REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Psp-51/2024-32

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Katarini Jukić, u pravnoj stvari tužitelja RZ (nominativ: RZ), OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], protiv tuženika JZ (nominativ. JZ) OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Marta Marić, odvjetnica iz Zagreba, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave, 28. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I./ Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev koji glasi:

“Utvrđuje se da je tuženik JZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] smetao tužitelja RZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom suposjedu k. č. br. [katastarska čestica], šuma Dubrava, pov. 1038 m2, upisane u p.l. br. 3538 k. o. [katastarska općina] (koja po staroj izmjeri odgovara dijelu z. k. č. br. [katastarska čestica] pov. 433 čhv upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) na način da je na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji dio je u izvodu iz katastarskog plana označen šrafirano izravnao zemlju i uklonio cca 120 m3 zemlje te dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označen žutom bojom ogradio žičanom ogradom te na tom dijelu predmetne čestice označene žutom bojom napravio betonske temelje i postavio oplatu, a što će biti naknadno označeno na skici lica mjesta vještaka geodetske struke i koja skica će biti sastavni dio presude.

Nalaže se tuženiku JZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 dana tužitelju RZ ŽICU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vrati oduzeti suposjed dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji dio je u izvodu iz katastarskog plana označen žutom bojom te uspostavi prijašnje posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja na način da ukloni postavljenu ogradu, betonske temelje i oplatu te vrati cca 120 m3 zemlje na dio predmetne čestice koji je u izvodu iz katastarskog plana označen šrafirano, a što će biti naknadno označeno na skici lica mjesta vještaka geodetske struke i koja skica će biti sastavni dio presude, te se tuženiku ubuduće zabranjuje svako takvo ili slično smetanje suposjeda, pod prijetnjom ovrhe."

II./ Nalaže se tužitelju RZ OIB [osobni identifikacijski broj] naknaditi tuženiku CZ OIB [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu od 600,00 EUR, u roku od osam dana.

III./ Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj RZ podnio je 29. travnja 2024. ovome sudu tužbu protiv tuženika JZ, u kojoj navodi da ga je tuženik smetao u posjedu nekretnine kčbr. [katastarska čestica] šuma Dubrava, k. o. [katastarska općina], na način da je bagerom kopao tuđu zemlju, planirao šumsko zemljište "po svom ćefu" te postavio stupove i žičane ograde "opet po svom ćefu", bez prisutnosti ostalih suvlasnika, prije nego što je izvršena dioba suvlasništva u postupku koji se vodi kod ovoga suda radi razvrgnuća suvlasničke zajednice te prije nego što je bilo koji od dva prijedloga koje je izradio sudski vještak za geodeziju proveden u Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove grada Zagreba.

1.2. Tužitelj u tužbi navodi da je smetanje posjeda primijetio 15. travnja 2024. te da je četiri dana ranije zemljište navedene parcele bilo u izvornom stanju, tako da su radovi izvedeni u tih nekoliko dana, kada tužitelj nije bio na zemljištu.

1.3 Tužitelj u tužbi navodi da postavlja:

- zahtjev u pogledu glavne stvari: vraćanje u prvobitno stanje (1) vraćanje zemlje bagerom na kojem bila i planiranje prema obliku vrha brda koje je unakazio (po Zakonu je i to zabranjeno i kažnjivo: prirodni oblik hrbata brda i brežuljaka ne smije se mijenjati i planirati bez posebnih dozvola Zavoda za zaštitu okoliša i prirode), (2) sadnjom stabala koje je pilio, otrovao i končano iščupao s korijenjem pomoću bagera, da bi se vratila službena i stvarna namjena predmetne parcele: šuma

- zahtjevu u pogledu sporednih potraživanja: (1) naknada troškova izgubljenog vremena zbog njegovog višegodišnjeg zuluma, (2) nadoknada za troškove suđenja i vještačenja i (3) nadoknada za prouzročene stresove i posljedična odobrenja zbog nasilničkog ponašanja i uništavanja majke prirode.

