REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 42 R1-698/2019-50

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirni Britvić Čorkalo, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelj ice SN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupa ju Vedran Špiljak, odvjetnik u Zagrebu, i protustranke BN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupa ga Zoran Žakula, odvjetnik u Zagrebu, u izvanparničnom postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, dana 28. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina u suvlasništvu stranaka upisana kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a odnosi se na k. č. br. [katastarska čestica] kuća br. 54a [adresa] (132 m[2] ), dvorište [adresa] (378 m[2] ), ukupne površine 510 m , kčbr. [katastarska čestica] oranica površine 111 čhv i kčbr. [katastarska čestica] oranica 25 čhv, ukupne površine 136 čhv i 510 m[2] , u suvlasništvu FN, [adresa], u ½ dijela i BN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]

- civilnom diobom - sudskom javnom prodajom tako da se postignuta cijena vrijednosti nekretnine podijeli između stranaka, a prema suvlasničkim omjerima i to SN, OIB: [osobni identifikacijski broj], u ½ dijela i BN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u ½ dijela

II. Nalaže se protustranci BN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], nadoknaditi predlagateljici SN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], trošak ovog postupka u iznosu od 949,85 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je dana 30. prosinca 2019. podnijela prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], navodeći kako su ona i protustranka bivši bračni drugovi čiji je brak razveden pravomoćnom presudom te da među strankama i nakon razvoda braka postoje trajno narušeni i poremećeni odnosi. Nadalje navodi kako protustranka stanuje u obiteljskoj kući koja predstavlja bračnu stečevinu stranaka. Predlagateljica predlaže razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom, i to prodajom predmetne nekretnine na javnoj dražbi te podjelom postignute kupovnine između stranaka razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima, nakon podmirenja troškova postupka i prodaje. Predmet razvrgnuća predstavlja nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to kuća i dvorište na adresi [adresa], oranica površine 111 m² te oranica površine 25 m².

2. U odgovoru na prijedlog od 23. ožujka 2020. protustranka navodi kako se protivi prijedlogu za razvrgnuće iz razloga što je u tijeku legalizacija dijela objekta sagrađenog bez građevinske dozvole, dok sama građevina nema uporabnu dozvolu, slijedom čega je u ovom trenutku upitno važenje građevinske dozvole. Nadalje ističe kako je objekt sagrađen na klizištu Kostanjek, najvećem klizištu u Europi, te da je sama kuća zajedno s prilaznim putem odklizala oko 40 cm u smjeru Aleje Bologne. Protustranka navodi kako do ishođenja sve relevantne dokumentacije koja se odnosi na legalnost cijelog objekta, uključujući novu građevinsku dozvolu, uporabnu dozvolu te sanaciju postojećeg klizišta, predmetna kuća nema adekvatnu tržišnu vrijednost. Smatra da bi iz tog razloga razvrgnuće suvlasničke zajednice na predloženi način civilnom diobom bilo na štetu suvlasnika, zbog čega drži da predlagateljica, temeljem odredbe čl. 47. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ne može zahtijevati razvrgnuće.

