REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

Poslovni broj: Pn-137/2024-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Martini Klanac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Blaženka Musulin, odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. iz Zagreba, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupa Damir Salahović, odvjetnik iz OD Grgić & partneri d.o.o. iz Zagreba, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 5. svibnja 2026. godine, u prisutnosti punomoćnice tužiteljice odvjetnice Blaženke Musulin i punomoćnika tuženika, odvjetnika Damira Salahovića, dana 28. svibnja 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 1.157,07 eura sa zateznom kamatom koja teče:

- na iznos od 679,00 eura od 3.6.2024. do isplate,

- na iznos od 184,07 eura od 3.6.2024. do isplate,

- na iznos od 105,00 eura od 10.7.2023. do isplate

- na iznos od 189,00 eura od 3.6.2024. do isplate, sve po stopi koja se do 30.12.2023. određuje za svako polugodište uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, a od 31.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj sa zahtjevom sa za naknadom štete u iznosu od 2.261,32 eura, isplatom iznosa od 2.137,25 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, kao i sa zakonskom zateznom kamatom tekuće na dosuđeni iznos:

- 184,07 eura od 22.6.2023. do 2.6.2024.;

- 189,00 eura od 22.6.2023. do 2.6.2024., kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj povukao tužbu za iznos od 2.750,75 eura.

II. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak, izuzev troška medicinskog i prometnog vještačenja u ukupnom iznosu od 450,00 eura koji trošak je tuženik dužan platiti tužitelju sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28.5.2026. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

O b r a z l o ž e n j e

1/ Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 22.6.2023. oko 12,30 sati u Jastrebarskom, na križanju Radničke ceste i Ulice Vladka Mačeka, tužitelj ozlijeđen u prometnoj nesreći kao vozač motocikla reg. ozn. [registarska oznaka], na način da je motocikl kojim je on upravljao naletjelo vozilo reg. ozn. [registarska oznaka], kojim je upravljao PA, a koje vozilo je na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika.

Tužitelj navodi da mu je radi zadobivenih ozljeda pružena liječnička pomoć, te da je trpio dugotrajne i jake bolove i strah, te da mu je radi zadobivenih ozljeda smanjena životna aktivnost, zaostalo naruženje, te da mu je bila potrebna i tuđa pomoć i njega. Nadalje navodi da se obratio tuženiku odštetnim zahtjevom 3.6.2024., ali da tuženik nije dao tužiteljici prihvatljivu ponudu, odnosno da je isplatio iznos od 1.400,00 eura. Obzirom na navedeno tužitelj je podnio tužbu kojom potražuje od tuženika zbog povrede prava osobnosti iz čl. 19 Zakona o obveznim odnosima naknadu štete sukladno čl. 1100 ZOO-a i to prema kriterijima fizičkih boli, pretrpljenog straha, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti i naruženja, te tuđe pomoći i njege u iznosu od ukupno 6.500,00 eura (za fizičke boli 1.600,00 eura, za strah 1.500,00 eura, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 1.200,00 eura, za naruženje 1.800,00 eura i za tuđu pomoć i njegu iznos od 400,00 eura), koji iznos tužiteljica umanjuje za nesporno isplaćen iznos od 1.400,00 eura, te potražuje naknadu štete u iznosu od 5.100,00 eura, sa pripadajućom kamatom od podnošenja odštetnog zahtjeva 3.6.2024. do isplate. Tužitelj navodi da je u predmetnom štetnom događaju oštećen i njegov motocikl, te da visina štete na istom iznosi 1.004,14 eura, a da mu je tuženik za štetu na motociklu isplatio u mirnom postupku iznos od 435,00 eura, pa tužitelj potražuje razliku u iznosu od 569,14 eura sa pripadajućom kamatom od 22.6.2023. do isplate.

Nadalje tužitelj navodi da su mu u tom štetnom događaju uništene i stvari u vrijednosti 350,00 eura, koji tužitelj potražuje sa pripadajućom kamatom od 22.6.2023. do isplate.

Tužitelj tvrdi da je imao i trošak prijevoza oštećenog motocikla u visini 150,00 eura, koji iznos potražuje sa kamatom od dana plaćanja računa 10.7.2023. do isplate.