1.4 Nadalje tužitelj u tužbi navodi pregled dosadašnjih smetanja posjeda:

- da je tuženik biocidom otrovao stabla (koja su na zajedničkoj parceli tri vlasnika, a koja je tužitelj zasadio) i time uzurpirao posjed ostala dva posjednika,

- da je tuženik pilio stabla (koja su na zajedničkoj parceli tri vlasnika, a koja je tužitelj zasadio) na šumskom zemljištu (što je kažnjivo po Zakonu o šumama, jer stabla nisu bila pečačena), o čemu postoji policijski zapisnik i tužba Psp-42/2021 koja je odbačena jer tužitelj nije dostavio OIB tuženika (nakon što mu je policija odbila dati tuženikov OIB "bez sudskog naloga" jer smo mi sada civilizirane Europe) tako da je tužitelj upao u Kvaku 22 jer sud neće odlučivati dok nema OIB, a policija neće dati OIB dok sud to ne odluči

- da je tuženik fizičkom prijetnjom potjerao vrtlara koji je bio plaćen za pokositi 1/3 predmetne zajedničke čestice s dijela te čestice koji tuženik svojata od kada je (nedavno) trećinu iste čestice, bez obzira što je tužitelj 30 dana kosio, ili naručio košnju (za što ima potvrde o redovitom plaćanju košnje te iste površine).

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je tužba nejasna i neodređena te podnesena izvan roka. Tuženik navodi nadalje da je navodno smetanje posjeda, a ustvari održavanje predmetne nekretnine započelo još 2010. godine, dok su se veći radovi odvijali 2019. godine.

2.1. Tuženik navodi nadalje da su svi tužbeni navodi u pogledu smetanja posjeda netočni i neutemeljeni te da su parnične stranke i treća osoba – DZ, posjednici i vlasnici kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zemljišnoknjižnog odjela ovog suda, iz čega proizlazi da tuženik nije mogao smetati tužitelja u njegovom posjedu jer su parnične stranke suposjednici predmetne nekretnine. Suvlasnička zajednica nije podijeljena, kao što je to u tužbi naveo i tužitelj te se postupak radi diobe suvlasničke zajednice vodi kod ovog suda pod poslovnim brojem P-9546/2021, koji postupak još uvijek nije okončan zbog nerealnih zahtjeva tužitelja, koji nije prihvatio tuženikov prijedlog od prije nekoliko godina da se pitanje diobe suvlasničke zajednice riješi mirnim putem.

2.2 Tuženik ističe da su radovi na predmetnoj nekretnini započeli 2010. godine, na način da je dvoje suvlasnika odrezalo borove te da je povremeno uklanjanje borova koji su se urušavali i ugrožavali sigurnost kuća trajalo do cca 2018. Tuženik navodi nadalje da je 2019. izvodio velike radove na svojoj kući te da su tada, zbog prirode tih radova, preko predmetne nekretnine prolazila tri bagera, kao i da je preko iste prevezeno i 10 m3 šljunka, o čemu postoje video zapisi. Tužitelj je bio upoznat s radovima i nije smatrao da se radi o smetanju posjeda. Ista situacija bila je 1999., kada je tuženik renovirao kuću. Sav transport materijala išao je preko predmetne nekretnine 13. rujna 2022.

2.3 Tuženik nadalje ističe da već 25 godina on kosi travu na predmetnoj nekretnini te da je netočno da predmetnu nekretninu uzurpira tuženik, kao što to tužbom nastoji prikazati tužitelj. Upravo suprotno, tuženik je jedini koji se brine da nekretnina ne bude zapuštena. Tuženik tvrdi da ga je tužitelj svim sredstvima nastojao prisiliti da ne održava predmetnu nekretninu i to do te mjere da je odlazio na radno mjesto sina tuženika, kako bi njegovog oca, ovdje tuženika, prikazao kao negativnu osobu. Ustrajavši u mirnom rješavanju svih situacija, tuženik nije nikada protiv tužitelja pokrenuo niti jedan spor, osim što je podnio prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice, o kojem razvrgnuću se sada vodi parnični postupak.

2.4 Tuženik navodi nadalje da od trenutka kada je tuženik stekao suvlasnički udio na predmetnoj nekretnini, tužitelj na razne načine onemogućuje mirnu diobu suvlasničke zajednice, postavljanjem brojnih neutemeljenih zahtjeva, a sada i podnošenjem tužbe u ovom parničnom predmetu.

2.5 Naposljetku tuženik navodi da su 03. svibnja 2024. tužitelj i radnici koje je tužitelj angažirao nastojali odnijeti stupove s predmetne nekretnine, o čemu je tuženik obavijestio policiju, prije dolaska koje je tužitelj otišao. Da je stvarno došlo do smetanja posjeda kao što to tužitelj tvrdi, tužitelj bi sačekao dolazak policije ili bi ono što smatra da je nejasno u odnosu na posjed predmetne nekretnine, riješio mirnim putem.

