Republika Hrvatska
Općinski sud u Gospiću
Stalna služba u Otočcu
Bartola Kašića 7
Otočac
Poslovni broj: P-220/2021-34
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Gospiću, Stalna služba u Otočcu po sutkinji Slavki Nikšić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice OG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Gordani Peraković-Turković, odvjetnici u Otočcu, protiv tuženika O ([adresa]) Kolakovića, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao zakonski naslj. pok. VG, [adresa], radi priznanja prava vlasništva, VPS: 1.340,50 eura, nakon održane glavne javne rasprave 22. svibnja 2026., u prisutnosti tužiteljice osobno i njezine punomoćnice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 28. svibnja 2026. godine, javno objavivši,
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je tužiteljica OG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica u 1/1 dijela na dijelu kčbr. [katastarska čestica] GROMAČA ORANICA, površine 982 m[2] , upisane u Izvadak iz BZP-a, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji dio po Geodetskom elaboratu GEO-HORIZONT d.o.o. za geodetske usluge od dana 26.11.2025., broj elaborata 308/2025, ovjerenog po Državnoj geodetskoj upravi, Područni ured za katastar nekretnina Gospić, Odjel za katastar nekretnina Otočac, KLASA: 932-06/25-02/238, URBROJ: 541-20-04/2-26-5 od dana 17.02.2026. nosi oznaku kao kčbr. [katastarska čestica] [adresa] ukupne površine 396 m[2] , NADSTREŠNICA površine 14 m[2] , POMOĆNA ZGRADA površine 39 m , POMOĆNA ZGRADA površine 77 m[2] , DVORIŠTE površine 266 m , upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što joj je tuženik ŽG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao zakonski nasljednik pok. VG, [adresa], dužan priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva sa imena svoga prednika uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na ime i u korist tužiteljice.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je ustala tužbom protiv tuženika radi priznanja prava vlasništva na nekretnini pobliže opisanoj u izreci ove presude. U tužbi se navodi da je stvarni posjednik i vlasnik dijela utužene nekretnine tužiteljica koja je putem sada pok. supruga AG stekla pravo vlasništva na prijeporu. U to vrijeme sa pok. suprugom da je uživala dio predmetne nekretnine zajedno s njegovim sada pok. roditeljima FG i ĐG. Pojašnjava se da se prijepor nalazi u neposrednoj blizini tužiteljičine kuće, a na istoj da su sagrađena dva gospodarska objekta – štale za pohranjivanje poljoprivrednih strojeva. Tužiteljicu, a niti njezine prednike tuženik nikada nije ometao u posjedovanju, a niti njegovi prednici te stoga tužiteljica drži da je stekla pravo vlasništva na prijeporu dosjelošću te se predlaže donošenje presude kao u izreci.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da se ne protivi da se tužiteljica utvrdi vlasnicom na zemlji gdje se nalaze štale jer da je to njima "davno dao", a za ostatak čestice predlaže da tužiteljica isti otkupi od njega ukoliko hoće.
3. Tijekom provedbe dokaza izvršen je uvid u Izvadak iz zemljišne knjige, list 5 spisa, u Prijepis posjedovnog lista, list 6 – 8 spisa, u Rješenje o nasljeđivanju iza pok. ĐG AG, list 11 – 14 spisa, u Izvadak iz BZP-a, list 22 spisa, održano je ročište na licu mjesta u nazočnosti vještaka mjernika na kojem su saslušani svjedoci MG i KG, list 29 – 32 spisa, izvršen je uvid u Skicu na Geoportalu sa istaknutim prijeporom, list 38 spisa, u Skicu, list 39 spisa, u Geodetski elaborat, list 55 – 62 spisa te je saslušana tužiteljica, list 78 spisa.
4. Tužbeni zahtjev je osnovan.
5. Ovaj Sud drži da utvrđeno činjenično stanje valja podvesti pod odredbu čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17).
6. Citirana odredba, između ostalog, propisuje da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.
7. Cijeneći sve izneseno, ovaj Sud drži da je posjed tužitelj ice i njezinih prednika barem pošten budući kad su ga stekli nisu imali razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjedovanje iz razloga jer su na prijeporu nesmetano gradili, ograđivali ga i ubirali plodove sa istog.
