Republika Hrvatska

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, Matije Gupca 22

Poslovni broj Pn-11/2026.-41.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sutkinji Karolini Balen, u pravnoj stvari 1. tužiteljice IZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužitelja ŽZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. tužiteljice LZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Andrea Mardešić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranja d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Ivica Ćosić i dr. odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić i partneri d.o.o. iz Zagreba , radi naknade štete, nakon dana 8. svibnja 2026. zaključene javne glavne rasprave u nazočnosti tužitelja i punomoćnika stranaka, na ročištu za objavu i uručenje presude 28. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 platiti 1. tužiteljici IZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 3.205,26 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 28. svibnja 2026. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 platiti 2. tužitelju ŽZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 99,54 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 28. svibnja 2026. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 platiti 3. tužiteljici LZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 99,54 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 28. svibnja 2026. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva 1. tužiteljice koji glasi:

„Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 platiti 1. tužiteljici IZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 3.205,25 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 28. svibnja 2026. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.“

V. Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva 2. tužitelja koji glasi:

„Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 platiti 2. tužitelju ŽZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 99,54 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 28. svibnja 2026. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.“

VI. Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva 3. tužiteljice koji glasi: „Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 platiti 3. tužiteljici LZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 99,54 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 28. svibnja 2026. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.“

VII. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljima troškove parničnog postupka u iznosu od 13.541,86 EUR, uz zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana donošenja presude 28. svibnja 2026. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu njihov zahtjev za naknadom troškova parničnog postupka odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelji su u tužbi naveli da su članovi uže obitelji pok. ZZ, koji je dana 15. kolovoza 2020. oko 14,15 sati smrtno stradao kao vozač motocikla marke ,,Suzuki'', L3, registarskih oznaka [registarska oznaka], u prometnoj nesreći koja se dogodila u Močilama na državnoj cesti D-3, s time da je osobni automobil marke ,,Renault'', M1, registarske oznake [registarska oznaka], čiji je vozač skrivio prometnu nesreću, bio osiguran u vrijeme prometne nesreće kod tuženika Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba policom osiguranja broj: [broj police osiguranja], a prije smrti između pok. ZZ i članova njegove obitelji postojale su jake emotivne poveznice i trajna zajednica te su nakon tragičnog događaja tužitelji kao oštećenici trpjeli jake duševne boli zbog gubitka najužeg člana obitelji pa s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog gubitka bliskog srodnika 1. tužiteljica IZ, supruga pok. ZZ, zatražila od tuženika iznos od 330.000,00 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva u mirnom postupku 10. kolovoza 2021., zatim 2. tužitelj ŽZ, sin pok. ZZ, iznos od 225.000,00 kn, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva u mirnom postupku 10. kolovoza 2021. te 3. tužiteljica LZ, kći pok. ZZ, iznos od 225.000,00 kn, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva u mirnom postupku 10. kolovoza 2021. dok s osnova imovinske štete radi naknade troškova izrade i montaže nadgrobnog spomenika 1. tužiteljica IZ potražuje pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 28.000,00 kn s pripadajućom zakonskom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude, zatim 1. tužiteljica s osnova imovinske štete radi naknade troškova pogreba

- opreme i vijenci potražuje pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 9.000,00 kn, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude te nadalje s osnova imovinske štete radi naknade troškova karmina 1. tužiteljica potražuje pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 10.000,00 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude, a osim toga 1. tužiteljica s osnova imovinske štete radi naknade za troškove odjeće – crnine, potražuje pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 1.500,00 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude, 2. tužitelj s osnova imovinske štete za troškove odjeće - crnine potražuje pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 1.500,00 kn, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude te 3. tužiteljica isto tako s osnova imovinske štete radi naknade troškova odjeće - crnine potražuje pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 1.500,00 kn, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude, s time da su se tužitelji u mirnom postupku obratili tuženiku s odštetnim zahtjevom dana 10. kolovoza 2021., ali tuženik nije tužiteljima isplatio naknadu za pretrpljenu štetu tako da tužitelji od tuženika traže naknadu neimovinske i imovinske štete u gore navedenim iznosima, kao i naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

2. Tužitelji su podneskom od dana 25. travnja 2023. precizirali tužbene zahtjeve sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine'', broj 57/2022 i 88/2022) na način pobliže označen u izreci.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da ne spori činjenicu nastanka štetnog događaja - prometne nesreće od 15. kolovoza 2020. te činjenicu da je vozilo registarskih oznaka: [registarska oznaka] u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti za štete počinjene trećima i ne osporava činjenicu da je prednik (srodnik) tužitelja sudjelovao u ovom štetnom kao vozač motocikla registarskih oznaka [registarska oznaka], kojom prilikom je smrtno stradao tako da nisu sporne činjenice nastanka štetnog događaja, pasivne legitimacije tuženika i aktivne legitimacije tužitelja.

