Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Trogiru

Trogir, Put Muline 1

Poslovni broj: Pp-16333/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grga i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ZE, zbog prekršaja iz članka 14. stavka 5. i dr. Zakona o radu (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23, dalje u tekstu: Zakon o radu), kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 4. i stavku 2. i dr. istog Zakona, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor radnih odnosa, Klasa: UP/-116-02/24-01/296, Urbroj: 443-02-03-08-25-12 od 7. studenog 2025., nakon glavne i javne rasprave zaključene 26. svibnja 2026. u nazočnosti okrivljenika, a u izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja te objavljene u izočnosti stranaka 28. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik:

ZE, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Z i pok. S, rođen **.**.1968. u [adresa] ([adresa]), s prebivalištem u [adresa], završena SSS, vlasnik obrta, mjesečnih  prihoda  cca  1.500,00  eura, oženjen, otac dvoje djece, srednjeg imovnog stanja,  državljanin  Republike  Hrvatske, prekršajno  nekažnjavan,  kazneno neosuđivan

k r i v  j e

1.) što kao poslodavac, vlasnik obrta za građevinarstvo [obrt], u [adresa], dana 29. svibnja 2023., u odnosu na prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje, i dana 5. lipnja 2023. godine, u odnosu na prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, radnicima SE i BE, koji su kod poslodavca radili na poslovima pomoćnog zidara u razdoblju od 18.05.2023. do 31.12.2023., nije prije početka rada dostavio primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje,

čime je počinio prekršaj iz članka 14. stavka 5. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavku 2., a u svezi s stavkom 1. točkom 4. istog Zakona,

2.) što kao poslodavac, vlasnik obrta za građevinarstvo [obrt], u [adresa], radnicima SE i BE, koji su kod poslodavca radili na poslovima pomoćnog zidara u razdoblju od 18.05.2023. do 31.12.2023., nije na dan dospjelosti plaće za mjesece svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni i prosinac 2023. godine isplatio plaću u cijelosti, jer je dio isplaćen dana 26.06.2023. godine za mjesec svibanj, dana 21.07.2023. godine za mjesec lipanj, dana 18.08.2023. godine za mjesec srpanj, dana 29.09.2023. godine za mjesec kolovoz, dana 25.10.2023. godine za mjesec rujan, dana 21.11.2023. godine za mjesec listopad, dana 20.12.2023. godine za mjesec studeni i dana 30.01.2024. godine za mjesec prosinac 2024. godine, u navedenim zakonskim rokovima, a također nije imenovanim radnicima do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata, i to za mjesec svibanj do dana 30.06.2023. godine, za mjesec lipanj do dana 31.07.2023. godine za mjesec srpanj do dana 31.08.2023. godine, za mjesec kolovoz do dana 30.09.2023. godine za mjesec rujan do 31.10.2023. godine, za mjesec listopad do 30.11.2023. godine, za mjesec studeni do dana 31.12.2023. godine i za mjesec prosinac do 31.01.2024. godine, dostavio dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće i drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos dijela plaće, koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s člankom 8. Pravilnika o sadržaju plaće, naknade plaće ili otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor, već je tek dana 10.06.2024. godine u cijelosti izvršio isplatu navedenih plaća i dostavio putem pošte predmetne obračune plaća; također, nije imenovanim radnicima kojima je radni odnos kod poslodavca prestao dana 31.12.2023. godine, na dan dospjelosti naknade za neiskorišteni godišnji odmor, dana 02.01.2024. godine, isplatio navedenu naknadu, a nije ni imenovanim radnicima do kraja mjeseca u kojem je dospjela obveza isplate, dakle do 31.01.2024. godine, dostavio dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor i drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos dijela naknade za neiskorišteni godišnji odmor, koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s člankom 8. Pravilnika o sadržaju plaće naknade plaće ili otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor, već je tek dana 10.06.2024. godine u cijelosti izvršio isplatu naknade za neiskorišteni godišnji odmor i naknadno radnicima dostavio naprijed navedene obračune,

čime je počinio prekršaj iz članka 93. stavka 2. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavku 2., a u svezi s stavkom 1. točkom 46. istog Zakona.

I. Na temelju citiranih zakonskih odredbi, a uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon) okrivljeniku ZE se

u t v r đ u j e

za djelo pod 1.) novčana kazna u iznosu od 400,00 (četiristo) eura, za djelo pod 2.) novčana kazna u iznosu od 400,00 (četiristo) eura,

a potom se primjenom odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 800,00 (osamsto) eura.

Na temelju odredbe članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude.

Ukoliko okrivljenik u roku od 30 (devedeset) dana po pravomoćnosti presude uplati 2/3 (dvije trećine) novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena (članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona).

II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti novčani iznos od 25,00 (dvadesetpet) eura, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se isti u protivnom naplatiti prisilnim putem.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Split, Služba za nadzor radnih odnosa pod gore navedenim brojem podnijela je protiv okrivljenika optužni prijedlog pod brojem navedenim u uvodu presude, zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude.

