Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Pn-67/2025-61

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Koprivnici po sucu Darku Magdiću kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužitelja RJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Goranu Radišiću, odvjetniku iz Koprivnice, protiv tužene Lovačke udruge "Jelen" Draganovec-Koprivnica, OIB:59807530019, Jagnjedovec 77 b, zastupane po punomoćniku Damiru Mikuljan, odvjetniku iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane javne i glavne rasprave dana 30. travnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, a odluke objavljene dana 29. svibnja 2026.g.

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Nalaže se tuženiku LU Jelen Draganovec – Koprivnica, Jagnjedovec 77 B, Jagnjedovec, OIB:59807530019 da tužitelju RJ iz [adresa]. OIB: [osobni identifikacijski broj], plati iznos od 10.006,59 Eur (slovima:desettisućašesteura i pedesetdevetcenti) sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19. studenoga 2024.g pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29 ZOO -a a koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine, sve to u roku 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana tuženiku nadoknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 4.772,92 € (slovima:četiritisućesedamstosedamdesetdvaeura i devedesetdvacenta) zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja a taj iznos troškova teče od dana presuđenja 29. svibnja 2026. do isplate po stopi propisanoj čl. 29 ZOO-a, a koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj tvrdi da se dana 7. svibnja 2021.g., oko 23,50 sati u [adresa] na zaobilaznoj cesti, drž. cesti br. 2., dolaskom do 0 km + 500 m 5 dionice DC krečući se iz pravca Križevačke ceste prema Starogradskoj ulici dogodila prometna nezgoda na način da je tužitelj RJ, kao kao vlasnik osobnog vozila marke „BMW“ reg. br. [registarska oznaka], upravljao svojim osobnim vozilom spomenutom dionicom ceste prema Starogradskoj ulici, kada mu je na opisanom dijelu, sa lijeve strane gledano u pravcu kretanja automobila, na kolnik istrčala srneća divljač uslijed čega je došlo do udara prednjeg dijela vozila u srneću divljač, koja se nakon udara udaljila u nepoznatom smjeru. Prilikom očevida utvrđeno je da na spornoj dionici nije postavljen prometni znak opasnosti „Divljač na cesti“, te da su nakon prom. Nezgode djelatnici MUP-a izuzeli i pohranili pronađene biološke tragove (dlaku divljači pronađenu na vozilu tužitelja!).U vezi sa ovom prometnom nezgodom tužitelj je vodio postupak naknade štete protiv osiguravatelja lovišta CROATIA OSIGURANJE d.d. pred Općinskim sudom u Koprivnici pod br. Pn.59/2021, međutim tuženik je stavio prigovor ispunjenja police osiguranja, a kako se sada tuženik odbio uključiti u postupak bilo kao novotuženik, bilo kao umješač, tužitelj bio prisiljen povući tužbu protiv CROATIA OSIGURANJE d.d. i ustati ovom tužbom protiv tuženika Lovačka udruga „Jelen“ Draganovec–Koprivnica,Jagnjedovec 77B, Jagnjedovec,OIB: 59807530019 koji gospodari i raspolaže lovištem na području gdje se dogodila ova prometna nezgoda. Tužitelj tvrdi da je upravljao svojim vozilom primjerenom brzinom za uvjete na cesti i nije bio pod utjecajem alkohola. Do ove prometne nezgode došlo je zbog iznenadnog i neočekivanog istrčavanja divljači na kolnik, i u kojoj je tužitelj pretrpio znatnu materijalnu štetu na svom vozilu u iznosu od 10.006,59 Eur. Da se radi upravo o naletu na srneću divljač utvrđeno je vještačenjem dlake divljači izuzete tijekom očevida prometne nezgode, a koje je provedeno po Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „ ŽJ“ u [adresa]. Budući da tuženik odbija naknaditi štetu u cijelosti u mirnom postupku u iznosu koji je zatražen, a odgovoran je za istu po načelu „opasne stvari“ kojom gospodari ili raspolaže po kojoj odgovara i bez krivnje za štetu.

