Poslovni broj: K-431/2023-42

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava Fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Božici Čubranić Petričec kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Nikoline Mesić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika HB, zbog kaznenog djela iz čl. 138. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 – dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci posl. br. K-DO- 948/2016-XVII od 26. rujna 2016., djelomično izmijenjene na raspravi 17. svibnja 2022., nakon održane javne rasprave 25. svibnja 2026. u nazočnosti zamjenika Općinskog državnog odvjetnika u Rijeci Igora Vrankovića, okrivljenika i braniteljice odvjetnice Maje Lakić iz Rijeke, 28. svibnja 2026. javno objavivši

p r e s u d i o  j e

I Na temelju čl. 544 st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22– dalje u tekstu: ZKP/08) stavlja se izvan snage kazneni nalog Općinskog suda u Rijeci posl. br. K-699/16-2 od 25. listopada 2016.

OKRIVLJENIK UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin H i U rođ. F, rođen **.**.1990. godine u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, ekonomist, zaposlen, s plaćom u iznosu od 1.400,00 eur, neoženjen, bez djece, sa završenim magisterijem ekonomije, suvlasnik obiteljske kuće na adresi prebivališta u 1/2 djela, vlasnik automobila iz 2008. Opel Corsa, neosuđivan

k r i v  j e

što je

1) u periodu od srpnja do listopada 2015. godine u Rijeci, u prostorijama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje gdje je zaposlen zajedno sa FB, u nakani da imenovanu prisili da mu bude jamac kod podizanja kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci te Karlovačkoj banci, koristeći se okolnošću da je ista zbog slabovidnosti 100% invalid, nakon što ga je ista odbila, istoj priprijetio da joj može smjestiti otkaz jer je moćan i poznaje župana i šefove, te da se nakon toga više nigdje neće moći zaposliti, nakon čega je FB, u strahu za svoj materijalnu egzistenciju to i učinila, te u Hrvatskoj poštanskoj banci potpisala bankovnu dokumentaciju u svojstvu jamca, nakon čega ju je krajem rujna i početkom listopada 2015. godine zahtijevao da bude sudužnik u kreditu kojeg će podići u

Karlovačkoj banci, što je ista odbila,

dakle, drugog ozbiljnom prijetnjom prisilio da što učini, a djelo je počinjeno prema osobi s težim invaliditetom,

2) u kolovozu i u listopadu 2015. godine u svrhu ostvarenja nakane opisane pod toč. 1) bankovni obrazac Hrvatske poštanske banke – "Zahtjev za kredit", te Karlovačke banke – "Izjava o zaposlenju sudužnika/jamca", koje je obrasce za potrebe ishodovanja kredita trebao ovjeriti poslodavac – Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, istog vlastoručno ispunio s osobnim podacima FB, te je tobože u njeno ime i sačinio te osobno potpisao dopise – "Zamolba

– ovjera potvrde", imenom FB, te je tako sačinjene dopis i obrasce dana 25. kolovoza 2015. i 10. studenog 2015. predao računovodstvu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,

dakle, izradio lažnu ispravu s ciljem da se takva isprava uporabi kao prava, te je uporabio kao pravu,

čime je djelom pod toč. 1. počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prisilom – opisano u čl. 138. st. 1. i 2. KZ-a, a kažnjivo po čl. 138. st. 1. KZ/11, a djelom pod toč. 2. kazneno djelo krivotvorenja – krivotvorenjem isprave - opisano i kažnjivo po čl. 278. st. 1. KZ/11, sve uz primjenu čl. 51. KZ/11,

pa se okrivljeniku HB utvrđuju slijedeće kazne:

-za kazneno djelo iz čl. 138. st. 1. i 2. KZ/11 – temeljem odredbe članka 138. st. 2. KZ/11 i odredbe čl. 51. st. 1. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 4 (četiri) mjeseca

-za kazneno djelo iz čl. 278. st. 1. KZ/11 – temeljem odredbe članka 278. st. 1. KZ/11 i odredbe čl. 51. st. 1. KZ/11 kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) mjeseca

pa se na temelju tako utvrđenih pojedinačnih kazni primjenom odredbe čl. 51. KZ/11, okrivljenik UB

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora od 6 (šest) mjeseci.

II Na temelju odredbe čl. 56. st. 1. do 3. KZ/11, okrivljeniku HB se izriče uvjetna osuda, tako da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci neće izvršiti ukoliko isti u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo. III Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. ZKP/08 u vezi s odredbom čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 okrivljenik UB dužan je podmiriti troškove kaznenog postupka s osnova paušalne svote u iznosu od 200,00 eur (dvije stotine eura), troškove pribave zdravstvenog kartona u iznosu od 26,54 eur (dvadeset šest eura pedeset četiri centa) te troškove provedenog kombiniranog psihologijsko-psihijatrijskog vještačenja o visini kojih troškova će sud sukladno čl. 148. st. 4. ZKP/08 donijeti posebno rješenje.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci uvodno citiranom optužnicom pod toč. 1. tereti okrivljenika HB zbog učina kaznenog djela prisile iz čl. 138. st. 1. i 2. KZ/11 te pod toč. 2. zbog učina kaznenog djela krivotvorenja isprave iz čl. 278. st. 1. KZ/11, sve uz primjenu čl. 51. KZ/11 i u svemu činjenično i pravno pobliže opisanima u izreci presude.

1.1. Na raspravi održanoj 17. svibnja 2022., zamjenica ODO u Rijeci djelomično je izmijenila činjenični opis optužnice na način da u činjeničnom opisu kaznenog djela pod toč. 1. optužnice ime „ D“ treba stajati „ DB“, dok u devetom redu umjesto „kolovoza“ treba stajati „listopada“, a u ostalom dijelu činjenični opis ostao je neizmijenjen.

1.2. Sud je po službenoj dužnosti, ne dirajući time u identitet optužbe niti prekoračujući optužbu, dodatno izmijenio činjenični opis na način da je u toč. 2. optužnice, u šestom redu, riječ "potpisa" zamijenio riječju "potvrde" s obzirom da je tako utvrđeno u dokaznom postupku čitanjem spisu priležeće materijalne dokumentacije.

2. Presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Kž-281/2023-3 od 9. svibnja 2023. ukinuta je presuda poslovnog broja K-699/2016 od 13. prosinca 2022. i predmet je vraćen ovom sudu na ponovno suđenje.

3. Upitan kakav stav zauzima prema navodima optužbe, okrivljenik je i u ponovljenom postupku kao i ranije izjavio da se ne smatra krivim za kaznena djela za koja se tereti optužnicom te je obranu odlučio iznijeti na kraju dokaznog postupka.

4. U tijeku dokaznog postupka, temeljem odredbe čl. 431. st. 1. toč. 7. ZKP/08 pročitan je iskaz oštećenice žrtve EB (ranije FB) (list 83-86, 151-152, 174 spisa) te svjedoka NB (list 104-105, 153-154 spisa), ZB (list 171-172 spisa) i HBH (list 172 spisa). Provedeno je kombinirano psihijatrijsko-psihologijsko vještačenje oštećenice žrtve EB te su pročitani nalaz i mišljenje sačinjeni po stalnim sudskim vještacima prof.dr.sc. Iki Rončević-Gržeta, dr. med. i IB, dipl. psih. (list 277-291 spisa). Pročitana je i materijalna dokumentacija koja prileži spisu i to potvrda o privremenoj nesposobnosti za rad (list 19 spisa), evidencija o korištenju radnog vremena kroz mjesec kolovoz (list 21-22 spisa), izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad (list 23 spisa), odluka o korištenju godišnjeg odmora za 2015. godinu (list 24 spisa), potvrda i zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (list 39-40 spisa), rješenje o utvrđivanju tjelesnog oštećenja (list 41 spisa), zamolba – ovjera potvrde od 25.08.2015. (list 45-47 spisa), zamolba – ovjera potvrde od 10.11.2015. (list 48-49 spisa), zamolba – ovjera potvrde od 10.08.2015. (list 50-52 spisa), zamolba – ovjera potvrde od 20.10.2015. (list 53-55 spisa), zamolba – ovjera potvrde od 10.11.2015. za HB (list 56-58 spisa), izvješće o izuzimanju rukopisa sa izuzetim materijalom (list 59-80 spisa), ispis Messenger komunikacije (list 155-168 spisa), preporuka (list 183 spisa), medicinska dokumentacija (list 184-186 spisa) i obračunska isprava (list 245 spisa). Na kraju dokaznog postupka okrivljenik je iznio svoju obranu, pročitan je zapisnik i reproducirana snimka prvog ispitivanja okrivljenika od 7. rujna 2016. (list 99 spisa) te je pročitan izvod iz Kaznene evidencije za okrivljenika (list 306 spisa).

