REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2965/2023-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Mariji Šipek, po prijedlogu više sudske savjetnice Anje Stjepić, u pravnoj stvari tužitelja LN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Ražnjević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Bačić i partneri, protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje sa sjedištem u [adresa], OIB: 38922958547, kojeg zastupa punomoćnik Dejan Kuharić, odvjetnik u Ludbregu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. travnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 28. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju 2.908,00 EUR (dvije tisuće devetsto osam eura) sa zateznim kamatama:

- na iznos od 1.700,00 EUR od 25. rujna 2023. do isplate i

- na iznos od 1.208,00 EUR od 24. listopada 2024. do isplate prema stopi koja se do 29. prosinca 2023. određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te prema stopi koja se od 30. prosinca 2023. do isplate određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelj od tuženika traži isplatu zateznih kamata na iznos od 1.208,00 EUR od 25. rujna 2023. do 23. listopada 2024.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu 1.870,29 EUR (tisuću osamsto sedamdeset eura i dvadeset devet centi ) sa zateznim kamatama od 28. svibnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi, koju je podnio ovom sudu 12. prosinca 2023., navodi da je 23. lipnja 2023. u prometnoj nesreći u [adresa] zadobio tjelesne ozljede. Pojašnjava da je prometnu nesreću skrivio TN upravljajući motornim vozilom registracijske oznake [registarska oznaka] marke Volkswagen Arteon i to na način da je vršio radnju uključivanja skretanjem ulijevo na kolnik [adresa] s benzinske postaje Tri bartola, usprkos vidno postavljenom prometnom znaku zabrane skretanja ulijevo. Navodi da se isti nije prethodno uvjerio da navedenu radnju može poduzeti bez opasnosti za druge sudionike u prometu te da je tako oduzeo prednost tužitelju koji je upravljao motornim vozilom registracijske [registarska oznaka], krećući se glavnom cestom i pritom zadržavajući smjer kretanja ravno. Navodi da je potom došlo do sudarnog kontakta prednjeg dijela vozila tužitelja i lijeve bočne strane tog drugog vozila. Tužitelj navodi da je zadobio udarac u glavu s lacerokontuznom ranom nosa, natučenje lijeve strane trupa i noge, trzajnu ozljedu vrata, ekskorijacije lijeve podlaktice i lijeve natkoljenice, kao i natučenje desne šake. Navodi da je imao postavljen Schantzov ovratnik te da je provodio fizikalnu terapiju do početka rujna 2023., a da je trpio i brojne neugodnosti poput pružanja mu hitne medicinske pomoći, brojnih pregleda i snimanja, previjanja i šivanja rane. Navodi da je trpio jake fizičke bolove i strah, da su kod istoga zaostale trajne posljedice i naruženje (ožiljak na nosu stalno vidljivog trećim osobama i dva ožiljka na ruci) te da i dalje ima noćne more i nesanicu zbog straha od sudjelovanja u prometu. Navodi da mu je u tom smislu nastala šteta po osnovi fizičkih bolova u iznosu 1.000,00 EUR, zbog pretrpljenog straha u iznosu 700,00 EUR, zatim po osnovi duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti u iznosu 600,00 EUR i zbog naruženja u iznosu 700,00 EUR. Također, upućuje na činjenicu da mu je bila potrebna tuđe pomoć i njega tijekom liječenja u iznosu 200,00 EUR. Navodi da je 25. rujna 2023. podnio odštetni zahtjev vezano uz predmetni štetni događaj te da mu je u povodu istog isplaćeno 1.500,00 EUR (1.350,00 EUR po osnovi neimovinske štete i 150,00 EUR po osnovi imovinske štete zbog pružene mu tuđe pomoći i njege). Navodi da mu je tuženik, uz već naprijed spomenuto, isplatio i naknadu štete po osnovi izgubljene zarade i troškova putovanja pa da isto ne potražuje u ovom parničnom postupku . Stoga tužitelj od tuženika traži isplatu 1.700,00 EUR sa zateznim kamatama od 25. rujna 2023. do isplate. Također, traži da mu tuženik naknadi troškove parničnog postupka sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu čini nespornim nastanak štetnog događaja, kao i odgovornost TN za nastanak istog pa samim time i odgovornost tuženika za naknadu štete tužitelju. Navodi da je korespodent stranog osiguravajućeg društva u Republici Hrvatskoj platio tuženiku sveukupno 1.928,70 EUR po osnovi štete nastale mu u predmetnom štetnom događaju. Navodi da je tužitelju isplatom predmetnog iznosa naknadio svu štetu koja mu je nastala u štetnom događaju. Stoga predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev uz naknadu troškova parničnog postupka tuženiku.

