REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-2218/22-53

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Sanji Lovrić, u pravnoj stvari t užitelja ČH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Sanji Artuković, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženice ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Tomislavu Rigler, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne javne rasprave održane dana 1. travnja 2026. u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženice, dana 29. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„I Utvrđuje se da je tužitelj BH, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dosjelošću stekao vlasništvo 239,3/526,5 dijela nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zk. odjel Zagreb, kč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća pop.br. 1779, dvorište, pašnjak i put na [adresa], površine 1666 m2 i kč. br. [katastarska čestica], u naravi voćnjak na [adresa], površine 228 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je tuženica Aviva Adam, P.O.B. 4338, Itzhak Sade St. 35, 22307 Nahariya, Izrael, OIB: [osobni identifikacijski broj] dužna trpjeti da tužitelj na temelju ove presude ishodi upis prava vlasništva na 239,3/526,5 dijela opisane nekretnine u zemljišnim knjigama.

II Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu brisanje prava vlasništva tuženice na nekretnini upisanoj u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zk. odjel Zagreb, kč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća pop.br. 1779, dvorište, pašnjak i put na [adresa], površine 1666 m2 i kč. br. [katastarska čestica], u naravi voćnjak na [adresa], površine 228 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz istovremeni upis prava vlasništva tužitelja. III Tuženica je dužna tužitelju naknaditi parnični trošak ovog postupka zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućima od presuđenja pa do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a sve u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužitelju da tuženici naknadi prouzrokovan parnični trošak u iznosu od 2.718,79 eur sa zateznim kamatama tekućim od 29. svibnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Odbija se preostali dio zahtjeva tuženice za naknadu parničnog troška u iznosu od 375,00 eur sa zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. U tužbi se tvrdi da tužitelj više od 50 godina, a u svakom slučaju neprekidno od 1991. godine, posjeduje 239,3/526,5 dijela nekretnine i to kč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća pop. br. 1779 dvorište, pašnjak i put na [adresa], površine 1666 m2 i kč. br. [katastarska čestica], u naravi voćnjak na [adresa], površine 228 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je tužitelj 3.2.2002. podnio tužbu protiv ČHG

Č, tadašnjeg zemljišnoknjižnog vlasnika 239,3/526,5 dijela nekretnine za kojeg je tijekom postupka utvrđeno da u vrijeme podnošenja tužbe nije bio živ, slijedom čega nije mogao biti pasivno legitimiran u sporu, a tuženica kao navodni pravni slijednik nije pokrenula ostavinski postupak niti je na bilo koji način pokazala interes za nekretninu, da u Republici Hrvatskoj nisu postojali podaci o postojanju nasljednika iza pok. ČHG kao zemljišnoknjižnog vlasnika nekretnine, da je tužitelj pokrenuo postupak radi dokazivanja činjenice smrti i ostavinski postupak iza pok. ČHG kako bi pasivno legitimirao njegove nasljednike te je on proglašen umrlim ovosudnim rješenjem posl.br. R1-51/06 od 21.12.2007., a kao dan njegove smrti uzet je 16.5.1946. s obzirom na to da je iz dopisa Židovske općine proizašlo da je stradao u logoru, ali nepoznato gdje i kada, da je tužitelj sudjelovao u ostavinskom postupku iza pok. ČHG kao zainteresirana strana, te je ovosudnim rješenjem posl. br. O-6721/10 od 30.8.2011. njegova ostavinska imovina prešla u vlasništvo Grada Zagreb, da je tužitelj 28.12.2011. podnio tužbu protiv Grada Zagreba radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću koji postupak se vodi kod ovog suda pod posl. br. P-5938/17, da je tuženica u međuvremenu stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine na temelju presude Županijskog suda u Puli-Pola posl.br. Gž- 159/22 od 21. veljače 2022. godine, da je Županijski sud u Puli otklonio primjenu odredbe čl. 144. Zakona o nasljeđivanju o zastari prava zahtijevati ostavinu te preinačio ovosudnu presudu posl. br. P-861/19 od 26.10.2021. na način da je usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice čime je ista postala vlasnikom nekretnine u 239,3/526,5 dijela, koja presuda je postala pravomoćna 21.2.2022., a ovršna dana 7.4.2022., da su tužitelj i njegovi pravni prednici kvalificirani posjednici nekretnine u kontinuitetu od 1966. temeljem Ugovora o korištenju stana od 1.10.1966. sklopljenog između DH (oca tužitelja) i Stanoinvest te Ugovora o korištenju stana od 1.10.1966. sklopljenog između NH i Stanoinvest, da je pravna prednica tužitelja pok. UH otkupila 4/5 dijela stana temeljem Ugovora o kupoprodaji stana s Gradom Zagrebom od 8.4.1993., a tužitelj je od TH otkupio 4/5 dijela drugog stana u predmetnoj nekretnini, da tužiteljevo vlasništvo 4/5 oba stana u predmetnoj nekretnini proizlazi iz izvatka KPU Grad Zagreb, pod. ul. 6551/ zk. ul. [broj ZK uloška] te izvatka KPU Grad Zagreb, pod. ul. 23491/ zk. ul [broj ZK uloška], da je tužitelj kvalificirani posjednik cijele predmetne nekretnine (i preostalih 1/5 čije utvrđenje vlasništva traži) te je na taj način u smislu odredbe čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima stekao vlasništvo predmetne nekretnine dosjelošću.