1.1./ Nakon provedenog medicinskog vještačenja, te prometnog vještačenja, tužitelj svoj zahtjev konačno specificira u podnesku od 3.6.2025. i 20.2.2026., na način da potražuje zbog povrede prava osobnosti i tuđu pomoć i njegu iznos od ukupno 4.262,75 eura (za fizičke boli 1.100,00 eura, za strah 800,00 eura, za duševne boli zbog naruženja iznos od 1.800,00 eura, te za tuđu pomoć i njegu iznos od 170,00 eura), ali isti umanjuje na nesporno plaćeni iznos od 1.400,00 eura, tako da potražuje naknadu štete u ukupnom iznosu od 2.470,00 eura, sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od podnošenja odštetnog zahtjeva 3.6.2023. godine do isplate. Zahtjev za naknadom štete na motociklu specificira nakon provedenog prometnog vještačenja na iznos od 883,39 eura, od kojeg iznosa oduzima nesporno plaćen iznos od 435,00 eura, pa potražuje daljnji iznos od 448,39 eura, sa pripadajućom kamatom od 22.6.2023. do isplate.

Također ustraje i na zahtjevu za naknadom štete za uništene stvari u vrijednosti 350,00 eura, koji tužitelj potražuje sa pripadajućom kamatom od 22.6.2023. do isplate. Nadalje, za trošak prijevoza motocikla ustraje na zahtjevu za plaćanjem iznosa od 150,00 eura, sa kamatom od 10.7.2023. do isplate.

Također tužiteljica potražuje i naknadu parničnog troška sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

2. Prvenstveno valja reći da je tužitelj sniženjem tužbenog zahtjeva podneskom od 3.6.2025. i 20.2.2026. godine, povukao tužbu za iznos od 2.750,75 eura, kojem povlačenju se tuženik nije protivio, slijedom čega je primjenom odredbe čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23-dalje: ZPP), odlučeno kao u rješenju pod toč. I.

3. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje štetni događaj, aktivnu i pasivnu legitimaciju, ali osporava navode da je osiguranik tuženika isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja, odnosno osporava svoju odgovornost preko 70%, dok smatra da je tužitelj doprinio nastanku nezgode u omjeru od 30%, jer da poduzeo radnju pretjecanja, na dijelu ceste gdje je to zabranjeno prometnom signalizacijom, čime je postupio protivno odredbi čl. 12. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Osporava visinu nematerijalne štete, te tuđe pomoći i njege preko nesporno isplaćenih 1.400,00 eura, odnosno visinu materijalne štete na motociklu preko nesporno isplaćenih 435,00 eura. Također osporava zahtjev tužitelja za naknadom štete za uništene stvari, kao i trošak prijevoza motocikla. Osporava i zatraženi tijek kamata.

4. U dokaznom postupku sud je pročitao Potvrdu MUP-a, PP Jastrebarsko od 5.7.2022. godine i Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola i opojnih droga ili lijekova u organizmu od 28.6.2023. (list 5-7 spisa), Presudu Općinskog suda u Zagrebu iz prekršajnog postupka protiv okr. PA posl. br. Pp-3375/2023 od 17.5.2024. (list 8-18 spisa), nalaz i mišljenje prometnog vještaka iz predmeta Pp-3375/2023 (list 19-35 spisa), medicinsku dokumentaciju za tužitelja i zdravstveni karton (list 36-43 i 78- 86 spisa), odštetni zahtjev (list 44-46 spisa), izvid štete tuženika (list 47 spisa), ponudu Krk Moto (list 48 spisa), ponudu tuženika od 12.6.2024. (list 49-50 spisa), račun Boki Motors od 5.7.2023. (list 51 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku kirurgu-traumatologu-ortopedu prof. dr. Božidaru Šebečiću (list 73-75 spisa), saslušan je svjedok PA (list 87-88 spisa) i tužitelj (list 121-122 spisa), te je provedeno prometno vještačenje po vještaku Berislavu Šimunoviću (list 133-143 spisa), a pročitan je i spis Pp3375/23 ovog suda u prekršajnom predmetu protiv okr. PA, koji je priklopljen.

5. Ocjenom svakog dokaza pojedinačno i svih dokaza zajedno, sud je ocijenio da je konačno uređeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Svu naprijed navedenu dokumentaciju sud je cijenio kao vjerodostojnu, a vjerodostojnost iste niti stranke nisu dovodile u pitanje.

7. Dakle predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske štete (povrede prava osobnosti), koju je tužiteljica pretrpjela u prometnoj nezgodi koju je skrivilo vozilo osigurano kod tuženika i s njom povezane naknade za tuđu pomoć i njegu koja mu je bila potrebna, kao i imovinske štete za oštećeni motocikl, uništene stvari i trošak prijevoza motocikla, a za koju štetu odgovara tuženik.

8. Nesporna je među strankama aktivna i pasivna legitimacija, štetni događaj, te odgovornost osiguranika tuženika u omjeru od 70%, kao i visina štete do iznosa od 1.400,00 eura (za neimovinsku štetu i tuđu pomoć i njegu), te iznosa od 435,00 eura za štetu na motociklu, koje iznose je tuženik nesporno isplatio tužitelju prije podnošenja tužbe.

