Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj Gž Ob-104/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, po sucu Marijanu Miletiću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj stvari predlagatelja HC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi predlagatelja, protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem R1 Ob-976/2024-12 od 27. siječnja 2026., 28. svibnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagatelja HC kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem R1 Ob - 976/2024-12 od 27. siječnja 2026.
Obrazloženje
1. Protiv prvostupanjskog rješenja, kojim je odbijen prijedlog, žali se predlagatelj, ne navodeći izrijekom žalbene razloge zbog kojih ga pobija.
2. Odgovor na žalbu nije podnesen.
3. Žalba predlagatelja nije osnovana.
4. Predmet ovog postupka je prijedlog predlagatelja, kojim će se utvrditi, da je između njega i sada pokojne ČC postojala izvanbračna zajednica, a sve radi potreba ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu.
5. Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja proizlazi, da je sud prvog stupnja po provedenom dokaznom postupku utvrdio, da su predlagatelj i sada pokojna ČC i dalje živjeli na istoj adresi od formalnog razvoda braka 25. listopada 2004., pa do smrti ČC, djevojački H, dana 19. listopada 2009, ali ne kao muž i žena, odnosno ne kao izvanbračni partneri, pa kako da nije utvrđeno da su predlagatelj i pokojna ČC bili izvanbračnoj zajednici, odnosno da su živjeli u zajedničkom kućanstvu kao bračni drugovi, te da je među njima postojala ekonomska i emotivna zajednica, pa sud prvog stupnja, a imajući u vidu odredbu članka 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 – dalje: ObZ), odbije predmetni prijedlog predlagatelja, rješavajući kao u izreci prvostupanjskog rješenja.
6. Pravilno je sud prvog stupnja postupio, kada je odbio predmetni prijedlog predlagatelja i to iz razloga kako slijedi.
7. Naime, protustranka, kao javnopravno upravno tijelo, ne može biti pasivno legitimirana u postupku utvrđenja izvanbračne zajednice.
8. Naime, prema odredbi članka 22. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22 – dalje: ZMO), pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
9. Iz navedene odredbe ne proizlazi, da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran. (Ovako pravno shvaćanje zauzeto je u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pod poslovnim brojem Rev-1639/2018-2 od 2. veljače 2022.).
10. Jednako tako, prema odredbi članka 436. ObZ-a, kojom odredbom članka je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, jasno je da stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja stranke stječu utvrđuju u odnosu na osobe koja imaju određena nasljedna prava, u odnosu na osobu koja je umrla.
11. Dakle, radi se o sporu između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
12. Prema tome, kako u ovoj izvanparničnoj stvari, kojom predlagatelj predlaže da se utvrdi da je između njega i sada pokojne ČC postojala izvanbračna zajednica, koja da je trajala od 25. listopada 2004. pa do 19. listopada 2009., kojeg dana da je umrla sada pokojna KC, te da se smatra njegovom izvanbračnom suprugom, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije pasivno legitimiran, to je sud prvog stupnja pravilno postupio, kada je izrekom pobijanog rješenja odbio premetni prijedlog predlagatelja.
13. Budući, da na izloženi način nisu osnovani žalbeni navodi predlagatelja, kojima isti u biti smatra da je sud prvog stupnja pogrešno utvrdio činjenično stanje, a slijedom toga i pogrešno primijenio materijalno pravo, kada je svojim rješenjem odbio njegov prijedlog, a prvostupanjskim rješenjem nije počinjena niti bilo koja od bitnih postupovnih povreda, na koje ovaj drugostupanjski sud pati po službenoj dužnosti, to je žalbu predlagatelja valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje, slijedom čega je riješeno kao u izreci (članak 380. točka 2. ZPP-a).
Split, 28. svibnja 2026.
SUDAC
Marijan Miletić