5. Iz iskaza oštećene EB, saslušane kao svjedoka na raspravi održanoj 17. svibnja 2022. (list 151-152 spisa) proizlazi da u cijelosti ostaje kod iskaza kojeg je dala pred ODO u Rijeci 11. kolovoza 2016. (list 83-86 spisa). Tada je iskazala da je slabovidna osoba i ima utvrđen stopostotni invaliditet te da zapisnik može pročitati kada ga dovoljno približi. Zaposlena je u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje od 2009., a osumnjičenika je upoznala u travnju 2015. kada se i on zaposlio u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Ona je zaposlena na radnom mjestu na centrali, a osumnjičenik radi na šalteru kao kontrolor zdravstvenog osiguranja. Sa osumnjičenikom nije bila u prisnim odnosima već samo onoliko koliko je bilo nužno zbog posla, rijetko su komunicirali, međutim, centrala je smještena u neposrednoj blizini šaltera gdje radi osumnjičenik, pa je on znao svraćati kod nje u centralu, što je shvatila kao želju za druženjem, ali ubrzo nakon toga, u srpnju 2015., on ju je zamolio da mu bude jamac za kredit. Prvo ju je na lijep način molio da mu bude jamac, a ona mu je rekla da ne želi. Zatim ju je pitao da li ima neke druge kredite, rekla mu je da nema pa ju je on ponovno molio da mu bude jamac, a ona mu je rekla „zašto ti KB ne bi bio jamac“ jer zna da mu je KB, koji je zaposlen u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijatelj, a on joj je rekao da mu KB ne može biti jamac jer je već opterećen kreditima. Također joj je rekao da niti ostali koje je pitao da mu budu jamci ne mogu biti jer su podigli ranije kredite međutim, u odnosu na E ona je kasnije čula da mu je bio jamac u studenom ili prosincu 2015. Nakon što mu je i dalje odbijala da mu bude jamac osumnjičenik joj je počeo prijetiti. Najprije joj je govorio da mu bude jamac za kredit u trajanju od 15 godina koji mu treba kako bi se odblokirao, a da bi mu ona nakon 3 godine prestala biti jamac jer bi on digao novi kredit. Osumnjičenik joj je prijetio na način da joj je govorio „da li si svjesna koliko sam moćan“, da je dobar sa županom N, sa HBH, da joj kao slabovidnoj osobi može smjestiti otkaz i da se nakon toga više nigdje neće moći sama zaposliti. Takve prijetnje upućivao joj je tijekom srpnja i početkom kolovoza. O ovim prijetnjama nije ni sa kim razgovarala, a tako niti sa svojom šeficom jer je smatrala da to ne bi polučilo uspjeh. U velikom strahu od toga da će dobiti otkaz ipak je odlučila biti mu jamac kako bi izbjegla otkaz. U sklopu realizacije tog kredita sa osumnjičenikom je negdje u kolovozu otišla u HPB jer joj je osumnjičenik rekao da se tamo idu naći sa nekom gospođom sa kojom je već sve sredio za taj kredit. Međutim, kada su došli u banku te gospođe nije bilo u banci, pa su otišli neobavljena posla. Dan ili dva poslije toga ponovno su otišli u HPB gdje su se susreli sa tom gospođom koja joj je sve vrlo detaljno objasnila o tome što će potpisati i rekla joj da se radi o kreditu u iznosu od 10.000,00 ili 15.000,00 eura, sada se ne može točno sjetit iznosa, na rok od 15 godina. Njoj je bilo bitno pitati tu gospođu da li će se rate skidati osumnjičeniku, a ne njoj kao jamcu, a ona joj je rekla da se njoj neće skidati rate sve dok je osumnjičenik zaposlen. Prije nego što su došli u banku njoj je osumnjičenik rekao da ništa ne govori bankovnoj službenici o tome da će prestati biti jamac za tri godine jer da ona ništa ne zna o tome, jer da će on to sam i sigurno izrealizirati. Nakon toga ona je potpisala ugovore o kreditu kao jamac. Negdje krajem kolovoza 2015. pitala je osumnjičenika što je sa tim kreditom, a on joj je rekao da mu kredit nije odobren zato jer je u blokadi. Osumnjičenik joj je rekao istinu da mu nije odobren kredit, a što je provjerila njezina šefica HBH. Ona nije potpisala nikakve papire koje poslodavac ovjerava tražitelju kredita, a da je potpisala neke papire naknadno joj je rekla šefica računovodstva gđa NB. Negdje krajem rujna ili početkom listopada osumnjičenik joj se ponovno obratio rekavši da će krenuti opet po bankama kako bi našao neku koja će mu dati kredit i rekao joj „bit ćeš mi jamac“. Dakle, to je bila naredba. Kratko nakon toga osumnjičenik joj je rekao da je pronašao mogućnost da mu u Karlovačkoj banci odobre kredit i da će mu ona biti sudužnik u tom kreditu. Zbog njegovih ranijih prijetnji ona je i dalje bila uplašena, ali sam pojam sudužnik ju je ustrašio pa je bila odlučnija nego prošli put i rekla mu da neće biti sudužnik. I dalje je bila u strahu od osumnjičenika zbog njegovog naređivačkog stava prema njoj. Nakon što je odbila biti sudužnik, osumnjičenik joj je rekao da će onda pitati Z, iako smatra da mu banka zbog toga neće odobriti kredit jer je KB prezadužen. Nakon toga osumnjičenik joj se više uopće nije obraćao u vezi sa tim kreditima. U vezi s kreditima prvi sljedeći put joj se obratila NB, šefica računovodstva. Ona ju je nazvala kada je bila kući na bolovanju te ju pitala da li je doista potpisala papire vezano uz kredit za HB kako sudužnik. Ona je rekla da nije jer nikakve papire nije potpisala vezano uz Karlovačku banku. Gđa NB je znala kakav je njezin rukopis jer je jedno vrijeme radila sa njom pa je zato prepoznala da rukopis i potpis nije njezin. Ona joj je potvrdila da taj potpis odnosno rukopis na obrascu sasvim sigurno ne može biti njezin. Gđa NB je također provjerila datume zaprimanja molbi za ovjere potvrda od 25. kolovoza 2015. i 10. studenog 2015. te je utvrdila da je ona 25. kolovoza 2015. bila na godišnjem odmoru, a 10. studenog 2015. na bolovanju. Po povratku sa bolovanja došla je po pozivu u ured njihove voditeljice i njene šefice HBH. Tada joj je prezentirala cijelu situaciju ovako kako je sada iskazivala, a ona joj je rekla da će se obratiti policiji što je u konačnici učinila. Nakon svih ovih događaja osumnjičenik i ona su na istim radnim mjestima u HZZO-u. Ona ne želi pričati sa njim, ali on se pravi kao da se ništa nije dogodilo i svaki dan prolazi pokraj njezine kancelarije kojoj su uvijek vrata otvorena jer nema prozora i svako jutro ju pozdravi. Cijelo vrijeme dok je to sve skupa trajalo nju je bilo strah od osumnjičenika, međutim od kad je sve to iznijela svojoj šefici više je nije strah jer ima neku sigurnost da i drugi znaju što se dogodilo pa da je valjda osumnjičenik više neće ugrožavati. Inače za samo ponašanje osumnjičenika na radnom mjestu može navesti da je dosta bahat, ne poštuje pravila službe, a jednom prilikom kada je dobio nalog da ode na službeni put u Čabar, dan prije usred radnog vremena je otišao na psihijatriju i otvorio bolovanje koje je trajalo 2 ili 3 tjedna.

