spisu, a vještak je u usmenom očitovanju na prigovor tuženika na njegov pisani nalaz i mišljenje dao tuženiku odgovore na sva sporna pitanja.

24. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka neuropsihijatra dr. Ivana Urlić, te iskaza saslušanih stranaka i svjedoka i cjelokupne pregledane dokumentacije u predmetnom spisu nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica u ovom postupku da je prema tužiteljici izvršen mobing od strane tuženika kao poslodavca, a koji se sastojao od sustavnog uznemiravanja kroz duži vremenski period od strane voditeljice odjela za neonatologiju dr. CH. Napetost i loši međuljudski odnosi između djelatnika na Zavodu za neonatologiju posebice voditeljice odjela dr. CH i tužiteljice su prema iskazima saslušanih stranaka i svjedoka nastali prvenstveno iz razloga što je tužiteljica u razdoblju od 2019.-2023.godine učestalo uzimala kratkotrajna bolovanja, a koja su prema iskazima svjedokinje dr. CH, zz tuženika, svjedoka PH, te svjedoka dr. MHL poremetila organizaciju rada na Zavodu za neonatologiju, a zbog čega je tužiteljica samovoljnom usmenom odlukom voditeljice odjela za neonatologiju trajno premještena sa Odjela za neonatologiju gdje je radila na Odjel fiziologije novorođenčadi, te na novom odjelu nije liječila teško bolesnu novorođenčad niti je imala prekovremeni rad ni dežurstva slijedom čega je ista ovakvim postupkom djelatnice tuženika trajno uskraćena za obavljanje dijela stručnih poslova svog radnog mjesta, a što je za posljedicu imalo da je ista u konačnici dala otkaz na radnom mjestu kod tuženika budući nije bilo nikakve mogućnosti njenog povratka na Odjel za neonatologiju. Vještak dr. Urlić je iz zdravstvenog kartona tužiteljice utvrdio da su sva bolovanja tužiteljice u navedenom periodu bila opravdana, te da je i HZZO utvrdio opravdanost tih bolovanja te iz nalaza i mišljenja vještaka koji je uzeo cjelokupnu anamnezu tužiteljice i pregledao zdravstveni karton tužiteljice proizlazi da je postupak voditeljice odjela dr. CH kojim je premjestila tužiteljicu na drugi odjel tužiteljica doživjela kao ponižavanje i diskriminaciju, a što da je u konačnici i dovelo do najteže posljedice, davanja otkaza od strane tužiteljice tuženiku 04.12.2023. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Urlić nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da su učestala kratkotrajna bolovanja tužiteljice, a zbog kojih je istu voditeljica odjela dr. CH sa Odjela za neonatologiju prebacila na Odjel za fiziologiju novorođenčadi, a posebno u periodu od 2019.-2023.godine u znatnoj mjeri odnose na anksiozna stanja koja da su uzročno-posljedično povezana sa konfliktnim situacijama na radnom mjestu vezano za odnos voditeljice Odjela od 2013.godine nadalje prema tužiteljici, na diskriminaciju iste u odnosu na druge kolege i omalovažavanja, te da je riječ o mobingu, a koja utvrđenja kao logična prihvaća i ovaj sud budući ista proizlaze iz pregleda i analize cjelokupne dokumentacije u ovom spisu te iskaza svih saslušanih stranaka i svjedoka. U odnosu na procjenu visine pravične novčane naknade neimovinske štete, a koja tužiteljicu u konkretnom slučaju pripada iz dopune nalaza i mišljenja vještaka dr. Urlić na ročištu od 27.02.2026.godine proizlazi da je vještak istakao da je tužiteljica kroz duži vremenski period doživjela povredu integriteta osobnosti od 5%. Vještak je istakao da bi to značilo da je povreda integriteta ličnosti kod tužiteljice u blagom stupnju te da se to očitovalo u tome što je tužiteljica na radnom mjestu doživjela opisane situacije te da je njezina odluka da prekine s takvim odnosom i da se zaposli u drugoj zdravstvenoj ustanovi rezultat povrede integriteta osobnosti usljed narušenih kolegijalnih odnosa u KBC Split. Imajući u vidu navedeno ovaj sud je mišljenja da tužiteljicu s osnove povrede prava osobnosti na duševno zdravlje i s osnova povrede dostojanstva zbog navedene situacije na radnom mjestu pripada sukladno odredbi članka 1100 stavka 1. i 2. ZOO-a pravična novčana naknada u iznosu od 6.000,00 Eur-a i to prvenstveno cijeneći činjenicu postojanja višegodišnjeg trajanja diskriminacije i uznemiravanja (period od 2013.-2023. prema nalazu i mišljenju vještaka dr. Urlić), a što je u konačnici i rezultiralo davanjem otkaza tužiteljice tuženiku. Tužiteljica na ime naknade neimovinske štete i naknade neimovinske štete s osnove povrede prava osobnosti točkama 6. i 9. tužbenog zahtjeva potražuje ukupno 17.253,97 Eur-a pa je istu trebalo odbiti za više zatraženi iznos s osnova neimovinske štete i neimovinske štete izbog povrede prava osobnosti kao neosnovan i to u iznosu od 11.253,97 Eur-a. Također obveza pravične novčane naknade za neimovinsku štetu dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe (članak 1103. ZOO-a) pa u tom smislu zakonska zatezna kamata na navedeni dosuđeni iznos neimovinske štete tužiteljicu pripada počevši od 08.10.2021.godine budući je tada podnesena tužba u predmetnoj pravnoj stvari. Navedena zakonska zatezna kamata se do 31.12.2022.obračunava sukladno odredbi članka 29. stavka 2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 126/21), a od 01.01.2023.godine sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22). Budući premda tužiteljicu pripada zakonska zatezna kamata na dosuđeni iznos glavnice potraživanja za neimovinsku štetu od 6.000,00 Eur-a od utuženja do isplate, budući ista potražuje kamatu od 04.svibnja 2022.godine ista joj je dosuđena od tog datuma (članak 2 stavak 1. ZPP-a) jer sud postupa u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva. Radi navedenog odlučeno je kao u točkama VII/ i VIII/ izreke presude.