3.1. No, tuženik osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva iz razloga što na strani osiguranice tuženika SZ, vozačice vozila registarskih oznaka [registarska oznaka], ne postoji krivnja ni protupravnost pa tako niti odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja i štete koja je predmet ovog tužbenog zahtjeva, s obzirom da se prednik tužitelja u vrijeme štetnog događaja kretao motociklom gotovo dvostruko većom brzinom (92 km/h) od dozvoljene brzine kretanja, koja je na mjesto štetnog događaja ograničena na 50 km/h budući da se radi o naselju, a k tome je upravljao i potpuno neprilagođenom brzinom jer je nailazio na slabo pregledno raskrižje, zbog čega tuženik smatra da je do štetnog događaja i štete došlo krivnjom prednika tužitelja, a što dokazuje i rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci poslovni broj: Kis-DO-253/20-VIII od 30. srpnja 2021. kojim je obustavljena istraga protiv SZ pa tuženik tvrdi da slijedom navedenog jasno proizlazi da nema činjeničnog i pravnog temelja za zasnivanje odgovornosti tuženika u naknadi štete, koju su tužitelji pretrpjeli i koju potražuju predmetnom tužbom i to s obzirom na brzinu kretanja prednika tužitelja, koja je bila gotovo dvostruko veća od dozvoljene i koja se stoga može okarakterizirati kao bezobzirna i izuzetno opasna, s time da tuženik osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva s naslova imovinske štete u odnosu na sve tužitelje i iz razloga što taj dio zahtjeva tužitelja nije potkrijepljen materijalnim dokazima tako da tuženik predlaže da se tužbeni zahtjevi tužitelja odbiju te je zatražio naknadu troškova parničnog postupka s zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zapisnik o očevidu Policijske postaje Vrbovsko od dana 16. rujna 2020., u situacijski plan mjesta prometne nesreće (list 12 spisa), uvid u vjenčani list (list 13 spisa), uvid u rodni list (list 14 spisa), uvid u elektronički zapis iz matice rođenih (list 15 spisa), uvid u prijavu štete od 4. kolovoza 2021., u povratnicu (list 18 spisa), u rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci poslovni broj: Kis-DO-253/20-VIII od 30. srpnja 2021., u zapisnik Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Rijeka od 18. kolovoza 2020. o obdukciji mrtvog tijela ZZ, uvid u spis Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci poslovni broj: Kis-DO- 253/20-VIII, u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i procjenu motornih vozila Igora Jakoplića, saslušao prometnog vještaka na glavnoj raspravi i svjedokinju SZ.

5. Nesporno je da se dana 15. kolovoza 2020. oko 14,15 sati u Močilama dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali SZ, koja je upravljala osobnim automobilom marke “Renault Clio'', registarskih oznaka [registarska oznaka], čiji automobil se kretao lokalnom cestom 58032 i ZZ koji je upravljao motociklom marke “Suzuki gsx 1300 R'', registarskih oznaka i broja [registarska oznaka], čiji motocikl se kretao državnom cestom D3 iz smjera Rijeke u smjeru Zagreba, a prometna nesreća se dogodila na način da je motocikl prednjim dijelom udario u prednji dio osobnog automobila nakon čega je pao na pod i zadobio višestruke teške tjelesne ozljede od kojih je na mjestu događaja preminuo.

6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, u daljnjem tekstu: ZPP-a) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja o kojem je ostalo za odlučiti u ovom postupku djelomično osnovan.

7. U ovom je predmetu već donesena prvostupanjska presuda kojom je djelomično prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja po osnovi naknade neimovinske štete, a odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za naknadom imovinske štete u cijelosti, no ista je presuda ukinuta odlukom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3046/2024. od 27. siječnja 2026. za odbijajući dio zahtjeva te je predmet vraćen u tom dijelu ovome sudu na ponovno odlučivanje.

8. U međuvremenu je na glavnoj raspravi 8. svibnja 2026. postala nesporna visina imovinske štete kako su to tužitelji zatražili podneskom od 23. travnja 2023. te na tu okolnost kao nespornu nije bilo više potrebno provoditi dokaze saslušanjem tužitelja.

