Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Rijeka, Užarska 3

Poslovni broj: Pp-882/2025-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sucu Severinu Pergeru, uz sudjelovanje Gordane Šegota kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene ŽT, koju zastupa branitelj Krešimir Bagić, odvjetnik iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. u svezi s člankom 10. točkama 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24, dalje u tekstu: ZZNO), odlučujući o optužnom prijedlogu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko-goranske, I. policijske postaje Rijeka, Klasa: 211- 07/25-5/2711, Urbroj: 511-09-23-25-1 od 28. veljače 2025., nakon provedene javne i glavne rasprave, temeljem odredbe članka 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22; u daljnjem tekstu: PZ), 28. svibnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

okrivljena ŽT; rođena Ž; ime majke C; rođena **.**.1972. u Rijeci, Republika Hrvatska; državljanstvo Republike Hrvatske; OIB: [osobni identifikacijski broj]; s prebivalištem u [adresa]; sa stečenom srednjom stručnom spremom; spremačica; zaposlena u Učeničkom domu Kvarner; s mjesečnim primanjima od oko 800,00 eura; udana; majka jednog odraslog djeteta; prekršajno nekažnjavana; ne vodi se drugi prekršajni postupak; kazneno neosuđivana - prema vlastitoj izjavi, ne vodi drugi kazneni postupak;

k r i v a  j e

što je,

I. dana 31. siječnja 2025. u 21:07 sati u mjestu [adresa], počinila psihičko nasilje u obitelji na štetu kćeri CT na način da je prvo ŽT putem mobilnog uređaja nazvala kćer CT, te u počela vrijeđati riječima „di si mater ti jebem, pred kućom smo ti za 20 minuta, ako ovaj tvoj nije doma neka se nacrta, jebat ću ti mater“. U 21:10 sati CT je preko kamere koja je postavljena ispred kuće vidjela da su u dvorište kuće došli njen otac HT i majka ŽT, te su počeli galamiti. Na to je izašao njen suprug DT i rekao ime je neka se utišaju, jer djeca u kući spavaju i da ih ne probude. Na to da je ŽT opet pozvala CT na mobitel i počela joj vikati i vrijeđati riječima „sad će ti murja uzeti dijete, jebat ću ti mater, ti si glupača nesposobna!“, te je nakon toga prema kćeri CT počinila fizičko nasilje u obitelji kojom prilikom nisu nastupile ozljede, tako što ju je udarila u predjelu glave i vrata prvo jednom, a zatim drugom rukom. Tada je RT, njen suprug, uveo CT u kuću do dolaska policije.

Ponašanje okrivljene ŽT je kod njezine kćeri CT izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti, te povredu dostojanstva;

dakle, kao majka prema svojoj kćeri počinila psihičko i fizičko nasilje;

čime je počinila nasilje u obitelji iz članka 10. točke 1. i točke 3. ZZNO što čini prekršaj iz članka 22. stavak 1. ZZNO;

pa se na temelju navedenog propisa uz primjenu članka 33. stavak 3. PZ-a okrivljenoj ŽT

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 379,64 eura (tristo sedamdeset i devet eura i šezdeset i četiri centa).

Temeljem članka 40. PZ-a okrivljenoj ŽT se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme uhićenja od 31. siječnja 2026. u 22:20 sati do 01. veljače 2025. u 09:00 sati, kao dva dana zatvora odnosno kao 79,64 eura (sedamdeset i devet eura i šezdeset i četiri centa), tako da okrivljena ima za platiti novčanu kaznu u iznosu od 300,00 eura (tristo eura i nula centi).

Okrivljena je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 2 (dva) mjeseca po pravomoćnosti ove presude.

Novčana kazna smatrat će se u cijelosti uplaćenom ako okrivljena na ovaj način uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u iznosu od 200,00 eura (dvjesta eura i nula centi) u roku određenom ovom odlukom.

Ako okrivljena u ovom roku novčanu kaznu ne plati, ista će se temeljem članka 34. stavak 1. PZ-a naplatiti prisilno.

