REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U PAZINU

Dršćevka 1, 52000 Pazin

Ovr-9/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Pazinu, po sutkinji Andrei Jelenić Pitoski, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja osiguranja u izvanparničnom postupku predlagatelja osiguranja GRIVI OFFICIUM d.o.o., Buzet, Račički Brijeg 24, OIB: 08427168015, kojeg zastupa punomoćnica Iva Klobučar, odvjetnica iz Rijeke, protiv protivnika osiguranja BOJAN GRADNJA j.d.o.o., Rijeka, Fužinska 53, OIB: 23298506692, radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere , 29. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja GRIVI OFFICIUM d.o.o., Buzet, Račički Brijeg 24, OIB: 08427168015 za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine prema protivniku osiguranja BOJAN GRADNJA j.d.o.o., Rijeka, Fužinska 53, OIB: 23298506692, koji glasi:

"I. Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja GRIVI OFFICIUM d.o.o., OIB: 08427168015, Buzet (Grad Buzet), Račički Brijeg, Račički Brijeg 24, prema protivniku osiguranja BOJAN GRADNJA j.d.o.o., OIB: 23298506692, RIJEKA, FUŽINSKA 53, i to:

- za iznos od 2.000,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za osam postotnih poena počam od 06. rujna 2025.god. pa do isplate

- za iznos od 20.000,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za osam postotnih poena, počam od 01. studenog 2025.god. pa do isplate

- za iznos od 633,22 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za osam postotnih poena, od dana donošenja rješenja o određivanju privremene mjere pa do isplate određuje se privremena mjera zabranom banci/bankama da protivniku osiguranja BOJAN GRADNJA j.d.o.o., OIB: 23298506692, RIJEKA, FUŽINSKA 53 ili trećoj osobi po nalogu tuženika/protivnika osiguranja isplati s njegova računa koji se vodi pod osobnim identifikacijskim brojem (OIB) 23298506692, iznos za koji je određena privremena mjera, odnosno za iznos glavnice i kamate na glavnicu, i to:

- iznos od 2.000,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za osam postotnih poena počev od 06. rujna 2025.god. pa do isplate

- iznos od 20.000,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za osam postotnih poena, počam od 01. studenog 2025.god. pa do isplate

- kao i troškove postupka u iznosu od 633,22 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za osam postotnih poena, od dana donošenja Rješenja o određivanju privremene mjere pa do isplate.

II. Zabranjuje se protivniku osiguranja da poduzima radnje usmjerene na raspolaganje sredstvima na svojim računima do visine iznosa određenog u točki I. ovog rješenja.

III. Iznos novčanih sredstava protivnika osiguranja kod banke za koji je određena zabrana isplate ne može se prenijeti s tog računa dok zabrana traje osim namirenja osigurane tražbine.

IV. Nalaže se Financijskoj agenciji (FINA) provedba ove zabrane na svim novčanim sredstvima tuženika do visine određene u točki I. V Ova privremena mjera trajati će do pravomoćnog okončanja ovosudnog parničnog postupka posl. br. P- 87/2026 ili do drugačije odluke suda ukoliko se promijene okolnosti zbog kojih je ova privremena mjera određena.

V. Protivnik osiguranja BOJAN GRADNJA j.d.o.o., OIB: 23298506692, RIJEKA, FUŽINSKA 53 dužan je platiti predlagatelju osiguranja GRIVI OFFICIUM d.o.o., OIB: 08427168015, Buzet (Grad Buzet), Račički Brijeg, Račički Brijeg 24 iznos od 633,22 EUR na ime troškova ovog postupka osiguranja, sve u roku do 8 dana.

VI. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu.“

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je kao tužitelj dana 5. svibnja 2026. podnio tužbu protiv protivnika osiguranja kao tuženika radi isplate iznosa od 22.000,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama, i to na iznos od 2.000,00 EUR od 6. rujna 2025. pa do isplate te na iznos od 20.000,00 EUR od 1. studenoga 2025. pa do isplate.

1.1. U tužbi i prijedlogu za osiguranje predlagatelj osiguranja navodi da su stranke dana 23. listopada 2025. sklopile Ugovor o izvođenju radova, kojim se protivnik osiguranja, kao izvršitelj odnosno podizvođač, obvezao izvesti ugovorene radove na izgradnji stambene građevine sa osam stambenih jedinica na novoformiranoj kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Predlagatelj osiguranja navodi da je po osnovi tog ugovora protivniku osiguranja uplatio predujam u ukupnom iznosu od 22.000,00 EUR.