2.Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, te poriče osnov i visinu tužbenog zahtjeva i predlaže istog odbiti uz naknadu prouzročenog parničnog troška s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenje presude prvog stupnja do isplate. Tuženi ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, prigovor zastare i prigovor isključive odgovornosti tužitelja za nastali štetni događaj. Tuženik je predložio sudu pozvati tužitelja na dostavu dokaza na koje se u tužbi poziva jer ističe da nije bio stranka u predmetu koji se vodio kod ovog suda u predmetu br. Pn- 59/2021 pa predlaže da tužitelj dostavi sve dokaze iz tog spisa na koje se u ovoj tužbi poziva kako bi se mogao očitovati na sam događaj, dinamiku prometne nezgode, vrstu i opseg oštećenja na automobilu, a posljedično tome poglavito i na visinu štete koja je znatna i doseže gotovo totalnu štetu, odnosno koja upućuje i na veliku brzinu kretanja tužitelja. Tuženik tvrdi kako iz tužbe uopće nije moguće zaključiti za kakvu štetu tj. za koja oštećenja tužitelj tužbom traži naknadu štete pa ova tužba nije podobna za raspravljanje. Tuženik smatra kako prema Zakonu o lovstvu za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa.

3. Sud je donio u ovom predmetu donio presudu broj Pn-1/2023-36 od dana 19.studenog 2024.g. kojom je usvojio tužbeni zahtjev i naložio tuženiku da tužitelju plati iznos od 10.006,59 € te plati troškove postupka a odbijen je zahtjev tužitelja za isplatu zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos od dana 7.studenoga 2021.g. do 18.studenoga 2024.g. Povodom žalbe tuženika Županijski sud u Rijeci je odlukom broj Gž -304/2025-3 od dana 3.prosinca 2025.g. ukinuo presudu u točki I. i III. te predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovni postupak. U obrazloženju odluke se navodi kako se ne može sa sigurnošću zaključiti da je do naleta divljači na vozilo tužitelja došlo upravo na mjestu za koje tužitelj tvrdi jer nisu pronađeni nikakvi tragovi nezgode a na što je ukazao i sudski vještak te da je nedovoljno razjašnjeno da li su od naleta divljači mogla doista nastati sva oštećenja na vozilu tužitelja, upitna je brzina vozila tužitelja te da li je uz sva oštećenja vozila tužitelja njegova brzina u trenutku sraza iznosila između 50-60 km/h te da li je moguće da, s obzirom na sva oštećenja na vozilu tužitelja, na kolniku uopće ne ostanu tragovi u vidu polomljenih plastika, metalnih dijelova i slično, da li bi vozilo tužitelja uopće bilo u voznom stanju nakon naleta na divljač te da li je divljač nakon takve prometne nezgode mogla pobjeći tako da na vozilu osim dlake ne bude i drugih tragova divljači, pa je potrebno ponovno saslušati vještaka te svjedoka EJ. U ponovljenom postupku u svrhu dokaza pročitani su Ugovor o poslovnoj suradnji br.0653/2019 (list 13- 14), Protokol za postupanje sa divljači na površinama izvan lovišta na području Grada Koprivnice (list 15-29), podnesak tužitelja od 10.2.2023. uz potvrdu MUP, PU Koprivničko-križevačka, PPP Koprivnica od 13.5.2021. uz zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola br. 02027583 od 8.5.2021., podnesak tuženika od 3.3.2023. (list 52 - 55), podnesak tužitelja od 5.4.2023. (list 56-58), podnesak tuženika od 13.4.2023. (list 61-63), saslušan je tužitelj kao stranka u svrhu dokazivanja, saslušan je svjedok TJ, provedeno je prometno-tehničko vještačenje po vještaku ing. Davoru Ferencu, te je provedeno vještačenje po Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" Zagreb te je ponovno dodatno saslušan prometno tehnički vještak ing. Davor Ferenc.