9. Sporan je doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja, osnov i visina zahtjeva tužitelja za naknadom štete preko nesporno isplaćenih iznosa i tijek kamate koji tužiteljica potražuje.

10. Pravomoćnom presudom ovog suda Pp-3375/2023. od 17.5.2024. godine u prekršajnom postupku koji je vođen protiv ok. PA je utvrđeno daje isti kriv što je dana 22.6.2023. godine u 12,30 sati u Jastrebarskom na križanju [adresa] i DA, kao vozač M1 marke Peogeot reg. ozn. [registarska oznaka] upravljao vozilom krećući se državnom cestom D-1 u smjeru [adresa], te je dolaskom do kbr. 64 Ulice Vladka Mačeka na raskrižje sa Radničkom cestom, započeo radnju skretanja vozilom u lijevo u navedenu ulicu, a da se prije vršenja radnje skretanja nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i njihovu imovinu, a u tom trenutku je SA upravljao motociklom reg ozn. [registarska oznaka], koji se kretao istom cestom u smjeru [adresa] i vršio pretjecanje na dijelu ceste gdje je to zabranjeno horizontalnom signalizacijom neisprekidanom razdjelnom crtom, kojom prilikom nije postupio po prometnom znaku, uslijed čega je prednjim desnim bočnim dijelom motocikla udario u lijevu bočnu stranu osobnog vozila reg. ozn. [registarska oznaka], a potom pao na kolnik i zadobio tjelesne ozljede, a na vozilima je nastala materijalna šteta; dakle okrivljenik je u svojstvu vozača navedenog vozila započeo vršiti radnju skretanja u lijevo u ulicu, a da se prije vršenja te radnje nije uvjerio da istu može izvršiti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i njihovu imovinu iz kojeg razloga je izazvao ovu prometnu nesreću sa materijalnom štetom i tjelesnim ozljedama, čime je počinio prekršaj iz čl. 43. st. 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

11. Prometnim vještačenjem koje je provedeno po vještaku dipl. ing. Berislavu Šimunoviću je utvrđeno:

- da je motocikl tužitelja prednjim desnim bočnim dijelom naletio na stražnji lijevi bočni dio vozila osiguranika tuženika u predjelu stražnjih vrata;

- da je u trenutku sudara vozilo osiguranika tuženika bilo u radnji skretanja u lijevo i u cijelosti prepriječeno u lijevoj prometnoj traci, dok je motocikl tužitelja bio u lijevoj prometnoj traci, u radnji pretjecanja vozila osiguranika tuženika;

- da se mjesto sudara nalazilo na sjecištima pravaca kretanja vozila, odnosno da je do sudara došlo u lijevoj prometnoj traci, gledano u smjeru kretanja vozila, oko 1,8 m do 2,0 m od središnje linije kolnika;

- da je brzina vozila osiguranika tuženika u trenutku sudara iznosila oko 22,7 km/h, dok je sudarna brzina motocikla tužitelja iznosila oko 41,2 km/h;

- da je tehnički moguće da se motocikl prije sudara kretao sudarnom brzinom, dok je vozilo osiguranika tuženika radnju kretanja u lijevo, bez prethodnog zaustavljanja, moglo vršiti prosječnom brzinom od oko 20 do 25 km/h;

- da se motocikl tužitelja već nalazio u lijevoj prometnoj traci u radnji pretjecanja, udaljen oko 11,4 m od mjesta sudara, kada je osiguranik tuženika počeo prelaziti središnju liniju kolnika i time postao opasnost sigurnom prolasku motocikla tužitelja;

- da je neposredno prije štetnog događaja, tužitelj pokušao skretanjem u lijevo izbjeći sudar, ali u tome nije uspio;

- da je tužitelj pretjecanje vršio preko pune središnje linije, što znači da nije poštovao horizontalnu prometnu signalizaciju, a da je istu poštovao, odnosno da pretjecanje nije vršio preko pune središnje linije, do sudara ne bi došlo;

- da je kolnik na mjestu štetnog događaja ravan i pregledan, pa je osiguranik tuženika neposredno prije poduzimanja radnje skretanja u lijevo i prelaska preko središnje linije kolnika, mogao u lijevom bočnom ogledalu vidjeti motocikl tužitelja koji se već nalazio u lijevoj prometnoj traci u radnji pretjecanja, pa da je tada odustao od radnje skretanja u lijevo i propustio motocikl tužitelja, do sudara ne bi došlo;

- da tehničkim putem nije moguće utvrditi da li je i ako je, u kojem trenutku, osiguranik tuženika najavio lijevim pokazivačem smjera radnju skretanja u lijevo (ako je to učinio pravovremeno, tada je tužitelj davanjem zvučnog signala trebao osiguranika tuženika upozoriti da se nalazi u radnji pretjecanja i u tom slučaju bi osiguranik tuženika odustajanjem od radnje skretanja u lijevo izbjegao sudar);