1.2. Predlagatelj osiguranja dalje navodi da se protivnik osiguranja obvezao po uplati predujma izdati bjanko zadužnicu, što nije učinio, da nije pristupio izvođenju radova, da nije izvršio povrat uplaćenog predujma te da se oglušio na višekratne pozive predlagatelja osiguranja za povrat sredstava.

1.3. Radi osiguranja navedene novčane tražbine predlagatelj osiguranja predlaže određivanje privremene mjere zabranom banci odnosno bankama isplate novčanih sredstava protivniku osiguranja ili trećoj osobi po njegovu nalogu, do visine iznosa od 22.000,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka. Predlaže i da se protivniku osiguranja zabrani raspolaganje sredstvima na računima te da se Financijskoj agenciji naloži provedba zabrane na svim novčanim sredstvima protivnika osiguranja, kako to proizlazi iz sadržaja izreke predložene privremene mjere.

1.4. Kao razlog za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja ističe da protivnik osiguranja nije izvršio ugovorene radove, da nije vratio predujam, da nije predao bjanko zadužnicu te da su računi protivnika osiguranja u trenutku podnošenja prijedloga blokirani, što prema stajalištu predlagatelja osiguranja upućuje na opasnost da će bez predložene mjere naplata tražbine biti onemogućena ili znatno otežana.

2. Raspravljanje o prijedlogu za donošenje privremene mjere razdvojeno je u ovaj predmet osiguranja, dok se o tužbi raspravlja u parničnom predmetu ovog suda posl. br. P-87/2026.

3. Sud u konkretnom slučaju nije dostavljao prijedlog na odgovor, cijeneći načelo hitnosti postupka osiguranja (arg. iz članka 7. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/22, 6/24, u daljnjem tekstu - OZ). U postupku osiguranja kontradiktornost je reducirana, pa je ocjena ovoga suda da je imajući u vidu svu potrebnu i relevantnu dokumentaciju koja je priložena uz prijedlog za osiguranje pravilnom ocjenom i analizom raspoložive dokumentacije mogao donijeti rješenje kojim prihvaća prijedlog za određivanje privremene mjere.

4. Radi donošenja odluke sud je izvršio uvid u tužbu i prijedlog za određivanje privremene mjere, Ugovor o izvođenju radova od 23. listopada 2025., potvrde o plaćanju predujma, račune za predujam, e-mail korespondenciju stranaka, SMS odnosno komunikaciju s Financijskom agencijom o blokadi poslovnog subjekta te ostalu dokumentaciju priloženu spisu.

5. Prijedlog za osiguranje privremenom mjerom nije osnovan.

6. Pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine propisane su člankom 344. Ovršnog zakona („Narodne novine“, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24; dalje u tekstu: Ovršni zakon). Iz navedene odredbe proizlazi da sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja novčane tražbine ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te ako učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine, osobito time što bi svoju imovinu otuđio, prikrio ili na drugi način njome raspolagao. Navedene pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene. Predlagatelj osiguranja nije dužan dokazivati opasnost samo ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

6.1. Vrste privremenih mjera radi osiguranja novčane tražbine propisane su člankom 345. Ovršnog zakona. Jedna od zakonom predviđenih mjera jest i nalog banci da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, po nalogu protivnika osiguranja, uskrati isplatu s njegova računa iznosa za koji je određena privremena mjera. Međutim, privremenom mjerom ne stječe se založno pravo niti se njome predlagatelj osiguranja može dovesti u položaj namirenja prije pravomoćnog okončanja postupka.

7. U pogledu prve pretpostavke, sud ocjenjuje da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine.

7.1. Naime, iz Ugovora o izvođenju radova od 23. listopada 2025. proizlazi da su stranke bile u obveznopravnom odnosu u kojem se protivnik osiguranja obvezao izvesti ugovorene radove, a predlagatelj osiguranja platiti ugovorenu naknadu odnosno predujam. Iz potvrda o plaćanju i računa za predujam proizlazi, do stupnja vjerojatnosti potrebnog u postupku osiguranja, da je predlagatelj osiguranja protivniku osiguranja uplatio ukupno 22.000,00 EUR.