9. Uvidom u rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci poslovni broj Kis-DO- 253/20-VIII od 30. srpnja 2021. utvrđeno je da je obustavljena istraga u vezi predmetne prometne nesreće protiv SZ da bi iz nehaja, kao sudionik u cestovno prometu, kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvala opasnost za život i tijelo ljudi tako da je prouzročena smrt jedne osobe pa da bi time počinila kazneno djelo protiv sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u čl. 227. st. 1. 2. i 6. Kaznenog zakona, a kažnjivo po čl. 227. st. 6. Kaznenog zakona.

10. Nesporno je da je osobni automobil kojim je upravljala SZ bio u vrijeme štetnog događaja osiguran kod tuženika policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti za štete počinjene trećima broj: 08105045874 tako da nije sporna pasivna legitimacija tuženika u ovom predmetu.

10.1. Nesporno je da su tužitelji bliski srodnici preminulog ZZ, odnosno da je 1. tužiteljica IZ njegova supruga, a da je 2. tužitelj ŽZ njegov sin te 3. tužiteljica LZ, njegova kć i tako da nije sporna niti aktivna legitimacija tužitelja u ovom predmetu.

10.2. Nesporno je također da su tužitelji dana 9. kolovoza 2021. podnijeli tuženiku zahtjev za mirno rješenje spora, a tuženik se na zahtjev tužitelja nije očitovao.

10.3. Sporna je odgovornost za nastalu štetu te je sporna i visina nastale štete.

11. Svjedok SZ je izjavila da u Lukovdolu ima obiteljsku kuću te je u mjesecu kolovozu 2020. bila u toj obiteljskoj kući i sjeća se tog dana kada se zbio štetni događaj, a to je bilo 15. kolovoza 2020. u vrijeme Velike Gospe. Tog dana ju je oko 14,00 sati zvala njezina kći da dođe k njoj na ručak u mjesto Severin, gdje kći ima kuću pa je tako krenula sporednom cestom Lukovdol – Močile, koja cesta se spaja s glavnom cestom Zagreb - Rijeka. Svaki dan je prolazila tom sporednom i glavnom cestom te joj je poznato da je predmetno raskrižje sporedne i glavne ceste dosta nepregledno, jer je takva konfiguracija terena, a i postoji dvostruki zavoj i opasno se kretati tom cestom. Došla je do raskrižja s glavnom cestom, pogledala u lijevu i u desnu stranu pa potom ponovno u lijevu stranu i u ogledalo te nije primijetila nikakvo kretanje glavnom cestom i onda je krenula na glavnu cestu na kojoj je već bila tri i pol metra tako da je automobil bio i na jednoj i na drugoj prometnoj traci, ali se pojavio iza zavoja motociklist uz sami desni rub njegove trake te joj je u tom trenutku nestao iz vidnog polja i nije ga više vidjela, a potom je došlo do sudara i motociklist je pao na cestu i udario u desni rub automobila, međutim nije znala je li samo motociklom ili tijelom, odnosno na oba načina. On je udario u njezin automobil marke „Renault Clio'', u lijevi bočni donji dio automobila, pri čemu su se zablokirala vrata na njezinoj strani automobila i to tamo gdje je došlo do udarca pa je izašla iz automobila kroz vrata na mjestu suvozača. Što se tiče stanja ogledala na raskrižju cesta, prilikom očevida su djelatnici policije rekli da je stanje ogledala loše, a to ogledalo je u studenom 2020. zamijenjeno i sada se novo ogledalo nalazi na drugom mjestu no što je bilo u vrijeme prometne nesreće, tako da je ono malo pomaknuto i sada je spomenuti zavoj pregledan te očišćen od granja, drveća i raslinja. Prije joj se nikad ništa slično nije dogodilo dok se kretala na tom dijelu ceste. Znak za raskrižje glavne i sporedne ceste postoji putokaz za Lukovdol, s time da cestom kojom se kretala do dolaska na raskrižje postoji horizontalna oznaka „stop“, kao i vertikalna signalizacija - prometni znak „stop“. Vozač motocikla je nakon prometne nesreće preminuo. Što se tiče kretanja motocikla, gledajući iz mrtvog kuta, motociklist se vrlo brzo kretao, a prema podacima policije brzinom iznad 90 km/h, odnosno odmah nakon prometne nesreće, doznala je da je kazaljka za mjerenje brzine bila na 120 km/h. Možda se preplašio te je pao s motocikla i motociklom proklizao do automobila, a da nije pao ne bi došlo do prometne nesreće. Njezin automobil je udaren u bočnu stranu od motociklista te je automobil bio u cijelosti na njezinoj desnoj prometnoj traci, a automobil od naleta nije pomaknut. Zaustavila se automobilom na horizontalnoj oznaci „stop“, na sporednoj cesti te je automobilom stala na crti i misli da je prvo pogledala u ogledalo i potom lijevo pa desno i onda opet lijevo, nakon čega je automobil stavila u brzinu, počela se kretati, došla do sredine ceste i tada se pojavio motocikl, a ne zna kolika je udaljenost bila od kada je vidjela motociklistu do naleta i da je to bilo oko 30 metara, odnosno odmah iza zavoja, a ne sjeća se je li on imao na motociklu upaljena svjetla, jer je sve to bilo vrlo brzo i iznenadno, a što se tiče sezanja pogleda u ogledalo, ona je samo pogledala u ogledalo i nije vidjela nikakvu sjenu i nikakvo kretanje te je krenula na glavnu cestu, a kako je bila na sredini ceste nastavila je odmah vožnju kako bi izbjegla nalet i da oslobodi svoj prostor, a da je već bila za pola metra na prometnoj traci motocikliste, odnosno ukupno je bila tri i pol metra na glavnoj cesti, odnosno stražnji dio njezinog automobila je bio pola metra na prometnoj traci kuda se kretao motociklist, s time da ne zna kojom brzinom se ona kretala prije prometne nesreće, ali je to bila mala brzina. Toga dana je vrijeme bilo sunčano i prekrasno, nije bilo puno prometa na cesti, a na automobilu kritične zgode nije imala otvorene prozore. Sad više nema taj automobil s obzirom na velika oštećenja koja su nastala. Nije čula zvuk motora te ga nije čula niti u trenutku kada je motocikl vidjela. U trenutku kretanja iz sporedne ceste na glavnu, najprije je ubacila mjenjač u prvu brzinu pa potom odmah i u drugu brzinu te je bio jedan metar od trenutka kada je prošla sa sredine ceste i od kada je ugledala motociklista dok se nije dogodio sudar, odnosno prošla je otprilike oko jedan metar.