3. Tužitelj tijekom postupka pojašnjava da mu je društvo Sava osiguranje d.d. (korespodent tuženika) isplatilo 1.928,70 EUR po osnovi štete koju je pretrpio u predmetnoj nesreći, no da se samo iznos od 1.500,00 EUR odnosi na neimovinsku štetu i imovinsku štetu koja mu je nastala po osnovi pružene tuđe pomoći i njege. Navodi da se preostali iznosi odnose na štetu po osnovi izgubljene zarade (373,26 EUR) i na troškove putovanja (55,44 EUR), a da navedeno nije predmet ovog postupka. Navodi da bi sud prilikom utvrđenja visine naknade štete u obzir trebao uzeti i porast inflacije od 2002. nadalje.

4. Tijekom postupka postalo je nesporno da su tužitelju tuđu pomoć i njegu pružali njegovi ukućani (list 52 spisa).

5. Podneskom od 24. listopada 2024. (list 89-92 spisa) tužitelj specificira tužbeni zahtjev na način da od tuženika traži isplatu 2.908,00 EUR, navodeći da je specifikaciju izvršio sukladno nalazu i mišljenju vještaka, uzimajući u obzir Orijentacijske kriterije, no i porast stope inflacije. Navodi da mu je u predmetnom štetnom događaju nastala neimovinska šteta od ukupno 4.200,00 EUR (zbog bolova – 1.600,00 EUR, zbog straha – 1.600,00 EUR, zbog naruženja – 1.000,00 EUR) i imovinska šteta u iznosu 208,00 EUR (zbog tuđe pomoći i njege).

6. Sud je izveo dokaz čitanjem potvrde Policijske uprave Zadarske – Postaje prometne policije Zadar (list 6-7 spisa), medicinske dokumentacije (list 8-20, 56-78 spisa), pregleda prosječnih mjesečnih isplaćenih neto i bruto plaća prema stupnju stručne spreme i djelatnostima u 2021. (list 21-22 spisa) i 2022. (list 102-104 spisa), odštetnog zahtjeva (list 23-25 spisa), obrazložene ponude (list 26-27 spisa), izjave o namirenju (list 28-29 spisa), pregleda prosječnih mjesečnih isplaćenih neto plaća zaposlenih od 2000. do 2008. prema NKD-u 2007. (list 46-47, 97-98 spisa), pregleda prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2023. (list 48 spisa), izračuna po kalkulatoru inflacije (list 49, 96, 101 spisa), pregleda prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama RH za 2023. (list 99 spisa) i 2024. (list 100 spisa), zatim uvidom u fotografije (list 30-34 spisa) i medicinskim vještačenjem (list 81-84, 128-129 spisa).

7. Tužbeni zahtjev je osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa po osnovi naknade neimovinske i imovinske štete (zbog pružene mu tuđe pomoći i njege) koju je pretrpio zbog štetnog događaja (prometne nesreće) koji se dogodio 23. lipnja 2023., u kojem je tužitelj sudjelovao kao vozač motornog vozila registracijske oznake [registarska oznaka], a za koju nesreću je odgovoran TN koji je upravljao vozilom registracijske oznake [registarska oznaka].