II. Okrivljena je temeljem članka 139. stavak 3. PZ-a dužna naknaditi trošak prekršajnog postupka u iznosu od 90,00 eura (devedeset eura i nula centi), u roku od 2 (dva) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno, ovrhom putem FINA-e.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Primorsko-goranska, I. policijska postaja Rijeka dostavila je sudu optužni prijedlog Klasa: 211-07/25-5/2711, Urbroj: 511-09-23-25-1 od 28. veljače 2025., protiv okrivljene zbog počinjenja prekršaja iz članka 22. stavak 1. ZZNO.

2. Postupajući po optužnom prijedlogu sud je proveo glavnu raspravu i na ročištu 09. veljače 2026. ispitao okrivljenu, na ročištu 08. travnja 2026. svjedoke: CT i HT, a na ročištu 18. svibnja 2026. svjedoka DT, te izveo dokaz čitanjem isprava prisutnih u spisu: obavijest o počinjenom prekršaju iz članka 109.a Prekršajnog zakona od 01. veljače 2025.; zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola za ŽT od 31. siječnja 2025.; izvješće o uhićenju od 31. siječnja 2025.; zapisnik o ispitivanju svjedokinje CT od 31. siječnja 2025.; zapisnik o ispitivanju svjedoka DT od 31. siječnja 2025.; obavijest žrtvi nasilja u obitelji, CT; obrazac medicinske dokumentacije o pacijentu Tim 1; naredba o određivanju mjere opreza od 01. veljače 2025.; ovosudno rješenje broj: R1 OV-510/2025; prijedlog određivanja osobnih odnosa od 31. srpnja 2025.; ispis Viber poruka ŽT u komunikaciji sa CT; te izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenu.

3. U svom iskazu na sudu okrivljena je izjavila da činjenični navodi iz optužnog prijedloga nisu točni ni istiniti i da se ne osjeća krivom prema takvom optuženju; da je kritične zgode bila doznala da njenoj posvojenoj kćeri CT prijeti oduzimanje djeteta; da joj je cijeli dan slala poruke, no da nije odgovarala, tada da je suprugu rekla da idu gore do njene adrese, jer zaista nisu htjeli ostati bez unučadi; da dolaskom na adresu izašao je DT, sadašnji suprug CT i rekao da neka se udalje, jer da je to privatan posjed; da je njen suprug rekao: „Oprostite“ i udaljio se; da je DT rekao da dolazi policija i da su odlučili pričekati policiju koja je ubrzo stigla, a nakon toga je jedan policajac ušao u kuću i nije ga bilo više od sat vremena, dok je drugi policajac stajao s njom. Po izlasku iz kuće prvog policajca, isti da joj je rekao da ju je kći prijavila zbog nasilja u obitelji i neka uđe u vozilo u protivnom da će primijeniti silu. Nakon toga se dogodilo ono navedeno u pojedinim zapisnicima; da uopće nije točno da su CT telefonskim putem pozivali, odnosno razgovarali, jer se CT nije javljala na njihove pozive, stoga nije bilo komunikacije, pa se nisu mogle ni izgovoriti riječi navedene u optužnom prijedlogu; da dolaskom na adresu u [adresa], CT da je izašla iz kuće, no počela se derati jako glasno, dok da joj je ona rekla: „Dođi na cestu da ti kažem što se događa“. Suprug DT da je CT potom otpratio u kuću. Stoga, da ni tom prigodom nije ni bilo fizičkog nasilja koje je opisano u optužnom prijedlogu, a niti da ju je tom prigodom vrijeđala pogrdnim riječima navedenim u istom prijedlogu jer jednostavno za to nije bilo vremena. Stoga, da je cjelokupna konstrukcija optužnog prijedloga nevjerodostojna i da je sve zamuljano; da kritičnog dana uopće nije komunicirala s CT i istu nije čula, a jedina komunikacija je ona koja je predana u spis; da je u odnosu na unuku podnijela zahtjev za skrbništvo, a na koje je CT pristala; da je događaju bio prisutan njen suprug HT i da je on išao prema vratima kuće u [adresa]; da je bio prisutan kada je RT izašao iz kuće, no potom je otišao kući, da bi se nakon određenog vremena vratio, a nije bio prisutan kada je CT izašla iz kuće; da joj je ponuđen alkotest, no da je isti odbila.