2.6 Tuženik slijedom svega izloženog predlaže odbiti tužbeni zahtjev i potražuje naknadu troška parničnog postupka.

3. U daljnjem tijeku postupka, rješenjem ovog suda posl.br. Psp-51/2024-6 od 31. listopada 2024. tužitelju je tužba vraćena na ispravak, odnosno dopunu, na način da postavi jasan i određen tužbeni zahtjev, u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, koji je podoban za ovrhu, uz upozorenje na pravne posljedice iz odredbe čl. 109. st. 2. - 4. ZPP.

4. Postupajući po rješenju ovoga suda navedenog u točki 3. ovog obrazloženja, tužitelj je podneskom od 19. studenog 2024. postavio tužbeni zahtjev sadržan pod točkom I./ izreke ovoga rješenja.

5. Nakon što je tuženiku dostavljen tužbeni zahtjev koji sadržava sve potrebno da bi se po tužbi moglo postupiti, tuženik se očitovao navodeći da je tužitelj u podnesku od 19. studenog 2024. povećao postojeći zahtjev te istaknuo i novi zahtjev, uz zahtjev naveden u tužbi podnesenoj sudu 29. travnja 2024. Tuženik obrazlaže da tužitelj da tužbenim zahtjevom postavljenim podneskom od 19. studenog 2024. preinačuje tužbu, na način da traži utvrđenje da ga je tuženik smetao u posljednjem posjedu na način da je izravnao zemlju i uklonio cca 120 m3 te da je dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označio žutom bojom u izvatku iz katastarskog plana ogradio žičanom ogradom te na tom dijelu predmetne čestice označeno je žutom bojom napravio betonske temelje i postavio oplatu. Tuženik navodi nadalje da je u kondemnatornom dijelu tužbenog zahtjeva postavljenog podneskom od 19. studenog 2024. tužitelj predlaže naložiti tuženiku vraćanje oduzetog suposjeda dijela nekretnine koji je u izvodu iz katastarskog plana naznačen žutom bojom te uspostaviti prijašnje posjedovno stanje na način da ukloni postavljenu ogradu, betonske temelje i oplatu te da vrati 130 m3 zemlje na dio predmetne čestice. Tuženik ističe da je u tužbi podnesenoj 29. travnja 2024. tužitelj tražio utvrđenje smetanja posjeda učinjenog kopanjem bagerom tuđe zemlje, planiranjem šumskog zemljišta, postavljanjem stupova i žičane grade, dok u podnesku od 19. studenog 2024. tužitelj traži utvrđenje smetanja posjeda na način da je tuženik izravnao zemlju i uklonio cca 120 m3 zemlje, ogradio žičanom ogradom dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], napravio betonske temelje i postavio oplatu. Drugim riječima, izrada betonskih temelja i oplata kao i uklanjanje 120 m3 zemlje nije sadržano u tužbi i predstavlja proširenje tužbenog zahtjeva. Nadalje tuženik navodi da se tužbom zahtijevalo vraćanje zemlje, planiranje prema vrhu brda i sadnja stabala, dok se podneskom od 19. studenog 2024. zahtjeva uklanjanje postavljene ograde, betonskih temelja i oplata i vraćanja cca 130 m3 zemlje, a što sve predstavlja proširenje tužbenog zahtjeva. Nadalje tuženik navodi da se tužbom zahtijevalo vraćanje zemlje, planiranje prema obliku vrha brda i sadnja stabala, a da tužitelj u tužbenom zahtjevu postavljenom u podnesku od 19. studenog 2024. zahtijeva uklanjanje postavljene ograde, betonskih temelja i oplata i povrat cca 130 m3 zemlje. Tuženik navodi da je uklanjanje postavljene ograde, betonskih temelja i oplata proširenje tužbenog zahtjeva.