- da je tužitelj mogao izbjeći sudar u konkretnoj situaciji (nalazio se udaljen oko 11,4 m od mjesta sudara kada je osiguranik tuženika poduzeo radnju skretanja u lijevo preko središnje linije kolnika), da je vozio brzinom manjom od 31,8 km/h;

- da je na mjestu štetnog događaja na kolniku iscrtana puna (neisprekidana) središnja linija, a brzina kretanja vozilima je ograničena na 50 km/h;

- da je na motociklu tužitelja nastala totalna šteta, koja svedena na dan isplate štete (oko 12.6.2024.) iznosi 884,39 eura.

11.1. Niti jedna od stranaka nije imala primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka Šimunovića, pa sud istog nije pozivao radi usmenog očitovanja na ročište. Naime, nalaz je jasan, detaljno obrazložen, sačinjen sukladno zadatku suda, izrađen temeljem dokumentacije u predmetnom spisu, odnosno prekršajnom spisu Pp-3375/2023 koji je vođen protiv osiguranika tuženika PA, a vezano za predmetni štetni događaj i sud ga kao takav prihvaća.

12. Tužitelj u svom iskazu vezano za nastanak štetnog događaja navodi da se kritične zgode skuterom vozio iz smjera Lučkog prema Jastrebarskom, starom Karlovačkom cestom, išao je sa obitelji na more, s tim da je on vozio skuter, a supruga i dijete su išli autom i kretali su se iza njega. Vozili su u koloni, on se kretao 30-40 km/h jer se brže nije moglo i već na samom raskrižju u Jastrebarskom je odlučio na isprekidanoj liniji preteči vozilo ispred i to nakon što se uvjerio da to može sa sigurnošću napraviti, ali u jednom trenutku je vozilo koje se kretalo ispred tog vozila, bez ikakvog znaka i žmigavca naglo, iznenada, skrenulo lijevo. Navodi da to nije očekivao i da je i on skrenuo u lijevo jer je pokušao izbjeći nalet, ali nije uspio, pa se svojim skuterom i to prednjim dijelom zabio u lijevu stranu tog vozila u dijelu vozačevih vrata. Navodi da se to vozilo nastavilo kretati bez stajanja, a da je on pao sa skutera.

13. Svjedok ČA, osiguranik tuženika, u svom iskazu vezano za nastanak štetnog događaja navodi da se vozio u koloni sporo, te da je na križanju skrenuo u sporednu ulicu lijevo i da se odjednom u njegovo vozilo u zadnji kraj, negdje iza zadnjih vrata, zabio tužitelj sa motorom. Navodi da ga nije vidio, jer da je već praktički skrenuo u tu sporednu ulici kada je odjednom osjetio udarac. Navodi da se on kretao sporno i da je prije skretanja dao lijevi žmigavac, a da ne može reći kako se kretao tužitelj.

14. Sud vjeruje iskazu tužitelja osim u dijelu da je pretjecanje vršio na isprekidanoj liniji, jer suprotno proizlazi iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka. Okolnost je li osiguranik tuženika dao lijevi pokazivač smjera kojim najavljuje radnju skretanja lijevo i kada, ili to nije učinio (što se nije sa sigurnosti moglo utvrditi, a tužitelj i osiguranik tuženika o navedenom daju potpuno suprotne iskaze), nije u konkretnom slučaju niti odlučeno, jer je prometnim vještačenjem utvrđeno da se motocikl tužitelja već nalazio u lijevoj prometnoj traci u radnji pretjecanja, udaljen oko 11,4 m od mjesta sudara, kada je osiguranik tuženika počeo prelaziti središnju liniju kolnika i time postao opasnost sigurnom prolasku motocikla tužitelja.

15. Dakle, u konkretnom slučaju kritične zgode je došlo do sudara motornih vozila u pokretu, pa je valjalo primijeniti odredbu čl. 1072. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO), budući sudionici nezgode odgovaraju po principu krivnje, što bi značilo da svaki od njih mora dokazati da nije kriv.

16. Iz provedenih dokaza sud je utvrdio da je kritične zgode tužitelj motociklom, dopuštenom brzinom, prije raskrižja, po punoj, neisprekidanoj liniji vršio radnju pretjecanja, na ravnoj preglednoj prometnici, a da je u tom trenutku, kada je tužitelj već bio u radnji pretjecanja udaljen oko 11,4 m od mjesta sudara, osiguranik tuženika poduzeo radnju skretanja u lijevo preko središnje linije kolnika i time postao opasnost sigurnom prolasku motocikla tužitelja, te je došlo do sudara motocikla tužitelja i vozila osiguranika tuženika.

