REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn- 2631/2022-51

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Gordani Lozančić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ČK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Luki Mardešiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri, u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 13. travnja 2026., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice SK, odvjetničke vježbenice i punomoćnice tuženika Ivane Štih, odvjetnice, dana 29. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282 OIB: 22694857747, platiti tužiteljici ČK, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],

- iznos od 6.186,33 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21. svibnja 2021. pa do 31. prosinca 2022. prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 31. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke,

-iznos od 1.032,60 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21. svibnja 2021. pa do 31. prosinca 2022. prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 31. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke,

-na iznos od 1.941,07 EUR zakonske zatezne kamate tekuće od 21. svibnja 2021. pa do 09. prosinca 2021. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena,

-kao i nadoknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 3.438,21 EUR sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 29. svibnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi koju je podnijela ovom sudu dana 10.10.2022. navodi da je dana 07.05.2021. doživjela prometnu nesreću na području Okučana kao putnik u vozilu reg. oznaka [registarska oznaka] za koju je odgovoran štetnik ŽK, koji je upravljajući osobnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] uzrokovao predmetnu prometnu nezgodu. Vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] u trenutku prometne nesreće imalo je zaključeno osiguranje po osnovi automobilske odgovornosti kod tuženika na temelju čega proizlazi pasivna legitimacija navedenog osiguranja. U predmetnoj nesreći tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede koje su opisane i dijagnosticirane u priloženoj medicinskoj dokumentaciji. Uslijed toga tužiteljici je povrijeđeno pravo osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje, te traži naknadu s naslova neimovinske i imovinske štete. Tužiteljica se obratila u izvansudskom postupku zahtjevom za naknadu štete .Tuženik je dana 09.12.2021. kao nesporni dio štete tužiteljici isplatio iznos od 14.625,00 kn, od toga 13.650,00 kn na ime neimovinske štete te iznos od 975,00 kn imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege. Slijedom navedenog, tužiteljica potražuje na ime pravične novčane naknade radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i to po kriterijima bolova, straha, duševnih bolova zbog trajnog smanjenja životne aktivnosti i naruženja iznos od 50.400,00 kn, a na ime naknade imovinske štete zbog potrebe za tuđom njegom i pomoći iznos od 4.875,00 kn, odnosno ukupno iznos od 55.275,00 kn umanjen za iznos od 14.625,00 kn, od toga iznos od 13.650,00 na ime neimovinske štete te iznos od 975,00 kn na ime tuđe pomoći i njege, odnosno potražuje iznos od 36.750,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. od 21.05.2021. do isplate, iznos od 3.900,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, na iznos od 14.625,00 kn potražuje zakonske zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tj. od 21.05.2021. pa po isplate 09. 12.2021., te potražuje troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 26.01.2026. tužiteljica potražuje iznos od 6.186,33 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21.05.2021. do isplate, iznos od 1.032,60 eur sa zakonskom zateznom kamatom od 21.05.2021. do isplate, na iznos od 1.941,07 eur zakonske zatezne kamate od 21.05.2021. do isplate 09.12.2021. te troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja presude do isplate.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja. Ističe prigovor neosnovanosti zahtjeva tužiteljice jer ista kao vlasnik vozila kojim je počinjena šteta nema status treće osobe u smislu odredbe čl. 1069. st. 4. ZOO. Ističe prigovor suodgovornosti na strani tužiteljice u omjeru od najmanje 50% budući je ista pristala na vožnju sa osobom koja nema položen vozački ispit te koja je bila pod utjecajem alkohola. Spori visinu tužbenog zahtjeva i utuženi tijek zakonskih zateznih kamata. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev i obvezati tužiteljicu da tuženiku nadoknadi troškove parničnog postupka. Predlaže o otpočetoj parnici obavijestiti MK iz [adresa], obzirom da je isti skrivio nezgodu prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilom te budući je isti upravljao vozilom po utjecajem alkohola.

4. Dopisom od 04.04.2023. sud je o otpočetoj parnici uz dostavu tužbe s prilozima te odgovora na tužbu tuženika u smislu odredbe čl. 211. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, , dalje ZPP), obavijestio ŽK koji je navedeni dopis zaprimio dana 14.08.2023.