3. Na okolnost utvrđenja je li moguća geometrijska dioba predmetne nekretnine izveden je dokaz građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina CN. Vještak je u svom pisanom nalazu i mišljenju od 13. kolovoza 2021. naveo kako se predmetna obiteljska kuća sastoji od tri etaže, i to prizemlja, kata i potkrovlja. Kuća je uglavnom pravilnog pravokutnog oblika, s terasama na južnoj strani prizemlja i kata. Sa istočne strane kuće nalazi se garaža nepravilnog oblika koja nije evidentirana u katastarskom operatu niti upisana u zemljišnim knjigama. Prema nalazu vještaka, u prizemlju kuće nalazi se veliki otvoreni prostor koji obuhvaća dnevni boravak, kuhinju i blagovaonicu, zajedno sa stubištem koje vodi prema gornjim etažama. U jugoistočnom dijelu prizemlja nalaze se manji ulazni prostor i WC, kao jedine prostorije odvojene od glavnog otvorenog prostora prizemlja. Na katu kuće nalaze se tri spavaće sobe, dvije kupaonice te dvije manje prostorije, i to garderoba i prostorija za smještaj perilice rublja i drugih uređaja. Potkrovlje je uređeno kao jedinstveni otvoreni hobby prostor sa saunom, stolom za biljar i spravama za vježbanje. Vještak zaključuje kako je predmetna obiteljska kuća projektirana, uređena i funkcionalno osmišljena kao jedinstvena stambena cjelina, pri čemu se u prizemlju nalaze dnevni boravak, kuhinja i blagovaonica, na katu spavaće sobe i kupaonice, dok je potkrovlje uređeno kao pomoćni rekreacijski prostor. Nadalje navodi kako se stubište koje povezuje sve etaže nalazi u središnjem dijelu dnevnog boravka sa sjeverne strane kuće te je u potpunosti uklopljeno u otvoreni prostor prizemlja. Slijedom navedenoga, vještak zaključuje kako nije moguća podjela predmetne obiteljske kuće na zasebne stambene jedinice koje bi se mogle dodijeliti suvlasnicima razmjerno njihovim suvlasničkim udjelima.

4. Očitujući se na opsežne navode protustranke iznesene u podnesku od 13. kolovoza 2021., vještak dipl. Inž. CN je u svom očitovanju od 10. prosinca 2021. naveo kako je predmet vještačenja u ovom postupku bio utvrditi je li predmetnu nekretninu moguće geometrijski podijeliti, odnosno utvrditi sastoji li se predmetna nekretnina od više samostalnih uporabnih cjelina. Nadalje navodi kako predmet vještačenja nije bila procjena vrijednosti nekretnine niti neki drugi zadatak za koji bi bilo potrebno provesti detaljnu izmjeru objekta ili izraditi snimku izvedenog stanja u slučaju da precizni nacrti objekta nisu dostupni. Isto tako, predmet vještačenja nije bio utvrđivanje koje bi postupke bilo potrebno provesti kako bi se nekretnina dovela u stanje da se sastoji od više samostalnih uporabnih cjelina niti koliki bi bili troškovi takvih zahvata. Vještak ističe kako bi se, da je očevidom utvrđeno da se nekretnina sastoji od više samostalnih uporabnih cjelina, pristupilo izradi plana posebnih dijelova, pri čemu bi se koristili postojeći nacrti objekta, a u slučaju njihova nepostojanja izvršila bi se detaljna izmjera objekta i izrada snimke izvedenog stanja, odnosno svih potrebnih nacrta. Nadalje navodi kako bi se u tom postupku detaljno ispitivala i legalnost objekta, budući da se potvrda o samostalnim uporabnim cjelinama ne može izdati ako objekt odnosno njegovi dijelovi nisu izvedeni sukladno građevinskoj dozvoli ili na drugi način zakonito legalizirani. Vještak je naveo kako je očevidom utvrđeno da prizemljem objekta dominira veliki dnevni boravak sa kuhinjom i blagovaonicom, u sklopu kojega se stubištem pristupa katu na kojemu su smještene pretežito spavaće sobe, dok se istim stubištem pristupa i potkrovlju koje je uređeno kao hobby prostor. Zaključuje kako predmetna nekretnina u sadašnjem stanju predstavlja jedinstvenu uporabnu cjelinu. Dodaje kako bi, da bi se nekretnina dovela u stanje u kojem bi se sastojala od više samostalnih uporabnih cjelina, bilo potrebno ishoditi izmjenu građevinske dozvole, ukloniti postojeće unutarnje stubište i izvesti vanjsko stubište, kao i izvršiti različite građevinske preinake po etažama. Također navodi kako bi prethodno bilo potrebno izvršiti parcelaciju te osigurati da objekt bude u cijelosti izveden sukladno građevinskoj dozvoli, odnosno na drugi način legaliziran. Ističe kako analiza takvih zahvata nije bila predmet konkretnog vještačenja. Zaključno navodi kako je na očevidu nesporno utvrđeno da predmetna građevina ne predstavlja više samostalnih uporabnih cjelina, već jedinstvenu uporabnu cjelinu, zbog čega se nije pristupilo daljnjim radnjama vještačenja, odnosno izradi plana posebnih dijelova i detaljnom ispitivanju legalnosti objekta. Navodi kako je postojeće stanje objekta prikazano fotografijama sadržanim u nalazu te smatra da je upravo takav način prikaza, uz detaljno obrazloženje problematike, najprimjereniji i najstručniji u ovakvoj vrsti nalaza.