17. Kod odlučivanja o krivnji svakog pojedinog sud je primijenio odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 133/23-dalje: ZSPC), koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja, kao i Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 92/19-dalje Pravilnik).

17.1. Odredbom čl. 34.st. 1. ZOSPC-a je propisano da su sudionici u prometu dužni postupati u skladu s propisima o prometnim pravilima, prometnim znakovima postavljenim na cesti, prometnim svjetlima te znakovima i naredbama ovlaštenih osoba.

17.2. Odredbom čl. 43 ZOSPC-a je propisano da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu (st. 1.). Prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila, te o smjeru i brzini kretanja (st. 2.).

17.3. Odredbom čl. 44 ZOSPC-a je propisano da prije obavljanja radnji vozilom iz članka 43. ovoga Zakona, vozač je dužan druge sudionike u prometu jasno i pravodobno upozoriti o svojoj namjeri, dajući im znak pomoću pokazivača smjera i stop svjetla ili, ako oni ne postoje, odgovarajući znak rukom (st.1.). Ako znak iz stavka 1. ovoga članka vozač daje pomoću pokazivača smjera, on ga mora davati za sve vrijeme obavljanja radnje vozilom, a nakon obavljene radnje mora prestati davati znak (st. 2.).

17.4. Člankom 58. ZOSPC-a je propisano da vozač koji se približava raskrižju mora voziti s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju (st.1.). Vozač je dužan na dovoljnoj udaljenosti pred raskrižjem vozilom zauzeti položaj na onoj prometnoj traci kojom mora proći kroz raskrižje (st. 2.).

17.5. Člankom 73. ZOSPC-a je propisano da vozač ne smije pretjecati drugo vozilo, osim bicikla, mopeda i motocikla bez bočne prikolice, neposredno ispred raskrižja ili na raskrižju koje nije s kružnim tokom prometa, ili neposredno ispred prijelaza ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u istoj razini bez branika ili polubranika i na tom prijelazu (st.1.). Neposredno ispred raskrižja i na raskrižju vozač smije pretjecati: vozilo koje skreće ulijevo, a pretječe se s desne strane (članak 67. stavak 2.), vozilo koje skreće udesno, ali tako da pritom svojim vozilom ne prelazi na dio kolnika namijenjen za promet vozila iz suprotnog smjera, vozilo koje se kreće cestom koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, kad se prometom na raskrižju upravlja prometnim svjetlima ili znacima koje daje ovlaštena osoba (st.2.).

17.6. Članak 58. Pravilnika je propisano da se uzdužne oznake na kolniku izvode kao pune, isprekidane i dvostruke (st.1.). Pune uzdužne crte označavaju zabranu prelaska vozila preko te crte ili zabranu kretanja vozila po toj crti (st. 2.).

18. Imajući u vidu naprijed utvrđene okolnosti nastanka prometne nezgode, kao zakonske odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN-84/92, 5/93,6/93, 29/94, 43/96, 46/96, 54/96 i 59/96-dalje: ZOSPC) sud je zaključio da je tužitelj doprinio nastanku štete u omjeru od 30%, a da je doprinos osiguranika tuženika nastanku iste 70%.

18.1. Odgovornost tužitelja sastoji se prema stavu ovog suda u tome što je radnju pretjecanja vršio na način da je pretjecao preko puno linije, dakle nepoštujući horizontalnu prometnu signalizaciju, što je protivno naprijed citiranom čl. 58. Pravilnika. Isto tako tužitelj nije poštovao činjenicu što se približava raskrižju, jer je tada trebao voziti s povećanim oprezom, kako to nalaže odredba čl. 58. ZOSPC-a i suzdržati se od pretjecanja. Dakle, da je tužitelj kritične zgode poštujući horizontalnu signalizaciju odustao od radnje pretjecanja i to u blizini raskrižja, do štetnog događaja ne bi došlo.

18.2. Osiguranik tuženika je prema stavu ovog suda odgovoran jer je radnju skretanja u lijevo vršio na način da se nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, a kako to nalaže odredba čl. 43. ZOSPC-a. Naime, prometnim vještačenjem je utvrđeno da je osiguranik tuženika neposredno prije poduzimanja radnje skretanja u lijevo i prelaska preko središnje linije kolnika, mogao u lijevom bočnom ogledalu vidjeti motocikl tužitelja koji se već nalazio u lijevoj prometnoj traci u radnji pretjecanja, pa da je tada odustao od radnje skretanja u lijevo i propustio motocikl tužitelja, do sudara ne bi došlo.