5. Tijekom postupka sud je u svrhu dokaza izvršio uvid u zapisnik o očevidu od 16.07.2021. (list 5-8 spisa), medicinsku dokumentaciju tužiteljice (list 9-20, 53-55, 66-68 spisa), odštetni zahtjev (list 21-22 spisa), ponudu tuženika od 26.11.2021. (list 23-24 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Božidaru Šebečiću, spec. kirurgu, subspec. traumatologu (list 102-105 spisa), toksikološko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. sc. Marini Nestić, dipl. ing. (list 130-131 spisa), usmeno očitovanje vještaka Marine Nestić (list 145-147 spisa), saslušanje svjedoka ŽK (list 124-125 spisa), saslušanje tužiteljice ČK (list 90-91 spisa), te je izvršen uvid u spis Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj K-169/2022 protiv okr ŽK koji je priklopljen ovom spisu.

6. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, 155/23, 146/25, dalje ZPP), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu daljnjeg iznosa neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoći i njegu koju je tužiteljica pretrpjela u prometnoj nesreći koja se dogodila dana 07.05.2021. na području Okučana u kojoj je tužiteljica stradala kao putnik u vozilu reg. oznaka [registarska oznaka] koje je u vlasništvu tužiteljice i koje je na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika.

8. Iz tijeka postupka je razvidno na među parničnim strankama nije sporan nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija Također nije sporno da je tuženik tužiteljici zbog ovog štetnog događaja u mirnom postupku dana 09.12.2021. isplatio iznos od 14.625,00 kn.

9. Sporno je ima li tužiteljica pravo na naknadu štete obzirom da nema status treće osobe u smislu odredbe čl. 1069. st. 4. ZOO, postoji li doprinos tužiteljice nastanku štetnog događaja zbog pristanka na vožnju sa osobom koja nema položen vozački ispit te koja je bila pod utjecajem alkohola, sporna je visina tužbenog zahtjeva i tijek zatraženih zakonskih zateznih kamata, pa je tijekom postupka valjalo riješiti ova sporna pitanja.

10. Uvidom u zapisnik o očevidu od 16.07.2021. proizlazi da je sačinjen povodom prometne nesreće na cesti A3 - Bregana -Zagreb- Sl. Brod - Čvorište Srednjaci (A5) - Lipovac (GP Bajakovo - granica RH-Srbija), općina Okučani na km 153 km + 900 m autocesta, dana 07.05.2021. u 14:38 sati. U nesreći su sudjelovali ŽK, vozač i ČK, putnik u osobnom vozilu makre DAEWOO MATIZ reg. oznake [registarska oznaka], u vlasništvu ČK. Oboje sudionika zadobili su teške tjelesne ozljede. Mjesto događaja je skicirano i fotografirano. Vozač je alkotestiran te je koncentracija alkohola u krvi bila najmanje 2,28 g/kg i obavljeno je ispitivanje alkohola/droga ili lijekova u organizmu vozača koji je bio pozitivan i utvrđeno da je vozač imao 2.01 g/kg alkohola u krvi i 2.68 g/kg u urinu.

11. Uvidom u spis Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj K- 169/2022 protiv okr. ĆK utvrđeno je da je u istom pravomoćnom presudom optuženi ŽK, oglašen krivim što je dana 7. svibnja 2021. oko 14,30 sati na autocesti Bregana – Lipovac (A3), upravljao osobnim automobilom marke "Daewoo Matiz", registarskih oznaka [registarska oznaka] u smjeru istoka, prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilom i pod utjecajem alkohola (koncentracija alkohola u krvi najmanje 2,28 g/kg) zbog čega su njegove vozačke sposobnosti bile bitno smanjene, pristajući da takvom vožnjom ugrozi druge sudionike u prometu, postupajući suprotno odredbama članka 199. stavak 2., članka 216. stavak 2. i članka 47. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, dolaskom do 153 km i 900 m, kod mjesta Okučani, uslijed utjecaja alkohola i nedovoljnog iskustva u upravljanju motornim vozilom, nije se kretao desnom prometnom trakom južne kolničke trake auto ceste A3, već izgubivši nadzor nad upravljačem došlo je do prevrtanja osobnog automobila po kolničkoj traci i traci za zaustavljanje, a zatim u okretanju i prevrtanju do slijetanja na travnatu površinu s desne (južne) strane i zaustavljanja u odvodnom kanalu, pri čemu je ČK koja se nalazila na prednjem desnom sjedalu zadobila prijelom desne potkoljenice, koja povreda je teške naravi, dakle, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe, čime je počinio kazneno djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, označeno i kažnjivo po članku 227. stavku 1. Kaznenog zakona.

