Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj: Pp-1781/2022-4

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Općinski sud u Gospiću, OIB:29608777564, po sucu tog suda Žani Vlainić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marie Šaban, kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene TD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]., zbog prekršajnih djela iz članka 229. stavak 1. točka 3. u svezi članka 229. stavak 2. te članka 231. stavak 1. točka 2. u vezi članka 231. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/2013, 15/2018, 14/2019, 127/2019),,odlučujući povodom optužnog prijedloga RH DRŽAVNOG INSPEKTORATA, Središnji ured, Sektor za nadzor za zaštitu okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Službe nadzora morskih ekosustava, Klasa: 352-01/22-02/966 Ur.broj: 443-01-16-22-5 od 29. studenog 2022. (dalje: ovlašteni tužitelj), na temelju odredbe članka 161. stavak 6. i članka 239. stavak 7. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07, 39/13, 157/14, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, dalje:

PZ-a),izvanraspravno, dana 28. svibnja 2026.

p r e s u d i o j e:

I. OKRIVLJENA: TD, dj. T, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]., kćer M, rođena **.**.1977., državljanka RH,

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da bi dana 14. studenog 2022. u 13,30 sati bilo utvrđeno kako je ista tijekom srpnja, rujna i studenog 2021. sakupljala zavičajne divlje vrste gljiva iz prirode suprotno uvjetima iz rješenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Klasa: UP/I-612-07/21-41/437, Ur.broj: 517-10-1-1-21-2 od 5. srpnja 2021. i to bez prethodno pribavljene suglasnosti vlasnika ili nositelja prava prirodnog dobra, prema točki 4. naprijed navedenog rješenja

dakle, da bi za sakupljanje, odnosno za uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta na zemljištu u privatnom vlasništvu prije početka sakupljanja, odnosno uzimanja iz prirode propustila pribaviti suglasnost vlasnika ili nositelja prava na prirodnim dobrima,

pa da bi time počinila prekršajno djelo iz članka 229. stavak 1. točka 3., kažnjivo po odredbi članka 229. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode.

II. Troškovi predmetnog prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda, u skladu s odredbom članka 140. stavak 2. PZ-a.

i

r i j e š i o j e:

O d b a c u j e s e optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja Klasa: 352-01/22-02/1006 Ur.broj: 443-01-16-22-4 od 21. studenog 2022.protiv okrivljene TD, sa podacima kao u točki I. izreke presude, zbog prekršajnog djela iz članka 231. stavak 1. točka 2. , kažnjivo po odredbi članka 229. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode, k a o n e d o p u š t e n.

Obrazloženje

1. Ovlašteni je tužitelj pod uvodnom oznakom podnio ovom sudu optužni prijedlog protiv okrivljene TD iz [adresa], terećene zbog dva prekršajna djela pravno označena kao u uvodu odluke.

2. U postupku prethodnog ispitivanja predmetnog optužnog prijedloga, sud je u odnosu na optuženje kao u točki I. izreke presude, na način kako je to opisano u predmetnom optužnom prijedlogu, zaključio da isto ne predstavlja kažnjivi prekršaj u smislu članka 160. stavak 2. točka 5. PZ-a.. Naime, kažnjivom odredbom članka 229. stavak 2. u svezi članka 229. stavak 1. točka 3. Zakona o zaštiti prirode propisana je kažnjivost za sakupljanje, odnosno uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta na zemljištu u privatnom vlasništvu prije početka sakupljanja, odnosno uzimanja iz prirode ne pribavi suglasnost vlasnika ili nositelja prava na prirodnim dobrima, odnosno ne ishodi povlasticu sukladno posebnom propisu iz područja morskog ribarstva (ranije članak 64. stavak 10. istog Zakona), dok je materijalnom odredbom propisano da je nositelj dopuštenja za sakupljanje, odnosno za uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta na zemljištu u privatnom vlasništvu dužan prije početka sakupljanja, odnosno uzimanja iz prirode pribaviti suglasnost vlasnika ili nositelja prava na prirodnim dobrima, odnosno ishoditi povlasticu sukladno posebnom propisu iz područja ribarstva.

3. Međutim, ovlašteni tužitelj u činjeničnom opisu naznačuje isključivo zakonski opis djela, sve iako sve odlučne činjenice u pogledu radnje prekršaja moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja, opisano djelo ne predstavlja kažnjivi prekršaja. Tako je odredbom članka 64. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode propisano da za sakupljanje, odnosno uzimanje iz prirode u svrhu prerade i/ili prodaje zavičajnih divljih vrsta za koje je to propisano pravilnikom iz članka 62. stavka 5. ovoga Zakona, pravna i fizička osoba dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva.