18.3. Kao što je već rečeno pod toč. 15. obrazloženja okolnost je li osiguranik tuženika dao lijevi pokazivač smjera kojim najavljuje radnju skretanja lijevo i kada, ili to nije učinio (što se nije sa sigurnosti moglo utvrditi, a tužitelj i osiguranik tuženika o navedenom daju potpuno suprotne iskaze), nije u konkretnom slučaju niti odlučeno, jer je prometnim vještačenjem utvrđeno da se motocikl tužitelja već nalazio u lijevoj prometnoj traci u radnji pretjecanja, udaljen oko 11,4 m od mjesta sudara, kada je osiguranik tuženika počeo prelaziti središnju liniju kolnika i time postao opasnost sigurnom prolasku motocikla tužitelja.

19. Medicinskim vještačenjem provedenim uz suglasnost stranaka po jednom vještaku kirurgu prof. dr. Božidaru Šebečiću je utvrđeno:

- da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio rezno-gnječnu ranu na desnoj strani vrata, iščašenje drugog prsta desnog stopala i natučenje desnog ručnog zgloba i desne šake;

- da je tužitelju rana na vratu sašivena, a iščašeni prst reponiran i imobiliziran flasterom u periodu kroz 3 tjedna, da mu je zbog bolova u desnoj šaci učinjen RTG i UZV zapešća i šake na kojima nije bilo jasnih znakova prijeloma, te da je upućen na MR, za koji tužitelj tvrdi da nije učinio, iako je isti evidentiran u zdravstvenom kartonu kao da ga je učinio;

- da je kod tužitelja zbog zadobivenih ozljeda došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja;

- da su kod tužitelja fizički bolovi jakog intenziteta trajali 3 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, i manjeg intenziteta 5 tjedana kumulativno;

- da kod tužitelja tzv. primarni strah jačeg intenziteta je bio kratkotrajan, dok je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja), jačeg intenziteta trajao 1 dan, srednjeg intenziteta 6 dana i manjeg intenziteta 3 tjedna kumulativno;

- da dva paralelna ožiljka na bazi desne strane vrata (ožiljak duljine 12 cm, širine 2-3 mm, nešto svjetliji od okolne kože i iznad njega ožiljak duljine 9 cm, širine 2-3 mm, dijelom tamniji od okolne kože), predstavljaju naruženje manjeg stupnja (na granici prema srednjem stupnju) koje je povremeno uočljivo trećim osobama;

- da kod tužitelja nisu zaostale trajne posljedice koje bi dovele do smanjenja životne aktivnosti;

- da je tužitelju nakon predmetnog štetnog događaja bila potrebna nestručna pomoć u trajanju 2 sata dnevno 2 tjedna, 1 sat dnevno kroz 1 tjedan za obavljanje težih kućanskih poslova, za nabavku i pripremanje hrane;

- da je liječenje tužitelja završeno 29.10.2024. godine.

19.1. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje dr. Šebečića, jer je izrađen temeljem medicinske dokumentacije u spisu i zdravstvenog kartona tužitelja, nakon pregleda tužitelja, nalaz i mišljenje je jasno i detaljno je obrazložen, a niti stranke nisu imale nikakvih pitanja za vještake niti prigovore, tako da sud nije pozivao vještaka na usmeno očitovanje.

20. Tužitelj je u svom iskazu govorio o načinu ozljeđivanja, pri čemu je rekao da nakon pada ima jednu „crnu rupu“ u sjećanju, odnosno da se sjeća da je sjedio na rubu kolnika i da je došlo vozilo hitne pomoći i odvezlo ga je u hitnu u Jastrebarsko, ali su ga od tamo prebacili u bolnicu u [adresa]. Bio je pri svijesti, ali u šoku, mogao je hodati. Nije bio svjestan da je razrezan po vratu. Ozlijeđena mu je noga i prst. U trenutku šoka nije osjećao bol, već ih je osjećao tek kasnije. Tek je u bolnici shvatio da je ozlijeđen. U bolnici su mu šivali ranu na vratu, snimali RTG i imobilizirali prst na desnoj nozi koji je bio polomljen. Nakon što su ga u bolnici sanirali, pustili su ga na kućnu njegu, a u svemu mu je pomagala supruga. Supruga ga je pokupila i otišli su na more, ali je tamo morao mirovati, po preporuci liječnika. Neposrednim opažanjem je utvrđeno da sa desne strane po vratu, prema leđima tužitelj ima ožiljke o šavova, a izjavio da je su mu neugodni upiti ljudi vezani za taj ožiljak.

20.1. Sud vjeruje tužitelju kada govori o ozljeđivanju i posljedicama istog, jer je njegov iskaz osim što je vjerodostojan, isti je u bitnom sukladan nalazu i mišljenju vještaka i medicinskoj dokumentaciju u spisu.