7.2. Iz sadržaja priložene WhatsApp komunikacije proizlazi da je predlagatelj osiguranja protivnika osiguranja u više navrata pozivao da pristupi izvršenju svoje ugovorne obveze, odnosno da započne s radovima, dok je protivnik osiguranja dolazak i početak radova višekratno odgađao i najavljivao, ali radove ni nakon tih poziva nije započeo pa ga je predlagatelj osiguranja konačno pozvao na povrat predujma. S time u svezi iz priložene e-mail korespondencije proizlazi da protivnik osiguranja ne osporava primitak novčanih sredstava, nego navodi da „ne bježi od odgovornosti“ i da će „u najkraćem roku“ vratiti novac koji mu je uplaćen, uz tvrdnju da bi od ukupnog iznosa trebalo odbiti neki drugi rad. Time je, za potrebe ovog postupka osiguranja, dodatno učinjena vjerojatnom okolnost da je protivnik osiguranja primio novac i da postoji obveza povrata barem pretežitog dijela uplaćenog iznosa, dok će eventualne prigovore prijeboja, umanjenja ili povezanosti s drugim radovima biti moguće raspraviti u parničnom postupku.

7.3. Prema članku 342. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023, dalje u tekstu: ZOO) vjerovnik je ovlašten od dužnika zahtijevati ispunjenje obveze, a dužnik je obvezan ispuniti je savjesno i u svemu kako ona glasi. Prema odredbi članka 360. ZOO-a, u dvostranoobveznim ugovorima, kad jedna strana ne ispuni svoju obvezu, druga strana može, ako nije što drugo određeno, zahtijevati ispunjenje obveze ili, pod pretpostavkama predviđenim zakonom, raskinuti ugovor jednostavnom izjavom, ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu, a u svakom slučaju ima pravo na naknadu štete. U konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja najprije je ustrajao na ispunjenju ugovora, što proizlazi iz priložene komunikacije kojom je protivnika osiguranja pozivao na dolazak i početak radova. Međutim, budući da protivnik osiguranja ni nakon tih poziva nije pristupio izvršenju obveze, predlagatel j osiguranja je izgubio interes za daljnje održavanje ugovora na snazi i zatražio povrat uplaćenog predujma.

7.4. Čak i ako se uzme da rok ispunjenja u konkretnom ugovoru nije bio bitan sastojak ugovora, valja primijeniti odredbu članka 362. ZOO-a. Prema toj odredbi, kada ispunjenje obveze u određenom roku nije bitan sastojak ugovora, dužnik i nakon isteka roka zadržava pravo ispuniti obvezu, ali vjerovnik koji želi raskinuti ugovor mora dužniku ostaviti primjeren naknadni rok za ispunjenje. Ako dužnik ne ispuni obvezu ni u naknadnom roku, nastupaju iste posljedice kao i u slučaju kad je rok bitan sastojak ugovora.

7.5. Sud ocjenjuje da je predlagatelj osiguranja, prema stanju spisa, protivniku osiguranja dao stvarnu dodatnu mogućnost ispunjenja. To proizlazi iz WhatsApp komunikacije u kojoj se protivnik osiguranja višekratno poziva da dođe i pristupi radovima, kao i iz činjenice da je protivnik osiguranja više puta najavljivao dolazak, ali radove nije započeo. Time je, za potrebe ovog postupka osiguranja, učinjeno vjerojatnim da protivnik osiguranja nije ispunio svoju obvezu ni nakon naknadno ostavljene mogućnosti ispunjenja.

7.6. Nakon toga je predlagatelj osiguranja zatražio povrat uplaćenog predujma. Takav zahtjev, po ocjeni suda, ima značenje jasnog očitovanja da predlagatelj osiguranja više ne zahtijeva ispunjenje ugovora, nego ugovor smatra raskinutim i traži restituciju onoga što je na temelju ugovora dao. Drugim riječima, zahtjev za povrat avansa u okolnostima u kojima protivnik osiguranja nije započeo radove ni nakon višekratnih poziva na ispunjenje, predstavlja očitovanje raskida ugovora zbog neispunjenja.