4. Tako u činjeničnom opisu iz optužnog prijedloga nije naveden propis koji dopunjuje blanketnu normu, slijedom čega nije točno navedeno bitno obilježje tog prekršaja. Naime, ovlašteni tužitelj propušta navođenje o kojim se zavičajnim divljim vrstama gljiva radi i da li se iste nalaze na popisu u blanketnom propisu, odnosno Pravilniku o sakupljanju zavičajnih divljih gljiva („Narodne novine“, broj 114/17), dakle propušteno je navođenje vrste zavičajne divlje gljive, zatim količinu sakupljene vrste te mjesto počinjenja prekršaja, bez navođenja katastarske čestice zemljišta u privatnom vlasništvu, zatim u kojoj je katastarskoj općini vršeno sakupljanje i podatak o vlasniku zemljišta, odnosno identitetu o nositelju prava prirodnog dobra. Također, propušteno je navođenje svojstva fizičke osobe, odnosno da je okrivljena nositelj dopuštenja za sakupljanje zavičajne divlje vrste gljiva, što također predstavlja biće djela predmetnog djela.

5. Kako je zakonski opis prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice moraju nužno biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata biće prekršaja u činjeničnom opisu, odnosno opisano djelo ne predstavlja kažnjivi prekršaj, što je istovjetno pravnom stajalištu izraženom u odluci Visokog prekršajnog suda RH broj: Ppž-3512/2023 od 14. listopada 2025, koje stajalište prihvaća i ovaj prvostupanjski sud.

6. Slijedom navedenog, sud je na temelju članka 161. stavak 6. PZ-a okrivljenu oslobodio od optužbe za djelo koje joj se predmetnim optužnim prijedlogom stavljeno na teret iz članka 229. stavak 1. točka 3. u svezi članka 229. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode jer djelo iz optužnog prijedloga ne predstavlja prekršaj te je odlučeno kao u točki I. izreke presude.

7. S obzirom da je okrivljena oslobođena od optužbe, to troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda, kao u točki II. izreke presude, sukladno odredbi članka 140. stavak 2. PZ-a.

8. U pogledu optuženja za prekršaj iz članka 231. stavak 1. točka 2. u vezi članka 231. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode, za fizičku osobu je zaprijećena novčana

kazna 199,08 eura do 265,45 eura. Nastavno tome, sud je utvrdio da je ovlašteni tužitelj u predmetnom slučaju za prekršaj iz članka 231. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode bio dužan izdati obavezni prekršajni nalog, odnosno da izostaju pretpostavke za podnošenje sudu optužnog prijedloga. Isto tako, podredno navedenom, i za ovaj prekršaj u materijalnopravnom smislu činjenični opis je manjkav jer izostanak navođenja blanketnog propisa u opisu iz optuženja čini i drugo opisano djelo pravno nepostojećim prekršajem, s posljedicom oslobođenja okrivljene od optužbe.

9. Dakle, u postupovnom smislu odredbom članka 239. stavak 1. točka 2. PZ-a propisano je da će ovlašteni tužitelj prije pokretanja prekršajnog postupka protiv počinitelja prekršaja obvezno izdati obavezni prekršajni nalog za prekršaj propisan zakonom za koji je kao kazna propisana samo novčana kazna do 663,61 eura za fizičku osobu, kao u konkretnom slučaju.

10. Odredbom članka 239. stavak 7. PZ-a propisano je da ukoliko ovlašteni tužitelj umjesto obaveznog prekršajnog naloga za predmetni slučaj iz članka 239. stavak 1. točka 2. PZ-a, podnio optužni prijedlog, da će sud taj optužni prijedlog odbaciti.

11. Slijedom utvrđenog, valjalo je odbaciti predmetni optužni prijedlog u odnosu na optuženje za kažnjivi prekršaj iz članka 231. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode i riješiti kao u izreci odluke, sukladno članku 239. stavak 7. PZ-a.

U Gospiću, 28. svibnja 2026.

Zapisničar:

Sudac:

Maria Šaban, v.r.

Žana Vlainić, v.r.

Pouka o pravnom lijeku: Protiv presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dna:

1. Okrivljena

2. Ovlašteni tužitelj

3. Spis, ovdje