Posl. br. Gž-698/2026-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ivi Smokvina Dadasović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ET, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Bepu Marušiću, odvjetniku iz Splita protiv protustranke ST, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Ljubičić-Vrdoljak i Partneri iz Splita, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu pod posl. br. R1-275/2025 od 19. ožujka 2026., dana 28. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Splitu pod posl. br. R1-275/2025 od 19. ožujka 2026.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prekinut je izvanparnični postupak, te je predlagateljica upućena na pokretanje parničnog postupka u roku od 30 dana od pravomoćnosti predmetnog rješenja, radi utvrđivanja spornih činjenica među strankama u pogledu prava vlasništva za po 1/2 idealnog dijela čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi obiteljska kuća sa pripadajućom okućnicom, koja nosi anagrafsku oznaku [adresa], uz upozorenje da će se smatrati, ukoliko predlagateljica u ostavljenom roku ne pokrene postupak, da je povukla prijedlog.

2. Protiv citiranog rješenja žalbu podnosi predlagateljica navodeći u bitnom da je Sporazumom o razrješenju međusobnih odnosa od 02.09.2024. predmetna nekretnina utvrđena bračnom stečevinom, pa da se ima smatrati da su ona i protustranka suvlasnici iste u jednakim dijelovima, da je tim Sporazumom izvršena dioba predmetne nekretnine, pa da je prvostupanjski sud trebao protustranku uputiti na parnicu jer da je njegovo pravo manje vjerojatno. Predlaže preinačiti pobijano rješenje na način da se protustranka uputi na parnicu radi utvrđenja prava suvlasništva u 1/2 dijela predmetnih nekretnina.

3. Odgovor na žalbu nije podnijet.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu odluku, ovaj sud nije utvrdio bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. Također pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo, odnosno odredbu čl. 27. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku ( NN 59/23, dalje ZIP ) kada je prekinuo predmetni postupak razvrgnuća i uputio predlagateljicu na pokretanje parnice.

7. Naime, iz spisa proizlazi da stranke postupka nisu zemljišnoknjižni vlasnici predmetnih nekretnina u odnosu na koje se predlaže razvrgnuti suvlasničku zajednicu, već treće osobe ( Općina Klis i Republika Hrvatska ), te da između njih, unatoč zaključenom Sporazuma o razrješenju međusobnih odnosa od 02.09.2024. postoji spor u svezi suvlasništva na predmetnoj nekretnini. Stoga, iako bi u smislu odredbe čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, pročišćeni tekst i 94/17 ) svaki suvlasnik (knjižni i izvanknjižni) mogao zahtijevati razvrgnuće suvlasničke zajednice, za razliku od već upisanog vlasništva, izvanknjižni suvlasnik mora dokazati izvanknjižno stjecanje prava vlasništva, odnosno valjanu pravnu osnovu za stjecanje, što ne može biti predmetom izvanparničnog postupka.

8. Stoga, u konkretnom slučaju, pri nespornoj činjenici da stranke nisu u zemljišnim knjigama upisane kao suvlasnici predmetnih nekretnina, te da između njih , bez obzira na zaključeni Sporazum od 02.09.2024. postoje sporne činjenice u svezi izvanknjižnog suvlasništva predmetne nekretnine, a da se stjecanje prava vlasništva/suvlasništva ne može dokazivati u izvanparničnom postupku, to nisu ispunjene zakonske pretpostavke osnovom kojih bi predlagateljica mogla zatražiti razvrgnuće suvlasničke zajednice u izvanparničnom postupku, već svoje pravo može ostvarivati samo u parničnom postupku podnošenjem tužbe.

9. U odnos na žalbene navode ističe se da u konkretnom slučaja nije od utjecaja „manje vjerojatno pravo“ jer je odredbom čl. 27. st. 1. ZIP izričito propisano da ako u postupku u kojemu sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom il i drugim tijelom.

10. Navedena zakonska odredba je logična i razumna jer je upravo predlagateljica, kao podnositeljica predmetnog prijedloga za razvrgnuće, zainteresirana strana za razliku od protustranke slijedom čega nema nikakve svrhe istog upućivati na parnicu.

11. Obzirom na navedeno, a primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci, 28. svibnja 2026.

Sutkinja:

Iva Smokvina Dadasović