12. Tužiteljica je u bitnome iskazala da ŽK poznaje iz [adresa] i da su bili prijatelji. Nekoliko dana prije štetnog događaja došla je u Zagreb s namjerom da kupi osobno vozilo, a on joj je u tome pomogao. Kupila je osobno vozilo marke Daewoo Matiz reg. oznake [registarska oznaka] i htjela njime krenuti nazad za [adresa]. ŽK došao je kući s posla, u stanu u kojem je živio prije puta popio je Coca Colu i krenuli su na put. On je želio voziti njezino vozilo, a ona je na kraju na to pristala jer se bojala voziti po Zagrebu obzirom da ne poznaje grad. Ne sjeća se jesu li se negdje putem zaustavili. Ne zna gdje je bila prometna nesreća. Prije prometne nesreće on je počeo ubrzavati vozilo, ona se prepala i počela mu govoriti da stane na zaustavnoj traci i sjeća se da je nakon toga vozilom udario u zaštitnu ogradu. Kada se nakon prometne nesreće probudila odnosno došla k sebi bila je u autu iz kojeg nije mogla izaći do dolaska policije i Hitne pomoći. Kolima Hitne pomoći odvezena je u bolnicu. Nema saznanja o tome da ŽK na dan štetnog događaja nije imao vozačku dozvolu. Prije toga ga je viđala u [adresa] kako vozi osobno vozilo. Ne zna je li u predmetno vrijeme imao svoje vozilo ili je vozio vozilo poslodavca ili nekog trećeg. Nije primijetila da je toga dana prije puta bio u alkoholiziranom stanju, nije primijetila da je zaudarao po alkoholu, a u stanu prije puta alkohol nije konzumirao. Ona prije puta nije konzumirala alkohol jer općenito ne konzumira alkohol.

13. Iskaz tužiteljice u svrhu dokaza ovaj sud prihvaća u cijelosti kao logičan, životan i uvjerljiv.

14. Svjedok ŽK u bitnome je iskazao da je tužiteljica njegova vanbračna supruga s kojom je u je u vezi 7-8 godina, a žive zajedno zadnjih 3-4 godine. U predmetno vrijeme radio je u Zagrebu, a ČK je živjela u [adresa]. Došla je k njemu u Zagreb posjetiti ga, a kada je dolazila, a to je bilo otprilike 2 tjedna prije prometne nezgode, došla je sa vozilom Fiat Punto s kojim je imala nesreću na putu prema Zagrebu. U Zagrebu je kupila novo vozilo i to Daewoo Matiz. Bilo ju je strah voziti u [adresa] pa je stoga on vozio. Dan prije iza posla je ostao s dečkima jer su završili neki posao te je konzumirao alkohol popodne pa sve do negdje 20:00 sati navečer. Nakon toga, a niti ujutro prije puta nije konzumirao alkohol. Ujutro prije puta je nekoliko puta izlazio, a tužiteljica je cijelo vrijeme bila u stanu. Krenuli su iz Zagreba oko 12:00 sati. Ne zna kako se dogodila prometna nesreća, vjerojatno je zaspao. Poslije nesreće je saznao da je ispao iz auta nakon nesreće, a k svijesti je došao u bolnici u Osijeku. Ne zna je li nakon prometne nesreće testiran na prisutnost alkohola. Tužiteljici je rekao da nema vozačku dozvolu, a ona ga ništa u vezi toga nije pitala. Nikada nije položio vozački ispit, a nakon toga je dobio zabranu polaganja vozačkog ispita dvije godine. Da nema vozačku tužiteljici je rekao prije ovog događaja, te je usprkos tome vozio taj puta, a i prije toga. Ona ga je viđala da vozi. Pojasnio je da je tužiteljica rekla da se boji voziti, te da je on predložio da on vozi. Vozio je brzinom od 90-100 km/h, u autu je bilo vruće i u jednom momentu je zaspao. Prije vožnje nisu ponovno razgovarali o tome da nema vozačku.