2. Tužitelj je predložio sudu da presudom utvrdi da je tužitelj dosjelošću stekao vlasništvo 239,3/526,5 dijela nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zk. odjel Zagreb, kč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća pop.br. 1779, dvorište, pašnjak i put na [adresa], površine 1666 m2 i kč. br. [katastarska čestica], u naravi voćnjak na [adresa], površine 228 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je tuženica dužna trpjeti da tužitelj na temelju presude ishodi upis prava vlasništva na 239,3/526,5 dijela opisane nekretnine u zemljišnim knjigama, da naloži Zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda brisanje prava vlasništva tuženice na naprijed označenoj nekretnini uz istovremeni upis prava vlasništva tužitelja, te da naložiti tuženici da tužitelju naknadi parnični trošak sa zateznim kamatama tekućima od presuđenja pa do isplate.

3. Tuženica u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, da tužiteljev posjed predmetne nekretnine nema zakonom propisane kvalitete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, da tužitelj u tužbi navodi da mu je poznato da je nekretnina vlasništvo treće osobe i to ĐHG, odnosno njegovih nasljednika pa nema govora o navodnom poštenju, da tužitelj ne samo da je imao razloga posumnjati da mu predmetne nekretnine ne pripadaju, nego je to cijelo vrijeme znao, da navedeno proizlazi iz ovosudnog predmeta posl.br. P-1599/03 i pod posl. br. P-5938/17, koji je i dalje u tijeku, te iz samog stanja zemljišne knjige, zabilježba postupka povrata po zahtjevu tužene, da to što je sam tužitelj inicirao pokretanje postupka radi proglašenja prednika tužene kao navodno nestale osobe umrlom (R1-51/06), provođenje ostavine i utvrđenje navodno ošasne imovine (O-6721/10), ne može ići u prilog tužitelju, niti može ići na štetu prava tuženice, kao pravnog sljednika Đ ČHG i vlasnika predmetnih nekretnina, da tužitelj u ostavinskom postupku iza pok. vlasnika predmetnih nekretnina Đ ČHG ne traži i ne ističe nikakav zahtjev glede vlasništva predmetnih nekretnina, te je ex lege vezan rješenjem donesenim u ostavinskom postupku, pa je sukladno čl. 232. Zakona o nasljeđivanju na strani tužitelja nastupila prekluzija prava na isticanje takvog zahtjeva u ovom sporu, da je i prije podnošenja prijedloga tužitelja za provođenje ostavinskog postupka iza pok. ĐHG (OGS Zagreb, O-6721/10), u zemljišnoj knjizi u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bila evidentirana zabilježba postupka povrata oduzete imovine glede nekretnine upisane u taj zk. ul. po prijedlogu tuženice kao podnositeljice zahtjeva za povrat pa već i to samo za sebe dovoljno govori o izostanku svake savjesnosti i poštenja na strani tužitelja, da je tuženica u ovosudnom predmetu posl. br. P-861/19 pravomoćno utvrđena vlasnikom predmetnih nekretnina po osnovi nasljeđivanja iza njezinog pok. oca BHG, da je postupak povrata u odnosu na suvlasnički dio tužiteljičinog oca pok. B ČHG od 239,3/526,5 dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i dalje u tijeku, te se sada vodi kod Grad Zagreb, Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada, Sektor za upravno-pravne poslove, Odjel za naknade i izvlaštenja, Prvi područni odsjek (Centar, Črnomerec) pod klasa: UP/I-942-01/11-013/40, da stjecanje prava vlasništva dosjelošću nije moguće izvoditi iz ranijeg stanarskog prava i otkupa stanova temeljem takvog prava, i to djelomično, tek u idealnom djelu, da je tužitelj znao da cijelo vrijeme koristi tuđu nekretninu, da su raspolaganja stanovima, ugovori o otkupu, prodaja D i dr., ništetna, a zasigurno preko 287,2/526,5 dijela upisanih kao Općenarodna imovina obzirom nije bilo ni moguće, niti dopušteno raspolagati, prodavati preko navedenog suvlasničkog udjela upisanog kao Općenarodna imovina, dakle zadirati, prodavati tada na ime i za korist pok. B ČHG upisanih 239,3/526,5 dijela u bilo kojem dijelu pa se već i samo stoga radi o ništetnim ugovorima, da, kako je dio upisan kao Općenarodna imovina, slijednik može biti samo RH, a ne Grad Zagreb, kako se radilo o stanovima u kući iz čl. 3. t. 5. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo takve stanove nije bilo ni moguće, niti dopušteno prodati, pa su takvi ugovori ništetni.

