REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Splitu - Stalna služba u Trogiru
Obala bana Berislavića 1
21220 Trogir
Poslovni broj: Ovrv-18949/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sucu Ivanki Karadža, temeljem prijedloga sudske savjetnice Ane Burić u pravnoj stvari ovrhovoditelja:
HEP ELEKTRA d.o.o., OIB 43965974818, Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik Kruno Peronja; odvjetnik u Splitu, protiv ovršenika: pod 1) KU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]; pod 2) MU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]; i pod 3) IU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe, 1. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave kojim je predložena ovrha općenito na imovini ovršenika zaprimljen pred ovim sudom 13. svibnja 2026., odbija se kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Pred ovim je sudom zaprimljen spis predmeta proslijeđen od javnog bilježnika Helene Dragun, sa sjedištem u [adresa], radi daljnjeg postupanja po prijedlogu za ovrhu od 13. svibnja 2026. na temelju vjerodostojne isprave kojim je predložena ovrha općenito na imovini ovršenika, a radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja.
2. Čitanjem predmetnog prijedloga za ovrhu utvrđeno je kako ovrhovoditelj predlaže odrediti ovrhu na temelju vjerodostojne isprave – izvoda iz ovjerovljenih poslovnih knjiga, u kojoj je ispravi kao dužnik označen prednik ovršenika. Uz predmetni prijedlog za ovrhu ovrhovoditelj je dostavio rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Tatjane Perić, sa sjedištem u [adresa], pod poslovnim brojem O- 2304/23 (UPP-OS-Split-214/23) od 6. srpnja 2023. iz kojeg proizlazi da su ovršenici pod 1), 2) i 3) zakonski nasljednici iza pok. PU.
3. Prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja nije osnovan.
4. Odredbom članka 31. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. -Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH i 123/08., - ispravak, 57/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH , 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje u tekstu: ZPP) propisano je da je vjerodostojna isprava račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom; računom se smatra i obračun kamata, dok je odredbom članka 32. istog Zakona propisano da je vjerodostojna isprava podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze.
5. Nadalje, odredbom članka 32. Ovršnog zakona ("Narodne novine" 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22 i 6/24., dalje OZ) propisano je da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla te ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku. Istom odredbom propisano je da se odredba stavka 1. tog članka na odgovarajući način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik.
6. Prije svega, treba imati u vidu da se u konkretnom slučaju radi o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, slijedom čega odredbe čl. 32. st. 1. i 2. OZ nisu primjenjive u ovoj pravnoj stvari. Naime, vjerodostojna isprava je dokument iz kojeg proizlazi tražbina ovrhovoditelja protiv dužnika i koji kao takav čini osnovu za pokretanje postupka ovrhe pa se ista ovrha može provesti samo protiv one osobe koja je u takvoj ispravi navedena kao dužnik.
7. Pritom, valja istaknuti kako je na sastanku Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova, posl. br. Su IV–56/2023-9, od 23. studenog 2023. (točka 6.) zauzet je stav prema kojem se odredba članka 32. ZPP-a, a koji se članak na odgovarajući način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik, ne odnosi se i na ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koju povodom prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koja glasi na pok. dužnika određuje javni bilježnik, a ovrhovoditelj dokazuje prijenos ovršne tražbine na nasljednike rješenjem o nasljeđivanju.
8. Slijedom navedenog, budući da se u ovoj pravnoj stvari radi o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave – izvodu iz poslovnih knjiga, koja isprava ne glasi na ovršenika pod 1), pod 2) i pod 3) kao dužnike već na njihovog pravnog prednika, to je utvrđeno kako nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje rješenja o ovrsi, pa je ovršni prijedlog valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u izreci rješenja.
U Trogiru 1. lipnja 2026.
Sudac:
Ivanka Karadža
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od osam (8) dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za nadležni županijski sud.
Dna.
1. pun. ovrhovoditelja;
2. u spis.