21. Dakle iz provedenih dokaza sud je utvrdio da je u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja, jer mu je narušeno tjelesno i duševno zdravlje, budući je trpjela fizičke boli, strah, zaostali su mu je ožiljci što predstavlja manje naruženje, ponekad vidljivo trećima, a što mu je stvaralo neugodnost, a imao je i potrebu za tuđom pomoći i njegom.

22. Temeljem odredbe čl. 19. ZOO-a, u vezi s čl. 1100. istog Zakona, tužitelj ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske i imovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti.

23. S obzirom na utvrđeni intenzitet i trajanje bolova i straha, okolnosti nezgode, naruženje (sud je uzeo u obzir lokaciju ozljede, kao i dob tužitelja od 43 godine, kao i njegov iskaz da mu isti pričinja neugodnost u što sud vjeruje), te činjenicu da tužitelju nisu zaostale trajne posljedice od predmetnog ozljeđivanja, a na osnovi odredbe čl. 1100. ZOO-a, ovaj sud smatra da bi tužitelju za nematerijalnu štetu pripadala novčana naknada u iznosu od ukupno 2.800,00 eura.

24. S obzirom da je tužitelju radi zadobivenih ozljeda bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od ukupno 35 sati, prema ocjeni vještaka, a koju je tužitelju pružala supruga, kao i cijenu sata tuđe pomoći 4,85 eura po satu koju ovaj sud smatra primjerenom za takvu vrstu pomoći u vrijeme u vrijeme donošenja ove odluke, to bi tužiteljici prema ovom kriteriju, a primjenom odredbe čl. 1095 ZOO-a, bila primjerena pravična novčana naknada u iznosu od 170,00 eura.

25. Dakle, tužitelju za pretrpljenu neimovinsku štetu i tuđu pomoć i njegu u predmetnom štetnom događaju pripada naknada štete u iznosu od ukupno 2.970,00 eura. Međutim, kada se uzme u obzir utvrđen doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja u smislu (odredbe čl. 1092 ZOO-a u vezi čl. 1106 ZOO-a), u omjeru od 30 %, tužitelju pripada naknada u visini 70 % utvrđenog iznosa, odnosno iznos od 2.079,00 eura.

25.1. Kako je tuženik isplatio tužiteljici iznos od 1.400,00 eura, za neimovinsku štetu i tuđu pomoć i njegu, to je tužitelju valjalo dosuditi za neimovinsku štetu i tuđu pomoć i njegu daljnji iznos od 679,00 eura.

25.2. Preko tog dosuđenog iznosa zahtjev tužitelja je previsoko postavljen, pa ga je valjalo odbiti u iznosu od ukupno 1.791,00 eura.

26. Sud je kod odmjeravanja visine naknade štete imao u vidu i pravno shvaćanje Vrhovnog suda sa sjednice održane 5.3.2020. i 15.6.2020. (Su-IV-47/2020-5), sukladno kojem su promijenjeni kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete od 29.11.2002., na način da su isti povećani za 50%, a primjenjuju se na obvezne odnose nastale nakon 1.1.2006. i stupanja na snagu ZOO/2005.

27. Tužiteljici je zakonska zatezna kamata za neimovinsku štetu i tuđu pomoć i njegu dosuđena od odštetnog zahtjeva 3.6.2024. godine, a imajući u vidu odredbu čl. 12. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 155/23), koji propisuje da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete iz ponude ili nespornog iznosa naknade štete (u roku 15 dana od slanja ponude, odnosno 60 dana od odštetnog zahtjeva), oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na iznos kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva.

28. S obzirom da je prometnim vještačenjem utvrđeno da je na motociklu tužitelja nastala totalna šteta u visini 884,39 eura, pa kada se od tog iznosa odbije doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja od 30%, tužitelju pripada 70% tog iznosa, odnosno 619,07 eura, a s obzirom da je tužitelj isplatio tuženiku za tu štetu iznos od 435,00 eura, tužitelju je sukladno odredbi čl. 1085 ZOO-a i 1089 ZOO-a, dosuđeno za štetu na motociklu 184,07 eura, dok je preko tog iznosa, za iznos od 264,32 previsoko postavljen, pa ga je trebalo odbiti kao neosnovan.

28.1. Što se tiče zahtjeva za zakonskom zateznom kamatom na iznos štete na vozilu, ista je tužitelju također sukladno odredbi čl. 12. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu dosuđena od odštetnog zahtjeva, 3.6.2024. godine do isplate, pa je zahtjev tužitelja za isplatom zakonske zatezne kamate na taj iznos od 22.6.2023. (nastanka štetnog događaja) do 2.6.2024. odbijen kao neosnovan.