25. Ovaj sud je odbio zahtjev tužiteljice za izdavanje privremene mjere za vraćanje na rad kod tuženika na ranije radno mjesto tužiteljice na Odjelu za neonatologiju i na dežurstva do pravomoćnog okončanja predmetnog postupka kao neosnovan. Naime, nije dvojbena činjenica da je temeljem odredbe članka 19.stavka 1. ZSD-a propisano da prije pokretanja ili u tijeku postupka povodom zahtjeva iz članka 17.stavka 1. ovog Zakona sud može na prijedlog stranke odrediti privremene mjere, te je stavkom 2. istog članka propisano da se na privremene mjere iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona. Iznimno pretpostavke za određivanje privremenih mjera iz stavka 1. ovog članka jesu da je podnositelj zahtjeva učinio vjerojatnim da je povrijeđeno njegovo pravo na jednako postupanje te da je određivanje mjere potrebno radi otklanjanja opasnosti od nenadoknadive štete i osobito teške povrede prava na jednako postupanje ili spriječavanje nasilja. Odredba članka 435. Zakona o parničnom postupku propisuje da sud u tijeku postupka može i po službenoj dužnosti odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi spriječavanja nasilnog postupanja ili otklanjanja nenadoknadive štete. Međutim, obzirom da nije sporno da je tužiteljica tuženika podnijela zahtjev za otkaz ugovora o radu 04.12.2023.godine (list 417 spisa), te da je tuženik o tome donio odluku kojom je to utvrdio 06.02.2024.godine (list 420 spisa), te da je tužiteljici nakon toga i isteka otkaznog roka prestao radni odnos kod tuženika prestao 11.01.2024.godine, a ista se po prestanku radnog odnosa kod tuženika prema onome što je utvrdio vještak dr. Urlić prvo zaposlila u Domu zdravlja u Trogiru, a potom i u Splitu. Imajući u vidu navedeno mišljenje ovog suda je da više ne postoji potreba za hitnim privremenim uređenjem odnosa među strankama u ovom postupku niti postoji opasnost od nastanka nenadoknadive štete ni nasilnog postupanja pa u tom smislu nisu više ispunjene navedene pretpostavke za donošenje navedene privremene mjere. Budući tužiteljica više nije djelatnik tuženika u tom smislu više nema opasnosti od diskriminatornog postupanja prema tužiteljici od strane tuženika putem njegove voditeljice odjela pa samim time ni potrebe za donošenje navedene privremene mjere. Radi navedenog prijedlog za donošenje navedene privremene mjere je odbijen kao neosnovan te je odlučeno kao u izreci rješenja.

26. Radi svega navedenog ocjenom svih dokaza u ovom postupku te primjenom pravila o teretu dokazivanja sukladno odredbi članka 8. ZPP-a ovaj sud je je djelomično prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice, a kako je i odlučeno u točki I/-X/ izreke ove presude.