9. Među strankama nije sporno da se 23. lipnja 2023. dogodio štetni događaj, zatim nije sporno da je upravo tuženik pasivno legitimiran u ovom postupku, a niti da je TN odgovoran za nastanak predmetnog štetnog događaja. Također, među strankama nije sporno da je tužitelju u tom istom štetnom događaju nastala određena šteta zbog čega je tužitelju po toj osnovi prije podnošenja tužbe plaćen određeni nesporni iznos. Tijekom postupka postalo je isto tako nesporno da su tužitelju tuđu pomoć i njegu pružali njegovi ukućani. S druge strane sporna je visina tužbenog zahtjeva, odnosno da li tužitelj doista ima pravo na isplatu daljnjeg iznosa po osnovi naknade štete, a sporan je i tijek zateznih kamata.

10. Tužitelj je podneskom od 24. listopada 2024. (list 91-92 spisa) preinačio tužbu na način da po osnovi nastale mu štete, umjesto isplate 1.700,00 EUR od tuženika traži isplatu 2.908,00 EUR. Dakle, tužitelj je povisio tužbeni zahtjev za 1.208,00 EUR. Sud je rješenjem od 16. travnja 2026. (pismeno pod rednim brojem 28) dopustio spomenutu preinaku.

11. Radi utvrđenja relevantnih činjenica (odnosno da li je tužitelj pretrpio fizičke bolove i strah i jesu li trajne posljedice njegovih ozljeda umanjile njegovu životnu aktivnost, a koje činjenice predstavljaju kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu naknade neimovinske štete te da li su na eventualno smanjenje životne aktivnosti utjecale posljedice iz štetnog događaja u kojem je tužitelj sudjelovao kao vozač i radi utvrđenja činjenice da li je tužitelju i u kojem opsegu bila potrebna tuđa pomoć i njega), odnosno radi utvrđenja opsega nastale imovinske i neimovinske štete, sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za medicinu (kirurgiju) prof. prim. dr. sc. ĆN.

