Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Županijski sud u Puli – Pola

    Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

    Poslovni broj: Gž R-75/2026-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Igora Rakića kao predsjednika vijeća, Marije Sošić kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Helene Poropat kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja OĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnica Marija Jukić Jurišić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika EUROHERC osiguranja d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, koga zastupa punomoćnica Ivana Grgić Zovko, odvjetnica u Grgić i partneri odvjetničkom društvu d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv dijela presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj: Pr-707/2025-13 od 19. ožujka 2026., u sjednici održanoj 29. svibnja 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj: Pr-707/2025-13 od 19. ožujka 2026. te se odbija i tuženikov zahtjev za naknadu troškova žalbe.

    Obrazloženje

    1. Presudom je suda prvoga stupnja naloženo tuženiku Euroherc osiguranju d.d. isplatiti tužitelju OĐ iznos od 2.070,00 eura sa zateznim kamatama koje na iznos od 1.650,00 eura teku od 19. kolovoza 2024., a na iznos od 420,00 eura od 19. ožujka 2026. do konačne isplate, o čemu je odlučeno u točki I. izreke, dok je u točki II. izreke naloženo tuženiku isplatiti tužitelju i zatezne kamate na nesporno isplaćen iznos naknade štete od 1.890,00 eura za razdoblje od 19. kolovoza do 28. studenog 2024., dok je u preostalom dijelu odbijen tužbeni zahtjev, o čemu je odlučeno u točki III. izreke, dok je u točkama IV. do VI. izreke odlučeno o troškovima parničnog postupka tako da je tuženiku naloženo naknaditi tužitelju te troškove u iznosu od 1.523,75 eura sa zateznim kamatama od 19. ožujka 2026. do isplate (u točki IV. izreke) a u točkama su V. i VI. odbijeni preostali zahtjev tužitelja i tuženikov zahtjev za naknadu troškova postupka u cijelosti.

    2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom tuženik pobija prvostupanjsku presudu u dijelu točke I. izreke za iznos od 350,00 eura koji se odnosi na naknadu neimovinske štete, dakle za iznos koji prelazi dosuđenu štetu u iznosu od 1.300,00 eura a slijedom toga i odluku o parničnim troškovima, sve zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povreda odredaba parničnog postupka smatrajući da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio članak 1100. Zakona o obveznim odnosima prilikom odlučivanja o visini neimovinske štete tako što je precijenio značaj tužiteljevih ozljeda jer procijenjene kvalifikatorne okolnosti ne opravdavaju dosuđivanje naknade u ovom iznosu koji za 40% premašuje orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Ističe i kako tužitelj nije imao potrebu posjetiti psihijatra, nije imao nikakve komplikacije u liječenju, nije obavljao neugodne i bolne pretrage niti je imao bilo kakve specifičnosti u liječenju koje bi okolnosti eventualno utjecale na mogućnost dosuđivanja višeg iznosa za nastalu štetu pa ako ne postoje neke posebne okolnosti koje bi upućivale na neke osobitosti u liječenju tužitelja smatra da je prvostupanjski sud precijenio značaj povrijeđenog dobra i u tom dijelu pogrešno primijenio materijalno pravo. Predlaže preinačenje prvostupanjske presude te tuženiku dosudi troškove postupka, uključujući i troškove žalbe u ukupnom iznosu od 162,52 eura.

    3. Žalba nije osnovana.

    4. Predmet je spora još tužiteljev zahtjev za naknadu neimovinske štete u iznosu od 350,00 eura (koji iznos tuženik pobija u žalbi) za posljedice tjelesne povrede koje je pretrpio na radu kod poslodavca Hrvatske pošte d.d. 20. prosinca 2023. kada je zadobio ozljedu na radu prilikom silaska s kamiona i tada je iskrenuo nogu i ozlijedio desni skočni zglob (uganuće) i lijevi ručni zglob (natučenje).

    5. Prvostupanjskom je presudom po osnovi neimovinske štete za kvalifikatorne okolnosti koje predstavljaju fizičke boli i strah te smanjenje životne aktivnosti od 3%, tužitelju dosuđena naknada takve štete u iznosu od 1.650,00 eura uzimajući u obzir jačinu i trajanje straha (nešto više od mjesec dana od čega oko tjedan dana jaki i umjereni strah) i fizičkih boli (od skoro dva mjeseca od čega 4 dana jake i 14 dana srednje jake boli) te smanjenje životne aktivnosti od 3% koje se ogleda u zaostalim povremenim bolovima u desnom gležnju pri duljem stajanju i hodanju (opterećenju) i minimalnom ograničenju kretnji zatvaranja stopala prema unutra, kao i okolnosti da je tužitelj dva puta proveo liječenje imobilizacijom (potkoljeničnom longetom) zbog čega je morao mirovati, držati nogu na povišenom i uzimati analgetike a nakon skidanja longete hodati uz pomoć dviju štaka te da je potom proveo liječenje fizikalnom terapijom a prvostupanjski je sud uzeo u obzir i činjenicu da tužitelj radi kao vozač kamiona s kojega prilikom izlaska mora skočiti na tlo te da je u trenutku nastupa štetnog događaja imao 43 godine, pa je prvostupanjski sud ocijenio kako sve te okolnosti a na temelju odredbe članka 1100. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022. i 155/2023., dalje: ZOO/05) opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade tužitelju u ukupnom iznosu od 3.450,00 eura a kako je tuženik 28. studenog 2024. tužitelju isplatio po toj osnovi iznos od 1.800,00 eura prvostupanjski je sud naložio tuženiku naknaditi tužitelju daljnji iznos neimovinske štete od 1.650,00 eura od čega je, kao što je već navedeno, još sporan iznos od 350,00 eura, dok u pogledu imovinske štete u iznosu od 420,00 eura više ništa nije sporno i taj iznos nije ni pobijan žalbom.

