Republika Hrvatska

Županijski sud

u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž-1435/2022-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Filke Pejković kao predsjednice vijeća, Kristine Vukelić Aničić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Svjetlane Pražić članice vijeća, u pravnoj stvari I. tužitelja KM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. tužiteljice KME iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], III. tužiteljice ĐM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i IV. tužitelja FM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Krešimiru Škarici, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Škarica & Partneri u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, (Ministarstvo obrane sa sjedištem u Zagrebu, [adresa], OIB:52634238587), zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Novom Zagrebu, Građansko upravni odjel, radi naknade štete , odlučujući o žalbi I-IV tužitelja protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj: Pn-107/2017-68 od 19. srpnja 2022., u sjednici vijećao održanoj 28. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se kao neosnovana žalba I., II., III. i IV. tužitelja te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj: Pn-107/2017-68 od 19. srpnja 2022. u točki I. i II. izreke.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev I., II., III. i IV. tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom u toč. I. izreke odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev I.-IV. tužitelja za naknadu imovinske štete u iznosu od 5.432,08 eur/ 40.928,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom te zahtjev I. i II. tužitelja za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog gubitka bliskog srodnika u iznosu od 43.798,53 eur/330.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom svakom kao i zahtjev III. i IV. tuženika za naknadu im neimovinske štete po istom osnovu u iznosu od 52.275,00 eur/112.500,00 kn svakom sa zakonskom zateznom kamatom. u točki II. izreke naloženo je I.-IV. tužiteljima naknaditi tuženoj trošak parničnog postupka u iznosu od 7.336,25 eur/55.275,00 kn u roku od 15 dana dok je u točki III. izreke odbijen kao neosnovan preostali dio zahtjev tužene za naknadu parničnog troška.

2. Protiv navedene presude žalbu podnose I., II., III. i IV. tužitelji zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., dalje ZPP).

3. Tužitelji predlažu uvaženje žalbe uz naknadu im troškova žalbenog postupka.

4. Tužena u odgovoru na žalbu smatra da je prvostupanjski sud pravilno kao neosnovan odbio tužbeni zahtjev I-IV tužitelja smatrajući da na strani tužene nema odgovornosti za nastanak štetnog događaja.

5. Žalba I - IV tužitelja nije osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske i neimovinske štete zbog smrti bliske osobe, kćerke I. i II. tužitelja a sestre III. i IV. tužitelja.

7. U postupku pred prvostupanjskim sudom između stranka nije bilo sporno da je prednica tužitelja pok. LM bila kadetkinja Oružanih snaga Republike Hrvatske te da je pronađena mrtva 22. kolovoza 2015.

8. U postupku pred prvostupanjskim sudom te u ovoj žalbenoj fazi postupka sporna je odgovornost tužene za smrt iste te posljedično tome odgovornost tužene za naknadu štete tužiteljima.

9. Prvostupanjski sud po provedenom dokaznom postupku ocjenom iskaza u postupku saslušanih svjedoka TM, ĐME , SM i DM koje kao vjerodostojne prihvaća te sadržaja nalaza i mišljenja vještaka utvrđuje;

- da je smrt prednice tužitelja pok. LM nastupila zbog višestrukih ozljeda zadobivenih uslijed pada s prozora sobe 4. kata vojarne čija je bila korisnica,

- da nema elemenata kaznenog djela koji su doveli do smrtne posljedice pokojne prednice I. -IV. tužitelja u spomenutoj vojarni a što utvrđuje uvidom u spis posl.br. KR-DO-525/15 Županijskog državnog odvjetništva,

- da je prednica tužitelja pronađena mrtva u jutarnjim satima 22. kolovoza 2015. te u trenutku smrti bila u pijanom stanju,

- da su prethodno štetnom događaju pok. LM i EM **.**.2015. u vojarni u sobi koju je koristila ista konzumirali alkohol te se potom zaputili u kafić ... na proslavu rođendana TM,