15. Iskaz svjedoka sud ne prihvaća u dijelu u kojem je iskazao da prije puta toga dana nije kozumirao alkohol obzirom da je njegov iskaz u tome dijelu u suprotnosti s ostalim provedenim dokazima, a posebno nalazom i mišljenjem vještaka toksikologa izrađenog u ovom postupku.

16. Na okolnost manifestacije alkoholiziranosti vozača ŽK u vremenu jutra kritičnog dana do trenutka prometne nezgode provedeno je toksikološko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. sc. Marini Nestić, dipl. ing. koja je u pisanom nalazu i mišljenju navela da se analizom utvrđene koncentracije apsolutnog alkohola od 2,01 g/kg u krvi i 2,68 g/kg u mokraći odnose na vrijeme uzimanja uzoraka za analizu. Na osnovi rezultata izvršenih analiza i podataka iz obrazaca AUK-1 i AUK-2 zaključeno je da je u trenutku prometne nezgode ŽK bio u tolikoj mjeri pod utjecajem alkohola da su njegove vozačke sposobnosti zbog toga bile bitno smanjene s obzirom da je koncentracija u krvi bila najmanje 2,28 g/kg. Pri koncentraciji od 2,28 g/kg apsolutnog alkohola u krvi osobe se nalaze u pijanom stanju. Alkohol dovodi do psihičkih i tjelesnih oštećenja. U alkoholiziranom stanju osobe postaju euforične, samopouzdanje raste, a objektivnost, samokritičnost i samokontrola se smanjuju. Lice alkoholizirane osobe postaje crveno, puls i disanje su ubrzani, takva osoba mnogo, brzo i smeteno govori. Kod većine prosječnih osoba koje se nalaze u pijanom stanju s koncentracijama alkohola u krvi od oko 2,28 g/kg intelektualne funkcije su jako sužene, gubi se svaka samokontrola i samokritičnost. Otežana je sposobnost koordinacije pokreta, kretnje postaju neprecizne i usporene. Izražena je prostorna i vremenska dezorijentacija, tj. tako alkoholizirane osobe imaju izmijenjen osjećaj za vrijeme, pogrešno procjenjuju udaljenost između dva predmeta i pogrešno procjenjuju brzinu kretanja. Koncentracija i percepcija svih zapažanja su jako sužene te je objektivno prosuđivanje potpuno odsutno. Moguće je povraćanje i vrtoglavica.