5.1. Ispitana na raspravi 17. svibnja 2022. (list 151-152 spisa) oštećenica je dodatno navela da sa okrivljenikom radi i dalje na istom radnom mjestu, a njihov kontakt je takav da se u prolazu pozdrave. Nju nitko sa strane poslodavca nije pozivao vezano uz krivotvorenje potpisa na obrascu HZZO-a. Gospođa HBH više nije djelatnica HZZO-a. Okrivljeniku ne bi potpisala zahtjev za kredit samo na temelju njegove molbe, a bez prijetnji. Početno je njen odnos sa okrivljenikom bio prijateljski zato što je naivna. Misli da su dva puta zajedno sa još jednom kolegicom ona i okrivljenik išli na kavu. Ta prijateljica zove se LB. Ne sjeća se u kojem trenutku točno je shvatila da njihov odnos nije prijateljski. Okrivljenik joj je prijetio na način da joj je govorio da poznaje osobe koju su na vlasti, da joj može smjestiti otkaz jer je slabovidna osoba i to je vjerovala jer se takve stvari dešavaju. Noj je u vrijeme tih prijetnji muž obolio od karcinoma pluća zbog čega ju je bilo lako uznemiriti i bojala se da ne dobije otkaz. S jedne strane se bojala zbog toga da ne ostane bez posla, a sa druge strane je opet mislila da će HB možda plaćati kredit, od dva zla izabrala je manje. Nitko od ostalih zaposlenika nije znao za kredit jedino se povjeravala kolegici ZB koja joj je rekla da na to ne pristane. Gospođa NB ju je pozvala i pitala da li je potpisala sporni obrazac jer da zna da to nije njen rukopis. Ne sjeća se da li joj je ista sugerirala da prijavi okrivljenika. Nije sigurna tko je u konačnici prijavio okrivljenika. Nije okrivljeniku rekla da ju može potpisati na spornom obrascu. Prijetnje okrivljenika bile su u usmenom obliku. Ne sjeća se da li je kod poslodavca potpisala izjavu da nije bila okrivljeniku jamac za kredit otvoren kod Hrvatske poštanske banke. Ne zna zašto je proteklo 4 mjeseca od trenutka potpisivanja sporne zamolbe pa do prijave okrivljenika. Ne sjeća se poruka koje su ona i okrivljenik izmjenjivali na Messengeru.

5.2. Dodatno ispitana na raspravi od 14. listopada 2022. (list 174 spisa) oštećena EB iskazala je da, nakon što joj se predočava postojanje Messenger komunikacije s okrivljenikom u studenom 2015., želi reći da se ne sjeća da li je sa okrivljenikom komunicirala putem Messengera jer je tijekom 2016., a i do danas, imala velikih osobnih problema i zdravlje joj je teško narušeno, ali želi reći da je moguće da su njih dvoje komunicirali i putem Messengera. S obzirom da je bilo jako davno, ne sjeća se kada su ona i okrivljenik točno prestali komunicirati odnosno da li su prestali komunicirati 2015. ili 2016., jer je to sve bilo jako davno. Ako i jesu komunicirali putem Messengera, ne sjeća se sadržaja takve komunikacije. Okrivljenik je prijetnje uputio dok su bili sami, a na način da joj je to rekao u njenoj radnoj sobi u kojoj je sjedila sama. Koliko se sjeća okrivljenik joj nije prijetio pisanim putem. Nikome nije rekla da joj je okrivljenik prijetio. Na upit okrivljenika zašto je komunikaciju s njim nastavila i nakon inkriminiranog perioda a u kojem joj je navodno prijetio jer je iz komunikacije na Messengeru vidljivo da su se dopisivali i nakon navodnih prijetnji želi reći da se tih poruka ne sjeća, u to vrijeme bila je rastrojena jer joj je suprug dobio karcinom.

6. Svjedok NB (list 153-154 spisa) iskazala je da se ne može sjetiti kada se točno vremenski događalo ovo za što je pozvana svjedočiti. Sjeća se da je bila riječ o problemu sa potpisom dokumenta i to zahtjeva za izdavanje potvrde za kredit. Naime, njeni blagajnici su je kao šeficu računovodstva upozorili na neispravan odnosno čudan potpis na tom zahtjevu, a ona je to prijavila svojoj rukovoditeljici HBH kao svojem nadređenom, onda je ona poduzimala daljnje mjere. Ostala je kod iskaza kojeg je dala pred policijom i ODO Rijeka. Dodatno je iskazala da nije vidjela da bi okrivljenik prijetio EB, ona joj je jednom prilikom rekla da se boji okrivljenika jer da ju čudno gleda i prijeti joj se. Njoj nije poznato da bi EB i okrivljenik bili u prijateljskim odnosima jer se sa njima ne druži niti na radnom mjestu rade u blizini. Sjeća se da joj je EB rekla nešto u smislu da se boji da ju okrivljenik ne bi „gurnuo niz škale“ a čega se bojala zbog svoje slabovidnosti. Sjeća se da joj je EB nakon cijele ove situacije rekla da ona nije tražila izdavanje zahtjeva za ishodovanje kredita. Ona je od rukovoditeljice naknadno saznala da na dan kada je zatražen zahtjev za kredit, EB nije bilo na poslu jer je bila ili na godišnjem odmoru ili na bolovanju, nije sigurna što od to dvoje.

6.1. U svom iskazu od 16. rujna 2016. pred ODO u Rijeci (list 104-105 spisa), svjedok NB iskazala je da je šefica računovodstva zaposlena u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje od 2014., a u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje zaposlena je od 1998. FB je radila zajedno sa njom na poslovima dopunskog osiguranja. Iz tog razloga bio joj je poznat i njen rukopis i kako se potpisuje. Kao šefica računovodstva prima svu poštu koja dolazi u računovodstvo i raspoređuje je na djelatnike. Tako je i zamolba-ovjera potvrde sa lista 48 koja joj je predočena došla na njezin stol. Njoj je odmah upao u oči potpis FB jer je znala da se DB tako ne potpisuje. Kada joj se pokazuje zamolba na listu 45, nije zamijetila potpis FB, međutim ovu zamolbu za kredit sa lista 48 je primijetila i znala da je tu nešto čudno. Naime, kako je radila s DB poznato joj je da ona nije željela podizati kredite iz nekih svojih razloga. Zbog toga ju je pokušala dobiti na centralu gdje je zaposlena, ali je doznala da je na bolovanju. Dakle, ona je bila na bolovanju toga dana kad je na zamolbi udaren prijamni štambilj. Iz tog razloga nazvala ju je kući i DB joj je rekla da je bolesna i da ima temperaturu. Pitala ju je da li je potpisala ovu zamolbu za kredit, a ona je rekla da nije. Rekla joj je da pretpostavlja da je tu zamolbu mogao potpisati UB jer ju je već ranije pitao tako nešto. Nakon razgovora sa DB ovu zamolbu nije stavila u proceduru već je o svemu izvijestila njihovu šeficu HBH kako bi ona odlučila o daljnjim koracima. Čini joj je da je DB od ranije predane zamolbe tijekom kolovoza 2015. također bila odsutna s posla, odnosno čini joj se da je bila na godišnjem odmoru. Nakon ovih događaja razgovarala je sa DB i poznato joj je da se ista boji HB. O osumnjičeniku ona nema nikakvih posebnih saznanja, on je novi djelatnik, čini joj se da je došao u HZZO prošle godine.