12. Prema nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i procjenu motornih vozila dipl. ing. Igora Jakoplića do nezgode je došlo u naseljenom mjestu Močile na gotovo pravilnom trokrakom raskrižju u kojem je prednost prolaska bila regulirana postavljenom prometnom signalizacijom, kroz koje je kolnik državne ceste DC-3, koji je definiran kao cesta s prednošću prolaska položen od istoka prema zapadu, a kolnik sporedne lokalne ceste broj 58032 raskrižju prilazi iz smjera sjevera, zatim se motocikl prednika tužitelja ZZ marke „Suzuki'', registarskih oznaka [registarska oznaka]▫8448-DV kroz raskrižje kretao iz smjera istoka prema zapadu, kad je došlo do bočnog sudara s osobnim vozilom osiguranika tuženika SZ, marke „Renault“ registarskih oznaka: [registarska oznaka] koje je u raskrižju skretalo u lijevo od sjevera prema istoku, sudarna brzina osobnog vozila osiguranika tuženika iznosila je oko 18 km/h, a neposredno prije nesreće se vozilo moglo kretati sudarnom brzinom ili je eventualno ubrzavalo tako da brzina kretanja vozila prije nesreće nije premašivala 18 km/h, dok je sudarna brzina motocikla prednika tužitelja iznosila oko 73 km/h, a neposredno prije nesreće je iznosila oko 88 km/h, preglednost je u raskrižju gledano između smjerova nailaska sudionika nesreće bila ograničena i vrlo loša, a pomoću postavljenog prometnog ogledala vještak procjenjuje da je ista bila ostvariva na duljini od 30 – 35 m, a vještak je mišljenja da je uzrok nesreće prekomjerna brzina kretanja prednika tužitelja, kao i loše obavljena provjera nailaska vozila kolnikom ceste s prednošću prolaska od strane osiguranika tuženika i svaki od sudionika je imao mogućnost izbjegavanja sudara da je striktno poštivao propise i to prednik tužitelja da se kretao brzinom od najviše 60 km/h, a osiguranica tuženika da je provjeru započela iz mirovanja, u poziciji vozila čeonim dijelom neposredno uz rubnu crtu kolnika državne ceste i pomoću prometnog ogledala, a da se prednik tužitelja na motociklu u konkretnoj situaciji kretao najvećom dozvoljenom brzinom od 50 km/h, osobno vozilo osiguranika tuženika bi u cijelosti napustilo njegovu desnu (sjevernu) prometnu traku čak i da prednik tužitelja uopće ne poduzme kočenje.