- da su se u predmetnom kafiću našli s istim, AM, NM i HM,

- da je prilikom dolaska u kafić pok. LM već bila pod utjecajem alkohola, teturala i otežano razgovarala,

- da su u kafiću nastavili konzumirati alkohol do njegova zatvaranja time da su NM i EM napustili društvo prije ostalih,

- da su na povratku u vojarnu zastali u trgovini gdje su kupili pivo koje je LM unijela u prostor vojarne dok je TM ušao u krug vojarne na način da je preskočio ogradu,

- da je na vanjskoj porti bio dežurni djelatnik dok dežurstvo u zgradi u kojoj se nalaze sobe kadeta nije bilo organizirano,

- da je po dolasku u vojarnu AM otišla u svoju sobu a LM i TM u sobu na četvrtom katu vojarne koju je koristila LM,

- da iz iskaza svjedoka TM proizlazi da su on i pok. LM nastavili druženje u njezinoj sobi, da su naknadno zaspali time da je oko pola 6 ujutro čuo zapomaganje i stenjanje i tada shvatio da se LM ne nalazi kraj njega , nakon čega je pogledao kroz prozor i vidio LM kako leži zbog čega je sišao i izišao iz objekta, a kada je došao do nje da je uočio krvavu mrlju na desnom uhu.. Iskazao je da je LM ležala na leđima s glavom usmjerenom prema zidu zgrade, a u odnosu na prozor da je bila malo ukošena u desno. Nadalje je naveo da je potom otišao kod AM tražeći deku kojom bi pokrili LM, što su i učinili te od dežurnog tražio da pozove hitnu pomoć, jer je LM bila nepomična i teško ozlijeđena. U pogledu sobnog prozora, svjedok je naveo da je on bio otvoren, a da su rolete bile napola spuštene. Smatrao je da LM nije imala suicidalnu namjeru te mu nije bilo jasno što se zapravo dogodilo,

- da iz nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine Davora Mayera proizlazi da su uzrok smrti pok. LM višestruke ozljede koje se uklapaju u pad s visine, odnosno prozora na 4. katu pri čemu nisu nađene ozljede koje bi upućivale ili bile izvjesno pripisivane djelovanju druge osobe,

- da iz mišljenja istog proizlazi da se uzrok pada ne može sa sigurnošću utvrditi ali da se je moglo raditi o nehotičnom padu, uslijed gubitka ravnoteže do kojeg je došlo kada je pok. LM sjedila na okviru prozora pri čemu smatra da je alkoholiziranost pok. LM, zbog nepovoljnog učinka alkohola na prosudbu situacije, koordinaciju pokreta i percepciju prostornih odnosa mogla pridonijeti vjerojatnosti pada konačno zaključujući da između pada s visine, zadobivenih ozljeda i smrtnog ishoda postoji uzročno – posljedična veza.

- da je na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja proveden dokaz vještačenjem po vještaku Robertu Spudiću mišljenje kojeg je uzimajući u obzir visinu s koje je pala prednica tužitelja, slobodan pad tijela, početnu brzinu kretanja tijela te brzinu udara tijela u tlo iznijeto s izuzetnom vjerojatnošću da je pok. LM prethodno padu sjedila paralelno na prozorskoj klupčici, kada je tijelom izvršila rotaciju prema van, umjesto prema unutarnjem dijelu sobe ,

- da je ovaj vještak s izvjesnom vjerojatnošću isključio skok prednice tužitelja iz čučnja smatrajući obrazlažući da bi tada brzina prednice tužitelja u horizontalnom smjeru predstavljala brzinu pješaka u potrčavanju pa bi dužina odbačaja iznosila oko 4,96 m, umjesto 1,99 m, kao što je bilo konkretno, isključujući ujedno i to da je prednica tužitelja sjedila na prozorskoj klupčici sa spuštenim nogama te da se odbacila prema naprijed zaključujući da bi u tom slučaju brzina odbačaja bila veća od minimalne horizontalne brzine slične usporenom hodu pješaka, što bi značilo da bi dužina odbačaja bila duža od 1,99 m kao što je bila konkretno,