4. Tuženica je predložila sudu da odbije tužbeni zahtjev tužitelja i obveže ga da tuženici naknadi parnični trošak sa zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

5. U dokaznom postupku sud je proveo dokaz saslušanjem tužitelja ČH (str. 233 spisa) i svjedoka ĆH (str. 154-155 spisa), te proveo očevid i građevinsko vještačenje po vještaku Ing ekspert d.o.o. (str. 172-177, 194-212 spisa), izvršio uvid u tužbu od 3.2.2023. (str. 6-7 spisa), ovosudno rješenje poslovni broj P- 1599/03 od 20.11.2009. (str. 8-10 spisa), ovosudno rješenje poslovni broj R1-51/06 od 21.12.2007. (str. 12-13 spisa), dopis Židovske općine Zagreb od 6.11.2007. (str. 14 spisa), ovosudno rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-6721/10-9 od 30.8.2011. (str. 15-16 spisa), Ugovore o korištenju stana od 1.10.1966. (str. 17-22 spisa), Ugovor o prodaji od 22.4.2002. (str. 23-27 spisa), Ugovor o kupoprodaji stana od 8.4.1993. s prilozima (str. 29-34 spisa), Izvatke iz knjige Položenih ugovora od 19.4.2022. (str. 36-39 spisa), Izvatke iz zemljišne knjige od 10.10.2022. i od 12.10.2022. (str. 63-67), tzv. Povijesni izvadak iz zemljišne knjige (str. 68-88 spisa),

Ugovor o kupoprodaji stana od 15.6.1993. (str. 89-92 spisa), Rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-7379/15-3 od 27.6.2017. (str. 99-100 spisa), podatke na str. 101 spisa, Rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd 3490/22-5 od 13.9.2023. (str. 120-125 spisa), podatke na str. 127-132 spisa, presudu Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2723/23-3 od 8.2.2024. (str. 133- 140 spisa), ovosudne zapisnike u ovosudnom predmetu poslovni broj P-5938/17 od 20.1.2021. i 7.7.2021. (str. 141-144 spisa), Rješenje Vrhovnog suda RH broj Revd- 2538/24-2 od 19.11.2024. (str. 166-168 spisa), fotografije na str. 170 i 171 spisa, te izvršio uvid u ovosudni spis poslovni broj P-1599/03, poslovni broj P-5938/17, poslovni broj P-861/19 i poslovni broj O-6721/10.

6. Na ročištu održanom 1.4.2026. punomoćnik tuženice je izjavio da odustaje od prijedloga za saslušanje tuženice u dokaznom postupku jer zbog sigurnosnih uvjeta nije poznato kada bi tuženica uopće mogla pristupiti u sud radi saslušanja.