4. Sud je suglasno prijedlogu punomoćnika stranaka izvršio priklop spisa Pn – 59/2021 kako bi svi dokazi bili dostupni i punomoćniku tuženika, a na koje se tužitelj pozvao u tužbi.

5.Nesporno je da je radi utvrđenja o kojoj se divljači radi dostavljena dlaka nalik na dlaku životinjskog porijekla a koja je izuzeta od policijskih djelatnika prilikom vršenja očevida. Sud je u spisu broj Pn-59/2021-13 od dana 2.svibnja 2022.g. donio rješenje s materijalom za vještačenje Ministarstvu unutarnjih poslova, Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „ ŽJ“ koji je obavijestio da iz rezultata ispitivanja mikroskopskim pregledom proizlazi kako se radi o dlaci sive do tamnosive boje, koje po utvrđenim morfološkim karakteristikama odgovaraju vrstama iz porodice Cervidae (jelen) (list 97 spisa Pn-59/2021). U nalazu se također napominje kako se radi o nepravilnosti prilikom pakiranja dlake pa je vještak dr.sc.Ivana Horjan Zankio, dipl. ing. Stalni sudski vještak za biološka vještačenja dopunio odnosno pojasnio nalaz (list 80 -82) u kojem se navodi kako se utvrđena nepravilnost sastojala u nedostatku bijelog papira u koji bi sporne dlake prvo bile umotane, no vještak je navela kako navedeni nedostatak ne utječe na kvalitetu materijala koji je vještačen.

6.1. Sud je proveo prometno tehničko vještačenje po vještaku ing. Davoru Ferencu koji u nalazu i mišljenju navodi kako je do naleta osobnog vozila na srneću divljač došlo dana 7.svibnja 202.g. u [adresa], na zaobilaznoj Državnoj cesti D-2 u noćnim uvjetima, bez javne rasvjete i kišnom vremenu, u području ograničenja kretanja na 70 km/h. Osobno vozilo tužitelja BMW reg. oznake [registarska oznaka] kretalo se Državnom cestom u smjeru istoka dok je divljač prelazila cestu s lijeva na desno za smjer kretanja vozila. Do naleta je došlo prednjom plohom osobnog vozila u divljač na oko 0 km + 500 m 5.dionici Državne ceste, na desnoj – južnoj prometnoj traci, a mjesto naleta nije bilo obilježeno prometnim znakom opasnosti „Divljač na cesti“ a niti je Policija pronašla divljač u blizini mjesta nesreće. Vještak smatra kako se vozilo tužitelja u trenutku naleta i neposredno prije naleta kretalo brzinom reda veličine 50-56 km/h dok se divljač skokovito mogla kretati brzinom najmanje 25 km/h. Vještak smatra da je divljač postala vidljiva tužitelju kada se osobno vozilo nalazilo na oko 11,5 metara ispred mjesta naleta na divljač, a za raspoloživi put od 11,5 metara tehnička mogućnost zaustavljanja osobnog vozila na mokrom asfaltnom kolniku snažnim kočenjem bila bi brzina kretanja do najviše 27 km/h, tako da po mišljenju vještaka tužitelj pri realnoj brzini kretanja osobnog vozila od 50-60 km/h nije imao tehničku mogućnost izbjegavanja ove prometne nesreće kočenjem. Vještak smatra kako bi troškovi popravka vozila tužitelja sa originalnim dijelovima i tehničkim normativima iznosili 10.006,59 €.

