Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Gž-1057/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Larise Gačanin , predsjednika vijeća, Ksenije Dimec, suca izvjestitelja i člana vijeća i Ive Smokvina Dadasović, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Željku Damjancu, odvjetniku iz Požege, protiv tuženika Hrvatske šume d.o.o., OIB: 69693144506, Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, Uprava šuma Bjelovar, Matošev trg 1, Bjelovar, radi naknade štete i prestanka uznemiravanja, rješavajući žalbu tuženika izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Pakracu, posl.br. Pn-133/2021- 58 od 28. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 28. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Pakracu, poslovni broj Pn-133/2021-58 od 28. rujna 2023.
Obrazloženje
1.1.Citiranom presudom naloženo je tuženiku da tužitelju naknadi štetu u iznosu od 4.969,69 eur / 37.444,13 kn i da mu naknadi parnični trošak u iznosu od 1.990,48 eur.
1.2. Citiranim rješenjem utvrđeno je djelomično povlačenje tužbe.
2. Protiv citirane presude žalbu je podnio tuženik iz svih zakonskih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (NN" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; u nastavku teksta: ZPP), predlažući da se presuda preinači odbijanjem tužbenog zahtjeva.
3. U odgovoru na žalbu tužitelj osporava žalbene navode, predlažući da se žalba tuženika odbije kao neosnovana.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi štetu nastalu sječom njegove šume.
6.1. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud utvrđuje da je tužitelj uknjižen kao vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] [katastarska čestica] pašnjak pov. 12182 m2, [katastarska čestica] pašnjak površine 430 m2 i [katastarska čestica] pašnjak pov. 585 čhv, a da je Republika Hrvatska uknjižena kao vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] [katastarska čestica] šuma visoka u gaju pov. 306 kj i 1553 čhv k. o. [katastarska općina] i da predmetne nekretnine međusobno graniče. Nadalje utvrđuje da je sporne nekretnine tužitelj stekao na temelju Ugovora o prodaji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske Klasa: 945-01/08-01/35 od 15. travnja 2009. zaključenog s Republikom Hrvatskom kao prodavateljem koju zastupa Grad Pakrac, a da je zaključenju Ugovora prethodio postupak javnog natječaja za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Pakrac s popisom čestica, sve sukladno Programu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na području Grada Pakraca. Nadalje utvrđuje da je u navedenom postupku prije objave natječaja pribavljen podatak o statusu katastarskih čestica , te da su u odnosu na sporne čestice Hrvatske šume d.o.o. Bjelovar navele da nisu uključene u gospodarenje gospodarskim jedinicama kojima gospodari UŠP Bjelovar i da je Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru dalo mišljenje broj: M-DO 260/09 od 10. travnja 2009. u kojem je navelo da je naprijed navedeni Ugovor sukladan Zakonu o poljoprivrednom zemljištu te da nema pravnih prepreka za njegovo zaključivanje i provedbu. Nadalje utvrđuje da je Grad Pakrac, Upravni odjel za gospodarstvo i društvene djelatnosti, Komisija za uvođenje u posjed, uvela u posjed zemljišta u k. o. [katastarska općina] sukladno Ugovoru o prodaji kupca ABC o čemu je sačinjen zapisnik 16. lipnja 2009. i u kojem je navedeno da se kupac uvodi u posjed na način da su kupcu na predmetnoj nekretnini pokazane granice rubnih čestica koje omeđuju zemljište koje je predmet prodaje, da se iste poklapaju s izmjerom koja je izvršena na temelju kopije katastarskog plana za predmetno područje koja se prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio, da kupac izjavljuje da prihvaća katastarski plan na kojem su prikazane granice rubnih čestica kao međašne linije između zemljišta koje je predmet prodaje i susjednog zemljišta, da je na zapisniku utvrđeno da je zapisnik pročitan i da nema primjedbi i da su zapisnik potpisali članovi Komisije i kupac.