29. Zahtjev tužitelja na naknadom troška prijevoza motocikla sa mjesta štetnog događaja u iznosu od 150,00 eura je tužitelj dokazao računom [obrt] obrta za usluge iz [adresa]. Sud je taj račun cijenio kao vjerodostojan, jer je i iz prometnog vještačenja utvrđeno da predmetni motor nije bio u voznom stanju (totalna šteta), što znači da ga je trebalo prevesti sa mjesta štetnog događaja. Tuženik vjerodostojnost tog računa nije posebno osporavao.

Kada se od ovog iznosa odbije doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja od 30%, tužitelju je dosuđena naknada u visini 70% tog iznosa, odnosno 105,00 eura i to sa kamatom od 10.7.2023. godine, odnosno dospijeća plaćanja tog računa., dok je preko tog iznosa, za iznos od 45,00 eura, zahtjev tužitelja previsoko postavljen, pa je odbijen kao neosnovan.

30. Što se tiče uništene odjeće, tužitelj je u svom iskazu naveo da mu je u predmetnoj prometnoj nezgodi uništena motoristička jakna i hlače, jer su se zbog pada poderali. Također navodi da mu je i kaciga uništena, jer se radilo o sklopivoj kacigi, a u nezgodi joj je oštećen mehanizam, pa nije bila više u funkciji. Rekao je da je sve te stvari bacio, a radilo se o njegovim vlastitim stvarima, starim u trenutku nezgode oko 3 ili 4 godine. Rekao je također da nova motoristička jakna, kao što je bila njegova sa štitnicima i pojačanjima ima cijenu oko 300,00 eura, dok hlače također sa štitnicima i osiguranjima imaju cijenu oko 200,00 eura do 250,00 eura, dok motoristička kaciga kakva je bila njegova nova ima cijenu oko 150,00 eura.

30.1. Sud je povjerovao iskazu tužitelju u pogledu stvari koje je kritične zgode imao na sebi, a koje su uništene zbog načina stradavanja i koje je bacio. Dakle, sud je temeljem iskaza tužitelja koji je opisao odjeću po kvaliteti, vrijednosti i oštećenosti, s obzirom na način nastanka štetnog događaja i zadobivene ozlijede, kao i činjenicu se radi o rabljenim stvarima, a temeljem čl. 1089. st. 2. ZOO-a i 1085. st. 3. ZOO-a utvrdio da tužitelju na ime uništene odjeće ukupno pripada iznos od 270,00 eura (za uništenu jaknu 150,00 eura, hlače 50,00 eura, koliko tužitelj potražuje u svom zahtjevu i kaciga u iznosu od 70,00 eura). Međutim, kako je tužitelj doprinio nastanku štetnog događaja u omjeru od 30%, to mu je dosuđen iznos od 189,00 eura, dok je tužitelj odbijen sa preostalim dijelom zahtjeva u iznosu od 161,00 eura, kao previsoko postavljenom.

30.2. Tužitelju je i na iznos dosuđena zakonska zatezna kamata sukladno odredbi čl. 12. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu od odštetnog zahtjeva, 3.6.2024. godine do isplate, pa je zahtjev tužitelja za isplatom zakonske zatezne kamate na taj iznos od 22.6.2023. (nastanka štetnog događaja) do 2.6.2024. odbijen kao neosnovan.

31. Prema tome, tužitelju je ukupno dosuđena naknada štete u iznosu od 1.157,07 eura, sa zakonskom zateznom kamatom kako je to naprijed obrazloženo i odlučeno u izreci presude pod I.

Tužiteljev zahtjev je valjalo odbiti kao neosnovan u iznosu od ukupno 2.261,32 eura sa pripadajućom kamatom kao u izreci pod II, a kako je to naprijed obrazloženo.

32. Odluka o troškovima postupka temelji se na čl. 154. st. 4. ZPP-a, prema tužbenom zahtjevu od 3.418,39 eura. Naime, tužitelj je sa osnovom svog zahtjeva uspio u omjeru od 70%, dok je sa visinom uspio 34%, što iznosi ukupno 104%. Kada se uspjeh od 104% podijeli sa 2 (osnov i visina), dobije se 52%, koliko iznosi uspjeh tužitelja u sporu, što znači da je uspjeh tuženika 48%. Prema tome, kako su stranke u podjednakim omjerima uspjele u sporu, sud je odlučio da svaka stranka snosi svoj parnični trošak, izuzev troška medicinskog i prometnog vještačenja koji su bili potrebni kako bi se utvrdila osnov i visina tužbenog zahtjeva, a koji je platio tužitelj u ukupnom iznosu od 450,00 eura, pa mu je taj iznos i dosuđen, kao u izreci rješenja pod II.

32.1. Zakonska zatezna kamata na parnični trošak je tužitelju je dosuđena sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a od donošenja presude, a prema stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a.

U Zagrebu 28. svibnja 2026.

Sutkinja

Martina Klanac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Punomoćniku tuženika