6.2. Punomoćnik tuženika je podneskom od dana 9.listopada 2024.g. prigovorio nalazu i mišljenju vještaka pa je sud na ročištu od dana 25.listopada 2024.g. saslušao vještaka koji je u cijelosti ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja. Vještak je odgovorio na primjedbe i prigovore pun. tuženika navodeći kako sudski očevid nije bio potreban jer je od šetnog događaja prošlo više od 3 godine, a da je u vrijeme nesreće bila noć bez javne rasvjete, i da je padala kiša. Neposredno nakon nesreće policija je obavila očevid u povodu toga je načinjeno izvješće o krim. teh. pregledu mjesta događa u kojem je navedeno da je mjesto nesreće bilo izmijenjeno jer je tužitelj zbog nesmetanog odvijanja prometa pomaknuo osobno vozilo a otpale dijelove plastike sklonio s kolnika. U izvješću o postupanju policije navedeno je da za mjesto nesreće nije postavljen znak Opasnosti "divljač na cesti" i da je brzina kretanja bila ograničena prometnim znakom na 70 km/h. Divljač na koju je naletjelo vozilo tužitelja nije nađena na mjestu nesreće tako da se u biti ne zna da li se radilo o srni, srndaću, košuti ili jelenu. Vještak zbog toga smatra kako se ne bi trebao obavljati dodatni sudski očevid na mjestu prometne nesreće jer ne zna koji bi se podatak tim očevidom mogao dobiti a koji bi utjecao na prometno -tehničko vještačenje u vezi očevida. U odnosu na nastanka oštećenja na vozilu tužitelja opisana su u izvidu štete koje je izradio procjenitelj Croatia osiguranje u kojem je navedeno da su na vozilu tužitelja oštećena 22 dijela, a u auto servisu Matić utvrđeno je oštećenje još 8 dijelova i od Croatia osiguranja je pismeno zatražen dodatni izvještaj štete koje je Croatia osiguranje odbilo uz obrazloženje da ista dodatna oštećenja nisu predmet istog štetnog događaja bez nekog dodatnog objašnjenja. Obzirom na raspored oštećenih dijelova na osobnom vozilu tužitelja koja se nalaze uglavnom na prednjem dijelu vještak je mišljenja da je do oštećenja tih dijelova moglo doći pri naletu vozila tužitelja na divljač brzinom od 50 do 60 km/h a čija je dlaka nađena na prednjem dijelu vozila tužitelja. Brzina od 50 - 60 km/h prema vještaku nije mala brzina ako se uzme u obzir da se radi o osobnom vozilu teškom gotovo 2 tone iako se zna da je kinetička energija produkt mase vozila i kvadrata brzine tako da to treba uzeti u obzir. Što se tiče oštećenja hladnjaka klime u vozilu tužitelja on je smješten iza hladnjaka motora prema motornom prostoru i njegovo oštećenje obično nastaje kada hladnjak motora bude zbog sudara pomaknut prema njemu. Budući da se u