11.1. Iz nalaza i mišljenja ranije spomenutog stalnog sudskog vještaka (list 81-84 spisa) proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio ozljede natučenja glave, zatim natučenja nosa i ranu hrpta nosa, trzajnu ozljedu vrata, natučenje lijevog ramena, ranu na lijevoj podlaktici i ranu iznad lijevog ručnog zgloba, natučenje lijeve šake u području gornje strane (dorzuma) i ručnog zgloba te natučenje uz krvni podljev lijeve natkoljenice. Vještak je naveo da je tužitelju na inicijalnom pregledu postavljena samo dijagnoza natučenja glave i rane nosa , ali da iz dokumentacije koja nakon toga slijedi proizlaze sve navedene ozljede. Vještak je izvršio klinički pregled na kojemu je utvrđeno da tužitelj na hrptu nosa u središnjem dijelu 1,5 cm ima uzdužno položen ožiljak, da ima devijaciju nosnog septuma tako da postoji laka deformacija nosa i uži desni nosni hodnik, zatim da je na tužiteljevoj lijevoj podlaktici u gornjoj trećini na radijalnoj strani poprečno postavljen ožiljak tamniji od okolne kože dug 3,5 cm, da je jedan manji uzdužno postavljen ožiljak iznad lijevog ručnog zgloba dug 2,5 cm, no da na nogama tj. lijevoj natkoljenici nema zaostalih ožiljaka iz ovog štetnog događaja, da mu je glava na palpaciju kao i izlazišta kranijskih živaca bezbolna, PVM blaže napeta, da je izravnata vratna lordoza, naznačen cervikotorakalni prijelaz i manja torakalna kifoza, zatim da je palpacija spinoznih nastavaka bez bolova, da su kretnje vratne kralježnice izmjerene artmetrom s rezultatima: antefleksija 50°, retrofleksija 70°, laterofleksija lijevo 40°, desno 45°, rotacija lijevo 65°, desno 75°, da je GMS primjerena, da tužitelj testove koordinacije izvodi uredno, da je u Rombergu stabilan, da su kretnje oba ramena i kretnje u oba ručna zgloba jednake te da je, osim opisanog ožiljka iznad lijevog ručnog zgloba, klinički nalaz na ručnom zglobu uredan. Pojasnio je da je tužitelju rana nosa kirurški obrađena od strane ORL specijalista, a da je konce izvadio njegov obiteljski liječnik 3. srpnja 2023.; da je zbog trzajne ozljede vrata liječen imobilizacijom i potom fizikalnom terapijom; da mu je fizikalna terapija provedena i zbog natučenja lijevog ramena i natkoljenice te lijeve šake i ručnog zgloba , a da je njegovo liječenje dovršeno; da je tužitelj imao zadnji pregled fizijatra 17. kolovoza 2023. kad mu je još ordinirana fizikalna terapija koju je i proveo te da je s terapijom završio 1. rujna 2023. i da se time liječenje ozljeda koje je zadobio u ovom događaju smatra završenim. Vještak je pojasnio da je iz medicinske dokumentacije (zdravstvenog kartona) vidljivo da je tužitelj imao tegoba s vratnom kralježnicom prije predmetnog događaja te da se temeljem medicinske dokumentacije nakon ovog događaja ne može utvrditi postojanje zaostalih posljedica vezanih za trzajnu ozljedu vrata, odnosno, pogoršanje stanja koje je postojalo prije predmetnog događaja vezano za vratnu kralježnicu. Iz nalaza i mišljenja proizlazi i da, osim zaostalih ožiljaka, nema drugih trajnih posljedica zadobivenih ozljeda te da time nema ni smanjenja životne aktivnosti nakon provedenog liječenja. Vještak je ocijenio da je tužitelj trpio strah i bol te da je trebao tuđu pomoć zbog privremene nesposobnosti obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti; da je strah trpio kao tzv. primarni (javlja se u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja) koji je bio intenzivan i kratkotrajan, da je zatim tzv. sekundarni strah (koji se javlja kao posljedica tjelesne ozljede) jakog intenziteta trajao do 3-4 dana, srednjeg do 10 dana i manjeg oko 5 tjedana sveukupno; da je trpio bol jakog intenziteta 3-4 dana, srednjeg do 10 dana, a manjeg još do 6 tjedana sveukupno; da mu je tuđa pomoć bila potrebna u trajanju od 2 tjedna po 2 sata na dan zbog mirovanja, nošenja ovratnika i teškog služenja lijevom rukom, nakon čega mu je još trebala pomoć u ukupnom trajanju od 4 tjedna tri puta tjedno po 2 sata zbog nepodnošenja uobičajenog svakodnevnog napora, a da mu je pomoć trebala za nabavku i pripremu hrane, ostvarivanje zdravstvene zaštite – odlasci liječniku na kontrolne preglede i pretrage; da je kod tužitelja zaostalo naruženje zbog gore opisanih ožiljaka nosa, na lijevoj podlaktici te iznad lijevog ručnog zgloba i to blažeg stupnja.

11.2. Tužitelj nije imao prigovore na nalaz i mišljenje vještaka, no tuženik je istome prigovorio (list 87-88 spisa) navodeći da prigovara vještakovoj procjeni trajanja bolova i straha. Pojasnio je da liječenje završeno 1. rujna 2024. pa da je stoga opseg, odnosno trajanje boli i straha vještak precijenio.

11.3. Na ročištu održanom 16. travnja 2026. (list 127 spisa) vještak se očitovao o prigovorima tuženika na njegov nalaz i mišljenje, navodeći da se ocjena bola i straha te tuđe pomoći temelji na vrstama i težini ozljeda koje je tužitelj zadobio te načinu i duljini provedenog liječenja. Pojasnio je da je navedeno kumulativnog karaktera, što znači da u biti trajanje bola u primjerice jakom intenzitetu od 3-4 dana ne znači kontinuirano 24-satno trajanje bolova kroz to razdoblje. Vještak je uputio i na to da pojedine tegobe mogu trajati i dulje od završetka liječenja, jer je završetak liječenja zapravo datum kad osoba završi s posjetima liječniku i dijagnostičkom obradom , pojašnjavajući da je moguće da osoba zadobi ranu dijela tijela, napravi pregled i nakon 3 dana kontrolu liječnika, što bi bio trenutak u kojemu je liječenje završeno, no da rana, unatoč tome, još uvijek nije zacijelila te da osoba još uvijek ima određene tegobe, odnosno bol. Vještak je pojasnio i da se u konkretnom slučaju radi o višestrukim ozljedama više dijelova tijela pa da je i to uzeo prilikom davanja ocjene.

11.4. Što se tiče ocjene bolova i straha, treba reći da je vještak iste dao kumulativno. Dakle, vještak svoju ocjenu nije dao uzimajući u obzir definitivne vremenske faze u kojima je tužitelj trpio bolove, odnosno strah, već je isto raščlanio po intenzitetu i ocjenu njihovog trajanja dao u njihovoj ukupnosti, prikazujući ju u danima radi lakše procjene nastalih posljedica u pogledu bolova i straha kod tužitelja.

11.5. Treba reći da je neprihvatljiv navod tuženika da se trajanje tegoba kod tužitelja u pogledu bolova i straha mora isključivo poklapati s razdobljem tijekom kojeg je isti liječen. Naime, sasvim je životno i logično da je moguće da pojedinac, iako je njegovo liječenje okončano, i dalje može trpjeti tegobe koje su u neposrednoj vezi s ozljedama koje je zadobio u određenom štetnom događaju. Vještak je prilikom davanja svoje procjene uzeo u obzir medicinsku dokumentaciju koja se nalazi u spisu (kako nalaze hitnog prijema i specijalističke nalaze, tako i tužiteljev zdravstveni karton), a iz koje je vidljivo u kojem je stanju bio tužitelj nakon predmetnog štetnog događaja, ali i tijekom samog liječenja. Uz već naprijed navedeno, vještak je proveo i klinički pregled tužitelja, koji mu je svakako pružio uvid u to kakve tegobe su (i u konačnici koliko dugo) postojale kod tužitelja nakon predmetnog štetnog događaja u pogledu bolova i straha.

11.6. Stav je ovog suda da vještak kao kirurg nedvojbeno posjeduje stručno znanje za davanje ocjene bolova i straha. Tuženik istaknutim prigovorima nalaz i mišljenje vještaka nije doveo u sumnju pa sud stoga prihvaća nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti. Kako je sud prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, odbio je zahtjev tuženika da se vještačenje obnovi po novom vještaku (list 128 spisa).

11.7. Slijedom navedenog, sud na temelju nalaza i mišljenja vještaka nalazi utvrđenim da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio ozljede natučenja glave, zatim natučenja nosa i ranu hrpta nosa, trzajnu ozljedu vrata, natučenje lijevog ramena, ranu na lijevoj podlaktici i ranu iznad lijevog ručnog zgloba , natučenje lijeve šake u području gornje strane (dorzuma) i ručnog zgloba te natučenje uz krvni podljev lijeve natkoljenice; da je liječenje tužitelja završeno 1. rujna 2023.; da kod tužitelja nije došlo do smanjenja životne aktivnosti; zatim da je tužitelj strah trpio kao tzv. primarni (javlja se u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja) koji je bio intenzivan i kratkotrajan, da je zatim tzv. sekundarni strah (koji se javlja kao posljedica tjelesne ozljede) jakog intenziteta trajao do 3-4 dana, srednjeg do 10 dana i manjeg oko 5 tjedana sveukupno; da je trpio bol jakog intenziteta 3-4 dana, srednjeg do 10 dana, a manjeg još do 6 tjedana sveukupno ; da mu je tuđa pomoć bila potrebna u trajanju od 2 tjedna po 2 sata na dan zbog mirovanja, nošenja ovratnika i teškog služenja lijevom rukom, nakon čega mu je još trebala pomoć u ukupnom trajanju od 4 tjedna tri puta tjedno po 2 sata zbog nepodnošenja uobičajenog svakodnevnog napora, a da mu je pomoć trebala za nabavku i pripremu hrane, ostvarivanje zdravstvene zaštite – odlasci liječniku na kontrolne preglede i pretrage; da je kod tužitelja zaostalo naruženje zbog gore opisanih ožiljaka nosa, na lijevoj podlaktici te iznad lijevog ručnog zgloba i to blažeg stupnja.

12. U ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a s obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede. Prilikom odlučivanja sud je vodio računa i o cilju kojem ta naknada služi te o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

12.1. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je cijenio jačinu i trajanje fizičkih bolova, zatim karakter, težinu i lokalitet ozljeda, neugodnosti prilikom liječenja (šivanje otvorenih rana, potreba za mirovanjem, imobilizacija Shanzovim ovratnikom, provođenje fizikalne terapije i slično), kao i intenzitet i trajanje pretrpljenog straha. Treba reći da su orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete mijenjani u lipnju 2020. (Su-IV-47/2020-5), uz obrazloženje Vrhovnog suda Republike Hrvatske da su za izmjenu korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002. pa je stoga valjalo uzeti u obzir i stopu inflacije koja je uslijedila nakon 2020. i prethodila donošenju ove presude. Stoga je ovaj sud prilikom određivanja visine naknade također uzeo u obzir i promjene vrijednosti novca uzrokovane inflatornim kretanjima (isti stav o navedenom pitanju zauzimaju i primjerice Županijski sud u Dubrovniku Gž-546/2023-2 od 6. studenog 2024., Županijski sud u Zagrebu Gž-3137/2024-2 od 25. srpnja 2024. i Gž- 5040/2024-2 od 18. prosinca 2024. i dr.). Stoga slijedom navedenog po ocjeni ovoga suda tužitelju pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti u predmetnom štetnom događaju u iznosu 4.200,00 EUR.

13. Također, tužitelju je trebala tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 52 sata, a za što je nesporno da su joj pružali njegovi ukućani. Sud na temelju čl. 223. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25; dalje: ZPP) nalazi da je primjerena cijena sata tuđe pomoći i njege u konkretnom slučaju (i u okviru postavljenog tužbenog zahtjeva) 4,00 EUR (prilikom čega su u obzir uzimana i inflatorna kretanja o kojima je riječ bilo u prethodnoj točki obrazloženja) pa bi po ovoj osnovi tužitelju pripadalo ukupno 208,00 EUR i to na temelju čl. 1089. ZOO-a.

14. Dakle, tužitelj je u predmetnom štetnom događaju pretrpio neimovinsku (zbog pretrpljenih bolova, straha i zaostalog naruženja) i imovinsku (zbog tuđe pomoći i njege) štetu u iznosu od ukupno 4.408,00 EUR.

15. Čitanjem obrazložene ponude društva Sava osiguranje d.d. (list 26 spisa), vjerodostojnost kojeg dokumenta tuženik nije osporavao, sud je utvrdio da je tužitelju zbog posljedica predmetnog štetnog događaja po osnovi neimovinske štete isplaćen iznos od 1.350,00 EUR, dok mu je po osnovi imovinske štete zbog pružanja tuđe pomoći i njege isplaćeno 150,00 EUR. Dakle, sud nalazi utvrđenim da je tužitelju (po osnovama koje su predmet ovoga parničnog postupka) prethodno već isplaćeno 1.500,00 EUR. Utvrđenu novčanu naknadu po navedenim osnovama (4.408,00 EUR) stoga je potrebno umanjiti za već ranije plaćeni iznos pa tužitelj ima pravo na naknadu neimovinske i imovinske štete u daljnjem iznosu od ukupno 2.908,00 EUR pa je na temelju čl. 1100. st. 1. i čl. 1089. ZOO-a prihvaćen zahtjev tužitelja za isplatu navedenog iznosa te je odlučeno kao u dijelu točke I. izreke ove presude.

16. Tužitelj ima pravo na isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos na temelju čl. 12. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, 155/23; dalje: ZOOP). Tužitelj je odštetni zahtjev u povodu predmetnog štetnog događaja podnio društvu Sava osiguranje d.d. 25. rujna 2023. (list 23-25 spisa), a iz obrazložene ponude (list 26 spisa) vidljivo je da je navedeno društvo spomenuti zahtjev zaprimilo taj isti dan.