7.7. Takav zaključak dodatno potvrđuje i e-mail korespondencija stranaka. Naime, protivnik osiguranja u e-mailu od 14. travnja 2026. ne osporava da je primio novac, niti u bitnome osporava da postoji obveza povrata, nego navodi da “ne bježi od odgovornosti” i da će u najkraćem roku vratiti novac koji mu je uplaćen, uz napomenu da bi se od tog iznosa, prema njegovu stajalištu, trebao odbiti rad koji se odnosi na drugi posao u Crikvenici. Takvo očitovanje protivnika osiguranja sud cijeni kao okolnost koja dodatno potkrepljuje vjerojatnost osnovanosti tražbine predlagatelja osiguranja, jer protivnik osiguranja sam priznaje primitak novca i načelnu obvezu njegova povrata, dok eventualni prigovor umanjenja tražbine zbog drugog poslovnog odnosa može biti predmet raspravljanja u parničnom postupku.

7.8. Nadalje, prema članku 366. ZOO-a, vjerovnik koji zbog neispunjenja dužnikove obveze raskida ugovor dužan je to priopćiti dužniku bez odgađanja. U konkretnom slučaju takvo priopćenje proizlazi iz zahtjeva predlagatelja osiguranja za povrat uplaćenog predujma, jer zahtjev za povrat danoga nije spojiv s daljnjim ustrajanjem na ispunjenju ugovora, nego upravo upućuje na to da predlagatelj osiguranja ugovor smatra raskinutim zbog neispunjenja protivnika osiguranja.

7.9. Prema članku 368. ZOO-a, raskidom ugovora obje su strane oslobođene svojih obveza, osim obveze na naknadu štete, a ako je jedna strana ispunila ugovor potpuno ili djelomično, ima pravo na povrat onoga što je dala. Ako se u parničnom postupku utvrdi da je ugovor raskinut ili da je pravna osnova za zadržavanje predujma prestala, predlagatelj osiguranja ima pravnu osnovu zahtijevati povrat plaćenog iznosa. Budući da je predlagatelj osiguranja protivniku osiguranja isplatio predujam u iznosu od 22.000,00 EUR, a protivnik osiguranja nije izveo ugovorene radove, predlagatelj osiguranja je, do stupnja vjerojatnosti, učinio osnovanim svoj zahtjev za povrat uplaćenog predujma kao posljedicu raskida ugovora. Osim toga, i prema pravilima o stjecanju bez osnove (čl. 1111. ZOO-a), kad dio imovine jedne osobe prijeđe u imovinu druge osobe, a pravna osnova se ne ostvari ili kasnije otpadne, stjecatelj je dužan vratiti stečeno odnosno naknaditi vrijednost postignute koristi.

7.10. Slijedom navedenog, sud utvrđuje da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine prema protivniku osiguranja u iznosu od 22.000,00 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Pritom sud naglašava da se u ovoj fazi postupka ne utvrđuje konačna osnovanost tužbenog zahtjeva, nego samo njegova vjerojatnost, dok će se eventualni prigovori protivnika osiguranja, uključujući prigovor da bi dio tražbine trebalo umanjiti zbog drugog poslovnog odnosa, raspraviti u parničnom postupku.

8. Međutim, sud ocjenjuje da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom drugu kumulativnu pretpostavku za određivanje privremene mjere, odnosno opasnost da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine otuđenjem, prikrivanjem ili drugim raspolaganjem imovinom.

8.1. Naime, kod privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine nije dostatno učiniti vjerojatnim samo postojanje duga, neplaćanje, neizvršenje ugovornih obveza ili loše financijsko stanje protivnika osiguranja. Potrebno je učiniti vjerojatnim konkretnu subjektivnu opasnost, odnosno određeno ponašanje protivnika osiguranja usmjereno na otuđenje, prikrivanje ili drugo raspolaganje imovinom kojim bi naplata tražbine bila spriječena ili znatno otežana.

8.2. Takvo pravno shvaćanje izraženo je i u praksi Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske (primjerice u odluci broja Pž-1380/2025-2 od 7. travnja 2025.), prema kojoj opasnost iz članka 344. stavka 1. OZ-a mora biti konkretizirana kroz radnje ili propuste protivnika osiguranja koji su usmjereni na osujećenje ili otežanje naplate tražbine, dok sama činjenica neplaćanja ili financijskih teškoća ne predstavlja dovoljnu osnovu za određivanje privremene mjere.