6.2. Dodatno je u iskazu na raspravi navela kako se zbog proteka vremena ne sjeća detalja pa se ne sjeća točno ni da li su joj blagajnici ukazivali na neobičnost potpisa ili je to sama zamijetila. Naime, koliko se sjeća bila su u pitanju dva zahtjeva i čini joj se da su na potpis na prvom zahtjevu reagirali njeni blagajnici, a na drugi ona, jer je zbog prvog obratila veću pozornost. U privitku zamolbe za ishođenje kredita dostavlja se dokumentacija banke u i to popunjeni obrazac u vidu osobnih podataka, a koji obrazac oni popune u djelu koji se odnosi na poslodavca.

7. Svjedok LB (list 171-172 spisa) iskazala je da je bila na stručnom osposobljavanju u HZZO, ali ne može se točno izjasniti da li je bila riječ o 2014. ili 2015. godini. Te godine radila je do osmog mjeseca, a u devetom mjesecu koristila je godišnji odmor. DB ju nazvala i rekla da je krivotvoren njen potpis i da se sumnja na HB. Kad ju je zvala bila je na godišnjem odmoru. Što se tiče odnosa njih troje, dakle HB, FB i nje, oni su se družili kao kolege i to za vrijeme pauze na kavama i njihovi su odnosi bili kolegijalni, zezali su se. Privatno se nisu družili, sa DB se znala naći privatno, ali tek nakon prestanka stručnog osposobljavanja, nekoliko puta. Bila je prisutna kada je HB pitao DB da li bi željela biti njegov sudužnik. Misli da se DB dvoumila, ali bila je više za ne nego za da. Dvoumila se u smislu da mu je htjela pomoći, ali se bojala kredita. DB ju je pitala za mišljenje o tome na samo, na što joj je ona rekla da je to velika stvar, da ga ne poznaje i neka razmisli. Nema saznanja da bi DB na nešto takvo prisiljavao. Što se dogodilo nakon krivotvorenja potpisa, nema saznanja. One su se nakon toga čule, ali nisu o tome razgovarale. Nema saznanja da bi se DB i DB privatno nalazili ili dopisivali.

8. Svjedok HBH (list 172-173 spisa) iskazala je da je bila rukovoditelj Regionalnog ureda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u Rijeci. Na tom radnom mjestu bila je do rujna 2017. godine. Jedno jutro, ne sjeća se točno, ali moglo je biti 2016. ili 2017. godine, došla je k njoj NB koja je bila neposredni rukovoditelj FB i rekla joj da joj se DB obratila uznemirena i plačljiva, navodeći da je falsificiran njen potpis na zahtjevu za kredit i da je to učinio okrivljenik UB. Ona je razgovarala sa DB i savjetovala joj da se obrati policiji. DB je bila prestrašena i uznemirena, pa su ona i NB odlučile da će otići u policiju prijaviti što se dogodilo i na policiji su dale o tome opširan iskaz. Pozvala je i DB na razgovor i rekla o čemu se radi, odnosno što je DB prijavila i on je to negirao. Ne sjeća se što joj je rekao vezano uz to ali je negirao. Ne sjeća se detalja, ali sjeća se da je pitala DB kako se sve to dogodilo i da joj je ona sva prestrašena i uznemirena rekla da je nju okrivljenik nazivao i da joj je prijetio na način da bi joj govorio „nemoj to prijaviti, vidjet ćeš ti i sl.“ Ne može se točno sjetiti što su točno navele prilikom podnošenja kaznene prijave, ali misli da su osim krivotvorenja prijavile i prijetnje okrivljenika prema FB. Sjeća se da se DB tresla kao šiba i da je bila u stanju kao da se nečeg boji.

9. Iz nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka Ike Rončević-Gržeta, dr. med, specijalista psihijatra psihoterapeuta i IB, dipl. psih. (list 277-291 spisa) proizlazi da se isti temelji na uvidu u spis, medicinsku dokumentaciju te psihijatrijskom pregledu i psihologijskoj obradi oštećenice žrtve EB. U vrijeme inkriminiranog događaja oštećenica žrtva nije bolovala od duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti ili nedovoljnog duševnog razvitka. Od 2019. liječi se zbog psihičkih smetnji. Najprije dominiraju smetnje iz okvira anksioznog poremećaja (2019.-2021.), a od 2021. započinje liječenje u KBC Rijeka pod dijagnozom ostale reakcije na stres F43.8 (3/2021), a krajem 2021. postavlja se dijagnoza depresije i psihotičnog poremećaja, kada je i prvi put hospitalno liječena. Psihičke smetnje traju do danas, redovito uzima psihofarmake i kontrolira se od strane psihijatra. smetnje su kroničnog tijeka. Osim navedenih dijagnoza psihodijagnostičkom obradom u 7/2025 i obradom od strane vještaka psihologa u ovom predmetu utvrđeni su i znakovi organske cerebralne disfunkcije (smetnje učenja). Temeljem dostupne dokumentacije ne nalaze dokaze da je organsko oštećenje bilo prisutno u vrijeme inkriminiranog događaja ili u vrijeme davanja iskaza u kolovozu 2016. psihodijagnostička obrada govori za osobu prosječnih intelektualnih kapaciteta. Tijekom obrade kod ispitanice se nije uočilo sklonosti konfabuliranju, krivog povezivanja činjenica ili iskrivljavanja sadržaja te temeljem dostupnih podataka zaključuju da je u stanju dati vjerodostojan iskaz. Nema podataka da je u vrijeme prijave i davanja iskaza bila psihotična, drugim riječima bila je u stanju testirati realitet, realno percipirati i interpretirati događaje tj. duševno stanje tijekom predmetnog događaja nije imalo utjecaja na shvaćanje značenja vlastitog postupanja ili vladanja svojom voljom. Psihodijagnostička obrada kod ispitanice nije našla sklonosti iskrivljavanja rezultata bilo u pozitivnom, bilo u negativnom smjeru niti profili ličnosti bilježe odgovore karakteristične za osobe s poremećajem osobnosti. Temeljem provedene obrade ne mogu se potvrditi manipulativne tendencije niti motivacijski elementi da bi teretila okrivljenika. Obilježja strukture ličnosti u vrijeme predmetnog događaja govore u prilog više ambivalentnom ponašanju i manifestacijama straha po potpisivanju jamstva. Osobe ovakvih struktura ličnosti mogu pokazivati sugestibilnost pod stresom.

10. Iz potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad (list 19 spisa) vidljivo je da je FB **.**.2015. koristila bolovanje.

11. Iz evidencije o korištenju radnog vremena kroz mjesec kolovoz (list 21 spisa) vidljivo je da je u kolovozu 2015. FB koristila godišnji odmor od 17. kolovoza 2015. do 28. kolovoza 2015. a u studenom 2015. (list 22 spisa) koristila je bolovanje 10. studenog 2015. do 16. studenog 2015., a od 23. studenog do 25. studenog 2015. godišnji odmor.

12. Iz izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad (list 23 spisa) vidljivo je da je trajanje privremene nesposobnosti za rad FB trajalo od 10. studenog 2015. do 16. studenog 2015.

13. Iz odluke o korištenju godišnjeg odmora za 2015. godinu (list 24 spisa) vidljivo je da je odlukom poslodavca o korištenju godišnjeg odmora za 2015. određeno da će FB koristiti godišnji odmor od 17. kolovoza 2015. do 28. kolovoza 2015.