7. Tužitelj BH, saslušan u dokaznom postupku, iskazao je da su u predmetnoj kući bila dva stana i to jedan od 21 m2, koji je 1993. otkupila NH, te drugi stan površine 161 m2, koji je 1993. otkupila njegova majka UH, one su otkupile po 4/5 tih stanova, a obrazloženo im je da je 1/5 dijela tih stanova u vlasništvu privatne osobe, u zemljišnim knjigama se moglo vidjeti o kome se radi, njegovi roditelji i on 1949. su uselili u veći stan, roditelji su stanovali u tom stanu do smrti, u stanu je nastavio stanovati sa svojom obitelji, suprugom i dvoje djece, kasnije su se sinovi poženili tako da su i unuci stanovali jedno vrijeme u tom stanu, a sada u tom stanu stanuje sa suprugom, unukom N i njegovom djevojkom te unukom U, njegovoj obitelji nikada nitko nije osporavao pravo na posjed toga stan površine 161 m2. Nadalje, iskazao je da mu je majka 1993. darovala 4/5 predmetnog stana, od NH početkom 2000. kupio je 4/5 stana, ona je imala pravo doživotnog uživanja, a umrla je negdje 2005., taj stan je pripojen cijeloj kući, od 1949. pa sve do 2012. kada su u zemljišnim knjigama saznali za plombu, bio je zaprepašten, nikada nitko nije dolazio i osporavao im bilo koji dio na predmetnoj kući, stanje u zemljišnoj knjizi je provjeravao 1998., jer je njegova majka naknadno htjela otkupiti i tu 1/5, te su utvrdili da je na toj 1/5 upisan DHG.

8. Svjedok ĆH, saslušana u dokaznom postupku, iskazala je da je u predmetu kuću doselila 1972., kada se udala za tužitelja, do tada je u toj kući stanovao tužitelj sa roditeljima i sestrom, poznato joj da je pravo vlasništva na toj kući imao NHG, koji je iz kuće iselio 1949., da je postoji dokument u kojem se navodi da je pravo vlasništva s NHG preneseno na njezinog svekra KH, nije joj poznato zbog čega se tužitelj nikada nije upisao kao vlasnik te nekretnine, nije joj poznato da bi itko od 1949. ikada roditeljima njezinog supruga, a niti njezinoj obitelji, osporavao pravo na posjed, da su 1993. otkupiti stanarsko pravo na toj kući, da nisu imali saznanja da bilo tko ima kakva prava na toj kući, da je tužitelj 1993. vršio provjeru u zemljišnoj knjizi te je utvrdio da je 1/5 kuće privatno vlasništvo, a nakon 2000. saznali su da pravo vlasništva ima UHG te su preko odvjetnice tražili da se utvrdi je li ta osoba živa, a nakon nekog vremena saznali su da je ta osoba umrla u Auschwitzu i da nema nasljednika te su odlučili otkupiti tu 1/5 kuće od onoga koji polaže pravo na taj dio.

9. U pisanom Nalazu i mišljenju od 2.5.2025. građevinski vještak Ing ekspert d.o.o. (str. 194-212 spisa) navodi da je iz dokumentacije prikazane u točki 1.2. vidljivo da zemljišnoknjižno i katastarsko stanje nije u cijelosti usklađeno. Zemljišnoknjižna čestica broj 989/24 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] odgovara katastarskim česticama broj [katastarska čestica], upisanoj u posjedovni list broj 2614 k. o. [katastarska općina] i broj 1041, upisanoj u posjedovni list broj 2974 k. o. [katastarska općina]. Zemljišno knjižna čestica broj 989/25 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] odgovara katastarskoj čestici broj [katastarska čestica], upisanoj u posjedovni list broj 2614 k. o. [katastarska općina]. Prilikom uviđaja je utvrđeno da se na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi samostojeća stambena građevina koja se sastoji od podruma, prizemlja i potkrovlja. Uz sjevernu među vidljive su dvije pomoćne zgrade u dotrajalom i ruševnom stanju. Zgrada se nalazi na atraktivnoj lokaciji Zagreba, u 1. zoni komunalnog doprinosa i zoni A vodnog doprinosa. Na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vidljive su betonske stube, a na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema vidljivih građevina. Te dvije čestice nemaju pristup s javne površine. Ulaz u prizemlje stambene zgrade na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] se nalazi sjeverozapadne strane zgrade, kroz verandu. U zapadnom dijelu prizemlja su smještene tri sobe uz koje se u središnjem dijelu zgrade nalazi hodnik na čijem se sjevernom kraju nalazi soba s izlazom na terasu, a na južnom kraju kuhinja. Istočno od hodnika smještena je kupaonica i WC, te stubište koje vodi do podruma i potkrovlja. U potkrovlju su smještene sobe, kuhinja i kupaonica. Potkrovlje nema zaseban ulaz, već se do istog dolazi stubištem koje povezuje sve etaže. U podrumu su smještene dvije odvojene cjeline – jedna u sjeverozapadnom dijelu i druga u jugoistočnom dijelu. U sjeverozapadni dio podruma se ulazi iz zajedničkog stubišta, a može se ući i neposredno iz dvorišta u sobu na istočnoj strani podruma. Sastoji se od tri prostorije, dva hodnika, kuhinje i kupaonice. U jugoistočni dio podruma se ulazi neposredno iz dvorišta u kuhinju, s istočne strane zgrade. Sastoji se od dvije prostorije, hodnika, kuhinje, kupaonice i WC-a. Prema rasporedu prostorija i završnim oblogama je vidljivo da nije zadržano izvorno stanje, već su rađene preinake i uređenja novijeg datuma. Navodi se da vještak građevinske struke nije ovlašten utvrđivati tko je u posjedu nekretnine.