konkretnom slučaju radi o oštećenju i prednjeg branika i prednje maske i hladnjaka motora sa tragovima dlake divljači vještak smatra kako je do oštećenja hladnjaka klime moglo doći tim jednim posrednim putem ili je potrebno da divljač uđe u motorni prostor. S obzirom na prigovor tuženika a koji se odnose na izostanak tragova krvi divljači na vozilu vještak navodi kako ti tragovi mogu ostati samo ako se radi o krvarećoj ozljedi divljači a budući da divljač nije nađena nakon nesreće nije moguće utvrditi da li je zadobila kakvu krvareću ozljedu. Osim toga u vrijeme nesreće padala je kiša tako da je moguće da bi moglo doći i do ispiranja nekih tragova. Što se tiče oštećenja na poklopcu motora na prednjem više lijevom dijelu vještak navodi kako je on mogao nastati od naleta tog dijela u stražnji dio divljači koji je u odnosu na prednji povišeniji i masivniji, uzimajući u obzir da se divljač o kojoj je ovdje riječ kreće uglavnom skokovito. Vještak navodi kako je po njegovom mišljenju do naleta osobnog vozila došlo prednjim dijelom vozila u desnu bočnu stranu divljači ukoliko se divljač kretala s lijeva na desno u odnosu na kretanje osobnog vozila. Ukoliko se radilo o srnećoj divljači obzirom na svoju dužinu tijela ona morala biti čitavim tijelom ispred prednje plohe vozila, a oštećenje na poklopcu motora moglo je nastati od naleta u stražnji dio divljači. Na pitanje pun. tuženika vještak navodi da bi u opisanoj dinamici događaja ukoliko bi se divljač kretala s lijeva na desno u odnosu na kretanje vozila i ukoliko bi došlo do punog naleta a što proizlazi iz rasporeda oštećenja na vozilu i u tom slučaju bi divljač prema mehaničkim zakonitostima trebala biti odbačena udesno i prema naprijed a pri brzini kretanja vozila od 50-60 km/h ta daljina odbačaja bi iznosila oko 20 do 30 metara. Vještak nadalje navodi kako mu je poznato da se sa južne strane kolnika državne ceste tj. s desne strane za smjer kretanja vozila tužitelja nalazi odvodni kanal relativno dublji u odnosu na uobičajene odvodne kanale tako da je moguće da bi divljač bila odbačena u taj kanal. Vještak navodi da bi bilo za očekivati da bi od ovakvog naleta osobnog vozila srneća divljač trebala uginuti, no dodaje da u prometnim nesrećama gdje dolazi do naleta na divljač pogotovo ako se radi o noćnim uvjetima otprilike je upola slučajeva divljač nađena nakon nesreće, a u pola nije nađena. Također vještak navodi da bi se u konkretnim slučaju u naletu vozila tužitelja na divljač na samom mjestu naleta trebala na kolniku naći sitni dijelovi laka i plastike otpali sa vozila tužitelja.

