Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
Poslovni broj: Kž-293/2026-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Srebrenke Šantić, kao predsjednice vijeća te Saše Cvijetića i Sandre Juranović, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Dragane Umiljenović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog PZ, zbog kaznenog djela iz članka 326. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 136/25. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog PZ, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj K-288/2026-17 od 8. svibnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 28. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e
Žalba okrivljenog PZ odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Rijeci poslovni broj K-288/2026-17 od 8. svibnja 2026. pod točkom I. izreke je na temelju članka 127. stavka 4., članka 131. stavka 3. i članka 123. stavka 1. točke 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. - dalje u tekstu: ZKP/08.) produljen istražni zatvor protiv okrivljenog PZ.
1.1. Pod točkom II. izreke pobijanog rješenja na temelju članka 124. stavka 2. točke 5. u vezi članka 102. stavka 1. i 2. ZKP/08. određeno je da istražni zatvor iz točke I. može zamijeniti jamstvo u visini od 10.000,00 eura, a da se polaganje jamčevine može sastojati u polaganju gotovog novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti ili drugih pokretnina veće vrijednosti koje se lako mogu unovčiti i čuvati ili u stavljanju hipoteke za iznos jamstva na nekretnine osobe koja daje jamstvo.
1.2. Pod točkom III. izreke pobijanog rješenja je na temelju članka 124. stavka 2. točke 4. ZKP/08 u istražni zatvor iz točke I. okrivljeniku uračunato vrijeme uhićenja od
9. veljače 2026. pa nadalje.
2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio okrivljeni PZ putem branitelja Nikole Fanuka, odvjetnika iz Rijeke, ne navodeći žalbene osnove, s prijedlogom da vijeće Županijskog suda u Rijeci preinači pobijano rješenje na način da ukine istražni zatvor protiv okrivljenika, podredno da odredi jamstvo u nižem iznosu
3. Žalba okrivljenog PZ nije osnovana.
4. Po ocjeni ovog suda pravilno je u pobijanom rješenju utvrđeno postojanje razloga za daljnje produljenje mjere istražnog zatvora protiv okrivljenog PZ te je za svoju odluku prvostupanjski sud dao dovoljno jasne i dostatne razloge i to, kako one koji se odnose na postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. ZKP/08., tako i one koje se odnose na posebnu pretpostavku za daljnju primjenu iste mjere protiv okrivljenika iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08., kao i nemogućnosti zamjene istražnog zatvora blažim mjerama, koje razloge prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
5. Tako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio postojanje osnovane sumnje da je okrivljeni PZ počinio kazneno djelo protiv javnog reda, protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnice Šengenskog sporazuma iz članka 326. stavka 1. KZ/11, kao opće pretpostavke za daljnju opstojnost mjere istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. ZKP/08., a što proizlazi iz optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci broj KO-DO-82/2026 od 10. veljače 2026., sada potvrđene rješenjem optužnog vijeća Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Kov-69/2026 od 19. ožujka 2026. te dokaza na kojima se ista temelji, stoga žalitelj svojim navodima nije doveo u pitanje osnovanost sumnje, pri čemu se posebno ističe da će konačnu ocjenu o svim provedenim dokazima dati raspravni sud nakon provedenog kontradiktornog postupka.
6. Protivno žalbenim navodima kojima okrivljenik osporava postojanje posebne pretpostavke za daljnje produljenje mjere istražnog zatvora iz zakonske osnove predviđene u članku 123. stavku 1. točki 1. ZKP/08., ističe se da je okrivljeni PZ strani državljanin, odnosno državljanin Republike Rumunjske, za kojeg inače postoje podaci i o prebivalištu u [adresa] te isti nema prijavljeno prebivalište ili boravište u [adresa], kao niti druge stvarne veze s Republikom Hrvatskom, već se prema podacima u spisu na teritoriju Republike Hrvatske nalazio samo radi počinjenja kaznenog djela. S druge pak strane, okrivljenik je vezan za svoju matičnu državu Republiku Rumunjsku čiji je državljanin te Republiku Italiju gdje ima prijavljeno prebivalište. Prethodno opisane okolnosti i prema ocjeni ovog suda ukazuju na realnu i predvidivu opasnost da će imenovani okrivljenik pobjeći ukoliko se bude branilo sa slobode i time postati nedostupan tijelima kaznenog progona Republike Hrvatske, pa sve navedeno u svojoj ukupnosti predstavlja osobite okolnosti koje ukazuju na postojanje posebne osnove za daljnju primjenu istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08., i to neovisno o navodima obrane u dijelu kojim se ukazuje na mogućnost primjene mehanizama za dovođenje okrivljenog u slučaju da postane nedostupan obzirom su i Republika Rumunjska i Republika Italija kao i Republika Hrvatska, članice Europske unije te ničim potkrijepljenim navodima da je njegova poveznica s Republikom Hrvatskom rođak kojem je došao u posjetu.
7. Konačno, u pravu je prvostupanjski sud da se prethodno opisana opasnost može prevenirati isključivo mjerom istražnog zatvora, a koji istražni zatvor se ne može zamijeniti niti jednom drugom blažom mjerom, osim jamstvom, kako to ispravno utvrđuje i dostatno obrazlaže prvostupanjski sud.
8. U odnosu na visinu jamstva koja se žalbom također dovodi u pitanje, prvostupanjski je sud ispravno uzeo u obzir težinu kaznenog djela za koje se okrivljenik tereti optužnicom i način njegova počinjenja, zapriječenu kaznu te do sada utvrđene imovinske prilike i obiteljsku situaciju okrivljenika, kao i sve okolnosti na temelju kojih je istražni zatvor određen. Naime, na visinu jamstva ne utječu samo imovinske prilike okrivljenika, već i način počinjenja te težina optuženog kaznenog djela, kao uostalom i stupanj opasnosti koja se nastoji prevenirati, pa se određeni iznos jamstva, i prema stajalištu ovog drugostupanjskog suda, ukazuje kao primjeren.
9. Prvostupanjski je sud pri donošenju pobijanog rješenja, imajući u vidu težinu kaznenog djela za koje se okrivljeni PZ tereti, propisanu kaznu za to kazneno djelo te kaznu koja se može očekivati ako imenovani okrivljenik bude proglašen krivim, kao i dosadašnje vrijeme provedeno u istražnom zatvoru, u konkretnom slučaju pravilno valoriziralo načelo razmjernosti. Prvostupanjsko rješenje sadrži konkretne i dostatne razloge koji opravdavaju činjeničnu i pravnu osnovu primjene mjere istražnog zatvora, pa je, produljenje te mjere u konkretnom slučaju razmjerno postizanju opravdanog cilja, budući da zahtjevi javnog interesa i očuvanja sigurnosti u ovom stadiju postupka pretežu nad pravom na slobodu imenovanog okrivljenika.
10. Kako pored navedenog pobijano rješenje ne trpi povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno članku 494. stavku 4. ZKP/08., to je odlučeno kao u izreci na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08.
U Rijeci 28. svibnja 2026.
Predsjednica vijeća
Srebrenka Šantić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena.