5. Protustranka je u podnesku od 11. siječnja 2022. ostala kod svih svojih prigovora na nalaz i mišljenje vještaka te je istaknula i nove prigovore, predloživši da sud odredi provođenje novog vještačenja po drugom vještaku. Sud je na ročištu održanom 7. studenoga 2023. izveo dokaz saslušanjem sudskog vještaka CN, koji je u svom usmenom iskazu jasno naveo da bi geometrijska dioba bila moguća samo kada bi se stambena zgrada sastojala od više samostalnih uporabnih cjelina, dok iz njegova nalaza proizlazi da predmetna zgrada predstavlja jednu stambenu jedinicu, odnosno jednu stambenu cjelinu s jednim stanom i jednom samostalnom uporabnom cjelinom. Vještak je nadalje naveo da nije moguće stvoriti dvije samostalne uporabne cjeline bez provedbe izmjene građevinske dozvole, temeljite adaptacije te opsežnijih građevinskih radova. Prema iskazu vještaka, cijena takvih preinaka iznosila bi oko 500 do 600 eura/m[2] , odnosno najmanje 50% troškova gradnje nove kuće. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka CN od 13. kolovoza 2021., budući da je nalaz i mišljenje izrađen detaljno, argumentirano i obrazloženo. Na prigovore protustranke dano je vrlo opširno očitovanje, slijedom čega ovaj sud smatra da su svi prigovori protustranke otklonjeni navedenim pisanim očitovanjem, tim više što je navedeni vještak saslušan na ročištu održanom 7. studenoga 2023. Sud smatra da su navedenim očitovanjem u cijelosti otklonjeni prigovori protustranke te da u ovom postupku nije bilo potrebe za provođenjem novog vještačenja niti određivanjem vještačenja po drugom vještaku.

6. U ovom postupku proveden je uviđaj dana 31. svibnja 2021. uz sudjelovanje geodetskog vještaka Davora Bačelića koji je 27. srpnja 2022. dostavio pisani nalaz i mišljenje radi identifikacije predmetnih nekretnina i utvrđenja mogućnosti njihove fizičke diobe. Vještak geodetske struke identificirao je nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to zkč. br. [katastarska čestica]. Na vanjskom uredovanju održanom 31. svibnja 2021. utvrdio je da se čestice nalaze u [adresa], te da u naravi predstavljaju jedinstven posjed omeđen žičano-betonskim, žičanim i željeznim ogradama. Na sjeveroistočnoj strani posjeda, prema susjednim česticama, izveden je potporni zid zbog visinske razlike terena. Izmjerom predmetnih nekretnina utvrđeno je da ukupna površina u naravi iznosi 984 m[2] , što je za 27 m manje od površine evidentirane u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama. Vještak je naveo da se navedena razlika nalazi unutar dopuštenog odstupanja od 5% te da se ne smatra promjenom sastava zemljišnoknjižnog tijela, dok se stranke radi usklađenja površina upućuju na izradu geodetskog elaborata sukladno Pravilniku o geodetskim elaboratima. Također je utvrđeno da je na predmetnim nekretninama izgrađena obiteljska kuća s garažom na istočnoj strani, pri čemu se izgrađeni objekt razlikuje od stanja evidentiranog u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama. Na skici lica mjesta, koja čini sastavni dio nalaza i mišljenja, spojnicom točaka 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30 i 16, prikazane su tlocrtne dimenzije kuće broj 54A evidentirane na zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dograđeni dio objekta na sjevernoj i istočnoj strani, u sklopu kojeg se nalazi garaža na skici lici mjesta, koja je sastavni dio nalaza i mišljenja, prikazan je spojnicom točaka 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 31, 6, 5, 32, 33, 34, 35 i 21 . Tlocrtna površina dograđenog dijela objekta s garažom u odnosu na objekt evidentiran u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama iznosi 78 m[2] . Dograđeni dio objekta s garažom prema evidenciji katastarskog operata nalazi se na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno prema evidenciji zemljišnih knjiga na zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje geodetskog vještaka, budući da je isti izrađen savjesno, detaljno i u skladu s činjenicama utvrđenim na samom očevidu. Navedeni nalaz u skladu je i s utvrđenjima suda na očevidu, kao i s mišljenjem građevinskog vještaka da predmetnu nekretninu nije moguće geometrijski podijeliti, pri čemu vještak u svom nalazu jasno navodi da predmetne čestice predstavljaju jedinstven posjed koji je u cijelosti omeđen izvedenim žičano-betonskim, žičanim i željeznim ogradama. Također, stranke na navedeni nalaz i mišljenje nisu imale primjedbi.

