Poslovni broj: O 602/2026
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Dubrovniku
Dubrovnik, Dr. Ante Starčevića 23
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji tog suda Kati Ogresta Jović, kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pok. JFN dana 28 svibnja 2026.
R i j e š i o j e
Odbija se prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine iza ostavitelja
Obrazloženje
1 U spisu je putem e – maila /dakle ne putem pošte preporučeno, ne putem e komunikacije, ne neposredno/ zaprimljen prijedlog za provođenje naknadno pronađene imovine iza ostavitelja
2Upravo u samom prijedlogu je navedeno da predlagatelju nije poznato je li provedena ostavina iza ostavitelja
3Da bi se uopće znalo je li se radi o naknadno pronađenoj imovini neophodno je znati je li provedena ostavina.
4Sud ne može po službenoj dužnosti znati je li provedena ostavina, ako je iz prijedloga razvidno samo da je ostavitelj ostavio oporuku
5U prijedlogu se navodi da je oporuka iz 1800.
6U prijedlogu nije jasno niti rodoslovlje, niti podaci o nasljednicima koje podatke sud ne može znati po službenoj dužnosti. Nije vidljivo niti je li oporuka proglašena.
Nije razvidan niti sadržaj oporuke .
7U prijedlogu uopće nije jasno o kojim nekretninama se radi,
Predlagatelj navodi kako je on potomak obitelji ostavitelja. Međutim ne navodi ni koji nasljedni red, ni koji stupanj srodstva , niti navodi ostale nasljednike niti njihove adrese koje bi sud mogao pozvati na ročište.
8 Bitno je utvrditi gdje su nekretnine radi nadležnosti suda isto tako je bitno utvrditi posljednje prebivalište ostavitelja.
9 Naravno bitno je i utvrditi o kojim se eventualno nekretninama radi.
10 Podnositelj u zahtjevu spominje samo oporuku, ne dostavlja preslik iste u spis, podnositelj spominje ranije eventualno rješenje o nasljeđivanju, međutim ne dostavlja broj u spis.
11 Odredbom članka 179. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 dalje: ZN-a) propisano je da se strankom u smislu tog Zakona smatraju nasljednici i zapisovnici kao i druge osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine, dok je odredbom članka 175. st. 2 ZN-a propisano da se u ostavinskom postupku na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku. Odredbom članka 82. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP-a) propisano je, između ostaloga, da će sud tijekom cijelog postupka, po službenoj dužnosti, paziti može li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku. Nadalje, odredbom članka 83. stavka 1. ZPP-a, koji zakon se supsidijarno primjenjuje u ostavinskom postupku, u smislu odredbe članka 175. st. 2. ZN -a, propisano je da kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne može biti stranka u postupku, a taj se nedostatak može otkloniti, pozvat će se tužitelja da izvrši potrebne ispravke u tužbi će poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja može biti stranka u postupku, dok je odredbom stavka 5. istog članka propisano da ako se navedeni nedostaci ne mogu otkloniti ili ako određeni rok bezuspješno protekne, sud će rješenjem ukinuti radnje provedene u postupku ako su zahvaćene tim nedostatcima i odbaciti tužbu ako su nedostaci takve prirode da sprječavaju daljnje vođenje parnice. Stoga, u redovnom ostavinskom postupku, u smislu netom citiranih zakonski odredbi ZN-a, stranka u postupku, pa tako i ovlaštenik koji može predlagati provođenje ostavinske rasprave mora biti nasljednik, zapisovnik, ili druga osoba koja ostvaruje kakvo pravo iz ostavine
12. Predlagatelj u svom prijedlogu niti ne navodi stupanj srodstva, rodoslovlje, niti dostavlja ikakav dokaz iz kojeg bi se vidjelo da je isti aktivno legitimiran. Naime predlagatelj samo navodi Kao potomak obitelji koji je emigrirao u Čile početkom 20 st. Dakle na temelju ovih podataka sudu nije jasno u kojem srodstvu je predlagatelj i ostavitelj
13 Prema tome, predlagatelj nije dokazao stvarnu legitimaciju za podnošenje prijedloga već bi to imali isključivo nasljednici, zapisovnici ili druge osobe koje ostvaruju kakvo pravo iz ostavine. Dakle, radi se o nedostatku koji se odnosi na stvarnu legitimaciju, a ne o nedostatku koji se tiče stranačke i parnične sposobnosti, pa sud nije dužan pozivati predlagatelja da podnijeti prijedlog ispravi ili dopuni, u smislu odredbe članka 83 stavak 5. ZPP-a. . Na rečeni nedostatak koji se tiče stvarne legitimacije predlagatelja, sud je dužan paziti po službenoj dužnosti, u smislu citirane odredbe članka 82. ZPP-a. Obzirom na iznijeto i na naprijed citirane zakonske odredbe, uzimajući u obzir da predlagatelj nije dokazao stvarnu legitimaciju za podnošenje prijedloga a na koji nedostatak sud pazi po službenoj dužnosti, te okolnost da sud nije dužan pozivati predlagatelja na ispravak ili dopunu podnijetog prijedloga radi rečenog nedostatka, to je valjalo riješiti kao u izreci. (tako i Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici u rješenju pod posl. br. Gž - 2808/16 od 11. srpnja 2017.)
14 Glede navedenog a temeljem čl , 234. Zakona o nasljeđivanju trebalo je odbiti navedeno prijedlog
15 U slučaju dostave prevedene smrtovnice, podataka o nasljednicima i njihovima adresama, podataka o imovini, podataka o tome je li i kad oporuka proglašena, podataka o tome je li i kad doneseno rješenje o nasljeđivanju, moći će se ovisno o nadležnosti raspravljati ostavina.
Dubrovnik 28 svibnja 2026
Sutkinja
Kate Ogresta Jović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.
RJEŠENJE SE DOSTAVLJA
Predlagatelj JF