17. U usmenom očitovanju na ročištu 13.04.2026. vještakinja Marina Nestić navela je da kada se govori o djelovanju alkohola na psihofizičke sposobnosti pri određenoj koncentraciji alkohola u krvi, misli se na većinu prosječnih ljudi. Poznato je da je djelovanje alkohola individualno. Neke osobe bolje podnose alkohol, a neke lošije. Dobrom podnošenju alkohola pridonose značajke individualnog metabolizma, dobro zdravstveno stanje i navika na alkohol. Isto je tako poznato da ponekad mogu izostati vanjske manifestacije alkoholiziranosti pri višim koncentracijama ili pak biti jako izražene pri niskim koncentracijama. Ispitivanjem je utvrđeno da i educirana osoba, pri tome misli na liječnika, može ne uočiti alkoholiziranost. Neiskusan liječnik može propustiti alkoholiziranost kod osobe s koncentracijom alkohola u krvi čak i preko 2,5 g/kg. Iskusnom liječniku može se dogoditi da ne uoči alkoholiziranost kod osobe koja ima koncentraciju alkohola u krvi do 2 g/kg, dok iskusan liječnik uz primjenu osjetljivih testova bolje uočava alkoholiziranost ali i njemu može promaknuti osoba s koncentracijom od 1,5 g/kg. Prema tome, prosječna osoba može, ali ne mora uočiti alkoholiziranost osobe koja u krvi ima 2,28 g/kg. Na pitanje punomoćnice tuženika da li na mogućnost uočavanja alkoholiziranosti utječe vrijeme koje su osobe provele zajedno, konkretno u ovom slučaju neposredno prije štetnog događaja, vještakinja odgovara da vrijeme koje su te dvije osobe provele zajedno može utjecati na sposobnost promatrača da uoči alkoholiziranost druge osobe. Na pitanje punomoćnika tuženika da li je moguće da tužiteljica nije osjetila miris alkohola u kabini automobila, vještakinja odgovara da miris koji se osjeti prilikom konzumacije alkoholnih pića ovisi o primjesama koje se u tom piću nalaze, a ne od samog alkohola. Dakle, miris ovisi o vrsti konzumiranog pića i ne govori ništa o količini konzumiranog pića. Npr. osoba koja je popila vrlo malo piva, može oko sebe širiti miris piva, ali to ne govori ništa o koncentraciji alkohola u krvi nego samo činjenici da je konzumirala pivo. Na daljnje pitanje punomoćnice tuženika koje piće nema miris, vještakinja odgovara npr. votka ili gin. Na pitanje punomoćnice tuženika da li sama činjenica umora predstavlja kod osobe stanje kao da ima koncentraciju alkohola 0,8g/kg, pa kada se ta činjenica doda na utvrđenu činjenicu alkohola od 2,28 g/kg, da li navedeno pojačava manifestacije alkohola i mogućnost uočavanja od strane drugih osoba vještakinja je odgovorila da umor kao posljedica neprospavane noće djeluje na psihofizičke sposobnosti slično kao i alkohol i procijenjeno je da su psihofizičke sposobnosti osobe koja nije prospavala noć slične psihofizičkim sposobnostima osobe s koncentracijom alkohola u krvi od 0,8 g/kg. Ako je tako umorna osoba i alkoholizirana na analizom utvrđenu koncentraciju dodaje se 0,8 g/kg i na temelju te koncentracije procjenjuju psihofizičke sposobnosti. Navedeno ne mijenja njezinu konstataciju da prosječna osoba može ali ne mora uočiti alkoholiziranost druge osobe. Na pitanje punomoćnice tuženika da li je ovaj vozač prema njezinom mišljenju konzumirao alkohol neposredno prije polaska na put vještakinja je odgovorila da odnos koncentracija alkohola u krvi i mokraći upućuje na to da je morao konzumirati alkohol tijekom dopodneva toga dana. Na daljnje pitanje punomoćnice tuženika da li je miris alkohola koji se može osjetiti kod osobe koja ga je konzumirala intenzivniji neposredno nakon konzumacije ili ne, vještakinja odgovara da misli da je miris alkoholnog pića intenzivniji neposredno nakon konzumacije. Na pitanje punomoćnika tuženika obzirom na sve okolnosti u ovom slučaju da li je vjerojatnije da je tužiteljica mogla osjetiti i primijetiti da je vozač konzumirao alkohol ili da nije, vještakinja odgovara da ne može prosuđivati vjerojatnost, da postoji mogućnost da je mogla uočiti, ali nije morala.

18. Nalaz i mišljenje vještakinje Marine Nestić i njezino usmeno očitovanje ovaj sud u svrhu dokaza prihvaća u cijelosti kao objektivno, logično i izrađeno u skladu s pravilima znanosti i iskustva, a na koji niti stranke nakon usmenog očitovanja vještakinje nisu imale primjedbi.

19. Temeljem nalaza i mišljenja vještaka toksikologa utvrđeno je da tužiteljica prosječna osoba može, ali ne mora uočiti alkoholiziranost osobe koja u krvi ima 2,28 g/kg. Povezujući nalaz i mišljenje vještaka s iskazom tužiteljice ovaj sud je utvrdio da tužiteljica nije primijetila da je toga dana prije puta svjedok ŽK bio u alkoholiziranom stanju, a nije ga vidjela da bi konzumirao alkohol, što je u svom iskazu potvrdio i sam svjedok.

20. Čl. 23. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ( "Narodne novine", br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14) propisano je tko nema pravo na naknadu štete po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti (isključenje iz osiguranja) pa sukladno navedenoj zakonskoj odredbi po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti pravo na naknadu štete nema:

1.vozač vozila kojim je prouzročena šteta te njegovi srodnici i druge fizičke ili pravne osobe glede štete zbog smrti ili tjelesne ozljede vozača,

2.vlasnik, suvlasnik, odnosno zajednički vlasnik te svaki drugi korisnik vozila kojim je prouzročena šteta i to na naknadu štete na stvarima,

3.suputnik koji je dragovoljno ušao u vozilo kojim je uzrokovana šteta a kojim je upravljao neovlašteni vozač, ako osiguratelj dokaže da je ta okolnost suputniku bila poznata,

4.suputnik koji je dragovoljno ušao u neregistrirano vozilo bez istaknutih registarskih oznaka na vozilu, ako osiguratelj dokaže da je ta okolnost suputniku bila poznata,.