8. Sud je punu vjeru poklonio utvrđenjima na licu mjesta kao i iskazima saslušanih svjedoka MG i KG, čiji su iskazi uvjerljivi i logični te podudarni sa iskazom tužiteljice i materijalnom dokumentacijom u spisu, a svjedoci su sumještani te životne dobi zbog koje mogu imati relevantna saznanja.
9. Vještak mjernik na licu mjesta identificirao je pokazanu površinu od strane tužiteljice navodeći da je prijepor na dijelu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] cca dužine 40 m i cca širine 10 m, tj. površine cca 400 m[2] koja će se ustanoviti eventualnom parcelacijom. Navodi da se na prijeporu nalaze dva gospodarska objekta tužiteljice dimenzija 5,5 x 7,2 i 10,4 x 7,4 m, a koji objekti su u službi obiteljske kuće tužiteljice koja se nalazi na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navodi da je prijepor sastavni dio voćnjaka i dvorišta tužiteljice uključujući i gospodarske objekte. Sjeverozapadni dio prijepora da je u naravi voćnjak sa stablom trešnje i par šljiva ispod kojih da se nalazi desetak košnica, a u nastavku na čkbr. [katastarska čestica] da ima još 10 košnica. Sve zajedno sa kućom, dvorištem i gospodarskim objektima na prijeporu čini jedinstvenu cjelinu seoskog gospodarstva. Također navodi da je prijepor sa sjeverozapadne strane definiran žičanom ogradom na željeznim stupovima, sa sjeverne strane žičanom ogradom do gospodarske zgrade, a iza gospodarske zgrade starim drvenim stupovima. Sa jugoistoka prijepor je definiran žičanom ogradom na željeznim stupovima. S obzirom na pokazani prijepor od strane tužiteljice navodi da je potrebno izraditi parcelacijski elaborat, a odluku o tome prepušta tužiteljici i Sudu.
10. Svjedokinja MG, stara 73 godine, navodi da je pratila pokazivanje geometra te navodi da je njezina kuća udaljena cca 2 km od ove zemlje, no, da je puno puta prolazila te se sjeća da su ovi gospodarski objekti sagrađeni još prije Domovinskog rata, a gradila ih je tužiteljičina obitelj, a ona da je i sama pomagala gradnju jednog objekta. Od kada pamti da je to oduvijek bilo ograđeno na isti način te navodi da se pričalo da je ova zemlja zamijenjena, odnosno da su tužiteljičini svekar BG i svekrva ČG zamijenili ovu površinu sa UG, a ne zna da li je on nešto tuženiku. Ta zamjena da je bila negdje 1965. godine, a moguće i ranije, a inače da je ona rodom iz [adresa]. Također navodi da je prije sadašnje žičane ograde bila drvena ograda, a da je ta ograda dijelila posjed tužiteljice od drugog posjeda, ne zna čijeg. Ovaj gospodarski objekat na čijoj gradnji je i ona pomagala da ga tužiteljica koristi za smještaj prikolice, brana i slično, a u ovom drugom gospodarskom objektu da se nalazilo žito i krumpir. Isto tako, da je plodove sa voćaka šljiva koje se nalaze na pokazanoj površini ubirala tužiteljica, a ranije i tužiteljičini svekar i svekrva. Isto tako, da su tužiteljičini svekar i svekrva, a sada i tužiteljica, od spomenute zamjene u neprestanom posjedu u kojem ih nitko nije smetao pa niti tuženik. Zaključuje da kada se radio temelj za jedan gospodarski objekta da je bila prisutna tuženikova sada pok. supruga SG koja to nije osporavala.
11. Svjedok KG, star 82 godine, navodi da je pratio pokazivanje tužiteljice i geometra te da ovo što je pokazala tužiteljica da je uživao njezin sada pok. suprug GG, da se pričalo da je on to zamijenio, no, da on ne zna detalje te zamjene. Gospodarske objekte koji su vidljivi na prijeporu da su gradili tužiteljica i njezin sada pok. suprug GG zajedno sa svojom djecom, a da je to moglo biti oko 1985. godine. I ovaj svjedok navodi da nitko nije smetao tužiteljicu i njezinog supruga u ovome posjedovanju, da su plodove sa stabala šljiva i trešnje koje se nalaze na prijeporu ubirali tužiteljica i sada pok. GG te da su postavljenu žičanu ogradu postavljali sada pok. GG i njegov sin V. Isto tako, da je GG i sadio ove postojeće voćke, da se vidi da su ta stabla deblja i sigurno starija od 50 godina.