7. Na okolnost utvrđenja tržišne vrijednosti nekretnine obavljen je uviđaj dana 8. ožujka 2024. zajedno sa sudskim vještakom, dipl. ing. CN, koji je dana 21. lipnja 2024. predao svoj pisani nalaz i mišljenje radi utvrđenja tržišne vrijednosti predmetne nekretnine. Prema nalazu i mišljenju vještaka, sadašnja tržišna vrijednost obiteljske kuće izgrađene na katastarskim česticama u Gornjem Stenjevcu, na adresi [adresa], zajedno s pripadajućim građevinskim zemljištem i vanjskim uređenjem, koje su bile predmet procjene, iznosi 328.000,00 eura. Navedena vrijednost nekretnine utvrđena je primjenom troškovne metode, na temelju postojećih zakonskih rješenja, propisa i drugih relevantnih akata. Protustranka je u podnesku od 23. rujna 2024. iznijela opsežne prigovore na nalaz i mišljenje vještaka, koje je vještak otklonio svojim očitovanjem od 6. studenoga 2024., u kojem je, između ostalog, naveo da su predmet procjembenog elaborata bile nekretnine iz zk. uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je geodet prethodno izvršio identifikaciju katastarskih čestica koje odgovaraju zk. česticama, pri čemu čestica 4935 nije identificirana kao predmet ovog postupka. Vještak je, iz svog poznavanja problematike klizišta i lapora, naveo da je lapor vrlo nestabilno tlo, osobito kada je natopljeno vodom. Budući da je lapor prisutan u podsljemenskim zonama u vrlo visokom postotku, gradnja na strmim nagibima u takvim zonama izrazito je zahtjevna te zahtijeva velika ulaganja u temelje, pilote i skupe potporne zidove. Vještak je nadalje naveo da je velik broj kuća u zagrebačkoj podsljemenskoj zoni izgrađen na strmim terenima tla koje je većinom sastavljeno od lapora, pri čemu na mnogim objektima nisu na odgovarajući način izvedeni temelji i zaštitni potporni zidovi, zbog čega je opasnost od klizanja terena na tim objektima znatno veća nego na predmetnoj nekretnini. Prema mišljenju vještaka, predmetni objekt izgrađen je na blago nagnutom terenu, slijedom čega je opasnost od klizanja tla minimalna i ne utječe značajnije na vrijednost predmetne nekretnine. Vještak je također naveo da fotografije pomaknutog rubnog zida uz prilaznu prometnicu zasigurno nisu posljedica klizišta, već loše izvedenog potpornog zida kojim se pokušalo osigurati nasip prometnice. Zaključno, vještak smatra da kod predmetnog objekta ne postoji opasnost od klizanja tla u mjeri koja bi značajnije utjecala na vrijednost nekretnine.

8. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje građevinskog vještaka dipl. ing. CN kojim je predmetna nekretnina procijenjena na iznos od 328.000,00 eura. Sud smatra da je nalaz i mišljenje izrađen detaljno, argumentirano i u skladu s pravilima struke, dok su prigovori protustranke uspješno otklonjeni pisanim očitovanjem vještaka od 6. studenoga 2024. Slijedom navedenog, sud smatra da u ovom postupku nije bilo potrebe za provođenjem novog vještačenja radi utvrđivanja tržišne vrijednosti nekretnine.