14. Iz potvrde i zapisnika o privremenom oduzimanju predmeta (list 39-40 spisa) vidljivo je da su od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje oduzeti, tri original zamolbe HB radi ishodovanja kredita kod "Karlovačke banke" i to od dana 10. studenog 2015. (broj 120-01/15-01/524,15-15-01) i od dana 20. listopada 2015. (broj 120-01/15-01/470,15-15-01) i od HPB banke od dana 10. kolovoza 2015. (broj 120-01-15-01/361,15-15-01), dvije original zamolbe radnika FB radi ishodovanja kredita kod HPB banke od dana 25. kolovoza 2015. (broj 120-01/15-01- 366,15-15-01) radi svojstva sudužnika HB od 09. studenog 2015., jedna preslika rješenja HZMO-a Ur. broj: 341-14-05/3-09/016297 od 22. svibnja 2009. na ime FB.

15. Iz rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o utvrđivanju tjelesnog oštećenja od 22. svibnja 2009. (list 41 spisa) vidljivo je da je FB utvrđeno postojanje 100% tjelesnog oštećenja.

16. Iz zamolbe – ovjere potvrde od 25.08.2015. (list 45-47 spisa) vidljivo je da se u potpisu zamolbe-ovjere potvrde iznad imena otisnutog imena FB nalazi vlastoručni potpis okrivljenika, a u obrascu zahtjeva za kredit u dijelu koji se odnosi na osobne podatke ispunjeni su podaci FB te da je isti ovjeren po poslodavcu Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

17. Iz zamolbe – ovjera potvrde od 10.11.2015. (list 48-49 spisa) vidljivo je da se u potpisu zamolbe-ovjere potvrde nalazi otisnuto ime i potpis FB, a u obrascu Karlovačke banke d.d.-Izjava o zaposlenju sudužnika /jamca u podacima korisnika kredita navodi se UB, a u podacima sudužnika/jamca FB i njeni osobni podaci te da obrazac nije ovjeren od strane poslodavca Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

18. Iz zamolbe – ovjere potvrde od 10.08.2015. (list 50-52 spisa) vidljivo je da se u potpisu zamolbe-ovjere potvrde nalazi potpis HB, a u obrascu HPB banke- Zahtjev za kredit ispunjeni su osobni podaci HB te je obrazac ovjeren od strane poslodavca Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

19. Iz zamolbe – ovjera potvrde od 20.10.2015. (list 53-55 spisa) vidljivo je da se u potpisu zamolbe-ovjere potvrde nalazi otisnuto ime i potpis UB, a u obrascu Karlovačke banke-Zamolba za kreditni proizvod ispunjeni su osobni podaci HB te je obrazac ovjeren od strane poslodavca Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje te da je UB kao korisnik računa ovlastio poslodavca da njegova stalna primanja sa tekućeg računa doznačuje Karlovačkoj banci.

20. Iz zamolbe – ovjera potvrde od 10.11.2015. (list 56-58 spisa) vidljivo je da se u potpisu zamolbe-ovjere potvrde nalazi otisnuto ime i potpis UB, a u obrascu Karlovačke banke-Zamolba za kreditni proizvod ispunjeni su osobni podaci HB u dijelu koji se odnosi na klijenta te je obrazac potpisan od klijenta i ovjeren od strane poslodavca Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

21. Iz izvješća o izuzimanju rukopisa sa izuzetim materijalom (list 59-80 spisa) vidljivo je da su od okrivljenika i oštećenice žrtve 5. svibnja 2016. u PU PG Rijeka izuzeti rukopisi.

22. Iz sadržaja ispisa Messenger komunikacije (list 155-168 spisa), vidljivo je da se ista odnosi na pisanu komunikaciju između osobe imena FB i HB.

23. Iz preporuke voditelja Regionalnog ureda Hrvatskog zdravstvenog osiguranja (list 183 spisa) proizlazi da je okrivljenik zaposlenik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i da se iskazao kao vrijedan i ambiciozan radnik koji profesionalno pristupa radnim zadacima te je motiviran daljnjim napredovanjem i isti ima preporuku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Regionalnog ureda Rijeka za buduća radna mjesta koja će obavljati u okviru svog zvanja.

24. Iz medicinske dokumentacije (list 184-186 spisa) vidljivo je da je okrivljenik 14. ožujka 2016. bio tretiran po psihologu i psihijatru i da se, uz postavljenu dijagnozu ostalih anksioznih poremećaja u anamnezi nalaza psihologa navodi kao razlog upravo pokretanje ovog postupka. Nadalje vidljivo je da je okrivljenik 2. lipnja 2016. također tretiran iz istog razloga po psihijatru.

25. Pozvan iznijeti obranu na kraju dokaznog postupka, okrivljenik je naveo da ustraje kod ranije iznesene obrane iznesene na raspravi 8. prosinca 2022. (list 178- 180 spisa) kada je naveo da ovo traje već osam godina i da želi da se završi jer ovo više psihički ne može izdržati. On zna sve što se dogodilo, kakav su odnos on i DB imali. Ona je njemu bila više od prijatelja, kolegica, jedina osoba s kojom je na poslu uz CB imao prijateljski odnos. On je u to vrijeme imao financijske probleme odnosno račun mu je bio u blokadi zbog ovrha i htio se riješiti blokade i dignuti kredit da bi riješio blokadu. Pitao je DB da mu pomogne i nikada joj niti jednu ružnu niti prijeteću riječ nije rekao. Oni su se i izvan posla nalazili na piću, komunicirali. Pitao ju je što joj je napravio da mu ona ovo napravi, međutim nikada nije dobio odgovor. Kada ga se pita zašto je potpis na zamolbi-ovjeri potvrde za HPB banku na listu 45 spisa potpisao umjesto FB naveo je da ne zna, valjda u brzini, nehotice. On nije potpisao nju nego sebe. Također, ni NB koja je bila njima nadređena niti HBH koja je bila voditeljica Regionalnog ureda ništa nisu vidjeli odnosno nitko ih nije na to upozorio. Smatrao je da ako je priznao grešku netko je trebao nazvati njega i DB i reći da je to krivi potpis. Što se tiče papira odnosno zahtjeva koje je potpisao ispod Sanjinog imena, riječ je o papiru koji je interni dokument HZZO-a i koji ne koristi ničemu osim interno HZZO-u odnosno na temelju njega se ne može ishoditi nikakav kredit jer takav zahtjev ne ide u banku. Ne zna što je razlog prijavljivanja, odnosno zašto ga oštećena za ovo tereti. Također, DB je sa njim bila u HPB banci, a radi toga da mu bude jamac u tom kreditu i sjeća se da su prije toga sjedili na kavi, a potom su otišli u banku i on ju je za ruke vodio gore na kat jer su morali hodati po stepenicama, pa da slučajno ne bi pala. Što se tiče kredita u HPB banci isti mu je odbijen, ali može reći da je DB pristala biti jamac. Što se tiče kredita u Karlovačkoj banci njemu je DB **.**.2015. prvo rekla da mu pristaje biti jamac, da bi potom idućeg dana ona njemu poslala poruku da ipak ne bi jer ju je strah, na što joj se zahvalio što mu je uopće pokazala volju da mu želi biti jamac. On je 10. studenog 2015. podnio zahtjev, odnosno zamolbu za ovjeru potvrde za kredit u Karlovačkoj banci i drugi dan mu je rečeno da DB mora doći osobno potpisati zahtjev za kredit, a kako taj dan nje nije bilo na poslu, rekla je da će doći potpisati kada bude nosila doznake za bolovanje, a onda mu je javila da mu ipak ne bi bila jamac. Komunikacija koju je priložio u spis s Messengera je jedino što ima od komunikacije sa DB, iako su komunicirali i prije toga. Nije poznavao članove njezine obitelji, zna da je ovaj kazneni postupak ona sakrivala od svog muža, tadašnjeg dečka. Njegov odnos sa DB bio je prijateljski međutim njemu su kolegice kasnije rekle da je DB bila zaljubljena u njega, pa je možda ovo ciljana osveta protiv njega. On i DB su sve do poziva državnog odvjetništva u ovom postupku normalno komunicirali, a čak i nakon toga. Nikakvih konflikata nije imao s NB i EB. Sanjin muž zove se I i zna da je DB njemu krila kao i od ostatka obitelji da se ovaj postupak vodi. Naveo je, te priložio u spis u tom smislu preporuku voditelja Regionalnog ureda HZZO-a, kako je radio izrazito odgovoran posao i nikada nije imao niti jednu grešku, a bio je u pitanju rad s velikim novčanim iznosa. Kad su on i DB bili u HPB- u išli su kod osobne bankarice i tamo smo potpisivali mnogobrojne papire. Što se tiče osobnih podataka koje je pisao u obrascima a odnose se na DB, riječ je o podacima koje on osim datuma njenog rođenja nije znao pa su se za potrebe ispunjavanja tih obrazaca oni čuli i ona bi mu ih izdiktirala, na drugi način do tih podataka nije mogao doći. EB nikada nije prijetio niti uputio ikakvu ružnu riječ u što se može zakunuti. U njeno ime, u smislu da bi nju potpisao, to nikada nije učinio.