4. Svjedokinja CT je u svom iskazu na sudu 08. travnja 2026. izjavila da želi koristiti blagodati nesvjedočenja i da ne želi iskazivati u ovom postupku protiv svoje majke.

4.1. U svom iskazu na policiji 31. siječnja 2025. svjedokinja CT je izjavila da u 21:07 sati na mobitel ju je nazvala majka ŽT i rekla: „di si mater ti jebem, pred kućom smo ti za 20 minuta, ako onaj tvoj nije doma neka se nacrta, jebat ću ti mater“; da je u 21:10 sati na adresu došla njena majka i otac HT; da ih je vidjela na kameri; da je njen suprug DT izašao van da im kaže da se stišaju: „Molim vas nemojte se derati, djeca su u kući“; da ju je majka opet počela zvati na mobitel i derala se ispred kuće: „pička ti materina izađi van jebat ću ti mater“; da je ona izašla van i majka je počela vikati na nju: „uzet će ti dijete, jebat ću ti mater, ti si glupača nesposobna, jebat ću ti mater“, te ju udarila prvo s jednom rukom po licu, a zatim drugom; da su udarci bili neprecizni i da je ušla u kuću dok nije došla policija.

4.2. Svjedok HT je u svom iskazu na sudu 08. travnja 2026. izjavio da se sjeća predmetnog događaja i da se po njegovu mišljenju kritične zgode ništa nije dogodilo; da je zajedno s okrivljenicom, svojom suprugom, išao u [adresa] do njihove kćeri CT, budući su imali neke nove informacije vezano za dijete H. Dolaskom na adresu njenog prebivališta, da su izašli iz vozila, a nedugo nakon toga da je izašao i RT, tj. suprug od CT, koji da im je rekao da ne mogu tu biti, da je to privatni posjed, a nedugo nakon toga je rekao da dolazi policija. Tom prigodom okrivljenica da nije vikala, niti bila agresivna i da nije izgovorila riječi koje su navedene u optužnom prijedlogu; da nikoga nije vrijeđala i da mu nije bilo jasno zašto bi policija bila na putu; da je želio otići s mjesta, a prilikom kretanja do svog vozila da je čuo da je CT izašla i da nešto viče u smislu: „Nemojte mi se miješati u život“ i slično; da on policiju nije dočekao, već je na mjestu ostala okrivljenica. Kada sam se ponovno vratio na mjesto događaja, da je zatekao suprugu i kraj nje jednog policajca koji je i sam rekao da ne zna baš zbog čega su došli, te da mu nije jasno zašto to toliko traje; da je predmetno trajalo oko sat vremena. Po izlasku policijskog službenika iz kuće, da je isti rekao da suprugu mora privesti jer da se dogodilo nasilje u obitelji; da mu nije poznato da je okrivljenica kritičnog dana kontaktirala s CT, no da mu se čini da su određene poruke odaslane, dok međusobne usmene komunikacije između njih dvije, koliko on zna, da nije bilo; da je supruga zvala CT nakon što su pristupili kraj njene kuće da izađe van; da joj je poslala poruku; da okrivljenica kritične zgode nije ništa odgovorila; da je DT, suprug CT, odmah izašao van i rekao mu ono što je ranije naveo, a kritične zgode, odnosno u tih nekoliko trenutaka, okrivljenica zaista da nije govorila ništa; da se sve vrtilo oko toga da CT izađe van kako bi joj rekli nove informacije s kojima raspolažu, a vezano za njihovu unuku; da nakon što su priveli okrivljenicu, da je otišao kući, a potom na policiju, no nikako mu nije bilo jasno zbog čega su istu priveli; da su je pustili tek drugi dan oko 09:00 sati; da je prethodno odlasku na adresu [adresa] bio kod kuće, a u razdoblju od 15:00 do 21:00 sat da je bio u kafiću; da su on i okrivljenica konzumirali alkoholna pića; da dolaskom na adresu [adresa], nisu pozvonili na vrata, jer niti on, a niti okrivljenica nisu imali namjeru ulaziti u kuću; da u istoj nisu nikada bili, niti on ima namjeru biti u istoj; da on nije upućivao nikakve riječi prema CT, također ni okrivljenica; da je izašao DT koji da je rekao da je to privatni posjed, na što mu je odgovorio: „U redu, oprosti“, te se okrenuo i otišao; da je ostavio okrivljenu na licu mjesta i da je htjela čekati policiju da vidi zašto je ista pozvana, dok je on želio otići kući.