5.suputnik koji je dragovoljno ušao u neosigurano vozilo kojim je uzrokovana šteta, ako Hrvatski ured za osiguranje dokaže da je ova okolnost suputniku bila poznata,

6.oštećena osoba kojoj je šteta nastala:

– zbog uporabe vozila na športskim priredbama koje se održavaju na cesti ili dijelu ceste zatvorenom za promet drugim vozačima, a kojih je cilj postizanje najveće ili najveće prosječne brzine, odnosno na vježbama za te priredbe,

– zbog djelovanja nuklearne energije za vrijeme prijevoza radioaktivnog materijala,

– zbog ratnih operacija, pobuna ili terorističkog čina, s tim da društvo za osiguranje u tom slučaju mora dokazati da je šteta prouzročena takvim događajem.

21. Dakle, tužiteljica kao vlasnik vozila nije isključena iz osigurana naknade pretrpljene neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu.

22. Nadalje, tuženik se u konkretnom slučaju pogrešno poziva na primjenu odredbe čl. 1069. st. 4. Zakona o obveznim odnosima navodeći da tužiteljica kao vlasnik vozila kojim je počinjena štete nema status treće osobe u smislu citirane zakonske odredbe.

23. Naime, prema stavu ovog suda da bi došlo do primjene citirane odredbe ZOO-a šteta mora biti prouzročena događajem u kojem su sudjelovala najmanje dva motorna vozila u pokretu, što u konkretnoj situaciji nije slučaj, te je u tom slučaju (ako je šteta prouzročena događajem u kojem su sudjelovala najmanje dva motona vozila) "treća osoba" je ona osoba (oštećenik) koja nije vlasnik, neovlašteni korisnik motornog vozila ili osoba zadužena u vezi s pogonom kojeg od motornih vozila koja su u tom događaju sudjelovala. Ako je, dakle, osoba u bilo kojem od navedenih svojstava u vezi s motornim vozilom koje je sudjelovalo u štetnom događaju, ona se ne može smatrati trećom osobom pa se na nju neće primijeniti pravila o solidarnoj odgovornosti (pre)ostalih sudionika u štetnom događaju već pravila o odgovornosti po načelu krivnje.

24. Temeljem provedenih dokaza utvrđeno je:

- da je tužiteljica stradala u prometnoj nesreći dana 07.05.2021. kao suvozač u automobilu u njezinom vlasništvu kojim je upravljao ŽK, koji je skrivio predmetnu prometnu nesreću,

- da tužiteljica nije znala da je vozač ŽK na dan štetnog događaja upravljao vozilom prije stjecanja prava na upravljanje vozilom, a to iz razloga jer je istog viđala kako upravlja osobnim vozilom, a što je potvrdio i sam svjedok VK u svom iskazu, pa na ovakvo utvrđenje suda ne utječe činjenica što je svjedok,koji tužiteljicu poznaje više godina (a po njegovom iskazu su i izvanbračni drugovi), tužiteljici ranije pri štetnog događaja rekao da ne posjeduje vozačku dozvolu,

- da tužiteljica nije znala da je vozač automobila pod utjecajem alkohola.

25. Dakle, temeljem provedenih i analiziranih dokaza utvrđeno je da tužiteljica nije isključena iz prava na naknadu štete po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti, kako to pogrešno drži tuženik. Nadalje je utvrđeno da ne postoji doprinos tužiteljice nastanku štetnog događaja obzirom da je utvrđeno da nije znala da je vozač automobila pod utjecajem alkohola te da vozač nema vozačku dozvolu te da je tuženik u obvezi nadoknaditi tužiteljici pretrpljenu štetu.

26. Radi utvrđivanja osnovanosti i visine potraživanja tužiteljice proveden je dokaz uvidom u medicinsku dokumentaciju u spisu, te je provedeno medicinsko vještačenje.