8.3. Predlagatelj osiguranja opasnost u bitnome temelji na tvrdnjama da protivnik osiguranja nije izveo radove, nije vratio predujam, nije izdao bjanko zadužnicu te da je u blokadi. Te okolnosti, iako su važne za ocjenu vjerojatnosti tražbine i mogu upućivati na otežanu naplatu u ekonomskom smislu, same po sebi ne dokazuju da protivnik osiguranja poduzima ili namjerava poduzeti konkretne radnje otuđenja, prikrivanja ili drugog raspolaganja imovinom radi osujećenja naplate predlagatelja osiguranja. Dodatno, okolnost blokade računa protivnika osiguranja iz priložene SMS poruke nije moguće utvrditi budući da SMS poruka ne predstavlja adekvatan dokaz za utvrđivanje blokade računa protivnika osiguranja. U tom smislu predlagatelj osiguranja je trebao pribaviti službene podatke FINA-e.

8.4. Neovisno o navedenome, činjenica da je račun protivnika osiguranja blokiran ne predstavlja, sama za sebe, subjektivnu opasnost u smislu članka 344. stavka 1. OZ-a. Blokada računa prije svega upućuje na nelikvidnost odnosno postojanje drugih dospjelih obveza, ali iz nje ne proizlazi zaključak da protivnik osiguranja poduzima konkretne radnje radi prikrivanja ili otuđenja imovine.

8.5. Predlagatelj osiguranja tvrdi da postoji bojazan da će protivnik osiguranja, čim se na njegovim računima pojave nova sredstva, ista usmjeriti na druge obveze ili pokušati izmjestiti na račune trećih osoba. Međutim, takva tvrdnja nije potkrijepljena konkretnim činjenicama ni dokazima o poduzetim radnjama raspolaganja, nego predstavlja pretpostavku o mogućem budućem ponašanju protivnika osiguranja. Takva apstraktna bojazan nije dostatna za određivanje privremene mjere.

8.6. Sud nadalje ocjenjuje da u konkretnom slučaju nisu ispunjene ni pretpostavke iz članka 344. stavka 2. OZ-a, prema kojem predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

8.7. Predložena mjera sastoji se u zabrani isplate novčanih sredstava s računa protivnika osiguranja, odnosno u blokiranju raspolaganja novčanim sredstvima do visine glavnice, kamata i troškova. Takva mjera neposredno ograničava novčani tok i poslovanje protivnika osiguranja te se, osobito kod trgovačkog društva, ne može smatrati mjerom koja protivniku osiguranja nanosi samo neznatnu štetu.

8.8. Za razliku od mjera kojima se, primjerice, samo zabranjuje otuđenje ili opterećenje određene stvari, a protivniku se ostavlja mogućnost njezina korištenja, zabrana isplate s računa zahvaća u likvidnost i mogućnost redovitog podmirenja poslovnih obveza. Stoga se ne može prihvatiti stajalište da predlagatelj osiguranja u ovom predmetu nije dužan učiniti vjerojatnom opasnost iz članka 344. stavka 1. OZ-a.

9. Slijedom navedenog, kako su pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine kumulativne, a predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom zakonom propisanu opasnost, prijedlog za određivanje privremene mjere valjalo je odbiti kao neosnovan, neovisno o tome što je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine, kako je odlučeno u izreci rješenja.

10. Budući da predlagatelj osiguranja nije uspio s prijedlogom za određivanje privremene mjere, nema pravo na naknadu troškova ovog postupka osiguranja. Naime, troškove postupka osiguranja protivnik osiguranja dužan je naknaditi predlagatelju osiguranja samo ako su ti troškovi bili potrebni radi ostvarenja osnovanog prijedloga za osiguranje. Kako je prijedlog za određivanje privremene mjere odbijen kao neosnovan zbog neispunjenja zakonskih pretpostavki iz članka 344. OZ-a, to ni trošak sastava prijedloga, ni trošak sudskih pristojbi za prijedlog i rješenje, ne mogu teretiti protivnika osiguranja. Stoga je zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova postupka u iznosu od 633,22 EUR valjalo odbiti kao neosnovan, kako je odlučeno u izreci rješenja.

U Pazinu 29. svibnja 2026.

SUTKINJA

Andrea Jelenić Pitoski

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

- Predlagatelj osiguranja, po pun.,

- Protivniku osiguranja.