13. Tuženik je na glavnoj raspravi dana 23. studenoga 2023. stavio primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka navodeći da se vještak upustio u tumačenje prava kada tvrdi da bi svaki od sudionika imao mogućnost izbjegavanja sudara da je striktno poštivao propise, međutim tumačenje propisa i s tim u vezi odgovornosti nije domena prometnog vještaka, već suda, pri čemu su tvrdnje vještaka neprihvatljive s obzirom da je osiguranica tuženika bila dužna zaustaviti se ispred poprečne crte na kolniku te se iz te pozicije poštujući propise morala uključiti u raskrižje, a sve sukladno odredbama čl. 24. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i čl. 60. st. 1. i 3. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama, kojima je propisano da su poprečne oznake na kolniku između ostalih i crte zaustavljanja te da poprečne crte za zaustavljanje vozila moraju biti povučene tako da vozač vozila nad raskrižjem ima dovoljan pregled na promet vozila preko tih raskrižja i cesta, a svrha te crte da označava mjesto ispred kojeg vozač mora zaustaviti vozilo te vještak nije utvrdio je li osiguranica tuženika iz pozicije zaustavljenog vozila iza poprečne crte na kolniku, odnosno crte koja je bila ispred njezinog vozila mogla vidjeti nailazak motocikla i tuženik također prigovara brzini kretanja motocikla od 88 km/h, jer je veću brzinu kretanja motocikla utvrdio vještak u kaznenom postupku, a da čak i u slučaju da je osiguranica tuženika mogla vidjeti kretanje motocikla prije nego što je započela radnju ulaska u raskrižje, ostaje činjenica da se motociklist kretao brzinom koja je za oko 40 km veća od najveće dozvoljene brzine na tom mjestu, što otklanja bilu kakvu odgovornost na strani osiguranice tuženika.

15. Saslušan na raspravi dana 5. ožujka 2024. prometni vještak Igor Jakoplić je iskazao da u cijelosti ostaje kod svojeg pisanog nalaza i mišljenja, a ako se nehotice umiješao u pravnu materiju, sud će to otkloniti tako da izuzme taj njegov dio nalaza i mišljenja, a vezano na način postavljanja zaustavne crte vještak je naveo da je to doista u zakonu i propisima jasno definirano. Međutim, u praksi se to ne postavlja tako, jer se u praksi najčešće može uočiti da se između zaustavne crte i kolnika nalazi pješački prijelaz tako da iz pozicije vozača, koji je zaustavljen čeonim dijelom vozila prije zaustavne crte ili neposredno na zaustavnoj crti, u većini slučajeva nije moguće imati dobru preglednost na kolnik na koji se vozilo upućuje . U odnosu na prigovor brzine, iskazao je da je brzinu utvrdio sukladno pravilima struke i da je između njegovog utvrđenja i utvrđenja vještaka iz kaznenog postupka izuzetno mala razlika, a ista proizlazi iz usporenja, koje je u kaznenom postupku uvaženo u visini 7,5 m/s2, a on je uvažio 7,2 m/s2, s obzirom da je 7,5 usporenje primjereno osobnim vozilima koje motocikli nikako ne mogu ostvariti, a osiguranica tužen ika je imala mogućnost uočiti nailazak motocikla u prometnom ogledalu čak i iz pozicije zaustavljenog vozila neposredno do zaustavne crte iz razloga, jer se zaustavna crta relativno blizu sjevernom rubu kolnika ceste s prednošću prolaska i zato jer je preglednost pomoću prometnog ogledala po njegovom mišljenju bila prihvatljiva . No, vozačica osobnog automobila pogledom kroz prometno ogledalo nije mogla procijeniti brzinu motocikla niti je li ta brzina veća od dozvoljene te s obzirom na smanjenu preglednost u ovom predmetnom raskrižju, upravo zato je postavljeno prometno ogledalo, a i uvaženo je ograničenje brzine, koje je u ovom slučaju definirano zakonskom odredbom za naseljena mjesta, ali da se u kojem slučaju radi o cesti izvan naselja. Vještak smatra da bi vlasnik prometnice postavio prometni znak ograničenja brzine sa sličnom vrijednosti dok glede propisanih redoslijeda radnji, koje je trebala poduzeti osiguranica tuženika prilikom uključivanja u promet, a u smislu provjere prometnih traka i ogledala, nije nigdje decidirano navedeno niti u jednom propisu, ali koliko je njemu poznato najzadnja provjera se provjerava u najkritičnijem smjeru i radi se o složenoj radnji u slučaju kada na nepreglednom raskrižju postoji ogledalo tako da se radi o zahtjevnoj provjeri pri kojoj je poželjno dobro iskustvo i iznadprosječna opreznost vozača, koji se uključuje sa sporedne na glavnu cestu, time da prometno ogledalo ima namjenu čim sigurnijeg uključivanja vozila sa sporedne na glavnu cestu, a u konkretnom slučaju pogled u desno vozačica je trebala zamijeniti pogledom u ogledalo pa kada se polako počela uključivati trebala je ostvariti pogled prema nailasku prednika tužitelja.