10. Na temelju naprijed iznijetih utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da je za nastanak štetnog događaja isključivo odgovorna pokojna prednica I. –IV. tužitelja LM. Odgovornost iste temelji na činjenici da je ista konzumirala prekomjernu količinu alkohola te u alkoholiziranom stanju krajnje nepažljivo sjedila na rubu prozora kada je izgubila ravnotežu uslijed čega je došlo do njenog pada koji je uzrokovao smrt te da u smislu odredbe čl. 1045. st.1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., dalje ZOO) tužena ne odgovara za štetu tužiteljima.

11. Prvostupanjski sud cijeni neosnovanim navode I.-IV. tužitelja da je za predmetni štetni događaj objektivno odgovorna tužena a koju odgovornost isti temelje na propustima vojnog zapovjedništva u organizaciji osiguranja, nefunkcionalnom sustavu prevencije, nesprječavanju konzumiranja alkohola i primanja posjeta, što je sve u svom zbroju prema stavu tužitelja dovelo do nastanka štetnog događaja pozivajući se pritom na odredbe Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 73/13, 75/15, dalje: ZOSOS) i Pravilnika o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 91/09, 73/13, dalje: Pravilnik), kao i na interne propise kojima se za kadete propisuju pravila ponašanja.

12. Obrazlaže prvostupanjski sud da tužitelji gube iz vida da su adresati navedenih normi prvenstveno pojedinačni pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske. Tako da primjerice čl. 175. st. 3. ZOSOS-a propisuje da je stegovni prijestup unošenje i omogućavanje unošenja alkohola u službene prostorije, kao i dovođenje u stanje pod utjecajem alkohola (opijenost) u službi, na dužnosti ili na javnom mjestu. Jednako tako prema odredbi čl. 36. st. 1. Pravilnika pripadnicima Oružanih snaga da je zabranjeno konzumiranje alkoholnih pića za vrijeme službe. Osim tog, i Domskim redom Kadetske bojne (list 115-119) da je zabranjeno unošenje i konzumiranje alkohola u prostorima vojarne pri čemu daje pokojna prednica tužitelja svojim potpisom potvrdila da razumije i osobno odgovara za kršenje Organizacijske zapovijedi i Domskog reda Kadetske boje (list 115-119).

13. Smatra prvostupanjski sud da iako u vrijeme nastanak štetnog događaja nije postojala efikasna kontrola pridržavanja navedenih pravila od strane kadeta da se prednica tužitelja u vrijeme nastanka štetnog događaja stara 22 godine zbog svjesnog i namjernog kršenja vojnih pravila ne može ekskulpirati svoje odgovornosti te ocjenom svih izvedenih dokaza smatra da je ista isključivo odgovorna za nastanak štetnog događaja, konačno ističući da sama prisutnost osoba kojima nije dozvoljen ulaz na prostor Vojnog učilišta prema sadržaju izvedenih dokaza nije u uzročnoj vezi sa ovim štetnim događajem.

14. Slijedom navedenog smatra da tuženica Republika Hrvatska nije odgovorna za predmetni štetni događaj ovo tim više što je u postupku uvidom u spis Županijskog državnog odvjetništva posl. broj KR-DO-525/15 utvrđeno da nema elemenata kaznenog djela koji su doveli do smrtne posljedice pokojne prednice I. -IV. tužitelja u spomenutoj vojarni pa kao neosnovan odbija tužbeni zahtjev tužitelja za nakanu štete te odlučuje kao u točki I. izreke pobijane presude.

15. S obzirom da je odbio tužbeni zahtjev I-IV. tužitelja te da tužitelji nisu uspjeli u postupku prvostupanjski sud pozivom na odredbu čl. 154. st.1. ZPP-a obvezuje tužitelje na naknadu parničnog troška tuženoj te odlučuje kao u točki II. izreke pobijane presude.

16. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da su u donošenju iste počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8.,9.,13. i 14. ZPP -a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365 st. ZPP).

17. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo pa nije ostvaren nisu ostvareni ni žalbeni razlozi iz odredbe čl. 353.st.1. t.2. i 3. ZPP-a.

18. Tužena Republika Hrvatska za štetu kao što je konkretna odgovara prema odredbi čl. 1045. st.1. ZOO-a kojom je propisano da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

19. Pritom valja imati na umu i osnove odštetne odgovornosti. Da bi postojala odgovornost tuženice za utuženu štetu morale bi postojati i opće pretpostavke te odgovornosti i to: štetna radnja, protupravnost štetne radnje, postojanje subjekata obveznog odnosa te uzročna veza između štetne radnje i štete.

20. Okolnost da je do smrti prednice tužitelja došlo u prostoru vojarne tužene u kojoj je ista boravila kao kadetkinja sama za sebe ne daje osnovu zaključku o postojanju odgovornosti tuženice u situaciji kao što je konkretna kada nije dokazana štetna radnja te postojanje uzročne veze između štetne radnje i štete.

21. Neosnovani su žalbeni navodi I-IV tužitelja kojima isti sadržajem žalbe upiru da činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda ne opravdavaju zaključak toga suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja. Ovo iz razlog jer je prvostupanjski sud iz pravilno utvrđenih činjenica izveo pravilan zaključak o neosnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja u odnosu na tuženu Republiku Hrvatsku.

22. Protivno žalbenim navodima I-IV tužitelja eventualni propusti u vojarni glede ustroja veće kontrole poštivanja pravila kojima bi se spriječila prisutnost alkohola u prostorijama vojnog učilišta tj. činjenica što je prednica tužitelja u prostor tuženika unijela i konzumirala alkohol te što nad istom glede toga nije izvršen nadzor po ocjeni ovoga suda nije uzrokovalo smrt prednice tužitelja.

23. Ovo iz razloga jer u nizu spleta događaja među mnogobrojnim uzrocima i posljedicama samo je jedan pravno relevantan događaj koji je uzrokovao određene posljedice, u konkretnom slučaju smrt pok. prednice tužitelja.

24. Direktan uzrok koji je doveo do smrti prednice tužitelja u ovom slučaju je u samoj pokojnoj te u njezinom ponašanju neposredno pred pad, odnosno okolnosti što je ista sjela na samom rubu prozora i to paralelno na prozorskoj klupčici, dakle, sjela na mjesto koje za sjedenje nije predviđeno i tijelom izvršila rotaciju prema van umjesto prema unutarnjem dijelu sobe uslijed čega je pala s visine te zadobila višestruke ozljede koje su rezultirale smrću.

25. Ostali događaji kao što su nevršenje nadzora prilikom ulaska u vojarnu u koju se je ista vratila u alkoholiziranom stanju te u vojarnu unijela alkohol su događaji koji se ne upliću u to zbivanje i nisu direktno doveli do njezine smrti. Stoga po shvaćanju ovoga suda ne postoji uzročno posljedična veza između eventualnih propusta na strani tužene u organizaciji vršenja nadzora i stražarske službe glede pridržavanja pravila od strane kadeta kojima je propisana zabrana konzumacije i unosa alkohola u prostorima tužene i nastanka štetnog događaja.

26. Naime, činjenica da je ista bila u alkoholiziranom stanju te da je u vojarnu unijela alkohol kao i da djelatnik na porti razvodnik taj alkohol nije zadržao po shvaćanju ovoga suda ne opravdavaju tvrdnju o uzročnosti . Ovo iz razloga jer rezultati provedenog dokaznog postupka, prvenstveno sadržaji izrađenih nalaza i mišljenja vještaka po shvaćanju ovoga suda ne upućuju na zaključak da je sama alkoholiziranost u direktnoj uzročnoj posljedičnoj vezi s štetnim događajem , odnosno da prednica tužitelja ne bi sjela na prozor na način kako je to učinila kobne večeri i pala i da nije bila pod utjecajem alkohola.