27. Stalni sudski vještak dr. Božidar Šebečić u pisanom nalazu i mišljenju naveo je da je tužiteljica ČK, rođena 1957., dana 07.05.2021. stradala u prometnoj nesreći kao suvozač u osobnom. Zadobila je natučenje glave desno tjemeno-sljepoočno, prijelom donjeg dijela desne potkoljenice s pomakom ulomaka, natučenje prsnog koša i oguljotinu desnog lakta. Liječena je operativno, fiksacijom ulomaka goljenične i lisne kosti. Postoperativno je hodala sa hodalicom, kasnije sa štakama uz postepeno, dozirano opterećenje noge. Provela je fizikalnu terapiju. Zbog psihičkih tegoba liječila se kod psihijatra. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužiteljice je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužiteljice, po završetku liječenja kod tužiteljice je zaostala umjerena slabost desne noge zbog hipotrofije mišića, bolovi u desnom gležnju kod većeg opterećenja noge, kretnje u gležnju su ograničene u manjem stupnju, terminalno bolne. Navedene trajne posljedice uzrok su smanjenja životne aktivnosti od 8% uslijed čega tužiteljica trpi i odgovarajuće duševne boli. Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpjela fizičke bolove jačeg intenziteta 3 dana, srednjeg intenziteta 10 dana i manjeg intenziteta 3 mjeseca kumulativno. Zaostali kronični bolovi uključeni su u smanjenje životne aktivnosti. Tužiteljica je trpjela primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpjela je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja, anksiozni poremećaj) jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 8 dana, manjeg intenziteta 7 tjedana kumulativno. Postoperativni ožiljci u donjem dijelu desne potkoljenice (na prednjoj strani potkoljenice i gležnja postoperativan ožiljak duljine 18 cm, širine 2 mm, svjetliji od okolne kože i iznad fibularnog maleola postoperativan ožiljak duljine 9 cm, širine 2 mm, svjetliji od okolne kože) uzrok su naruženja manjeg stupnja uslijed čega tužiteljica trpi i odgovarajuće duševne boli. Tuđa pomoć u opsegu od 4 sata dnevno je bila potrebna 4 tjedna, u opsegu 3 sata dnevno 6 tjedna i u opsegu 2 sata dnevno 8 tjedana za vođenje na kontrolne preglede, za obavljanje kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl.. Liječenje tužiteljice je završeno 05.12.2022.

28. Nalaz i mišljenje vještaka dr Božidara Šebečića u svrhu dokaza ovaj sud prihvaća u cijelosti kao objektivno, logično i izrađeno u skladu s pravilima medicinske znanosti i iskustva, a na koji niti stranke nisu imale primjedbi.

29. Temeljem provedenih dokaza utvrđena je uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda tužiteljice te je utvrđeno da je zadobivanjem ozljeda u ovom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje čime je tužiteljici nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi sa čl. 1046. ZOO).

30. Utvrđena težina povrede i sve okolnosti u ovom slučaju opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu sukladno čl. 1100. st. 1. ZOO. U ovom slučaju radi se o kumulaciji više povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, pa je za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene oblike neimovinske štete.

31. Uzimajući u obzir vrstu ozljeda, trajanje i intenzitet fizičkih bolova, neugodnosti koje je tužiteljica trpjela tijekom liječenja (nosila Schanzov ovratnik, operirana, kretala se uz pomoć dvije štake, mirovala, RTG provodila fizikalnu terapiju), stupanj oštećenja zdravlja (8%), trajanje i intenzitet straha, stupanj naruženosti te dob tužiteljice u vrijeme štetnog događaja (64 godine), temeljem odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO, a primjenom čl. 223. ZPP, a uzevši u obzir izmijenjene kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske te uzimajući u obzir i stopu inflacije koja je uslijedila nakon 2020. odnosno prije donošenja odluke, tužiteljici pripada pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu od 7.998,00 eur umanjeno za isplaćeni iznos od 1.811,67 eur, odnosno tužiteljici je dosuđen iznos od 6.186,33 eur.