16. Sud prihvaća takav nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti, jer je dan stručno i nepristrano na temelju dokumentacije u spisu te u spisu Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci poslovni broj: Kis-DO-253/20-VIII, a objasnio je i dinamiku nastanka prometne nesreće te je njegov nalaz i mišljenje jasan i bez kontradiktornosti tako da je sud odbio kao nepotreban dokazni prijedlog tuženika za provedbu kombiniranog prometnog i sudskomedicinskog vještačenja. Sud je prihvatio iskaz svjedokinje u dijelu u kojem je isti podudaran s nalazom i mišljenjem vještaka, a u dijelu u kojem je istome suprotan zbog istog razloga (prihvaćanja nalaza i mišljenja prometnog vještaka i dosljednosti u njegovu nalazu i mišljenju i iskazu) sud nije prihvatio.

17. Prema čl. 57. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20, dalje - ZOSPC) vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom.

18. Nadalje, prema čl. 43. st. 1. ZOSPC vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozila (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skrenuti desno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu, a prema st. 2. istog članka Zakona prije započinjanja radnji iz st. 1. ovog članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pri tom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

19. Prema čl. 51. st. 1. ZOSPC-a vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

20. Nadalje, prema čl. 53. st. 1. ZOSPC-a na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio.

21. U konkretnom slučaju niti prednik tužitelja niti osiguranica tuženika nisu postupili sukladno gore navedenim zakonskim odredbama.

22. Prednik tužitelja ZZ kretao se kroz naseljeno mjesto svojim motociklom brzinom od 88 km/h kako to proizlazi iz stručnog i nepristranog nalaza i mišljenja vještaka, iako je ograničenje brzine propisano do najviše 50 km/h, što je znatno manja brzina, a postojala je mogućnost izbjegavanja sudara da se prednik tužitelja kretao brzinom od najviše 60 km/h kako je to utvrdio spomenuti vještak, time da je prednik tužitelja trebao uzeti u obzir da se motociklom kretao kroz zavoj i približavao raskriž ju glavne i sporedne ceste te tome prilagoditi svoju vožnju tako da je prednik tužitelja postupio protivno čl. 51. st. 1. i čl. 53. st. 1. ZOSPC-a.

23. S druge strane, osiguranica tuženika je prema nalazu i mišljenju prometnog vještaka svojim kretanjem s sporedne ceste oduzela prednost prolaska predniku tužitelja, a bila je dužna propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom te je od njezine strane bila loše obavljena provjera nailaska vozila kolnikom ceste s prednošću prolaska, a to posebno stoga što je preglednost u raskrižju gledano između smjerova nailaska sudionika nesreće bila ograničena i vrlo loša, a pomoću postavljenog prometnog ogledala preglednost je bila ostvariva na duljini od 30 – 35 m te je od strane osiguranice tuženika postojala mogućnost izbjegavanja sudara da je provjeru započela iz mirovanja, u poziciji vozila čeonim dijelom neposredno uz rubnu crtu kolnika državne ceste i pomoću prometnog ogledala.

24. Dakle, osiguranica tuženika je radnju uključivanja automobilom sa sporedne ceste na glavnu cestu trebala učiniti tako da ne dovodi u opasnost drugog sudionika u prometu, konkretno prednika tužitelja i ona je pritom trebala voditi računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja tako da je ona postupila protivno čl. 43. st. 1. i 2. te čl. 57. st. 4. ZOSPC.

25. Osiguranica tuženika SZ očito je nedovoljno pažljivo obavila provjeru nailaska vozila kolnikom ceste s prednošću prolaska, jer nije upotrijebila svu potrebnu pažnju prilikom uključivanja na glavnu cestu, a provjeru eventualnog dolaska na glavnu cestu trebala je putem prometnog ogledala izvršiti i kao posljednju radnju tako da je imala mogućnost uočiti nailazak motocikla u prometnom ogledalu čak i iz pozicije zaustavljenog vozila neposredno do zaustavne crte iz razloga, jer se zaustavna crta nalazi relativno blizu sjevernom rubu kolnika ceste s prednošću prolaska i zato, jer je preglednost pomoću prometnog ogledala bila prihvatljiva tako da je u konkretnom slučaju pogled u desno vozačica trebala zamijeniti pogledom u ogledalo i kada se polako počela uključivati trebala je ostvariti pogled prema nailasku prednika tužitelja i popustiti njegov motocikl.