12. Tužiteljica se u svome iskazu pridružuje iskazima saslušanih svjedoka navodeći da su isti kazali sve istinito. Pojašnjava da se udala za svoga supruga AG 1973. godine i već tada je ovo što sada potražuje u ovom postupku bilo u posjedu njezinog muža i njegovih roditelja, sve je bilo ograđeno i to se smatralo dijelom dvorišta. Jedna štala koja se vidjela na licu mjesta da se gradila 1985. godine, a druga poslije Domovinskog rata te ističe da je sve to znao tuženik i nikada se nije protivio. Kako su to iskazali svjedoci, da je i njoj poznato iz pričanja muža, svekra i svekrve da su njezin svekar FG, zvani BG i svekrva ĐG, zvana ČG napravili zamjenu zemlje sa UG na način da su oni njemu prepustili neku zemlju koja je njemu odgovarala uz njegovu kuću, a on je njima dao upravo ovo utuženo. Tuženikov djed za kojeg je sam tuženik rekao da se zvao VG da je kupio od navedenog Bobinac Tome preostali dio toga komada zemlje te je stoga i morala raditi parcelacijski elaborat kako bi mogla potraživati ono što su svekar i svekrva dobili zamjenom sa UG. Spomenuta zamjena da je bila negdje 1965. godine, odnosno svakako prije nego što je ona došla udajom u kuću svoga muža. Tužiteljica još ukazuje da kada je bilo ročište na licu mjesta te kada je bio prisutan tuženik da je on kazao da je bio u Americi pa da iz tog razloga nije znao za gradnju ove dvije štale, međutim, što nije točno jer da je tuženik bio u Americi samo šest mjeseci i onda se sa ženom vratio iz Amerike 1975. godine, a zna točno godinu jer se te godine rodio njezin sin kao i tuženikova kćerka, dok se štala gradila 1985. godine. Dakle, tuženik i supruga mu da su i ranije živjeli na ovom imanju u [adresa] te su bili odsutni samo šest mjeseci, a onda su se ponovno vratili kući. Nitko nije smetao niti nju niti njezine prednike u posjedovanju ove površine te navodi da je i ona smatrala da je to njihovo kao što to smatra i cijelo selo. Također, da se na prijeporu osim gospodarskih objekata i šljivara nalazi i dio dvorišta.
13. Iz Rješenja o nasljeđivanju iza pok. UG AG razvidno je da je njegovom nasljednicom proglašena supruga OG, ovdje tužiteljica.
14. Iz Prijepisa posjedovnog lista broj 161 vidljivo je da je posjednikom cijele utužene nekretnine upisan tuženik.
15. Iz Geodetskog elaborata proistječe da je istim sukladno utvrđenom stanju posjedovanja u naravi novoformirana čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
16. Cijeneći sve izneseno, po ocjeni ovoga Suda nedvojbeno je da je riječ o samostalnom i neprekidnom posjedovanju prijepora od strane tužiteljice i njezinih prednika.
17. Sud u potpunosti prihvaća iskaze saslušanih svjedoka koji su iznijeli svoja saznanja o zamjeni zemlje, a koju zamjenu je detaljno opisala tužiteljica u svome iskazu navodeći podudarno navedenim svjedocima da je riječ o zamjeni iz 1965. godine, a kojom su njezini svekar i svekrva prijepornu nekretninu steli zamjenom sa UG, a za uzvrat je isti dobio u posjed njihovu zemlju koja je njemu odgovarala, a nalazila se uz njegovu kuću. Također proistječe da je tuženikov djed IG od istoga UG kupili preostali dio ove čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz kojeg razloga je stoga i bilo potrebno sačiniti parcelacijski elaborat.