6. Na navode tuženika izložene pod točkom 5. ovog obrazloženja tužitelj se očitovao, u bitnom, da je tužbu podnesenu 29. travnja 2024. sastavio kao pravni laik, dok je tužbeni zahtjev postavio zastupan po punomoćniku odvjetniku te ističe da je tužitelj već u tužbi zatražio vraćanje zemlje bagerom na mjesto gdje je bila te da se iz fotografije koju je tužitelj dostavio već uz tužbu jasno vidi koji čin smetanja posjeda je počinio tuženik, a što je u uređenom tužbenom zahtjevu od 19. studenog 2024. opisano kao utvrđenje da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom suposjedu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] "na način da je na djelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji dio je u izvodu iz katastarskog plana označen šrafirano izravnao zemlju i uklonio cca 120 m3 zemlje". Dakle tužitelj je uz pomoć građevinara izračunao koju količinu zemlje je tuženik uklonio, iskopao bagerom, koju zemlju tužitelj od tuženika traži da ju vrati nazad. Tužitelj navodi da je tu na okolnost predložio provođenje geodetskog vještačenja u skladu s kojim će naknadno precizirati tužbeni zahtjev, a podredno predlaže građevinsko vještačenje. Nadalje, tužitelj je u tužbi naveo "postavu stupova i žičane ograde" te "vraćanje u prvobitno stanje", a što je u uređenom tužbenom zahtjevu od 19. studenog 2024. opisano kao utvrđenje da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom suposjedu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] "na način da je.. dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označen žutom bojom ogradio žičanom ogradom". U uređenom tužbenom zahtjevu od 19. studenog 2024. tužitelj traži od suda da naloži tuženiku uspostaviti prijašnje posjedovno stanje, a što je i sam tužitelj tražio u svojoj tužbi te što samo po sebi sadrži i vraćanje oduzetog suposjeda kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naposljetku, tužitelj je u tužbi koju je sam sastavio tražio uspostavu postavljene ograde, a što automatski omogućuje vraćanje oduzetog suposjeda dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Stoga tužitelj navodi da se ne radi o proširenju tužbenog zahtjeva.

6.1. Na prigovor prekluzije tužitelj se očitovao navodeći da je taj prigovor neosnovan te da prilaže slike na kojima se vidi datum kada su radovi izvedeni – 11. travnja 2024.

7. Tijekom postupka pregledane su sve isprave u spisu.

8. Po tako provedenom postupku, primjenom pravila o teretu dokazivanja (čl. 221. a ZPP), ovaj sud je zaključio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Između stranaka je sporno predstavljaju li radnje tuženika opisane u tužbi čin smetanja posjeda, kao i je li nastupila prekluzija traženja posjedovne zaštite. Nadalje je sporno jesu li u trenutku poduzimanja posjedovnih čina od strane tuženika za koje tužitelj tvrdi da predstavljaju čin smetanja posjeda parnične stranke bile u suposjedu cjelokupne nekretnine (koje su u trenutku kada tužitelj tvrdi da mu je tuženik smetao posjed, bile suvlasnici), kao što to tvrdi tužitelj, ili je između parničnih stranaka, kao suvlasnika nekretnine, vršenje posjeda bilo podijeljeno na način da je svaki od suvlasnika izvršavao samostalni posjed na točno određenom dijelu predmetne nekretnine kao što to tvrdi tuženik (raspravni zapisnik s ročišta 04. lipnja 2025.).

9.1. Između stranaka nije sporno da su u trenutku podnošenja tužbe, a time i poduzimanja radnji od strane tuženika za koje tužitelj tvrdi da predstavljaju smetanje posjeda, stranke bile suvlasnici nekretnine zemljišnoknjižno označene u tužbenom zahtjevu. Nadalje nije sporno da je tijekom ovog postupka pravomoćnom presudom Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-439/2025-3 od 28. svibnja 2025. okončan postupak suvlasničke zajednice parničnih stranaka te da je po razvrgnuću suvlasničke zajednice mjesto na nekretnini za koje tužitelj tvrdi da predstavlja mjesto smetanja posjeda pripalo u vlasništvo tuženiku.

9.2 Nakon što je drugostupanjskom presudom navedenoj u točki 9.1 ovog obrazloženja razvrgnuta suvlasnička zajednica parničnih stranaka, tuženik je istaknuo prigovor nedostatka pravnih interesa tužitelja za vođenje ove posjedovne parnice jer je navodno mjesto smetanja na nekretnini tuženika, a po okončanom postupku razvrgnuća suvlasništva.

10. Prvenstveno treba reći da se na temelju odredbe čl. 109. st. 3. smatra da ako podnesak vezan za rok bude ispravljen, odnosno dopunjen i predan sudu u roku određenom za dopunu i ispravak, smatrati će se da je podnesen sudu onog dana kada je prvi put bio podnesen (čl. 109. st. 3. ZPP). Stoga se smatra da je tužbeni zahtjev o kojem je odlučeno ovom presudom postavljen 29. travnja 2024., a ne 19. studenog 2024., kao što to navodi tuženik kada tvrdi da je tužitelj tužbu proširio. Međutim, imajući u vidu da je tužitelj tužbu podnio kao pravni laik, sud je dopustio preinaku tužbe, iz razloga svrsishodnosti.