27. Što se tiče troškova ovog parničnog postupka obzirom da je tužiteljica djelomično uspjela u ovom postupku tuženik joj treba naknaditi parnične troškove sukladno odredbi članka 154.stavka 2. ZPP-a. Tužiteljica je uspjela u postotku od 100% u pogledu pravnog osnova, te 82,82%% u pogledu visine potraživanja, a koji postotak se dobije kad se stavi u relaciju ukupni ostvareni iznos na ime visine potraživanja u iznosu od 54.257,58 Eur-a prema ukupno zatraženom iznosu na ime visine potraživanja u iznosu od 65.511,55 Eur-a , te je ista u tom smislu uspjela u postotku od 91,41 % (182,82:2), dok je tuženik uspio 8,59%. Kad se od uspjeha tužiteljice u iznosu od 91,41 % oduzme uspjeh tuženika od 8,59% tad se dobije iznos od 82,82 %, a koji iznos predstavlja postotak uspjeha tužiteljice u ovoj parnici. U navedenom smislu tužiteljicu kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradi i naknadama troškova za rad odvjetnika (''NN'' 138/23) pripadaju trošak sastava tužbe u iznosu od 500 bodova; te trošak sastava četiri obrazložena podneska opravdana za vođenje ove parnice (Tbr. 8 točka 1. OT-a) i to trošak sastava podneska tužiteljice od 18.10.2021.godine u iznosu od 500 bodova; trošak sastava podneska od 31.01.2022.godine u iznosu od 500 bodova; trošak sastava podneska od 06.02.2022.godine u iznosu od 500 bodova; trošak sastava podneska od 28.05.2025.godine u iznosu od 500 bodova; zastupanja na ročištu od 07.02.2022.godine u iznosu od 250 bodova (Tbr. 9 točka 2. OT-a); zastupanja na ročištu od 19.04.2022.godine u iznosu od 250 bodova (Tbr. 9 točka 2. OT-a); zastupanja na ročištu od 30.06.2022.godine u iznosu od 50 bodova; zastupanja na ročištu od 07.rujna 2022.godine u iznosu od 500 bodova; zastupanja na ročištu od 13.10.2022.godine u iznosu od 500 bodova; zastupanja na ročištu od 18.10.2022.godine u iznosu od 500 bodova; zastupanja na ročištu od 16.11.2022.godine u iznosu od 50 bodova; zastupanja na ročištu od 14.02.2023.godine u iznosu od 500 bodova; zastupanja na ročištu od 03.05.2023.godine u iznosu od 500 bodova; zastupanja na ročištu od 21.11.2023.godine u iznosu od 500 bodova; zastupanja na ročištu od 26.02.2024.godine u iznosu od 250 bodova (Tbr. 9 točka 2. OT-a); zastupanja na ročištu od 27.03.2024.godine u iznosu od 500 bodova; zastupanja na ročištu od 24.02.2025.godine u iznosu od 250 bodova (Tbr. 9 točka 2. OT-a) u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 28.svibnja 2025.godine u iznosu od 250 bodova (Tbr. 9 točka 2. OT-a); zastupanja na ročištu od 01.10.2025.godine u iznosu od 500 bodova; zastupanja na ročištu od 27.02.2026.godine u iznosu od 500 bodova; zastupanja na ročištu od 08.04.2026.godine u iznosu od 500 bodova; zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 50 bodova, a što ukupno iznosi 9150 bodova, a što s obzirom na vrijednost boda od 2,00 Eur-a ukupno iznosi 18.300,00 Eur-a, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 4.575,00 Eur-a ukupno iznosi 22.875,00 Eur-a, te što uz trošak financijskog vještačenja u iznosu od 265,45 Eur-a, te trošak psihijatrijskog vještačenja u iznosu od 150,00 Eur-a i trošak psihijatrijskog vještačenja u iznosu od 346,80 Eur-a ukupno iznosi 23.637,25 Eur-a, te kad se navedeni iznos dovede u relaciju s postotkom uspjeha tužiteljice u ovoj parnici od 82,82 % tad se dobije iznos od 19.576,37 Eur-a, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužiteljici na ime troškova ovog parničnog postupka zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te koja se zakonska zatezna kamata obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a kako je i odlučeno u točki XI/ izreke ove presude.

U Splitu, 29. svibnja 2026.

Sudac

Eneja Stejskal Kanazir

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

Dna:

- punomoćniku tužiteljice

- punomoćniku tuženika

- u spis