10. Nalaz i mišljenje građevinskog vještaka Ing ekspert d.o.o. sud je ocijenio objektivnim, stručnim te datim u skladu sa pravilima znanosti i vještine. Na Nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu istaknule primjedbe.

11. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

12. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje da je tužitelj dosjelošću stekao suvlasnički dio od 239,3/526,5 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to zkč. br. [katastarska čestica] Kuća pop. br. 1779, Dvorište, pašnjak i put na [adresa] u površini od 463,1 čhv (1666 m2) i zkč. br. [katastarska čestica] Voćnjak na [adresa] u površini od 63,5 čhv (228 m2).

13. Članak 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje: ZV) određuje da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Članak 159. st. 2. ZV određuje da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

14. Članak 18. st. 1. ZV određuje da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Stavak 2. istog članka ZV određuje da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Stavak 3. istog članka ZV određuje da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Stavak 5. istog članka ZV određuje da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

15. Uvidom u isprave u spisu utvrđene su slijedeće činjenice:

- da je 1.10.1966. između KH iz [adresa], kao nositelja stanarskog prava, s jedne strane i Stanoinvest Zagreb, Savska cesta 1a, s druge strane, sklopljen ugovor o korištenju stana (dalje: Ugovor), u toč. I. Ugovora je navedeno da je DH nositelj stanarskog prava na temelju rješenja SO Črnomerec br. 06-4288 od 9.1.1960., a koji stan se nalazi u zgradi [adresa] i sastoji se od četiri sobe, kuhinje, kupaonice, zahoda, predsoblja i hodnika, ukupne stambene površine od 143 m2, u toč. III. je navedeno da se stanarina utvrđuje u mjesečnom iznosu od 312,56 N din (Ugovor o korištenju stana od 1.10.1966. - str. 17-19 spisa),

- da je 1.10.1966. između NH iz [adresa], kao nositelja stanarskog prava, s jedne strane i Stanoinvest Zagreb, Savska cesta 1a, s druge strane, sklopljen ugovor o korištenju stana (dalje: Ugovor), u toč. I. Ugovora je navedeno da je NH nositelj stanarskog prava na temelju Rješenja SO Črnomerec br. 06-4287 od 9.1.1960., a koji stan se nalazi u zgradi [adresa] i sastoji se od jedne sobe, kuhinje, zahoda, predsoblja i hodnika, ukupne stambene površine od 21 m2, a u toč. III. je navedeno da se stanarina utvrđuje u mjesečnom iznosu od 24,40 N din (Ugovor o korištenju stana od 1.10.1966. - str. 20-22spisa),