25.1. Prilikom prvog ispitivanja pred ODO u Rijeci okrivljenik je također bio porekao učin oba optužena kaznena djela u bitnom navodeći da je FB potpuno dobrovoljno pristala pomoći mu da podigne oba kredita, a njegova jedina greška je da je u njeno ime potpisao zamolbu za ovjeru obrazaca za HPB banku.

26. Analizirajući rezultate provedenog dokaznog postupka po stavu ovoga suda dokazano je da je okrivljenik počinio kaznena djela koja mu se toč. 1. i toč. 2. optužnice stavljaju na teret.

27. Naime, nije bilo sporno da su u inkriminirano vrijeme okrivljenik i oštećenica žrtva bili kolege na poslu i imali dobre kolegijalne, štoviše prijateljske odnose. Nesporno je bilo i da su njih dvoje komunicirali i privatno odnosno izvan radnog mjesta. Nesporno je bilo i to da je oštećenica žrtva u kolovozu 2015. pristala biti jamac okrivljeniku na njegovu zamolbu u Hrvatskoj poštanskoj banci kao i da je krajem rujna ili početkom listopada pristala biti jamac okrivljeniku za kredit u Karlovačkoj banci, a koji pristanak je naknadno povukla. Nadalje, nesporno je bilo i da je zamolbu-ovjeru potvrde (list 45 spisa) potpisao okrivljenik te da je vlastoručno ispunio obrazac (list 46-47 spisa) upisujući osobne podatke oštećenice žrtve. Nije sporno ni da je oštećenica zbog slabovidnosti 100%-tni invalid. Navedene nesporne činjenice proizlaze iz iskaza oštećenice žrtve te materijalne dokumentacije koja prileži spisu, a ne spori ih ni okrivljenik u svojoj obrani.

28. Sporno je bilo je li okrivljenik oštećenicu žrtvu prisilio da mu bude jamac odnosno sudužnik u kreditima prijeteći joj na način kako se to u toč. 1. optužnice navodi, a na što je ona pristala zbog straha za materijalnu egzistenciju kao i je li u tu svrhu ispunio potrebne obrasce banke sa osobnim podacima oštećenice žrtve koje obrasce je predao na ovjeru poslodavcu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje te u njeno ime sačinio i osobno potpisao dopise koje je također sa obrascima banke u privitku predao računovodstvu poslodavca Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u svrhu ovjere.

29. Oštećenica EB (ranije FB) je u tijeku cijelog postupka, dakle i u prethodnom postupku i na raspravi pred sudom, ustrajala kod svog iskaza u kojem je teretila okrivljenika. Iskazivala je detaljno o njihovom odnosu od samog upoznavanja na radnom mjestu u travnju 2015. pa sve do vremena inkriminacije, kao i o tome na koji način se odvijala situacija sa ishođenjem kredita u bankama pa je tako iskazala da ju je okrivljenik prvo zamolio za pomoć jer su bili prijatelji, a kada je to odbila da joj je zaprijetio otkazom jer poznaje šefove i župana te da se više neće moći zaposliti. Dakle oštećenica žrtva konkretno je iskazivala o riječima prijetnje koje joj je okrivljenik uputio u cilju da je prisili da mu bude jamac nakon što ga je u tome odbila te je iznijela životne i uvjerljive razloge zašto je pristala biti mu jamcem s obzirom da se bojala da on prijetnje ne obistini jer se takve stvari događaju. Također životno je i uvjerljivo iskazala zašto se detalja oko Messenger komunikacije sa okrivljenikom nakon inkriminiranog razdoblja ne sjeća (vlastite zdravstvene tegobe, suprugov karcinom u to vrijeme) ne poričući pritom da su njih dvoje doista privatno komunicirali u to vrijeme pa da je tako moguće i putem Messengera. Također, decidirano je prilikom ispitivanja na raspravi navela da ne bi okrivljeniku potpisala zahtjev za kredit samo na temelju molbe odnosno bez prijetnji te iskazala kako je na koncu pristajanjem na to da bude jamac izabrala manje zlo jer je mislila da će HB možda ipak plaćati kredit. Također je iskazala da nije sačinjavala, potpisivala, ispunjavala ni podnosila nikakve dopise ni obrasce za potrebe ovjeravanja istih od strane poslodavca Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

30. Da oštećenica žrtva nije bila sigurna u to želi li biti jamac okrivljeniku potkrijepljeno je i iskazom svjedoka ZB, kolegice sa posla koja je, iako nema saznanja o prijetnjama oštećenici žrtvi od strane okrivljenika, iskazala kako ju je oštećenica žrtva nasamo pitala za mišljenje o tome da bude jamac HB, da se dvoumila, da je bila više za ne nego za da, da je htjela je pomoći, ali se bojala kredita što sve ukazuje na to da se oštećenica žrtva doista nećkala oko toga, a što također dodatno potkrjepljuje njezin iskaz da u konačnici nije htjela biti jamac okrivljeniku.

31. Nadalje, iskaz oštećenice žrtve potkrijepljen je i iskazom svjedoka NB koja je iskazivala o tome da joj je kao šefici računovodstva u računovodstvo stigao dopis s obrascem u svrhu ovjere od strane poslodavca za potrebe kreditiranja u čijem potpisu je bilo naznačeno ime oštećenice žrtve međutim da je prepoznala da nije riječ o njenom rukopisu, što je već i ranije bio slučaj, pa je obratila veću pozornost, te da je utvrdila da je oštećenica žrtva tog dana bila na bolovanju, a u ranijem slučaju da je bila na godišnjem odmoru. Također, iskazala je da joj je oštećenica žrtva ukazala na HB kao mogućeg podnositelja i skriptora tih dopisa i obrazaca. Također, jednom da joj je oštećenica žrtva rekla da se boji okrivljenika, da ju isti čudno gleda i prijeti joj se te da je rekla nešto u smislu da se boji da ju ne gurne niz škale. Također je iskazala da joj je, kako je radila sa DB, poznato da ona nije željela podizati kredite iz nekih svojih razloga pa je u tom smislu nelogično da bi onda pristala biti jamac nekom drugom za kredit.

32. U prilog vjerodostojnosti iskaza oštećenice žrtve govori i iskaz svjedoka HBH koja je iskazala o svojim saznanjima o navodima inkriminacije koja saznanja ima od NB i oštećenice žrtve EB kao i da joj je DB rekla sva prestrašena i uznemirena da ju je okrivljenik zvao i prijetio, da se tresla kao šiba i da je bila u stanju kao da se nečeg boji.