9. Iz provedenih vještačenja sud je nedvojbeno utvrdio da predmetnu nekretninu, odnosno kuću, nije moguće geometrijski podijeliti, budući da ona predstavlja jednu jedinstvenu stambenu cjelinu, koju je činjenicu protustranka priznala i u svom podnesku od 23. rujna 2024. (list 124 spisa). Predlagateljica je prijedlogom zatražila razvrgnuće suvlasništva isključivo civilnom diobom, odnosno na način da se predmetna nekretnina proda na javnoj dražbi, a da se ostvareni iznos podijeli strankama razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima. Stranke su tijekom postupka pokušale postići dogovor u vezi razvrgnuća suvlasničke zajednice, međutim do sporazuma nije došlo niti nakon sedam godina vođenja ovog postupka, slijedom čega je predlagateljica ostala kod prijedloga da se suvlasništvo razvrgne civilnom diobom. Iz navoda predlagateljice, kao i navoda protustranke iznesenih u podnesku predanom na ročištu održanom 16. ožujka 2026., proizlazi da su stranke u ovom postupku bivši bračni drugovi koji su se rastali 2014., da nekretnina u kojoj protustranka živi predstavlja njihovu bračnu stečevinu te da protustranka na adresi [adresa] neprekidno živi od 2014. Navedena nekretnina u konkretnom slučaju trenutno predstavlja jedini dom protustranke.

10. Iz iskaza protustranke proizlazi da se u odnosu na nekretninu koja je predmet razvrgnuća radi o domu (jer prema ocjeni ovog suda nekretnina u kojoj živi protustranka za njega predstavlja dom, prostorije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku, stvarnu i trajnu povezanost) u smislu prakse Europskog suda za ljudska prava zbog čega treba ispitati i provesti test razmjernosti da bi se dobio odgovor na pitanje je li u konkretnom slučaju došlo do povrede čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ – Međunarodni ugovori broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10.; dalje: Konvencija), odnosno je li zahtjev za razvrgnuće suvlasništva koje je podnijela predlagateljica predstavlja neopravdano miješanje u pravo protustranke na dom. Test razmjernosti provodi se pomoću tri eliminacijska pitanja, kod čega je samo jedan negativan odgovor dovoljan da se radi o povredi prava na dom iz čl. 8. Konvencije. Pored utvrđenja je li miješanje utemeljeno na zakonu, je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja, potrebno je utvrditi i je li miješanje bilo nužno u demokratskom društvu. To znači da sud mora utvrditi je li se kod opravdanog cilja, taj cilj mogao postići blažom mjerom i ispitati je li miješanje (razvrgnuće suvlasništva) razmjerno potrebi predlagateljice da razvrgne suvlasništvo u odnosu na pravo protustranke da živi u nekretnini koju smatra svojim domom.

11. U odnosu na prvo pitanje treba odgovoriti da je miješanje utemeljeno na zakonu (Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), u odnosu na drugo pitanje treba odgovoriti da je miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja (pravu na razvrgnuće suvlasništva koje ima svaki suvlasnik temeljem odredbe čl. 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17.), dok u odnosu na treće pitanje je li razvrgnuće nužno u demokratskom društvu, ovaj sud je cijenio da je u situaciji kada je u ovom postupku utvrđeno da nije moguće provesti geometrijsku diobu nekretnine, kada ni jedna od stranaka nema pravo na razvrgnuće isplatom, niti postoji sporazum o razvrgnuću isplatom, civilno razvrgnuće predstavlja jedini mogući način razvrgnuća.