    5. Ispitavši prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u tuženikovoj žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. - dalje: ZPP) te na pravilnu primjenu materijalnoga prava prema članku 365. stavku 2. u vezi s člankom 433. ZPP, ovaj je drugostupanjski sud ocijenio da je prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu zakonita i pravilna pa tuženikova žalba slijedom toga neosnovana.

    6. Nije utvrđeno postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje se pazi po službenoj dužnosti a ni žalbenog razlog pogrešne primjene materijalnog prava jer je prvostupanjski sud na temelju utvrđenih činjenica, koje tuženik ne osporava, pravilno primijenio mjerodavne odredbe materijalnog prava.

    7. U žalbenom je stadiju postupka sporna samo visina neimovinske štete u iznosu od još 350,00 eura odnosno opravdavaju li težina ozljede i kvalifikatorne okolnosti (jačina i trajanje straha i fizičkih boli te duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti) visinu pravične novčane naknade u iznosu od 3.450,00 eura kako je to ocijenio prvostupanjski sud ili pak 3.100,00 eura kako to smatra tuženik.

    8. Činjenice u pogledu postojanja i obima kvalifikatornih okolnosti nisu sporne (trajanje i jačina straha i fizičkih boli), kao ni stupanj smanjenja životne aktivnosti i ograničenja na koji se odnosi te neugodnosti u liječenju. Tuženik samo smatra kako te neugodnosti nisu takve da bi opravdavale dosuđenje znatno veće naknade od one koja proizlazi iz Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda Republike Hrvatske, smatrajući kako dosuđena naknada premašuje te kriterije za 40%.

    9. Ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje kako navedeni tuženikovi prigovori nisu osnovani odnosno da je prvostupanjski sud, s obzirom na utvrđeno trajanje i jačinu pretrpljenog straha (kratkotrajnog tzv. primarnog straha u trenutku ugroženosti i ozljeđivanja, umjerenog do jakog oscilirajućeg straha do tri dana, umjerenog do pet dana i slabijeg do pet tjedana), pretrpljenih fizičkih boli (jakih četiri dana, srednje jakih deset dana i slabih do šest tjedana) uz neugodnosti kojima je bilo praćeno liječenje (nemogućnost hodanja i stajanja, nošenja longete i potom hoda sa štakama te provođenje fizikalne terapije) koje je trajalo gotovo šest mjeseci (aktivno je liječenje završeno 30. svibnja 2024.) te smanjenje životne aktivnosti koje iznosi 3% u vidu zaostalih povremenih bolova u desnom gležnju pri duljem stajanju i hodanju (opterećenju) i minimalno ograničenje kretnje zakretanja stopala prema unutra, uzimajući u obzir tužiteljevu dob (43 godine u vrijeme štetnog događaja) i konačno njegovo zanimanje vozača kamiona prilikom izlaska iz kojega mora skočiti na tlo, što znači da će tužitelj još dugo trpjeti duševne boli zbog tih trajnih posljedica, utvrdio upravo pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 3.450,00 eura koja je u skladu s ciljem kojemu služi ta naknada i njome se ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

    10. Prvostupanjski je sud stoga u cijelosti pravilno primijenio materijalno pravo iz članka 1100. stavaka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj:

    35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022. i 155/2023.) kada je utvrdio visinu pravične novčane naknade u iznosu od 3.450,00 eura od čega je tuženik već isplatio iznos od 1.800,00 eura pa je dužan isplatiti i preostali iznos (od 1.650,00 eura), dakle i još žalbom osporavani iznos od 350,00 eura.

    11. Tuženikova je žalba slijedom toga neosnovana u cijelosti pa ju je kao takvu valjalo odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu uključujući i odluku o troškovima postupka koju tuženik nije pobijao iz nekih drugih razloga pa je time, a na temelju članka 368. stavka 1. i u pogledu troškova žalbe na temelju članka 166. stavka 1. sve u vezi s člankom 433. ZPP, odlučeno kao u izreci.

    U Puli 29. svibnja 2026.

    Predsjednik vijeća:

    Igor Rakić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.