- da je 8.4.1993. između Grada Zagreba, kao prodavatelja, s jedne strane i UH, kao kupca, s druge strane, sklopljen ugovor o kupoprodaji stana kojim prodavatelj prodaje 4/5 idealnog dijela stana na adresi [adresa], prizemlje, ravno, koji stan se sastoji od 4 sobe i sporednih prostorija u površini od 161,62 m2, koji stan (šifra:05522323) se nalazi u zgradi (šifra:0083046), sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno na zk.č.br.989/24 k. o. [katastarska općina], te je navedeno da kupac kupuje i idealni dio zajedničkih dijelova i uređaja zgrade razmjerno vrijednosti kupljenog stana prema ostalim stanovima kojima ti zajednički dijelovi služe, a kupoprodajna cijena utvrđena je u iznosu od 22.010.644,00 HRD, odnosno 22.459,00 DEM (Ugovor o kupoprodaji stana od 8.4.1993. s prilozima - str. 29-34 spisa),

- da je 22.4.2002. između TH iz [adresa], kao prodavateljice, s jedne strane i ČH iz [adresa], kao kupca, s druge strane, sklopljen ugovor o prodaji (dalje: Ugovor) kojim prodavatelj prodaje a kupac kupuje cijeli suvlasnički dio i to 4/5 dijela stana u prizemlju - ravno, koji se sastoji od jedne sobe i sporednih prostorija u površini od 21,36 čm, a nalazi se u stambenoj zgradi u [adresa], koja je sagrađena na čest.br. 989/24, po novoj izmjeri čest.br. 1041 k. o. [katastarska općina], zajedno sa suvlasničkim dijelovima zgrade i zemljišta na kojemu je stambena zgrada izgrađena, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] br. [broj poduloška] k. o. [katastarska općina], u čl. 2. Ugovora je navedeno da kupoprodajna cijena za predmetnu nekretninu iznosi 18.407,00 eur u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB na dan plaćanja, te je navedeno da se cijena plaća obročno (Ugovor o prodaji od 22.4.2002. - str. 23-27 spisa),

- da je ovosudnim rješenjem poslovni broj R1-51/06 od 21.12.2007. (str. 12-13 spisa) nestali ĐHG, rođen 1913., sin T, sa posljednjim prebivalištem u [adresa], proglašen umrlim, a kao dan njegove smrti uzet je 16. svibnja 1946.,

- da je ovosudnim rješenjem o nasljeđivanju poslovni broj O-6721/10-9 od 30.8.2011. (str. 15-16 spisa), utvrđeno da ostavinsku imovinu iza pok. THG iz [adresa], rođenog 1913., a umrlog **.**.1946., sačinjavaju nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] u naravi kuća popisni broj 17789, dvorište pašnjak i put na [adresa], površine 463,1 čhv, 1666 m2 i kč. br. [katastarska čestica] u naravi voćnjak na [adresa] površine 63,5 čhv, 228 m2 gdje je ostavitelj upisan kao suvlasnik u 239,3/526,5 dijela te da te nekretnine prelaze u vlasništvo Grada Zagreba,

- da je presudom Županijskog suda u Puli posl. br. Gž-159/22-2 od 21.2.2022., pored ostalog, u pravnoj stvari tužiteljice ĐH iz [adresa], protiv tuženika Grada Zagreba, uz sudjelovanje umješaća na strani tuženika BH iz [adresa], preinačena ovosudna presuda posl. br. P-861/19-83 od 26.10.2021. na način da se utvrđuje da tužiteljici u cijelosti pripada nasljedno pravo i da je na nju prešla cjelokupna ostavina iza ostavitelja pok. RH u zemljišno knjizi u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisanog kao VH iz [adresa], te da je tužiteljica jedini nasljednik cjelokupne ostavinske imovine ostavitelja uključujući i 239,3/526, 5 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to zk. č. br. 989/24 kuća pop. br. 1779 dvorište, pašnjak i put na [adresa] površine 463,1 čhv. odnosno 1666 m2 i zk. č. br. 989/25 voćnjak na [adresa] površine 63,5 čhv. odnosno 228 m2 koje joj pripadaju u vlasništvu (ovosudni spis poslovni broj P-861/19),