33. Nadalje, u prilog vjerodostojnosti iskaza oštećenice žrtve govori i materijalna dokumentacija odnosno nesporna činjenica da je okrivljenik podnio poslodavcu Hrvatskom zavodu za socijalni rad zamolbu-ovjera potvrde sa lista 45 spisa kojeg je vlastoručno potpisao iznad otisnutog imena oštećenice žrtve i obrazac zahtjeva za kredit sa lista 46-47 spisa na način da je vlastoručno ispunio obrazac Hrvatske poštanske banke sa osobnim podacima oštećenice žrtve i predao tu dokumentaciju poslodavcu upravo na dan kad oštećenica žrtva nije bila na poslu jer je koristila godišnji odmor.

34. S obzirom da je okrivljenik naveo da su on i oštećenica žrtva bili jako dobri prijatelji u to vrijeme, nije mu mogla ostati nepoznata činjenica da je oštećenica žrtva tog dana koristila godišnji odmor, tim više što je naveo i da je za potrebe ispunjavanja obrasca njenim osobnim podacima istu morao kontaktirati kako bi mu ih izdiktirala jer ih sam nije znao. Uzimajući u obzir da nije bila riječ o hitnoj i neodgodivoj radnji koja nije mogla pričekati okončanje godišnjeg odmora oštećenice žrtve kako bi ona sama potpisala potrebnu dokumentaciju, navedeno obeskrjepljuje obranu okrivljenika da mu je oštećenica žrtva svojom voljom pristala biti jamcem jer u tom slučaju ne bi imao razloga sam ispunjavati navedenu dokumentaciju u ime oštećenice žrtve osobito ne dok ista zbog korištenja godišnjeg odmora nije fizički prisutna na poslu.

35. Navod obrane da okrivljenik nije mogao ispuniti osobne podatke oštećenice žrtve na zahtjevu za kredit jer ih nije znao odnosno da je podatke koje je ispunjavao u obrascu činio po njenom diktatu sud ne prihvaća s obzirom da je riječ o podacima koje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje obrađuje i isti su okrivljeniku kao djelatniku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje svakako bili dostupni u okviru obavljanja službe.

36. Što se tiče sadržaja navedene komunikacije putem Messengera valja reći da je riječ o djelomičnoj komunikaciji okrivljenika i oštećenice žrtve nastaloj nakon perioda inkriminacije. Uzimajući u obzir navod obrane okrivljenika da su on i oštećenica žrtva komunicirali i prije i nakon perioda inkriminacije, a u spis predmeta je dostavljena samo djelomična komunikacija okrivljenika i oštećenice žrtve te imajući u vidu detaljan i ustrajan iskaz oštećenice žrtve kojim tereti okrivljenika za inkriminirano postupanje, koji iskaz je potkrijepljen izvedenim personalnim dokazima te materijalnom dokumentacijom pročitanom u dokaznom postupku, isključivo ovakvom djelomičnom komunikacijom ne može se dovesti u pitanje vjerodostojnost iskaza oštećenice žrtve. Nadalje sama činjenica da iz navedene komunikacije putem Messengera ne proizlazi da bi između okrivljenika i oštećenice žrtve, a uslijed počinjenog kaznenog djela odnosi bili narušeni ili da bi oštećenica žrtva uslijed prijetnji i prisile bila ustrašena, sama po sebi ne znači da kaznena djela nisu počinjena, osobito imajući u vidu ostale izvedene dokaze koji ukazuju upravo na suprotno potkrjepljujući tako iskaz oštećenice žrtve. Pored navedenog na listu 163 spisa navedene Messenger komunikacije oštećenica žrtva piše „Dobro znaš da nusam potpisala u firmi za keedit I tu je nasto problem Jer nije moj potpis Potez nisam ja povukla Niti bi ikad Kod helene“ iz čega se dade iščitati da oštećenica evidentno nije imala namjeru potpisati za kredit jer u protivnom nešto takvo ne bi niti napisala.

37. Međutim, sud je na prijedlog obrane, a upravo imajući u vidu da je i nakon učina kaznenih djela oštećenica žrtva komunicirala prijateljski sa okrivljenikom, proveo kombinirano psihijatrijsko psihologijsko vještačenje na okolnost je li imenovana bolovala i boluje li od kakve duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka ili neke druge teže duševne smetnje, narav, vrstu, stupanj i trajnost duševne smetnje te da li je i kakav utjecaj takvo duševno stanje imalo na shvaćanje značenja vlastitog postupanja ili vladanja svojom voljom kao i na okolnost strukture njezine ličnosti, postojanja manipulativnih sklonosti te motivacijskih elemenata teretiti okrivljenika, sklonosti konfabuliranju i sugestibilnosti te sposobnosti davanja vjerodostojnog iskaza temeljem kojeg vještačenja je utvrđeno da u vrijeme inkriminiranog događaja oštećenica žrtva nije bolovala od duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti ili nedovoljnog duševnog razvitka, a od 2019. liječi se zbog psihičkih smetnji, najprije smetnji iz okvira anksioznog poremećaja (2019.-2021.), a od 2021. započinje liječenje u KBC Rijeka pod dijagnozom ostale reakcije na stres F43.8 (3/2021), a krajem 2021. postavlja se dijagnoza depresije i psihotičnog poremećaja, kada je i prvi put hospitalno liječena. Psihičke smetnje traju do danas, redovito uzima psihofarmake i kontrolira se od strane psihijatra. smetnje su kroničnog tijeka. Osim navedenih dijagnoza psihodijagnostičkom obradom u 7/2025 i obradom od strane vještaka psihologa u ovom predmetu utvrđeni su i znakovi organske cerebralne disfunkcije (smetnje učenja). Temeljem dostupne dokumentacije ne nalaze dokaze da je organsko oštećenje bilo prisutno u vrijeme inkriminiranog događaja ili u vrijeme davanja iskaza u kolovozu 2016. psihodijagnostička obrada govori za osobu prosječnih intelektualnih kapaciteta. Tijekom obrade kod ispitanice se nije uočilo sklonosti konfabuliranju, krivog povezivanja činjenica ili iskrivljavanja sadržaja te temeljem dostupnih podataka zaključuju da je u stanju dati vjerodostojan iskaz. Nema podataka da je u vrijeme prijave i davanja iskaza bila psihotična, drugim riječima bila je u stanju testirati realitet, realno percipirati i interpretirati događaje tj. duševno stanje tijekom predmetnog događaja nije imalo utjecaja na shvaćanje značenja vlastitog postupanja ili vladanja svojom voljom. Psihodijagnostička obrada kod ispitanice nije našla sklonosti iskrivljavanja rezultata bilo u pozitivnom, bilo u negativnom smjeru niti profili ličnosti bilježe odgovore karakteristične za osobe s poremećajem osobnosti. Temeljem provedene obrade ne mogu se potvrditi manipulativne tendencije niti motivacijski elementi da bi teretila okrivljenika. Obilježja strukture ličnosti u vrijeme predmetnog događaja govore u prilog više ambivalentnom ponašanju i manifestacijama straha po potpisivanju jamstva. Osobe ovakvih struktura ličnosti mogu pokazivati sugestibilnost pod stresom.

38. Slijedom svega utvrđenog pročitanom materijalnom dokumentacijom, iskazima svjedoka te provedenim psihologijsko-psihijatrijskim vještačenjem koje vještačenje ne ukazuje na konfabulaciju oštećenice žrtve, njene manipulativne tendencije niti motivacijski element da neosnovano tereti okrivljenika, sud je našao nesporno dokazanim da je okrivljenik u inkriminiranom razdoblju, počev od srpnja do listopada 2015., koristeći se okolnošću da je oštećenica žrtva slabovidna osoba, a nakon što ju je prethodno zamolio da mu bude jamac za kredit i što ona je ona odbila, istoj prijetio da joj svojim poznanstvima sa šefovima i županom može smjesti otkaz te da se više neće moći zaposliti ako na to ne pristane, zbog čega je oštećenica žrtva pristala na to u strahu za svoju materijalnu egzistenciju i potpisala bankovnu dokumentaciju u Hrvatskoj poštanskoj banci da bi, nakon što je krajem rujna i početkom kolovoza 2015. ponovno zahtijevao od nje da mu bude sudužnik u kreditu u Karlovačkoj banci, a što je ona odbila. Ovakvo postupanje okrivljenika u kojem prijeti oštećenici žrtvi koja je slabovidna osob, i koja činjenica je okrivljeniku poznata, da će joj smjestiti otkaz svojim poznanstvima s utjecajnim ljudima, da se više neće moći zaposliti, zbog kojih prijetnji ona isključivo, a u strahu za svoju materijalnu egzistenciju, daje pristanak na to predstavlja, po mišljenju suda, ozbiljnu prijetnju, čime je okrivljenik svojim postupanjem ostvario sva bitna obilježja kaznenog djela prisile i to njenog kvalificiranog oblika iz čl. 138. st. 2. KZ/11. Naime, nema dvojbe da je okrivljenik postupao s izravnom namjerom da upućivanjem prijetnji smještanjem otkaza posredstvom svog poznanstva sa utjecajnim ljudima oštećenicu žrtvu prisili da mu bude jamac, svjestan pritom da prijetnje koje joj upućuje, njoj kao slabovidnoj osobi, predstavljaju izravnu ugrozu za materijalnu egzistenciju, a kako u tijeku postupka nije dovedena u pitanje njegova ubrojivost to je okrivljenik svojim postupanjem ostvario sva bitna obilježja kaznenog djela prisile i to njenog kvalificiranog oblika iz čl. 138. st. 2. KZ/11.

39. Kazneno djelo krivotvorenja isprave iz čl. 278. st.1. KZ/11 pretpostavlja izradu lažne isprave ili preinačenje prave s ciljem da se takva isprava uporabi kao prava ili nabavu takve isprave radi uporabe ili uporabu iste kao prave.

40. U smislu odredbe čl. 87. st. 15. KZ/11 isprava je svaki predmet koji sadrži zapis, znak ili sliku, koji je podoban ili određen da služi kao dokaz neke činjenice koja ima vrijednost za pravne odnose. Lažna isprava je ona isprava koju nije izdao onaj tko je u njoj označen kao izdavatelj, odnosno, kod lažne isprave nije bitno da li je sadržaj isprave lažan ili istinit, a djelo je dovršeno samim prijavljivanjem lažne isprave i postojanjem namjere da se lažna isprava uporabi kao prava.

41. Okrivljenik je priznao potpisivanje dopisa-zamolbe za ovjeru potvrde i ispunjavanje obrasca koji se odnosi na obrazac Hrvatske poštanske banke-zahtjev za kredit (list 45-47 spisa) iz čega proizlazi da te isprave nesporno nije sačinila oštećenica žrtva koja je na istima navedena kao skriptor. Iako okrivljenik nije priznao potpisivanje dopisa-zamolbe za ovjeru potvrde (list 48 spisa) i ispunjavanje izjave o zaposlenju sudužnika jamca (list 49 spisa) da ih je sačinio upravo okrivljenik potvrđuju iskazi oštećenice žrtve te svjedoka NB kojoj je kao šefici računovodstva poslodavca oštećenice žrtve i okrivljenika predmetna dokumantacija stigla u računovodstvo i koja je primijetila da nije riječ o potpisu oštećenice žrtve za koju je potom utvrdila i da se tog dana nalazila na bolovanju, a kojoj je oštećenica žrtva nakon toga ukazala upravo na okrivljenika kao mogućeg skriptora jer ju je već i ranije pitao za tako nešto. Stoga, nedvojbeno proizlazi da je i navedeni dopis i obrazac sačinio, potpisao te ispunio upravo okrivljenik jer nitko drugi nije imao razloga učiniti takvo nešto s obzirom da je samo on imao interes za ovjeravanjem navedene dokumentacije u svrhu ishodovanja kredita.

42. Slijedom utvrđenog sud je našao nesporno dokazanim i da je okrivljenik u kolovozu i listopadu 2015., u svrhu ovjere sačinio i potpisao u ime oštećenice žrtve te ispunio njenim osobnim podacima dopise i obrasce citirane u toč. 2. izreke presude, nakon čega ih je, u svrhu njihove ovjere od strane poslodavca Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje predao računovodstvu istog, čime je okrivljenik svojim postupanjem ostvario i sva bitna obilježja kaznenog djela krivotvorenja isprave iz čl. 278. st. 1. KZ/11. Stoga nema dvojbe da je okrivljenik postupao s izravnom namjerom da takve lažne isprave uporabi kao prave, te da ih je predajući u računovodstvo poslodavca i uporabio kao prave pa kako u tijeku postupka nije dovedena u pitanje njegova ubrojivost to je okrivljenik svojim postupanjem ostvario i sva bitna obilježja kaznenog djela krivotvorenja isprave iz čl. 278. st. 1. KZ/11.

43. Prilikom odmjeravanja kaznenopravne sankcije u pogledu oba kaznena djela sud je olakotnim cijenio neosuđivanost okrivljenika dok mu je otegotnim cijenio svijest o ranjivosti oštećenice žrtve kao osobe sa invaliditetom, zloporabu njenog povjerenja zbog prijateljskog odnosa sa njom te upornost u ostvarenju nakane da ju prisili da mu bude jamac za krediti.

44. Sud je okrivljeniku sukladno čl. 51. st. 1. KZ/11 prvo utvrdio pojedinačne kazne i to za kazneno djelo prisile iz čl. 138. st. 1. i 2. KZ/11 kaznu zatvora od 4 (četiri) mjeseca, a za kazneno djelo krivotvorenja isprave iz čl. 278. st. 1. KZ/11 kaznu zatvora od 3 (tri) mjeseca, a potom ga osudio na jedinstvenu kaznu od 6 (šest) mjeseci. Na izrečenu sankciju i to kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci sud je primijenio institut uvjetne osude sa rokom kušnje od 2 (dvije) godine sukladno odredbi čl. 56. KZ/11. Izrečenu sankciju uz primjenu instituta uvjetne osude sud smatra primjerenom pobudama iz kojih je djelo počinjeno, stupnju krivnje, povredi zaštićenog dobra i društvenoj opasnosti djela kao i da će se istom ostvariti sve svrhe kazneno pravnih sankcija propisane zakonom. Naime, uzimajući u obzir raniju neosuđivanost okrivljenika, kao i naknadnu neosuđivanost uvažavajući pritom i protek vremena od učina kaznenih djela, sud smatra da se i izricanjem uvjetne osude može postići svrha kažnjavanja u konkretnom slučaju.

45. Odluka o troškovima postupka temelji se na čl. 148. st. 1. ZKP/08 u vezi s odredbom čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 pa je odlučeno da je okrivljenik dužan podmiriti troškove kaznenog postupka s osnova paušalne svote primjerene njegovim imovinskim prilikama, složenosti i trajanju izvida i kaznenog postupka, troškove pribave zdravstvenog kartona oštećenice žrtve za potrebe po njegovu prijedlogu provedenog psihologijsko-psihijatrijskog vještačenja oštećenice žrtve kao i troškove provedenog psihologijsko-psihijatrijskog vještačenja oštećenice žrtve, a koje troškove, po mišljenju suda, prema utvrđenenim imovinskim prilikama može pomiriti bez ugrožavanja vlastitog uzdržavanja.

46. Na temelju čl. 544 st. 1. ZKP/08 stavljen je izvan snage kazneni nalog Općinskog suda u Rijeci posl. br. K-699/16-2 od 25. listopada 2016.

47. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Rijeka, 28. svibnja 2026.

Sudac:

Božica Čubranić Petričec

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude žalba se može podnijeti u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje drugostupanjski sud.

DNA:

-ODO u Rijeci

-okr. K

-braniteljica M. Lakić, odvj. iz Rijeke

-ošteć. Lpo pravom.