2. Na glavnoj raspravi održanoj 26. svibnja 2026. godine okrivljenik ZE iznio je obranu u kojoj je naveo da se smatra krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na teret. U odnosu na prekršaje navedene u predmetnom optužnom aktu ističe kako iste ne spori, ali može kazati da mu je žao zbog počinjenih propusta te da će u budućnosti zasigurno voditi računa da se takvo nešto ne ponovi. Do nekakve sitne razlike u plaći i propusta vezanih uz dostavu primjeraka prijava došlo je isključivo iz nehaja, a ne iz namjere te može kazati da su to ubiti propusti njegovog knjigovođe. Međutim, svjestan je da odgovornost snosi on i ne bježi od toga. Moli Sud da prilikom odlučivanja o sankciji uzme u obzir da nikada do sada nije prekršajno kažnjavan te da mu maksimalno ublaži novčane kazne, kao i da uzme u obzir da je ispunio sve obveze zbog kojih je pokrenut prekršajni postupak, odnosno da je primjerke obrazaca radnicima poslao na kućnu adresu, o čemu u spisu postoji potvrda o slanju, kao i da je uplatio razlike koje su nastale u plaći i ostalim davanjima, a o čemu također postoje potvrde u spisu.

3. U dokaznom postupku Sud je izvršio uvid i pročitao Optužni prijedlog Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor radnih odnosa, Klasa: 116-02/24-01/296, Urbroj: 443-02-03-08-25-12 od 7. studenog 2025., Obavijest o počinitelju prekršaja od 20. svibnja 2024., Zapisnike o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 17. svibnja i 20. svibnja 2024., Ugovor o radu na određeno vrijeme od 18. svibnja 2023., Obrasce eM-1P od 18. svibnja 2023., Obračunske liste od 31. srpnja 2023., kao i potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije iz koje proizlazi da okrivljenik nije prekršajno kažnjavan, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis.

4. Nakon završenog dokaznog postupka Sud je dao završnu riječ strankama te je okrivljenik u završnom govoru naveo: "Žalim zbog događaja i molim Sud da bude blagonaklon pri odlučivanju o sankciji.“

5. Na temelju provedenog postupka, ocjenom obrana okrivljenika koji priznaje prekršajne učine, te sadržaja materijalnih dokaza koji prileže spisu, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršaje činjenično opisane i pravno označene kao u izreci presude.

6. Odredbom članka 14. stavka 5. Zakona o radu propisano je da je poslodavac dužan radniku prije početka rada dostaviti primjerak ugovora o radu kada je sklopljen u pisanom obliku te dostaviti primjerak prijave na obavezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obavezna osiguranja prema posebnom propisu.

6.1. Kažnjiva odredba članka 229. stavka 1. točke 4. Zakona o radu propisuje da će se novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako radniku u propisanim rokovima ne dostavi primjerak ugovora o radu i primjerak prijave na obavezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje (članak 14. stavak 5.). Stavak 2. propisuje da će se novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

7. Odredbom članka 93. stavka 2. Zakona o radu propisano je da poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplati u cijelosti dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata radniku dostaviti obračun iznosa u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju i obračun iznosa plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju.

7.1. Kažnjiva odredba članka 229. stavka 1. točke 46. Zakona o radu propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 8.090,00 do 13.270,00 eura kaznit za prekršaj poslodavac pravna osoba ako radniku kojem na dan dospjelosti nije isplatio plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, ili ih nije isplatio u cijelosti, ne dostavi dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće ili dijela plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s pravilnikom iz članka 93. stavka 6. ovoga Zakona (članak 93. stavci 2. i 6.); dok stavak 2. istog članka istog Zakona propisuje da će se novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

8. Dakle, okrivljenik ZE priznao je počinjenje prekršaja koji mu se predmetnim optužnim aktom stavljaju na teret. Njegovo očitovanje o krivnji potkrijepljeno je prikupljenim materijalnim dokazima, prije svega pripadajućom radno pravnom dokumentacijom, koja se u smislu odredbe članka 158. Prekršajnog zakona smatra dokazom u prekršajnom postupku. Navodi koje okrivljenik iznosi u svojoj obrani, a kojima pokušava obrazložiti odnosno opravdati uočene propuste i svoje postupanje, nisu od značaja za postojanje obilježja prekršaja, ali se mogu uzeti u obzir pri ocjenjivanju okolnosti koje utječu na odmjeravanje sankcije.

9. Slijedom navedenog, Sud je utvrdio da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršajima, te je cijeneći provedene dokaze po slobodnom sudačkom uvjerenju, imao dovoljno osnova za zaključak da su u postupanju okrivljenika sadržana obilježja prekršaja stavljenih mu na teret, odnosno da je okrivljenik utužene prigode opisanim i utvrđenim radnjama počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret.

10. Prilikom odmjeravanja novčane kazne okrivljeniku vođeno je računa o svim okolnostima iz članka 36. stavka 2. Prekršajnog zakona te je kao olakotnim okolnostima na strani okrivljenika Sud cijenio priznanje počinjenja djela prekršaja kojim je doprinio bržem okončanju postupka, iskazano kajanje, spremnost da ubuduće ne čini predmetne prekršaje kao i činjenicu dosadašnje prekršajne nekažnjavanosti, dok posebnih otegotnih okolnosti na strani okrivljenika Sud nije našao za cijeniti. Stoga je Sud za počinjena djela prekršaja, a u svezi odredbe članka 39. Prekršajnog zakona najprije utvrdio pojedinačne novčane kazne primjenom članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, a potom izrekao ukupnu novčanu kaznu koja je jednaka zbroju pojedinačno utvrđenih kazni, cijeneći naprijed navedene olakotne okolnosti na strani okrivljenika, držeći da će se izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja u cilju izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenih djela prekršaja kako u smislu specijalne tako i u smislu generalne prevencije.

10.1. Temeljem članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

11. Na temelju odredbe članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka koji su određeni paušalno, s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.

12. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Trogir, 28. svibnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Milenka Vičić, v.r.

Željka Matkov, v.r.

Sudska savjetnica

Josipa Grga, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog Suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

- okrivljeniku ZE,

- ovlaštenom tužitelju,

- za spis.