12. Iz iskaza protustranke sud je utvrdio da protustranka za sada nema u vlasništvu drugu nekretninu u kojoj bi mogla živjeti te da nije zaposlena. Međutim, imajući u vidu nalaz i mišljenje vještaka, prema kojem je predmetna nekretnina procijenjena na iznos od 328.000,00 eura, ovaj sud smatra da protustranka prodajom predmetne nekretnine na javnoj dražbi može osigurati sredstva za kupnju druge nekretnine prikladne za stanovanje, doduše ne istog standarda kakav je do sada imala kao suvlasnik jedne polovice predmetne nekretnine, ali svakako adekvatne nekretnine u istom mjestu stanovanja.

13. U ovoj pravnoj stvari sud polazi od činjenice da je bračna zajednica stranaka prestala, da se imovina nakon razvoda braka dijeli, pa tako i nekretnine, te da svaka od stranaka treba nastaviti živjeti svojim životom, pri čemu protustranka ne može i nadalje stanovati na teret predlagateljice, odnosno koristiti suvlasnički dio nekretnine koji pripada predlagateljici, a koji je stečen u bračnoj zajednici.

14. Imajući u vidu da je protustranka navela kako je bolesna i nesposobna za rad, čak i kada bi navedena činjenica bila točna, ona ne sprječava protustranku da nakon prodaje predmetne nekretnine kupi drugu odgovarajuću nekretninu u kojoj će moći stanovati, kao i održavati kontakte i viđati kćer. Ostali navodi protustranke, prema kojima ne bi bilo opravdano prodati predmetnu nekretninu zbog zabilježene ovrhe na predmetnoj nekretnini, nisu od utjecaja na donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, budući da se svaki osnovani dug mora namiriti od dužnika. Također, navodi protustranke kojima nastoji umanjiti vrijednost nekretnine u suvlasništvu stranaka nisu osnovani, jer su vještaci sve primjedbe protustranke detaljno otklonili u svojim očitovanjima, kako pisanim tako i usmeno iznesenima na ročištu.

15. Stoga je ovaj sud odbio prigovor protustranke koji se odnosi na pravo na dom te je na temelju odredbe čl. 50. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., u daljnjem tekstu: ZVDSP) odlučeno da se suvlasnička zajednica nekretnina koja je predmetom razvrgnuća, razvrgne civilnom diobom, sudskom javnom prodajom obzirom na to da je u postupku utvrđeno da nije moguća geometrijska dioba nekretnine.

16. Također, u ovom postupku treba naglasiti da je od izrade nalaza i mišljenja kojim je procijenjena tržišna vrijednost predmetne nekretnine proteklo gotovo dvije godine, a tijekom navedenog razdoblja vrijednost nekretnina na području Grada Zagreba značajno je porasla. Slijedom navedenog, ovaj sud smatra da je tržišna vrijednost predmetne nekretnine zasigurno viša od procijenjenog iznosa od 328.000,00 eura, te da će protustranka prodajom predmetne nekretnine biti u mogućnosti ostvariti svoje pravo na dom kupnjom druge odgovarajuće nekretnine.

17. Iz stanja spisa razvidno je da je predlagateljica predujmila troškove koji su nastali u povodu izvođenja dokaza građevinskim vještačenjem u iznosu od 9.419,82 kuna, što prečunato u eure iznosi 1.250,00 eura, trošak građevinskim vještačenjem uz uviđaj dana 8. ožujka 2024. u iznosu od 649,48 eura. Budući da vještačenje, kao i cijeli postupak, određen u cilju obje stranke koje su suvlasnici predmetne nekretnine, svaka u ½ dijela, naloženo je protustranci da predlagateljici nadoknadi trošak postupka u iznosu od 949,85 eura u roku od 15 dana. Sudska pristojba na gore navedenu odluku iznosi ukupno 398,17 eura, te budući su stranke suvlasnici nekretnine, svaka u ½ dijela svaka, svakoj stranci je naloženo plaćanje pristojbe u iznosu od 199,08 eura.

Zagreb, 28. svibnja 2026.

Sutkinja:

Mirna Britvić Čorkalo

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. predlagatelju putem pun. Vedran Špiljak uz rješenje za pristojbu na rješenje u iznosu od 199,08 eura.

2. protustranci, putem odvj. Žarko Žakula uz rješenje za pristojbu na rješenje u iznosu od 199,08 eura.