32. Cijeneći nalazom i mišljenjem vještaka utvrđeni obim tuđe pomoći, sud je utvrdio da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć druge osobe u obimu od ukupno 350 sati, s time da tužiteljici pripada naknada za tuđu pomoć i njegu i onda kada je ta pomoć pružana besplatno, od strane ukućana. Visina te naknade dosuđuje se prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu u kojem je ta pomoć pružana bila sposobna pružiti takvu vrstu usluge, a ukoliko takva osoba ne postoji, visina te naknade dosuđuje se prema slobodnoj ocjeni suda. Imajući u vidu navedeno, tužiteljici temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO, a u vezi s odredbom čl. 223. ZPP, po ovoj osnovi pripada iznos od 1.162,00 eur jer cijena sata tuđe pomoći i njege koja je tužiteljici bila potrebna, a prema prilikama i standardima troškova života iznosi po ocjeni ovog suda ne manje 3,32 eur po satu (3,32 eur x 350 sati = 1.162,00 eur). Kako je tuženik tužiteljici u mirnom postupku po ovoj osnovi isplatio iznos od 129,40 eur, tužiteljici je dosuđen daljnji iznos od 1.032,60 eur.

33. Odredbom čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14) propisano je da je odgovorni osiguratelj dužan bez odgađanja, a najkasnije u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti oštećenoj osobi pisanu odluku o odštetnom zahtjevu i to:

- obrazloženu ponudu za naknadu štete, kada odgovornost odgovornom osiguratelju nije sporna i kada je utvrdio visinu štete ili

- utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva, kada je odgovornom osiguratelju sporna odgovornost ili kada visinu štete nije u potpunosti utvrdio. Odredbom stavka 5. istog članka propisano je da je odgovorni osiguratelj dužan isplatiti iznos naknade štete iz obrazložene ponude odnosno nesporni iznos naknade štete iz utemeljenog odgovora kao predujam u roku od 15 dana od dana slanja obrazložene ponude ili utemeljenog odgovora, a najkasnije u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva. U stavku 6. čl. 12. ZSPC propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete, u roku iz st. 5. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

34. Slijedom navedenog sud je tužiteljici dosudio zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos neimovinske štete u iznosu od 6.186,33 eur i iznos imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 1.032,60 eur, sukladno njezinom zahtjevu odnosno dana podnošenja odštetnog zahtjeva 21.05.2021. do isplate, te je odlučeno kao u izreci.

35. Na isplaćen iznos neimovinske štete te štete za tuđu pomoć i njegu u ukupnom iznosu od 1.941,07 eur, tužiteljici je sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO dosuđena zakonska zatezna kamata od dospijeća (21.05.2021.kao dan podnošenja odštetnog zahtjeva) do isplate (09.12.2021.).

36. Odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na odredbi čl. čl. 29. st. 2. ZOO.

37. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP. Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23) u skladu s dostavljenim troškovnikom te trema vrijednosti predmeta spora.

38. Tužiteljici je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva 100 bodova (Tbr.32), za sastav tužbe 100 bodova (Tbr.7/1), za sastav podnesaka od 21.12.2022., 23.04.2024., 17.03.2025. i 19.01.2026., svaki po 100 bodova (Tbr. 8/1), za sastav podnesaka od 04.04.2023., 23.11.2023. i 09.02.2024. svaki po 25 bodova (Tbr. 8/4), za zastupanje na ročištima 04.04.2023., 09.10.2023., 10.12.2024., 15.01.2026. i 13.04.2026., svako po 100 bodova (Tbr. 9/1), te za pristup ročištu za objavu presude 29.05.2026. 50 bodova (Tbr. 9/3), dakle ukupno 1225 bodova što uz vrijednost boda od 2,00 eur i PDV od 25% ukupno iznosi 3.062,50 eur.

39. Navedenom trošku pribrojen je trošak predujma radi provođenja medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 eur, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 50,20 eur i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 126,43 eur, pa ukupno dosuđen parnični trošak tužiteljici iznosi 3.438,21 eur.

40. Odluka o kamatama na troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP, a odluka o visini kamatne stope temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO.

41. Tuženik nema pravo na naknadu troškova postupka obzirom da je u cijelosti spor izgubio.

42. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, 29. svibnja 2026.

Sudac:

Gordana Lozančić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pisanim putem ovom sudu u 4 primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.

Ako stranka ne pristupi na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP).

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika