Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Poslovni broj: Pp-1153/2025-11

Varaždin, Kapucinski trg 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sucu toga suda Hani Strnišćak uz sudjelovanje Valentine Bunić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene BG, branjene po Svenu Požgaju, odvjetniku u Zagrebu, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine” 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994., 114/2022., 47/2023.), u povodu prigovora na prekršajni nalog Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Varaždin Klasa: 211-07/25-3/6618, Urbroj: 511-14-05-25-1 od 18. travnja 2025., nakon završene glavne rasprave 28. svibnja 2026. u prisutnosti okrivljenice te objavljene presude istog dana bez prisutnosti stranaka, objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljena BG, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1988. u Varaždinu, kći B i ŠG, rođ. Š, s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, SSS, administrativni tajnik, zaposlena u TC Lumini, mjesečna primanja oko 1.300,00 eura, razvedena, dvoje mlt. djece, prekršajno nekažnjavana.

k r i v a j e

I. što je 13. travnja 2025. oko 13,05 sati u Varaždinu, Optujskoj ulici kbr. 52 remetila javni red i mir na način da je zajedno sa svojim nevjenčanim surpugom ČG došla do stana ĐG te su pokucali na vrata, a nakon što je ĐG otvorila vrata počela je na istu vikati i vrijeđati ju riječima: „Koliko puta si se jebala s mojim mužem?!“ te je uzela i bacila ukras s vrata na pod hodnika, a navedeni se događaj reflektirao na neograničeno javno mjesto,

dakle što je narušavala javni red i mir vikom i galamom,

II. čime je počinila prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjiv po istom članku navedenog Zakona te se okrivljenoj BG, na temelju članka 33. stavak 3. i članka 36. Prekršajnog zakona

III. i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura.

Okrivljenica je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, a po nalogu za nacionalna plaćanja koji je prilog ovoj presudi.

Okrivljenica se upozorava sukladno članku 152. stavak 3. Prekršajnog zakona da ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 izrečene kazne smatrati će se da je izrečena novčana kazna u cjelini plaćena. Ukoliko okrivljenica u tom roku izrečenu novčanu kaznu ne plati, ista će se na temelju članka 34. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.

IV. Trošak postupka iznosi 80,00 (osamdeset) eura, a odnosi se na paušalni trošak ovog postupka koji se temelji se na članku 138. stavak 2. točka 2. i točka 3. u svezi članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona te Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine” 18/2013.) i dužna ga je nadoknaditi okrivljenica u istom roku kao i novčanu kaznu po pravomoćnosti presude, a po nalogu za nacionalna plaćanja koji je prilog ovoj presudi.

Obrazloženje

1. Policijska uprava varaždinska podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenice zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude. Okrivljenica je pravodobno izjavila prigovor protiv prekršajnog naloga, pa je isti stavljen izvan snage i proveden je redovni postupak.

2. Očitujući se o optužbi, okrivljenica je izjavila da se ne smatra krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret.

3. U dokaznom postupku pročitana je Potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije od 8. siječnja 2026. (list 20-21 spisa), ispitana je svjedokinja ĐG, svjedok ČG, svjedok MG, svjedok LG i okrivljenica.

4. Iznoseći svoju obranu okrivljenica je navela da se ne sjeća točnog datuma, no zna da je došla s djecom kući i nije mogla proći autom s obzirom da je susjeda ĐG svojim autom zaparkirala put, na što joj je potrubila, a ĐG je u ljutnji maknula auto te kad je izašla iz auta počela joj je svašta vikati, između ostaloga pitala ju je da tko sam ona, pa kad je rekla ĐG da živi u toj zgradi, ĐG joj je rekla da je preko pičke došla do stana. Navela je da nije željela imati dalje kontakta sa ĐG te da je s djecom otišla u stan, a ČG je rekla neka ide dolje do ĐG riješiti situaciju te je izjavila da ona s ČG nije išla do ĐG. Navela je da osporava da bi počinila prekršaj za koji je se tereti jer tog dana, osim ovog što je naprijed opisala ništa se drugo nije dogodilo. ČG je išao dolje do Sandrinog stana, a da li je nešto riješio ili nije ne zna. Međutim čula je viku odnosno konkretno čula je Sandrin glas, no nije čula točne riječi koje je ĐG vikala te je zalupila vratima, a ČG je onda došao gore. ČG je i prije predmetnog događaja ĐG znao upozoravati da se smiri jer ih je znala bez razloga optuživati da su joj ogrebli auto i slično. Iskazala je da više ne živi na toj adresi.

5. Na temelju provedenog dokaznog postupka, sud utvrđuje da je okrivljena BG počinila djelo za koje se optužuje na način opisan u izreci presude. Sud je takvo činjenično stanje utvrdio na ocjenom vjerodostojnosti obrane okrivljenice kao i svih ispitanih svjedoka, a napose iskaza svjedoka LG, ČG i ĐG.

6. Svjedokinja ĐG je iskazala da joj je kritične zgode ČG pozvonio na ulazna vrata njenog stana. On je predstavnik stanara u njenoj zgradi i nakon što je ona otvorila vrata, ČG joj je rekao da je BG želi nešto pitati i zatim je BG skočila sa strane i počela joj govori „koliko puta si se jebala s mojim mužem“ te je htjela ući u njen stan, ali je ona uspjela zatvoriti vrata stana. Navela je da joj je tom prilikom BG skinula i sliku sa zida i ogrebla ju, a kako je i prije između njih došlo do nekih vrijeđanja, tako da je BG nju vrijeđala i ona se kritične zgode nje bojala, pozvala je policiju. Iskazala je da joj je BG uvrede koje je opisala izgovarala na način da je vikala. Upitana da li može opisati na koji način joj je BG skinula sliku sa zida odgovorila je da je BG zakoračila već unutra u stan, a vrata su bila otvorena i kako je BG krenula prema njoj tako je vjerojatno slika pala na pod. Na daljnji upit suda što je radio ČG u vrijeme kad je trajao taj događaj odgovorila je da je ona njega vidjela samo kad je pozvonio na vrata, a u trenutku kada je ona zatvarala vrata ona je samo vidjela Biljanine ruke kako ju pokušavaju dohvatiti, a ČG nije vidjela. On je isto bio šokiran kad je ona to nju pitala. Iskazala je da nije htjela s BG ulaziti u nikakve rasprave niti konflikte jer zna kakve je ona naravi. Ne poznaje ju, ali iz ranijih incidenata zna njenu narav. Opisala je da je kritične zgode imala ukras na vratima, a kad je otvorila vrata vidjela je da je taj ukras potrgan i bačen na pod, a da ga je BG potrgala, no navela je na poseban upit suda da nije osobno vidjela da bi BG potrgala taj ukras. Nadalje je navela da su na njenom katu tri stana, da u stanu do nje živi jedan stariji gospodin koji slabije čuje i nakon što je ona nazvala policiju zna da je policija išla k njemu i da je on navodno rekao da je čuo viku, ali pitanje je je li mogao razaznati tko viče. Iskazala je da joj kasnije nitko od susjeda nije rekao da je što vidio ili čuo, a u toj zgradi baš nema puno stanara. Na upit suda kada je rekla da je BG take naravi da li može to opisati odgovorila je da je BG sklona vrijeđanju iz čistog mira, da je godinama to trajala prema njoj, a prvi puta se zbilo 2022. ili 2023., no ne zna točno. Na njihovom parkingu su postavljene rampe i ona se razgovarala s ČG koji je predstavnik stanara o tome gdje će biti njeno parkirno mjesto i kako da mu za to plati, a potom je došla BG i počela je vrijeđati, da šta onda ČG maltretira. Čula je i od drugih ljudi za tu njenu specifičnu narav, no ona je BG uvijek branila prije tog događaja s obzirom da je BG prema njoj bila u redu, čak je dala i neke dječje igračke za Biljanino dijete jer njoj nisu trebale. Na upit suda da li joj je BG rekla zašto ju vrijeđa i napada odgovorila je ju je jednom pitala da li ima kakvih problema, da to mogu riješiti, ali nije joj odgovorila zašto ju napada. Opisala je da je konflikt kritične zgode završio tako da misli da je BG nakon što je zatvorila vrata lupala po vratima, a ona se bojala i nakon toga je zvala iz stana maminog muža budući da njene djece nije bilo kod kuće i nakon toga je došla policija. Navela je da su ĆG i BG živjeli u izvanbračnoj zajednici, zna da su imali konflikte, ali ona nije u to ulazila jer se s njima nije družila.

7. U svojem je iskazu svjedok ČG izjavio da je kritične zgode okrivljenica koja je njegova bivša izvanbračna supruga došla u [adresa] te mu je rekla „idemo dolje“. Živjeli su na četvrtom katu, a ĐG je živjela kat ispod odnosno na trećem katu. Kada je s okrivljenicom došao do stana ĐG krenula je svađa i naguravanje, a on je stajao sa strane i gledao. Na ulaznim vratima jer bio i Božićni vjenčić koji je okrivljenica skinula i potrgala jer je imala ideju da je u tom vjenčiću kamera i da ju ĐG snima. Iskazao je da je prije otprilike godinu dana prije tog događaja okrivljenica imala fizički sukob sa ĐG tako da je ĐG na parkingu zgrade ošamarila, a to je sve vidjelo njegovo mlt. dijete koje je gledalo kroz prozor iz unutrašnjosti stambene zgrade. Naveo je da je okrivljenica patološki ljubomorna i da on nije mogao pričati s nikim, a pritom je mislio na ženske osobe. Iskazao je da kada je došlo do svađe i naguravanja da se ne sjeća riječi koje su bile izgovorene, da je bio u šoku jer nije razumio zašto je došlo do toga, a što je BG govorila iskazao je da se ne sjeća. Svađa je bila povišenim tonovima odnosno okarakterizirao bi to kao viku. Na trećem katu ima tri stana, ali nitko od susjeda nije izlazio iz svojih stanova niti mu je tko od susjeda kasnije rekao da bi što čuo. Iskazao je da je na trećem katu živio jedan stariji gospodin LG i u drugom stanu je živio jedan bračni par koji u vrijeme događaja nije bio kod kuće. Opisao je na pitanja obrane da ĐG uopće nije vikala nego kad je započela ta svađa ĐG je pokušala pobjeći u stan, pa je počelo naguravanje, a BG je nešto govorila, no sjeća se što, ali je bila glasna. Iskazao je da ĐG nije ništa započela već kad je izašla van i kad je vidjela da BG viče na nju pokušavala je ući u stan, a misli da je BG čak podmetnula nogu da ĐG ne može ući u stan. Naveo je da se uopće ne sjeća detalja tog događaja jer je bio u šoku zašto je do toga došlo, zašto je on morao biti tamo i gledati to i zašto je BG uopće započela tu svađu.

8. Svjedok LG je naveo da poznaje okrivljenicu, ĐG i ČG te da živi na trećem katu broj 5. Predmetnog dana je odgledao dnevnik i baš je bio pri ručku kad je čuo povišene tonove te je naveo da se netko vani prepirao. Nije otvarao vrata tako da ne zna tko se prepirao, no glasovi su bili ženski. Sve to skupa nije dugo trajalo, možda neke dvije minute, s time da nije čuo nikakvo lupanje po vratima. Ne zna o čemu se radilo jer nije čuo točne riječi, nije ih mogao razabrati, ali vika se čula. Ta vika ga nije uznemirila jer znaju i ljudi ići po stepenicama i glasno se razgovarati i diskutirati pa ne ide svaki put gledati van na hodnik.

9. Ispitan u postupku svjedok MG je naveo da okrivljenicu poznaje, kao i ČG, dok ĐG baš i ne odnosno nju poznaje samo iz viđenja. U predmetnoj zgradi zna ponekad boraviti u vrijeme kad nije na terenu. O konkretnom događaju nema apsolutno nikakvih saznanja s obzirom da nije bio osobno prisutan tom događaju. Također nema nikakvih saznanja o odnosima između okrivljenice i ĐG niti je bio prisutan nekakvim njihovim nesuglasicama. Također se ne sjeća da bi mu se okrivljenica žalila da bi imala kakvih problema sa ĐG i ČG. Nema naviku razgovarati s bilo kim o takvim temama.

10. Iz iskaza ĐG i iskaza ČG sud je utvrdio da su inkriminirane zgode okrivljenica i ČG koji je u to vrijeme bio njen izvanbračni suprug došli do stana ĐG te da su joj pokucali na vrata koja je ona otvorila. Daljnji tijek događaja sud je utvrdio iz iskaza ĐG koja je je iskazala da joj je okrivljenica nakon što je otvorila vrata stana rekla i to vikala: „koliko puta si se jebala s mojim mužem“ te da je htjela ući u stan, ali je ona uspjela zatvoriti vrata stana. Iz iskaza ČG sud je utvrdio i da je okrivljenica sa ulaznih vrata stana ĐG skinula ukras, točnije Božićni vjenčić koji je potrgala, a svjedokinja ĐG je potvrdila kako je ukras sa vrata potrgan i bačen na pod, iako ona nije osobno vidjela da je to učinila okrivljenica, no isto je vidio i u svom iskazu potvrdio ČG. Nadalje je iz iskaza svjedoka LG sud utvrdio da je kritične zgode čuo povišene tonove i prepirku te da se radilo o ženskim glasovima.

11. Iz iskaza svjedoka MG koji je ispitan na strani obrane, sud nije utvrdio niti jednu odlučnu činjenicu za ovaj postupak pa niti dinamiku ranijeg odnosa, napose navodnog uznemiravanja okrivljenice od strane ĐG na koju okolnost je imenovani svjedok i predložen te i ispitan, slijedom čega sud ocjenjuje da njegov iskaz nije relevantan za ovaj postupak.

12. Sud je prihvatio iskaz ĐG kao vjerodostojan i uvjerljiv jer je svjedokinja detaljno opisala inkriminirano ponašanje okrivljenice tog dana, a njen iskaz se slaže i s iskazom ČG u dijelu gdje je isti opisao je došao do stana ĐG sa okrivljenicom i da je okrivljenica na ĐG krenula vikati, a da je ĐG pokušavala ući natrag u stan. Iako se imenovani svjedok nije sjećao detalja odnosno riječi koje je okrivljenica izgovorila tog dana, ĐG je potvrdila da joj je okrivljenica vikala riječi: „koliko puta si se jebala s mojim mužem“ te je navela da joj je bio potrgan ukras s vrata i da se nalazio na podu, dok je svjedok ČG naveo da je okrivljenica potrgala taj ukras s ulaznih vrata ĐG. Povezujući njihove iskaze, sud je utvrdio da se događaj zbio na način opisan u izreci presude. Iskazi imenovanih svjedoka nisu istovjetni, no zajedno u svojoj ukupnosti daju cjelovitu sliku inkriminiranog događaja te je stoga sud njihove iskaze prihvatio kao vjerodostojne, istinite i uvjerljive. To tim više što je svjedok LG koji je treća osoba, nesrodna s okrivljenom, nezainteresirana za ishod ovog postupka i nema razloga svjedočiti u ničiju korist u ovom postupku iskazao da je inkriminirane zgode čuo povišene ženske tonove i prepirku što potvrđuje da je došlo do svađe, a iz iskaza svjedokinje ĐG i ČG sud je utvrdio da je okrivljenica inicirala svađu i prepirala se te vikala tog dana na ŽG ispred njenog stana.

13. U tom smislu neuvjerljiva je obrana okrivljenice da se ona uopće ne bi pojavljivala tog dana pred stanom ĐG jer je ista suprotna naprijed izvedenim dokazima te je njena obrana ocijenjena kao pokušaj ekskulpiranja od njene prekršajnopravne odgovornosti. Članak 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisuje da će se tko na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu u iznosu od 300,00 do 2000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana. Prema kategorizaciji javnih mjesta hodnik stambene zgrade je fiktivno javno mjesto odnosno mjesto koje po svojoj namjeni nije javno, ali pod određenim uvjetima to može biti. Javnosti takvog mjesta prosuđuje se po nastaloj posljedici na javnom mjestu. U tom smislu hodnik stambene zgrade nije javno mjesto, ali okolnosti koje postoje u vrijeme izvršenja prekršaja čine radnju počinitelja dostupnom javnosti, bilo da je izložena pogledu javnosti bilo da je posljedica nastupila na javnom mjestu. U konkretnom je slučaju sud utvrdio da je vika okrivljenice na ĐG bila takvog intenziteta da se čula s hodnika stambene zgrade u stan LG koji u ovom slučaju predstavlja javnost jer je radnja okrivljenice bila čujno dostupna drugim osobama, kako susjedu LG koji stanuje na istoj katu zgrade kao i ĐG što je iskazao u svom iskazu, tako je bila dostupna i drugim stanarima odnosno javnosti. Slijedom svega iznijetog, okrivljenica je svojim radnjama kritičnog dana ispunila biće prekršaja iz citiranog članka za koji se optužuje.

14. Optužni prijedlog je izmijenjen na način da je iz činjeničnog opisa istog sud ispustio navod: „…te je htjela ući u stan, ali je ĐG zatvorila vrata stana. Nakon toga je BG i dalje lupala po vratima…“ sve sukladno rezultatima dokaznog postupka s obzirom da je ĐG izjavila da misli da je okrivljenica lupala po vratima, a LG je naveo kako lupanje po vratima nije čuo. Naime, svjedok svjedoči samo o onome što je vidio ili čuo, a ne o onome što misli. Stoga te radnje okrivljenice u ovom postupku nije utvrđene, a takvom izmjenom sud nije izmijenio optužbu na teže niti je okrivljenici stavio na teret veću količinu kriminalne volje nego što je optužuje tužitelj, već je kao što je ranije iznijeto, samo specificirao radnje okrivljenice sukladno rezultatima dokaznog postupka.

15. Na temelju članka 179. stavak 5. Prekršajnog zakona, savjesno cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te na temelju ocjene ukupnosti dokaznog postupka sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljena BG kriva za prekršaj koji joj se stavlja na teret.

16. Pri odmjeravanju kazne sud je vodio računa o vrsti i težini prekršaja, a pritom je kao olakotnu okolnost uzeo neosuđivanost okrivljenice vidljivu iz Potvrde Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije od 8. siječnja 2026. zbog čega okrivljenici nije izrekao kaznu zatvora za počinjeni prekršaj. Međutim, u konkretnom slučaju sud nije našao osobito olakotnih okolnosti iz članka 37. Prekršajnog zakona za ublažavanje novčane kazne okrivljenici te je stoga prihvatio prijedlog ovlaštenog tužitelja i okrivljenici je izrekao novčanu kaznu u zakonskom minimumu u iznosu od 300,00 eura. Izrečenom će se novčanom kaznom u zakonom propisanim granicama sukladno članku 33. stavak 3. Prekršajnog zakona ostvariti svrha kažnjavanja u općem i posebnom smislu, na način da će ova vrsta sankcije izraziti društvenu osudu zbog počinjenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i ostale da ne čine prekršajna djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja prekršajnih djela i o pravednosti kažnjavanja.

17. Na temelju članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona okrivljenici je izrečen trošak postupka u iznosu od 80,00 eura koji se odnosi na paušalni trošak ovog postupka koji je odmjeren na temelju trajanja i složenosti istog te broj izvedenih radnji, a u kojem su održane dvije rasprave uz ročište za objavu presude. Sveukupni trošak dužna je nadoknaditi okrivljenica jer je presudom proglašena krivom te je trošak svojim prekršajem prouzročila.

U Varaždinu 28. svibnja 2026.

Zapisničarka

Sudac

Valentina Bunić, v.r.

Hana Strnišćak, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu u dva istovjetna primjerka pismeno putem ovog suda.

Dostavna naredba:

Presudu dostaviti:

- okrivljenici, BG, [adresa]

- branitelju, Sven Požgaj, Zagreb, Trg Mažuranića 13

- tužitelju, Policijska uprava varaždinska, Policijska postaja Varaždin, A. Cesarca 18, odmah i po pravomoćnosti