4.3. Svjedok DT je u svom iskazu na sudu 26. svibnja 2026. izjavio da se sjeća događaja koji je u pitanju; da se nalazio u svojoj kući na adresi [adresa], kada su negdje navečer počeli pozivi, supruga CT da se javila i iste stavila na razglas, a s druge strane da se čuo neki nerazgovjetni govor, žamor, no da je shvatio da su pozivali njeni roditelji koji da su bili u vidno alkoholiziranom stanju; da su govorili su da imaju neke informacije o djetetu, da žele razgovarati s njom i sve neke druge stvari koje nisu baš bile razumljive; da je supruga rekla da ne želi, nije na to pristala jer je već bilo kasno, djeca su bila pred spavanjem itd. Tada da su počele poruke da će doći kod nje na vrata i slično. U jednom trenutku isti su zaista došli na vrata oko 21:00 sat, na što je on izašao ispred kuće i rekao im da neka odu; da je to privatan posjed; da su mu u kući majka i baka same, a djeca pred spavanje; oni da su se derali ispred kuće, govorili su mu da ne zna tko su oni, da je ovo Rijeka i slično, na što da im je rekao da odu jer da će zvati policiju. U tom trenutku da je suprug okrivljenice HT, otišao vozilom s tog mjesta, a okrivljenica je rekla da će ostati, tj. nije htjela otići; da je ušao u kuću i nakon nekoliko trenutaka da je izašla CT i on zajedno s njom; da su okrivljenica i CT međusobno nešto razgovarale; da je ŽT i dalje vikala, a u jednom trenutku, ničim izazvana da je udarila CT u predio glave. Odmah da je intervenirao i stao između njih radi sprječavanja daljnjeg fizičkog nasilja. Potom je CT uveo u kuću i čekao policiju; da se ne sjeća koje je riječi okrivljenica uputila CT, no da joj je držala kao neko predavanje o životu i slično; da je bilo nešto vrijeđanja, no ne sjeća se točno kojih riječi; da je cijelo vrijeme bila vika i galama; da nakon početnih poziva nije uslijedila komunikacija, jer se CT nije htjela javiti; da je okrivljenica slala poruke; da je dolazak okrivljenice na njegovu adresu vidio preko kamere; da su mu određene prijetnje, tj. da je ovo Rijeka i slično, rekli okrivljenica i njen suprug; da se predmetno dogodilo u dvorištu i da je okrivljenica cijelo vrijeme bila u dvorištu, dok je njen suprug otišao na njegovu izjavu da će zvati policiju; da on nije pozvao policiju već je to učinila CT i to odmah nakon što su njeni roditelji došli na vrata. U prvom razgovoru sa njima da nije spominjao da je zvao policiju, već je rekao da će istu pozvati; da je supruga izašla oko desetak minuta nakon što je on ušao u kuću; da je izašao zajedno sa suprugom van, a da je ona pitala okrivljenicu da što bi oni sada u ovo doba noći, u takvom stanju, te da se može pričati drugi dan, na trijezno; da se ispitivanje odvijalo u kući i da je tom prigodom okrivljenica htjela ući u kuću na silu, uz policijske službenike, na što su ju iznijeli iz kuće, a jedan policijski službenik je ostao s njom vani.

4.4. Iz isprave zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu od 31. siječnja 2025. za okrivljenu sud utvrđuje da je identitet okrivljene utvrđen uvidom u osobnu iskaznicu serijskog broja: [broj osobne iskaznice]; da je ista izjavila da je konzumirala razna alkohola pića kroz večer; da odbija ispitivanje; da ispitivanje nije obavljeno; da nema primjedbi i da je zapisnik odbila potpisati.