- da su presudom Županijskog suda u Splitu posl. br. Gž-2723/23-3 od 8.2.2024., u pravnoj stvari tužitelja ČH iz [adresa], protiv tuženika Grada Zagreb, uvažene žalbe tuženika i umješača na strani tuženika te je presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. P-5938/17-51 od 2.12.2022. preinačena u pobijanim dijelovima pod točkama I.-V. izreke na način da je, pored ostalog, odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja radi utvrđenja da je tužitelj dosjelošću stekao vlasništvo u 239, 3/526, 5 dijela nekretnine i to kat. čest. [katastarska čestica] u naravi kuća pop. br. 1779 dvorište, pašnjak i put na [adresa], ukupne površine 463,1 čhv odnosno 1666 m2, te kat. čest. [katastarska čestica] u naravi voćnjak, ukupne površine 63,5 čhv. odnosno 228 m2, koja nekretnina je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ovosudni spis poslovni broj P-5938/17),

- da je tužitelj BH upisan kao suvlasnik u 4/5 dijela stana u prizemlju ravno, koji se sastoji od četiri sobe i sporednih prostorija u površini od 161.62 čm, a koji stan se nalazi u stambenoj zgradi [adresa], sagrađenoj na čest.br. 989/24, po novoj izmjeri čest.br. 1041 k. o. [katastarska općina], koja nekretnina je upisana u poduložak: 6551/ zk. ul: [broj ZK uloška], Knjiga PU: Grad Zagreb, a iz povijesnog prikaza proizlazi da je ranije kao vlasnik bila upisana UH iz [adresa], također u 4/5 dijela i to temeljem Ugovora o kupoprodaji od 8.4.1993. te kao suvlasnik u 4/5 dijela stana u prizemlju-ravno, koji se sastoji od jedne sobe i sporednih prostorija u površini od 21,36 čm, a koji stan se nalazi u stambenoj zgradi [adresa], sagrađenoj na čest. br. 989/24, po novoj izmjeri čest.br. 1041 k. o. [katastarska općina], koja nekretnina je upisana u poduložak:23491/ zk. ul: [broj ZK uloška], Knjiga PU:

Grad Zagreb, a iz povijesnog prikaza proizlazi da je ranije kao vlasnik bila upisana TH iz [adresa], također u 4/5 dijela i to temeljem Ugovora o kupoprodaji od 15.6.1993. i Ugovora o korištenju stana od 9.1.1960. (Izvatci iz knjige Položenih ugovora od 19.4.2022. - str. 36-39 spisa),

- da je nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to zkč. br. [katastarska čestica] Kuća pop. br. 1779 Dvorište, pašnjak i put na [adresa] u površini od 463,1 čhv (166 m2) i zkč. br. [katastarska čestica] Voćnjak na [adresa] u površini 63,5 čhv (228 m2), u zemljišnim knjigama upisana kao općenarodna imovina pod upravom Poduzeća državnih stambenih zgrada [adresa] i to suvlasnički dio: 287,2 / 526,5 dijela, dok je Grad Zagreb upisan sa suvlasničkim dijelom od 239,3 / 526,5 dijela (Izvatci iz zemljišne knjige od 10.10.2022. i od 12.10.2022. - str. 63-67 spisa i tzv. Povijesni izvadak iz zemljišne knjige - str. 68-88 spisa).

16. Potrebno je istaknuti da se dosjelost ne može izvoditi iz ranijeg stanarskog prava i otkupa stanova.

17. Međutim, ključna činjenica za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari je činjenica da je pravna prednica tužitelja UH još 8.4.1993. znala da je 1/5 dijela predmetne nekretnine vlasništvo treće osobe. Navedeno potvrđuje činjenica da je, kao što je već naprijed navedeno, 8.4.1993. između Grada Zagreba, kao prodavatelja, s jedne strane i UH, kao kupca, s druge strane, sklopljen ugovor o kupoprodaji stana kojim prodavatelj prodaje 4/5 idealnog dijela stana u predmetnoj kući površine 161,62 m2. Dakle, predmet kupoprodaje je bio suvlasnički dio od 4/5 dijela, a ne cijeli stan.

18. K tome treba dodati da je tužitelj, prilikom saslušanja u dokaznom postupku, iskazao da su njegova majka UH i NH, otkupile po 4/5 dijela tih stanova te im je rečeno da je 1/5 dijela tih stanova u vlasništvu privatne osobe, „a u zemljišnim knjigama se moglo vidjeti o kome se radi.“ Iskazao je da je stanje u zemljišnoj knjizi provjeravao 1998. jer je njegova majka naknadno htjela otkupiti i tu jednu petinu te su utvrdili da je na toj jednoj petini upisan DHG.