6.2. Prvostupanjski sud utvrđuje da su radnici tuženika vršili sječu stabala od početka listopada 2020. pa do kraja siječnja 2021. na kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja. Šumarske oznake (odnosno jedna šumarska oznaka zatečena na terenu) do koje tuženik smatra da se proteže njegovo pravo vlasništva, a koje se ne podudara sa stanjem na katastarskom planu, da ne dokazuje da je on vlasnik zemljišta koje se prostire do te oznake, već da prostorni opseg njegovog vlasništva definira katastarski plan. Budući da se prema stanju na katastarskom planu i utvrđenjima geodetskog vještaka područje sporne sječe stabala nalazi na tužiteljevoj nekretnini, sječa da je bila protupravna i njome da je tužitelj pretrpio štetu, pa da postoji tuženikova odgovornost za naknadu štete.
6.3. Na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka Vjekoslava Plavčeka prvostupanjski sud utvrđuje da u konkretnom slučaju treba osim obične štete na srušenoj drvnoj masi primijeniti i odgovarajući faktor prirasta jer da tužitelj ima pravo na običnu štetu i izmaklu korist. Kako je vještak s obzirom na broj posječenih stabala i vrstu stabala utvrdio da je vrijednost drvne mase prema važećem cjeniku Hrvatskih šuma (2019.) u visini od 18.722,10 kn, da uz primjenu tržišnih cijena i faktora prirasta propisanog čl. 10. Šumskog cjenika šteta iznosi 37.444,20 kn. Stoga je prvostupanjski sud obvezao tuženika naknaditi tužitelju štetu u iznosu od 4.969,69 eura / 37.444,20 kn.
7.Prvostupanjski sud je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo odlučujući o tužbenom zahtjevu. Neosnovani su žalbeni navodi tuženika o postojanju bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP -a jer presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, nema proturječnosti i može se ispitati.
8. Sama sječa stabala nije sporna. Tuženik tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom i sada u žalbi navodi da taj dio nekretnine (na kojem su bila posječena stabla) nije niti mogao biti predmetom Ugovora o kupoprodaji jer da je riječ o šumi i da je zbog toga Ugovor ništetan, a da Povjerenstvo prodavatelja za uvođenje u posjed nije odradilo posao „kako treba“. Pod pretpostavkom točnosti tih navoda, oni su irelevantni, jer bi se u tom slučaju radilo o pogrešci države (tuženik govori o propustu) čije posljedice treba država i snositi, a ne tužitelj. Stoga su irelevantni i preostali žalbeni navodi da u kupoprodajnu cijenu nije bila uračunata vrijednost (posječenih) stabala.
9. U odnosu na žalbene navode tuženika da je sporna međa, odnosno da je, neovisno o nalazu i mišljenju geodetskog vještaka, dio nekretnine na kojem je vršena sječa vlasništvo tuženika, valja reći slijedeće. Geodetskim vještačenjem utvrđeno je da je prijepor (na kojem su posječena stabla) u vlasništvu tužitelja. Tuženik je samo paušalno to osporio, kao što osporava sada i u žalbi. Ukoliko je tuženik bio mišljenja da je sporna međa, mogao je pokrenuti odgovarajući postupak (može ga pokrenuti i sada), a nema dokaza da je do sada pokrenuo bilo kakav postupak, pa su neosnovani navodi da je sud trebao prekinuti postupak dok se ne riješi prethodno pitanje uređenja međe. Stoga je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je sječa stabala obavljena na nekretnini tužitelja.
10. Neosnovani su prigovori tuženika koji se odnose na visinu dosuđenog iznosa jer isti proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka šumarske struke, a prvostupanjski sud je pravilno obrazložio da je u konkretnom slučaju riječ o šumskoj štet i, pa je iznos od 18.722,10 kn pomnožio sa koeficijentom 2.
11. Stoga je odlučeno kao u izreci, sukladno odredbi čl. 368. stavka 1. ZPP-a.
12. Prvostupanjsko rješenje, kao nepobijano, ostaje neizmijenjeno.
U Rijeci, 28. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća
Larisa Gačanin