27. U konačnosti prednica tužitelja bila je punoljetna osoba, upoznata s pravilima ponašanja koja su zabranjivala kako konzumaciju tako i unos alkohola pa se je i sama tih pravila trebala pridržavat i te je kao punoljetna osoba koja je sama sebe dovela u pijano stanje bila dužna suzdržati se od sjedanja na sam rub prozora tj. poduzimanja radnje kojom direktno dovodi u opasnost svoj život i s igurnost. Unatoč tome što je prednica tužitelja bila alkoholizirana da nije sjela na sam rub prozora, dakle na mjesto koje za isto nije predviđeno do štetnog događaja , pada iste s prozora četvrtog kata vojarne ne bi došlo.

28. Stoga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da tužena nije odgovorna za nastalu štetu prema općim propisima obveznog prava iz čl. 1045. st.1. ZOO/05.

29. Tužena nije odgovorna ni po odredbama o odgovornosti za štetu od opasne djelatnosti iz čl. 1064. ZOO-a na koje se također pozivaju tužitelji ovo iz razloga jer boravak kadeta i njihov smještaj u objektima tuženika sam po sebi ne predstavlja opasnu djelatnosti.

30. Međutim, čak kad bi ta odgovornost na strani tužene i bila objektivna postojale bi ekskulpatorske okolnosti iz odredbe čl. 1067. st.2. ZOO-a koje oslobađaju tuženu od eventualne odgovornosti za naknadu štete. Naime, vršenje nadzora ne podrazumijeva boravak u sobi kadeta u vrijeme predviđeno za spavanje i odmor niti vršenje nadzora nad istima od 0 do 24 stoga u konkretnom slučaju, čak da je vršenjem strože kontrole prednici tužitelja onemogućen unos i konzumacija alkohola kao i boravak TM u sobi prednice tuži telja, tužena nije mogla predvidjeti da će prednica tužitelja u svojoj sobi sjesti na sam rub otvorenog prozora i pasti pa takvo njezino postupanje nije mogla otkloniti niti izbjeći.

31.Upiranje tužitelja sadržajem žalbe na odluku Europskog suda za ljudska prava Bljakaj i drugi protiv Republike Hrvatske nije od odlučnog značenja jer je ista donesena u predmetu drugačije činjenične osnove

32. Stoga bi tužena bila oslobođena odgovornosti za nastalu štetu i kad bi njezina odgovornost bila objektivna jer je u danim okolnostima za svoju smrt odgovorna pok. LM.

33. S obzirom na obrazloženo pravilno je utvrđenje te zaključak prvostupanjskog suda da na strani tužene ne postoji odgovornost za nastanak štetnog događaja pa je pravilno prvostupanjski sud kao neosnovan odbio tužbeni zahtjev tužitelja.

34. Kako tužitelji nisu uspjeli u parnici to ih je pravilno prvostupanjski sud primjenom odredbe čl. 154. st.1. ZPP-a obvezao na naknadu troška tuženoj te odlučio kao u točki II. izreke pobijane presude pri čemu isti sadržajem žalbe i ne iznose određene razloge zbog kojih odluka o parničnom trošku ne bi bila pravilna.

35. Slijedom svega naprijed iznijetog žalbu I - IV tužitelja kao neosnovanu temeljem odredbe čl. 368.st.1. ZPP-a valjalo je odbiti te prvostupanjsku presudu potvrditi i odlučiti kao u točki I. izreke ove odluke.

36. Tužitelji nisu uspjeli s žalbom pa im ne pripada pravo na naknadu troška žalbenog postupka slijedom čega je temeljem odredbe čl. 154.st.1. u vezi sa čl. 166.st.1. ZPP-a odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.

37. Prvostupanjska presuda u točki III. izreke kao nepobijana ostaje neizmijenjena.

U Rijeci, 28. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Filka Pejković