19. Nadalje, svjedokinja ĆH, supruga tužitelja, prilikom saslušanja u dokaznom postupku, iskazala je da je tužitelj 1993. vršio provjeru u zemljišnoj knjizi i utvrdio da je 1/5 kuće privatno vlasništvo, a nakon 2000. saznali su da pravo vlasništva ima UHG te su preko odvjetnice tražili da se utvrdi je li ta osoba živa, te su nakon nekog vremena saznali da je ta osoba umrla u Auschwitzu i da nema nasljednika te su „odlučili otkupiti tu 1/5 kuće od onoga koji polaže pravo na taj dio“.

20. Dakle, upravo iz iskaza tužitelja i njegove supruge proizlazi da je majka tužitelja UH još 1993., prilikom kupnje 4/5 dijela stana površine 161,62 m2 prema Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, bila upoznata s činjenicom da preostalih 1/5 dijela ove nekretnine pripada nekom drugom, a jednako tako je i tužitelj, koji je od NH kupio 4/5 dijela stana površine 21,36 m2, znao da preostalih 1/5 dijela te nekretnine pripada nekom drugom odnosno i njemu je bilo poznato da 1/5 dijela pripada trećoj osobi.

21. Uz sve naprijed navedeno treba reći da je tužitelj inicirao postupak dokazivanja smrti oca tuženice te je zatim inicirao ostavinski postupak za istog, što sve potvrđuje da je tužitelj znao da 1/5 dijela predmetne nekretnine pripada ocu tuženice. Osim toga, tužitelj u tom ostavinskom postupku nije postavio vlasnički zahtjev u odnosu na predmetnu nekretninu, što bi bilo logično očekivati od osobe koja se smatra vlasnikom, a propust tužitelja da to učini upućuje na svijest da mu ne pripada pravo vlasništva tog dijela nekretnine.

22. Kako, dakle, nakon provedenog dokaznog postupka proizlazi da posjed tužitelja, odnosno njegovih pravnih prednika, nije bio pošten, nije ispunjena ključna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, slijedom čega je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan i odlučeno je kao u izreci ove presude pod I.

23. Obzirom na naprijed navedeno, ostali prigovori tuženice ukazuju se bespredmetnim. Tako treba reći i da predmet ovog postupka nije ništetnost ugovora o kupoprodaji stanova u predmetnoj kući, a osim toga ne radi se o istim strankama.

24. Odluka o troškovima postupka utemeljena je na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP.

Trošak tuženice u ukupnom iznosu od 2.718,79 eur, odnosi se na:

- trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife),

- trošak sastava podneska od 10.5.2024. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak zastupanje tuženice po punomoćniku na ročištu 22.5.2024. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak sastava podneska od 20.6.2024. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak zastupanje tuženice po punomoćniku na ročištu 9.10.2024. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak sastava podneska od 21.10.2024. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak sastava podneska od 6.2.2025. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak zastupanje tuženice po punomoćniku na ročištu 13.2.2025. (očevid) u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak sastava podneska od 24.3.2025. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak sastava podneska od 29.5.2025. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife – očitovanje na nalaz vještaka),

- trošak sastava podneska od 8.7.2025. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak sastava podneska od 1.12.2025. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak zastupanje tuženice po punomoćniku na ročištu 1.4.2026. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- PDV od 25% u iznosu od 387,50 eur,

- trošak građevinskog vještačenja i očevida u iznosu od ukupno 781,29 eur.

25. Sud je odbio preostali dio zahtjeva tuženice za naknadu parničnog troška u iznosu od 375,00 eur (zahtijevan trošak u iznosu od 3.093,79 eur – dosuđen trošak u iznosu 2.718,79 eur = 375,00 eur).

26. Odluka o kamatama na troškove parničnog postupka sukladna je čl. 151. st. 3. ZPP.

27. Stoga je sud odlučio kao u izreci ove presude pod II. i III.

U Zagrebu 29. svibnja 2026.

Sutkinja

Sanja Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu Županijskom sudu, u roku od 15 dana, računajući od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. st. 9. ZPP).

Dostaviti:

1. pun. tužitelja uz rješenje o obvezi plaćanja sudske pristojbe za presudu

2. pun. tuženice