16.1. Tužitelj ima pravo na isplatu zateznih kamata na dosuđeni dio od 1.700,00 EUR, odnosno na iznos isplatu kojeg je tražio prvotno postavljenim tužbenim zahtjevom, od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate.

16.2. Što se pak tiče tijeka zateznih kamata na preinačeni dio, treba reći da je tuženik u obvezi tužitelju platiti zatezne kamate na preinačeni dio tužbenog zahtjeva (1.208,00 EUR) od trenutka kad je takav zahtjev postavljen u postupku, odnosno od trenutka kad je tužitelj preinačio tužbu, a ne od trenutka podnošenja odštetnog zahtjeva (odnosno za razdoblje prije nego je tužitelj postavio takav zahtjev za naknadu štete). Tuženik dakle ne može biti u zakašnjenju u odnosu na razdoblje prije nego je tužitelj uopće preinačio tužbu (takvo pravno shvaćanje zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske primjerice u svojim odlukama broj Rev-1050/2024-2 od 28. kolovoza 2024., broj Rev-647/2023-2 od 18. lipnja 2024.). Stoga tužitelj konkretno ima pravo na isplatu zateznih kamata na iznos od 1.208,00 EUR od 24. listopada 2024. (od dana preinake tužbe) do isplate.

16.3. Slijedom navedenog, o tužiteljevom zahtjevu za isplatom zateznih kamata odlučeno je kao u dijelu točke I. izreke presude. O kamatnoj stopi odlučeno je na temelju čl. 29. st. 2. ZOO-a.

16.4. U preostalom dijelu u kojem tužitelj od tuženika traži isplatu zateznih kamata na iznos od 1.208,00 EUR od 25. rujna 2023. do 24. listopada 2024., tužbeni zahtjev je odbijen te je odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.

17. Odluka o parničnim troškovima temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a te čl. 155. ZPP- a, odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23; dalje: Tarifa) i Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23; dalje: Uredba) te je donesena u skladu s vrijednosti predmeta spora i troškovnicima stranaka (list 132-134 spisa).

17.1. Tužitelju je nastao trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to trošak sastava odštetnog zahtjeva u visini 100 bodova (Tbr. 32/1 Tarife), zatim trošak sastava tužbe u visini 100 bodova (Tbr. 7/1 Tarife) te trošak sastava dva podneska (od 1. ožujka 2024. i 24. listopada 2024.) u visini 100 bodova za svaki (Tbr. 8/1 Tarife), kao podneska od 26. srpnja 2024. u visini 25 bodova (Tbr. 8/4 Tarife) te trošak zastupanja na dva ročišta (održana 4. srpnja 2024. i 16. travnja 2026.) u visini 100 bodova za svako (Tbr. 9/1 Tarife). Dakle, tužitelju je nastao trošak za zastupanje po punomoćniku odvjetniku u visini od ukupno 625 bodova što pomnoženo sa vrijednošću jednog boda u iznosu 2,00 EUR (Tbr. 54. u vezi s Tbr . 52/3 Tarife) te uvećano za 25% po osnovi PDV-a (Tbr. 46. Tarife) iznosi 1.562,50 EUR.

17.2. Tužitelju je nastao i trošak medicinskog vještačenja u iznosu 199,08 EUR te trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu 33,18 EUR (Tar. br. 1. st. 1. Uredbe) te za presudu u iznosu 75,53 EUR (Tar. br. 2. st. 1. Uredbe).

17.3. Dakle, tužitelj ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od ukupno 1.870,29 EUR. Prihvaćen je i njegov zahtjev za isplatom zateznih kamata na odmjerene troškove od dana donošenja presude do isplate na temelju čl. 151. st. 3. ZPP-a.

17.4. Tuženikov zahtjev za naknadom parničnih troškova je odbijen.

17.5. Stoga je o troškovima postupka odlučeno kao u točki III. i IV. izreke ove presude.

U Zagrebu 28. svibnja 2026.

Sutkinja:

Marija Šipek

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku petnaest dana od dana dostave presude, a o njoj odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

1. Tužitelju – po punomoćniku

2. Tuženiku – po punomoćniku