6.3. Tuženik je ostao kod prigovora protiv nalaza i mišljenja vještaka a s obzirom na odluku Županijskog suda sud je ponovno na ročištu od dana 2.travnja 2026.g. dodatno saslušao vještaka koji je u cijelosti ostao kod nalaza i mišljenja te ostao pri tvrdnj i da su oštećenja navedena na vozilu tužitelja mogla nastati od naleta na divljač, a oštećenja na poklopcu motora mogla su nastati od naleta na straži dio divljači. Brzina vozila tužitelja procijenjena je s obzirom na masu vozila jer elemenata za izračun brzine nije bilo budući da je vozilo tužitelja nakon događaja bilo pomaknuto. Također navodi kako su sitniji dijelovi metala i plastike te dijelovi laka trebali biti na cesti s obzirom na nastalu nesreću a vozilo više nije bilo u voznom stanju već bi se mog lo pomaknuti nekoliko desetaka metara bez da bi došlo do dodatnih oštećenja na motoru na vozilu. Vještak također navodi kako bi divljač vrlo vjerojatno bila odbačena i usmrćena oko 20 do 30 metara od mjesta naleta.

7. Tvrdnja tuženika da se o divljači koja je nastradala izvan lovišta na području grada grada [adresa] prema Protokolu za postupanje odgovornost grada [adresa], a samim tim i nastanka štete, koji je sklopljen kao Ugovor o poslovnoj suradnji broj 0653/2019 s gradom [adresa] (list 13) ne izuzima odgovornosti tuženika tužitelju za nastanak štete već se ovdje radi o međusobnoj suradnji grada [adresa] i tuženika i njihovom odnosu po pitanjima nastanka štete. Budući da je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, za štetu od divljači odgovara osoba koja je stekla pravo lova na temelju zakupa ili koncesije (lovoovlaštenik). Odgovornost lovoovlaštenika je objektivna odgovornost, po načelu kauzaliteta, pa je na njemu teret dokazivanja ekskulpacijskih razloga za oslobođenje od odgovornosti za štetu. Sud smatra kako se na odgovornost lovoovlaštenika za štetu koju divljač počini na javnoj cesti primjenjuju odredbe članka 86. Zakona o lovstvu NN 99/2018, 32/2019, 32/2020) i čl . 1064. - 1067. ZOO-a kojim je uređena odgovornost za štetu od opasne stvari jer je prema stajalištu sudske prakse divljač (srna) na cesti opasna stvar. Tim odredbama je propisano da za štetu od opasnih stvari odgovara njezin vlasnik (čl. 1064. ZOO-a), odnosno umjesto vlasnika stvari i isto kao i on odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili koja je inače dužna da je nadgleda (čl. 1066. st. 1. ZOO-a). Kako je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu (čl. 4. Zakon o lovstvu - „Narodne novine" broj: 140/05, 75/09 i 153/09), to za štetu od divljači odgovara osoba koja je stekla pravo lova na temelju zakupa ili koncesije (lovoovlaštenik). Odgovornost lovoovlaštenika je objektivna odgovornost, po nače lu kauzaliteta, a teret dokazivanja ekskulpacijskih razloga za oslobođenje od odgovornosti za štetu iz čl. 1067. ZOO -a je u ovom slučaju na tuženiku kao osiguratelju. Tuženik se može ekskulpirati odgovornost za štetu nastalu naletom vozila na divljač uređena je člankom 80. stavkom 6. Zakona o o lovstvu ("Narodne novine" br. 99/18., 32/19., 32/20.). Tim je člankom uređena odgovornost za štetu u dvije situacije. Prva situacija se odnosi na okolnost kada je vozač nepropisno upravljao vozilom te je tada odgovornost za štetu na samom vozaču.

8. Sud nije proveo očevid na licu mjesta nezgode jer je doista proteklo vrijeme od dana prometne nezgode a policija je prilikom očevida upisala sve potrebne parametre za izradu nalaza i mišljenja vještaka, a osim toga već prilikom očevida nisu pronađeni tragovi na cesti, uzimajući u obzir da je toga dana padala kiša i isprala tragove, a sud je odlučio i da se neće provesti saslušanje policajca EJ jer ga je zvao na ročišta od dana 16.studenog 2023.g., 6.ožujka 2024.g., 10.listopada 2024.g., 25.listopada 2024.g., 2.travnja 2026.g. i 30.travnja 2026.g. kada je neuspješno pokušao dostaviti poziv svjedoku preko sudskog vještaka. Sud svjedoku, ni na koji način nije mogao izvršiti dostavu poziva pa ga ne može niti prisilno privesti radi saslušanja te je stoga donio odluku da se svjedok neće saslušati jer se time odugovlači postupak čime se, po stajalištu ovog suda, onemogućuje tužitelja u ostvarenju svojih prava, a sud smatra kako je u potpunosti utvrdio činjenično stanje temeljem dokaza koji se nalaze u spisu.