11. Nadalje, ovaj sud smatra da nije osnovan prigovor nedostatka pravnog interesa tužitelja za postavljanje deklaratornog dijela tužbenog zahtjeva za utvrđenje da ga je tuženik smetao u posjedu, neovisno o između stranaka nespornoj činjenici da je mjesto na ranije suvlasničkoj nekretnini, na kojemu tužitelj tvrdi da ga je tuženik smetao u posjedu, po razvrgnuću suvlasničke zajednice pripalo u isključivo vlasništvo tuženika. Potonja činjenica – da je dio nekretnine za koji tužitelj tvrdi da ga je na istom tuženik smetao u suposjedu po razvrgnuću suvlasništva u vlasništvu tuženika – odlučna je za kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva, koji je uslijed te činjenice postao neosnovan. Naime, tuženiku se ne može naložiti uklanjanje postavljane ograde betonskih temelja i oplate, niti zabraniti ponovno poduzimanja čina koji su rezultirali navedenim (ogradom, betonskim temeljima i oplatom) na njegovoj vlastitoj nekretnini, pa stoga kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži navedeno nije osnovan iz tog razloga, te je taj dio tužbenog zahtjeva stoga odbijen.

12. Imajući u vidu da je posjedovni čin tuženika za koji tužitelj tvrdi da predstavlja smetanje njegovog posjeda poduzet prije razvrgnuća suvlasničke zajednice, tužitelj ima pravni interes za postavljanje tužbe za utvrđenje da ga je tuženik smetao u posjedu, a stoga i pravni interes za ostajanje kod takvog tužbenog zahtjeva nakon razvrgnuća suvlasničke zajednice, jer o osnovanosti tog zahtjeva ovisi obveza stranke za naknadu troška parničnog postupka.

13. Slijedom izloženog pod točkom 12. ovog obrazloženja, ovaj sud nije tužbu odbacio u dijelu kojim tužitelj traži utvrđenje čina posjeda. Međutim, tužitelj je tijekom postupka odustao od izvođenja dokaza geodetskim vještačenjem, koje je potrebno izvesti radi točnog označavanja mjesta za koje tužitelj tvrdi da je mjesto smetanja u tužbenom zahtjevu, koji bi nakon provedenog geodetskog vještačenja bilo potrebno specificirati u skladu s rezultatima istog. Naime, tužbeni zahtjev treba biti određen te dio tužbenog zahtjeva ne može biti laički "šrafiran" dio čestice na katastarskom planu, koji se nalazi na listu 24 spisa. Stoga je ovaj sud primjenom pravila o teretu dokazivanja (čl. 221 a ZPP) kao neosnovan odbio i deklaratorni dio tužbenog zahtjeva.

14. Naposljetku treba reći da se u posjedovnoj parnici ne može tražiti utvrđenje čina smetanja posjeda izravnavanjem zemlje i uklanjanjem cca 120 m3 zemlje, jer je svrha traženja posjedovne zaštite uspostavljanje ranijeg posjedovnog stanja, a izravnavanje zemlje ne predstavlja čin oduzimanja posjeda ili uznemiravanja u posjedovanju, nego može predstavljati samo uznemiravanje prava vlasništva, za što je predviđena ne zaštita posjeda, već zaštita prava vlasništva, pa je tužbeni zahtjev na utvrđenje u tom dijelu neosnovan iz tog razloga.

15. Slijedom izloženog, o tužbenom zahtjevu je odlučeno kao pod točkom I./ izreke ove presude.

16. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 i čl. 155. ZPP. Tuženiku je priznat i dosuđen trošak za zastupanje po punomoćnici odvjetnici i to 250 bodova i to po Tbr. 7/2 OT za prve četiri radnje u postupku te po 50 bodova te za zastupanje na ročištu 24. travnja 2026. daljnjih 50 bodova prema Tbr. 7/2 OT, što iznosi ukupno 300 bodova, tj. 600,00 EUR, pa je stoga odlučeno kao pod točkom II./ ovog rješenja.

16.1 Tuženiku nije priznat zatraženi trošak sastavljanja podneska od 05.01.2025. jer se taj podnesak ne nalazi u spisu.

16.2 Budući da je u cijelosti izgubio parnicu, odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu parničnog postupka.

U Zagrebu, 28. svibnja 2026.

Sutkinja:

Katarina Jukić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku osam dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila,

- od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju

2. Tuženiku po pun.