26. Kad na nepreglednom raskrižju postoji prometno ogledalo, radi se o složenoj i zahtjevnoj radnji uključivanja sa sporedne ceste na glavnu cestu, koju radnju treba poduzeti vozač uz iznadprosječnu opreznost vozača, što se u konkretnom slučaju nije dogodilo.

27. Međutim, vozačica osobnog automobila pogledom kroz prometno ogledalo nije mogla procijeniti je brzina motocikla te je li ta brzina veća od dozvoljene.

28. Slijedom navedenog, za predmetnu prometnu nesreću postoji, sukladno čl. 1092. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, dalje: ZOO) ne samo doprinos osiguranika tuženice već i doprinos prednika tužitelja za predmetnu prometnu nesreću i nastalu štetu, odnosno postoji podijeljena odgovornost po ocjeni suda u omjeru od po 50% na strani jednog i drugog sudionika nezgode pa je tuženik dužan u tom postotku naknaditi štetu tužiteljima.

29. Prema čl. 1045. st. 1 ZOO-a tko drugome prouzroči štetu, dužan je nadoknaditi je, a prema čl. 1046. ZOO-a, šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla dobit) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

31. U konkretnom slučaju sada preminuli ZZ u vrijeme prometne nesreće bio je u braku s 1. tužiteljicom IZ, rođenom I, što je utvrđeno uvidom u vjenčani list Ureda za Opću upravu Karlovac (list 13 spisa), a za vrijeme trajanja braka rođena su njihova djeca - sin ŽZ dana 31. svibnja 1990. i kći LZ dana 2. prosinca 1986., što je utvrđeno uvidom u rodni list za ŽZ (list 14 spisa) i iz elektroničkog zapisa iz Matice rođenih za LZ.

32. Što se tiče naknade imovinske štete za troškove izrade i montaže nadgrobnog spomenika, troškove pogreba, opreme i vijenaca, naknade troškova karmina i naknade troškova crnine, koje traži 1. tužiteljica IZ i troškova naknade crnine, koje traže 2. tužitelj i 3. tužiteljica, opseg i visinu tih troškova valja reći da visina istih nakon zadnjeg ročišta glavne rasprave više nije bila sporna.

32.1. Prema čl. 1093. st. 1. ZOO-a tuženik je dužan naknaditi uobičajene troškove pogreba oštećenika.

32.3. Pod uobičajenim troškovima pokopa u skladu s mjesnim običajima sud podrazumijeva troškove nabave pogrebne opreme, kovčega, ukopa, korištenja mrtvačnice, pogrebnog prijevoza, karmina, nabavke crnine, uređenja groba.

32.4. Kako je u postupku utvrđen doprinos prednika tužitelja vlastitoj šteti, to je nesporna visina imovinske štete dosuđena tužiteljima u razmjerno umanjenim iznosima od 50%, dok je u preostalom iznosu njihov tužbeni zahtjev za naknadom imovinske štete odbijen kao neosnovan.

32.5. Prema čl. 1086. ZOO-a obveza naknade imovinske štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Tužitelji su zatražili isplatu zatezne kamate na imovinsku štetu od dana donošenja presude, u kojem trenutku je ista zasigurno dospjela. Isti troškovi svakako su nastali prije dana podnošenja odštetnog zahtjeva, budući da se radi o uobičajenim troškovima vezanim uz nečiju smrt koji su sasvim sigurno nastali neposredno nakon nastupa smrti. Zato je u cijelosti osnovan zahtjev tužitelja za isplatom zakonske zatezne kamate od donošenja presude pa do isplate.

33. Visina zakonske zatezne kamate je određena čl. 29. st. 2. ZOO-a.

34. Odluka o parničnom trošku cjelokupnog postupka temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP- a u vezi čl. 155. ZPP-a. Tužitelji su kvantitativno uspjeli s 50%, a u osnovi tužbenog zahtjeva u cijelosti (50+100/2=75%). Oduzimanjem uspjeha tužitelja u postupku od tuženikovog uspjeha u postupku (75%-25%) dobiva se iznos od 50% uspjeha tužitelja u postupku te im je u tom omjeru dosuđena naknada parničnog troška.