18. Sud prihvaća navode i svjedoka i tužiteljice da je jedan gospodarski objekat koji se nalazi na prijeporu sagrađen 1985. godine, a drugi nakon Domovinskog rata te po ocjeni ovoga Suda ta činjenica nije mogla ostati nepoznata tuženiku, a koji se nije protivio takvoj gradnji ili je osporavao, a što bi bilo logično ukoliko je smatrao da je riječ o stvarno njegovom vlasništvu. Osim toga, i u odgovoru na tužbu tuženik je zapravo naveo da se ne protivi da se tužiteljica utvrdi vlasnicom "na zemlji gdje su štale, no, za ostatak čestice je predložio da ga tužiteljica otkupi". Međutim, kako je to razvidno iz tužbe i konačno postavljenog zahtjeva, tužiteljica ne potražuje cijelu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već dio iste, a u naravi je riječ o površini na kojoj se nalaze dva gospodarska objekta, voćar te dio dvorišta, a koji dio je jasno odvojen od posjeda tuženika na preostalom dijelu navedene čestice i to ogradama kako ih je opisao vještak mjernik u svome nalazu i mišljenju. Iz iskaza svjedoka proistječe da su takve ograde postavljali tužiteljičini prednici. Svjedokinja MG navodi da je prije sadašnje žičane ograde postojala drvena ograda koja je upravo dijelila posjed tužiteljice od drugog posjeda (tuženikovog).
19. Isto tako, Sud je cijenio i činjenicu da je svjedok KG iznio da je upravo sada pok. GG, tužiteljičin suprug, sadio postojeće voćke šljiva i trešnje te da je i tužiteljičina obitelj nesmetano ubirala plodove sa istih.
20. Proistječe da tužiteljica ovom tužbom samo želi uskladiti faktično stanje s zemljišnoknjižnim s obzirom da potražuje površinu koja je u naravi jasno definirana, odnosno, ograđena od ostatka čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a riječ je o površini na kojoj se nalaze dva gospodarska objekta, dio dvorišta te voćnjaka te je sasvim izvjesno da je riječ o površini koja je u dugogodišnjem i nesmetanom posjedu tužiteljice i njezinih prednika.
21. Činjenica da je tuženik upisan u katastarskim evidencijama posjednikom cijele čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije odlučna iz razloga jer očito nikada do sada nije izvršena parcelacija navedene nekretnine, a iz izvedenih dokaza proistječe da je tuženik posjednik dijela navedene nekretnine, dok je tužiteljica posjednica i vlasnica dijela utužene nekretnine, odnosno sada novoformirane čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
22. Pri tome valja istaći da je Sud pozivao na ročišta nakon očevida i tuženika kako bi se isti saslušao kao stranka u svrhu dokazivanja, međutim, dostava poziva Sudu je vraćana uz naznaku "obaviješten, nije podigao pošiljku" premda je tuženiku dostava pokušana na istu adresu na koju je ranije uredno primao pismena. Uvidom kroz JRO MUP-a RH proistječe da je tuženik na istoj adresi prebivališta kao iz tužbe iz kojeg razloga je odlučeno da će se za istoga ubuduće dostava obavljati putem e-oglasne ploče sukladno odredbama ZPP-a, a istovremeno i na poznatu adresu iz spisa kako je to i učinjeno za glavnu raspravu koja je održana 22. svibnja 2026. godine.
23. S obzirom na gore izneseno valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev tužitelj ice, a osim toga, kako je naprijed već rečeno, očito je riječ tek o usklađenju zemljišno- knjižnog stanja sa stvarnim.
24. Temeljem iznesenog presuđeno je kao u izreci.
U Otočcu 28. svibnja 2026.
Sutkinja
Slavka Nikšić
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju istovjetnih primjerka za sud i protivnu stranu, u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje Županijski sud.
O tom obavijest
1. pun. Gordana Peraković-Turković, odvjetnica u Otočcu
2. ŽG, [adresa], ujedno i putem e-oglasne ploče Suda
3. Porezna uprava, Ispostava u Otočcu, nakon pravomoćnosti
4. Područni ured za katastar Gospić, Odjel za katastar nekretnina Otočac, nakon pravomoćnosti