9. Sud smatra s obzirom na navedeno da postoji objektivna odgovornost u slučaju da se dogodio nalet na divljač kako to tvrdi tužitelj. Međutim, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka kako bi sitniji dijelovi metala i plastike te dijelovi laka trebali biti na cesti s obzirom na nastalu nesreću a vozilo više nije bilo u voznom stanju već bi se moglo pomaknuti nekoliko desetaka metara bez da bi došlo do dodatnih oštećenja na moto ru na vozilu pa sud smatra kako se sa sigurnošću nije moglo utvrditi da je prometna nezgoda bila upravo na tom mjestu. Vještak smatra kako bi divljač vrlo vjerojatno bila odbačena i usmrćena oko 20 do 30 metara od mjesta naleta, a ukoliko se radilo o srnećoj divljači obzirom na svoju dužinu tijela ona morala biti čitavim tijelom ispred prednje plohe vozila, dok je oštećenje na poklopcu motora moglo nastati od naleta u stražnji dio divljači. Dakle, ni način udara najprije dužinom tijela a zatim stražnjim dijelom divljači te način oštećenja vozila nije vjerojatan po stajalištu ovog suda već dovodi u sumnju način nastanka prometne nezgode. Nadalje, vještak navodi kako bi se u opisanoj dinamici događaja, ukoliko bi se divljač kretala s lijeva na desno u odnosu na kretanje vozila i ukoliko bi došlo do punog naleta a što proizlazi iz rasporeda oštećenja na vozilu i u tom slučaju bi divljač prema mehaničkim zakonitostima trebala biti odbačena udesno i prema naprijed a pri brzini kretanja vozila od 50-60 km/h ta daljina odbačaja bi iznosila oko 20 do 30 metara. Vještak nadalje navodi kako mu je poznato da se sa južne strane kolnika državne ceste tj. s desne strane za smjer kretanja vozila tužitelja nalazi odvodni kanal relativno dublji u odnosu na uobičajene odvodne kanale tako da je moguće da bi divljač bila odbačena u taj kanal. Nadalje, prema mišljenju vještaka u konkretnim slučaju u naletu vozila tužitelja na divljač na samom mjestu naleta trebala bi se na kolniku naći sitni dijelovi laka i plastike koji bi otpali sa vozila tužitelja što nije pronađeno od strane djelatnika policije a ta činjenica konstatirana je zapisnikom s očevida.

10. Stoga sud s obzirom na navedeno svi dokazi upućuju da je tužitelj inscenirao prometnu nezgodu tvrdeći kako je naletio vozilom na divljač radi naknade štete. U konkretnom slučaju na mjestu prometne nezgode nema niti divljači, a niti sitnih dijelova laka plastike kao dokaz da se prometna nezgoda dogodila na ovaj način, a što je s obzirom na štetu koja je nastala trebalo ostati na mjestu događaja. Ostalo je samo dlaka divljači koju je vjerojatno tužitelj postavio na vozilo kao dokaz da se nezgoda dogodila na način koji je opisao pa sud smatra kako tužitelj nije dokazao tvrdnje iz tužbe te je stoga odbio tužbeni zahtjev u cijelosti.

11. Budući da je tuženik uspio u cijelosti u parničnom postupku sud je temeljem članka 154.st.5. Zakona o parničnom postupku dosudio troškove u cijelosti a koji se odnose na sastav odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 €, za sastav podnesaka od 22.2.2023.g ., 12.4.2023.g., 25.10.2023.g., 8.10.2024.g., svakog u iznosu 200,00 €, podnesak od dana 4.3.2024.g., u iznosu od 100,00 €, podnesak od dana 26.11.2024.g., 20.1.2025.g. 2.3.2026.g., 3.4.2026.g. i 7.4.2026.g. svakog u iznosu od 50,00 €, te za ročišta od da na 12.4.2023.g., 20.9.2023.g., 16.11.2023.g., 6.3.2024.g. 4.9.2024.g., 10.10.2024.g. 25.10.2024.g., 13.1.2026.g. 5.3.2026.g. 30.4.2026.g. svakog u iznosu od 200,00 € te za žalbu u iznosu od 250,00 € odnosno ukupno 3.600,00 € te na to obračunat PDV od 25% u iznosu od 825,00 €, odnosno sveukupno 4.425,00 €, pristojbu na žalbu u iznosu od 146,52 €, predujam za dolazak na raspravu vještaka u ukupnom iznosu od 140,40 € te predujam za dostavu poziva svjedoka po dostavljaču u iznosu od 61,27 €, odnosno sveukupno 4.772,92 €.

12. Temeljem navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Koprivnica, 29. svibnja 2026.

Sudac

Darko Magdić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).

Dostaviti:

1. Odvj. Goran Radišić, Koprivnica, neposredno

2. Odvj. Damir Mikuljan, Zagreb, Dalmatinska 2-preko e-oglasne ploče