REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj Gž-1143/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Biljani Bojanić, u pravnoj stvari predlagatelja EV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Damir Katić, odvjetnik u Zagrebu, protiv protustranke PV iz [adresa], radi razvrgnuća suvlasništva, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1-379/2024 od 23. prosinca 2024., 29. svibnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1-379/2024 od 23. prosinca 2024.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva od 17. lipnja 2024.
2. Protiv tog je rješenja žalbu podnio predlagatelj iz svih zakonom dopuštenih razloga. U bitnome žalbom navodi, da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da samo upisani zemljišnoknjižni suvlasnik predmetne nekretnine može biti pasivna stranka u postupku razvrgnuća jer i izvanknjižni suvlasnik (predmnjevani suvlasnik) ima pasivnu legitimaciju. Iako je predlagatelj dostavio smrtni list i naveo da je zemljišnoknjižni vlasnik MV preminula **.**.2008. i da prema podacima kojima raspolaže utvrdio da pokojna MV u [adresa] nije imala imovine, a kao nasljednik je utvrđena njena kćerka, ovdje protustranka rođena **.**.1943., sa time i prijedlogom se tvrdi da je protustranka izvanknjižni suvlasnik (predmnjevani suvlasnik) predmetne nekretnine.
Žalbeni je prijedlog ukidanje pobijanog rješenja i vraćanje predmeta na ponovni postupak uz zahtjev troška žalbe.
3. Žalba predlagatelja nije osnovana.
4. Postupajući u smislu čl. 365. st. 2. ZPP-a, ovaj sud je ispitao pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći pritom po službenoj dužnosti na bitne povrede postupka na koje je dužan paziti sukladno čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku Zakonu o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 9620/08., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP) i na pravilnu primjenu materijalnog prava, te je ocijenio da u provedenom postupku nisu počinjene bitne povrede na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, pa ni oni na koje se samo paušalno ukazuje žalbom.
5. Po ocjeni ovog suda i materijalno pravo je pravilno primijenjeno, tako da nije osnovan žalbeni prigovor pogrešne primjene materijalnog prava, kao ni prigovor pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
6. Prvostupanjski sud je odbio prijedlog razvrgnuća suvlasničke zajednice uz obrazloženje, u bitnome, da je pregledom zemljišne knjige i utvrđeno da je kao suvlasnik nekretnine, koja je prijedlogom razvrgnuća suvlasništva, upisana MV, dok prema prijedlogu predlagatelja, protustranka kao suvlasnik nekretnine u odnosu na koju predlaže razvrgnuće suvlasništva, nije upisana u suvlasničkom dijelu koji je stekla nasljeđivanjem iza umrle MV. Pozivom i na odredbu 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje ZVDSP) kojom je i propisano da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je to moguće i dopušteno, dok se vlasništvo na nekretnini između ostalog i stječe temeljem Zakona sukladno čl. 114. st. 1. ZVDSP i u trenutku smrti ostavitelja prema čl. 128. ZVDSP. Primjenom odredbe čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" 59/2023), kojim je propisano da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predlože dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, vezano za pravo vlasništva koje se stječe nasljeđivanjem, predlagatelj je na temelju čl. 7. i čl. 219. st. 1. ZPP-a u vezi sa čl. 2. ZIP dužan dostaviti dokaz svojoj tvrdnji da je protustranka doista suvlasnik nekretnine koja je predmet razvrgnuća u ovoj pravnoj stvari, obzirom da to nije dokazala, odbijen je prijedlog za razvrgnuće suvlasništva kao neosnovan temeljem čl. 47. st. 1. ZVDSP.
7. Takva je odluka suda prvog stupnja pravilna.
8. Naime, stvarnopravni učinak prestanka suvlasništva i stjecanja prava vlasništva u smislu odredaba čl. 55. st. 1. i 2. ZV-a ne može nastupiti kad odluka suda o razvrgnuću suvlasništva nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi glasi na osobe koje kao suvlasnici nisu upisane. Imajući u vidu ove zakonske odredbe, izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u zemljišnoj knjizi može se provesti samo onda ako su sudionici tog postupka osobe upisane kao suvlasnici, jer ako to nisu, odluka suda u takvom postupku ne može proizvesti zakoniti i pravni učinak, pa tako niti u situaciji kao što je ova, kada je predlagatelj i dostavio u odnosu na upisanu suvlasnicu smrtovnicu, iz koje proizlazi da je protustranka, potomak umrle MV, ali pri tome nije priloženo rješenje o nasljeđivanju iz kojeg bi se i utvrdilo da bi na nju i prešlo pravo suvlasništva navedene predmetne nekretnine. Obzirom da nije provedeno u zemljišnim knjigama nakon smrti upisane suvlasnice suvlasništvo protustranke, tada se i ne može u odnosu na nju i provoditi posebni postupak razvrgnuća. Dok se ne provede ostavinski postupak, sunasljednici su u nasljedničkoj zajednici koja prestaje raspodjelom ostavinske imovine na nasljednike rješenjem o nasljeđivanju. Do tada nasljednici nemaju suvlasničkih udjela na pojedinoj stvari, pa nije ni moguće razvrgnuće suvlasničke zajednice sukladno čl. 141. Zakona o nasljeđivanju u vezi sa čl. 57. ZVDSP.
9. Kao što to i prvostupanjski sud navodi, Zakonom o izvanparničnom postupku koji je u primjeni od 10. lipnja 2023., ranije se na postupak razvrgnuća primjenjivao Zakon o sudskom izvanparničnom postupku, propisano je da su stranke dužne iznijeti činjenice na temelju kojih temelje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice i utvrđuju, što iz predloženog prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice u odnosu na postojanje suvlasništva protustranke nije utvrđeno. S obzirom da u ovom slučaju protustranka nije upisana kao suvlasnik predmetne nekretnine, prijedlog za provedbu izvanparničnog postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice nije osnovan, kako je to i pravilno ocijenio sud prvog stupnja.
9.1. Na predmetni se postupak ne može primijeniti pravno shvaćanje građanskog odjela Vrhovnog suda od 22. veljače 2018., prema kojem „predmijevani vlasnik može uspješno štititi svoje pravo na predmetu ovrhe kada u postupku dokaže da je ovrhovoditelj bio nesavjestan, nepošten, odnosno da je zloupotrijebio svoje pravo“. U ovom postupku se odlučuje o razvrgnuću suvlasničke zajednice i upisu vlasništva osnovom Zakona o izvanparničnom postupku i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pa se ne odnosi na postupanje u ovršnim postupcima.
10. Slijedom iznijetog valjalo je žalbu predlagatelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje po čl. 368. st. 1. u vezi sa čl. 381. i 380. toč. 2. ZPP. Obzirom da predlagatelj nije uspio sa žalbom, tada i nije priznat trošak žalbe sukladno čl. 154. u vezi sa čl. 166. ZPP-a.
U Puli-Pola 29. svibnja 2026.
Sutkinja:
Biljana Bojanić