4.5. Iz isprave izvješće o uhićenju od 31. siječnja 2025. sud utvrđuje da je okrivljena uhićena 31. siječnja 2025. u 22:20 sati i da je puštena na slobodu 01. veljače 2025. u 09:00 sati.

5. Sukladno članku 8. stavak 2. ZZNO odredbe ovog Zakona primjenjuju se i na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete, te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.

5.1. Sukladno članku 10. točka 1., točka 3. i točka 4. ZZNO nasilje u obitelji je: 1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda;

3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

5.2. Sukladno članku 22. stavak 1. ZZNO tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

6. Na temelju tako provedenog postupka, cijeneći iskaz svjedoka DT, objektivnim i vjerodostojnim, a s kojim iskazom je većim dijelom u skladu iskaz svjedokinje CT dan na policiji i manjim dijelom iskaz okrivljene, dok iskaz svjedoka HT sud cijeni neodlučnim radi utvrđenja odlučnih činjenica u ovom predmetu, budući je tijekom postupka utvrđeno da se isti udaljio s adrese prije nego je CT izašla iz kuće, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljena kritične zgode počinila fizičko (nepreciznim udaranjem rukama u predjelu glave) i psihičko (vrijeđanje) nasilje u obitelji prema svojoj kćeri CT, na način kako je to opisano u izreci ove presude. U tom dijelu sud je cijenio neosnovanim navode iz obrane okrivljene da nije bilo psihičkih i fizičkog nasilja jer s obzirom na razvoj događaja da za to jednostavno nije bilo vremena.

7. Slijedom takvih utvrđenja, savjesno cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima, sud zaključuje da je u ovom konkretnom slučaju nedvojbeno došlo do počinjenja prekršaja nasilja u obitelji iz članka 10. točaka 1. i 3. ZZNO kažnjivog po članku 22. stavak 1. ZZNO.

8. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz članka 36. stavak 1. i stavak 2. PZ-a. Kao otegotnu okolnosti sud je cijenio težinu počinjenog djela, a kao olakotnu okolnost je cijenio da okrivljena u prethodne tri godine nije pravomoćno prekršajno kažnjavana uopće. Stoga je sud okrivljenoj primjenom odredbe članka 33. stavak 3. PZ-a za počinjeni prekršaj odmjerio novčanu kaznu u razini tek nešto višoj od posebnog minimuma novčane kazne propisane za predmetni prekršaj, jer sud smatra da se s obzirom na sve okolnosti i ličnost okrivljene svrha kažnjavanja može postići takvom kaznom, vjerujući da će tako odmjerena kazna preventivno djelovati na okrivljenu da se ubuduće pristojno i dostojanstveno ponaša prema članovima obitelji, da poštuje pravni poredak i da ne čini više prekršaja.

9. Sukladno članku 40. PZ-a sud je vrijeme koje je okrivljena provela u uhićenju i to od 31. siječnja 2025. u 22:20 sati do puštanja na slobodu 01. veljače 2025. u 09:00 sati, uračunao okrivljenoj u izrečenu novčanu kaznu kao dva dana zatvora odnosno kao 79,64 eura.

10. Sukladno članku 152. stavku 3. PZ-a, novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljena plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom odlukom.

11. S obzirom na to da je okrivljena proglašena krivom, sud ju je obvezao na plaćanje paušalnih troškova prekršajnog postupka u iznosu koji je odmjeren obzirom na složenost i trajanje postupka u iznosu od 90,00 eura u kojem su održana tri ročišta.

12. Slijedom takvih utvrđenja, odlučeno je kao u izreci.

Rijeka, 28. svibnja 2026.

Zapisničarka:

Sudac:

Gordana Šegota

Severin Perger

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka ove presude Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu, putem Općinskog suda u Rijeci, Prekršajni odjel, Rijeka, Užarska 3, poštom, preporučeno u dva istovjetna primjerka.

DNA:

- ovl. tužitelj;

- okrivljena;

- branitelj;

Po pravomoćnosti:

- žrtvi, CT;

- punomoćnici žrtve: ZOU MT i TT.