34.1. Budući da su stranke zastupane po punomoćniku koji je odvjetnik, to je parnični trošak odmjeren u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23 i 107/25, u daljnjem tekstu: Tarifa). Osnov za određivanje visine parničnog troška tužiteljima je ukupna vrijednost predmeta spora svih tužitelja, time da odvjetniku za zastupanje više osoba pripada pravo na uvećanje nagrade od 10% za svakog daljnjeg tužitelja, odnosno u konkretnom slučaju uvećanje od 20% što propisuje tbr. 40. Tarife.

34.2. Parnični trošak obuhvaća trošak odštetnog zahtjeva za mirno rješenje spora (tbr. 28 u vezi tbr. 7/1 - 831 bod), za sastav tužbe (tbr 7/1 - 831 bod), za sastav podnesaka od 30. siječnja 2023., 25. travnja 2023., 3. svibnja 2023. i 19. listopada 2023. (tbr 8/1 – 831 bod), za zastupanje na ročištima 14. ožujka 2023., 26. travnja 2023., 5. ožujka 2024. (tbr. 9/1 – 831 bod), trošak zastupanja na ročištu glavne rasprave 8. svibnja 2026. (tbr. 9/1 – 100,00 bodova), kao i trošak žalbe protiv presude (tbr. 10/1 – 1.246,50 bodova) odnosno ukupno 8.825,50 bodova, a računajući vrijednost jednog boda od 2,00 EUR, isti trošak iznosi 17.651,00 EUR, što uvećano za 20% po tbr. 40 (zastupanje više osoba – 3.530,20 EUR) iznosi 21.181,20 EUR. No, kako su tužitelji uspjeli u parnici s 50%, to im je za ove radnje dosuđen razmjerno umanjeni parnični trošak od 10.590,60 EUR.

34.3. Tužiteljima pripada trošak zastupanja na ročištu 23. studenoga 2023. u cijelosti (tbr. 9/1 – 831 bodova + 20% = 997,20 bodova) odnosno 1.994,40 EUR, no, kako su tužitelji zatražili na tom ročištu troškove u iznosu od 1.987,66 EUR, to im je sud iste i dosudio u tom iznosu. Točno je da je tuženiku nalaz i mišljenje vještaka dostavljeno u srpnju 2023., a primjedbe na iste iznio je tek na raspravi 23. studenoga 2023. te je ujedno na toj glavnoj raspravi predložio i pozvati vještaka na novu glavnu raspravu radi očitovanja na prigovore tuženika i obrazloženja nalaza i mišljenja. Da je to učinio pravovremeno, sud ovu glavnu raspravu na bi odgađao, već bi pozvao vještaka unaprijed na tu glavnu raspravu te novo ročište glavne rasprave ne bi ni bilo potrebno. Zato sud smatra da je ovaj trošak prouzročio tuženik te je tužitelju dosuđen cjelokupni trošak iste bez obzira na uspjeh u parnici u skladu s čl. 156. st. 1. i 154. st. 4. ZPP -a.

34.4. Ovim troškovima (12.578,26 EUR) valja pribrojiti troškove prometnog vještačenja u iznosu od 300,00 EUR, koji troškovi su tužiteljima dosuđeni u cijelosti, jer su bili nužni za vođenje ovog postupka. Tužiteljima je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu (50% iznosa od 331,81 EUR – 165,90 EUR) i troškovi sudske pristojbe na presudu (50% iznosa od 155,95 EUR – 165,90 EUR) te sudske pristojbe na žalbu (50% iznosa od 663,61 EUR – 331,80 EUR) tako da su tužiteljima dosuđeni ukupni troškovi parničnog postupka u iznosu od 13.541,86 EUR.

35. Pristojbena obveza na novu prvostupanjsku presudu nije nastala tužiteljima, a o putnim troškovima delegacije ovoga predmeta s Općinskog građanskog suda u Zagrebu donijet će se posebno rješenje.

36. Na iznos odmjerenog troška postupka tužiteljima je dosuđena zakonska zatezna kamata prema članku 29. ZOO-a i 27. st. 3. Ovršnog zakona od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

37. Slijedom navedenoga, valjalo je presuditi kao u izreci.

U Zaboku 28. svibnja 2026.

Sudac

Karolina Balen

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku iste Županijskom sudu u Zagrebu. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Dostaviti:

1. Odvj. Andrea Mardešić, Zagreb

2. Odvj. Ivica Ćosić, Zagreb

3. eOglasna ploča suda