REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-41/2025-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Nikolini Labuhar Bazina, u pravnoj stvari tužiteljice ŽT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Andreji Srednoselec Pintarić, odvjetnici u odvjetničkom društvu Pintarić i Srednoselec d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. travnja 2026., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i punomoćnika tuženika FT, **.**.2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice ŽT koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku KLINIČKOM BOLNIČKOM CENTRU ZAGREB, Kišpatićeva 12, Zagreb, OIB: 46377257342 da tužitelju ŽT ANITI, OIB: [osobni identifikacijski broj], GLAVNA ULICA 15C, SESVETE, isplati razlike manje isplaćenih plaća u ukupnom iznosu od 1.199,35 eura zajedno sa zateznom kamatom, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržan u bruto iznosu, tekućom:

-na iznos od 24,97 eura od dana 16.01.2020.godine,

-na iznos od 25,64 eura od dana 16.02.2020.godine,

-na iznos od 29,49 eura od dana 16.03.2020.godine,

-na iznos od 24,13 eura od dana 16.04.2020.godine,

-na iznos od 29,49 eura od dana 16.05.2020.godine,

-na iznos od 29,49 eura od dana 16.06.2020.godine,

-na iznos od 29,49 eura od dana 16.07.2020.godine,

-na iznos od 29,59 eura od dana 16.08.2020.godine,

-na iznos od 29,63 eura od dana 16.09.2020.godine,

-na iznos od 25,59 eura od dana 16.10.2020.godine,

-na iznos od 29,63 eura od dana 16.11.2020.godine,

-na iznos od 29,63 eura od dana 16.12.2020.godine,

-na iznos od 29,63 eura od dana 16.01.2021.godine,

-na iznos od 30,83 eura od dana 16.02.2021.godine,

-na iznos od 30,83 eura od dana 16.03.2021.godine,

-na iznos od 30,83 eura od dana 16.04.2021.godine,

-na iznos od 27,96 eura od dana 16.05.2021.godine,

-na iznos od 30,13 eura od dana 16.06.2021.godine,

-na iznos od 26,63 eura od dana 16.07.2021.godine,

-na iznos od 30,94 eura od dana 16.08.2021.godine,

-na iznos od 29,57 eura od dana 16.09.2021.godine,

-na iznos od 15,57 eura od dana 16.10.2021.godine,

-na iznos od 21,12 eura od dana 16.11.2021.godine,

-na iznos od 23,27 eura od dana 16.12.2021.godine,

-na iznos od 24,33 eura od dana 16.01.2022.godine,

-na iznos od 24,89 eura od dana 16.02.2022.godine,

-na iznos od 27,32 eura od dana 16.03.2022.godine,

-na iznos od 29,01 eura od dana 16.04.2022.godine,

-na iznos od 29,38 eura od dana 16.05.2022.godine,

-na iznos od 29,48 eura od dana 16.06.2022.godine,

-na iznos od 29,34 eura od dana 16.07.2022.godine,

-na iznos od 32,71 eura od dana 16.08.2022.godine,

-na iznos od 31,79 eura od dana 16.09.2022.godine,

-na iznos od 31,81 eura od dana 16.10.2022.godine,

-na iznos od 29,41 eura od dana 16.11.2022.godine,

-na iznos od 26,52 eura od dana 16.12.2022.godine,

-na iznos od 28,76 eura od dana 16.01.2023.godine,

-na iznos od 34,31 eura od dana 16.02.2023.godine,

-na iznos od 29,06 eura od dana 16.03.2023.godine,

-na iznos od 29,84 eura od dana 16.04.2023.godine,

-na iznos od 35,54 eura od dana 16.05.2023.godine,

-na iznos od 28,30 eura od dana 16.06.2023.godine,

-na iznos od 3,51 eura od dana 16.09.2023.godine,

pa do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena pa od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnične troškove zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjskog rješenja do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.“ II. Odbija se zahtjev tužiteljice ŽT za naknadu troška postupka u iznosu od 1.500,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude do isplate.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je zaposlena kod tuženika u kliničkom Zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika, na radnom mjestu prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Tužiteljica je kod tuženika u razdoblju od prosinca 2019. pa do siječnja 2025. radila na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada kao zdravstveno-laboratorijski tehničar u Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika pa joj sukladno čl. 86., 90. i 94. Zakona o radu pripada pravo na povećanu plaću. Tužiteljica, kao zdravstveni radnik, sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Kliničkog bolničkog centra Zagreb obavlja poslove Odjela za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika i to laboratorijsku dijagnostiku hitnih stanja uz biokemijske, hematološke i koagulacijske pretrage te hitnu osnovnu analizu mokraće i likvora, kao i hitnu laboratorijsku dijagnostiku vitalnih parametara uz krevet bolesnika, laboratorijsku dijagnostiku infarkta miokarda i hitne toksikološke analize (lijekovi i sredstva ovisnosti). Takvom organizacijom rada tuženik je zapravo odredio tužiteljici da radi hitni prijem čime je tužiteljicu rasporedio na poslove za koje je u članku 55. KU propisano uvećanje osnovne plaće po osnovi otežanih uvjeta rada od 23%. Tužiteljica kao zdravstveni radnik kod tuženika radi na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem te isključivo radi u Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika. Ovom tužbom tužitelj potražuje razliku plaće s osnova dodatka za posebne uvjete rada koji mu nije priznat i obračunat u postotku koji joj pripada odnosno predlaže da joj se umjesto dodatka za posebne uvjete rada od 17% obračuna dodatak od 23% temeljem članka 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Kako na temelju odredbe čl. 55. KU-a zdravstveni radnici koji rade na hitnom prijemu pacijenata gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, ostvaruju pravo na dodatak od 23% pa kako tužitelj radi na hitnom prijemu i s hitnim pacijentima, pri čemu kod tuženika nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, to ostvaruje i pravo na dodatak za rad u posebnim uvjetima u naprijed navedenom postotku od 23%. Dakle, prema članku 55. KU-a propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, a radnicima će se osnovna plaća uvećati na radnom mjestu II.,III. i IV. vrste na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, za 23%. Prema tome, ostvareni su uvjeti za primjenu čl. 55. KU/18 prema kojem tužiteljica ima pravo na dodatak na plaću jer je zdravstveni radnik koji radi na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem. Ovdje treba naglasiti kako je čl. 55. KU/18 propisano pravo zdravstvenog radnika koji radi u hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem na dodatak na plaću od 23% bez ograničenja vezanih za broj primljenih hitnih pacijenata, kao i bez ograničenja koliko od radnog vremena treba raditi na hitnom prijemu. prilog tome idu i Zaključci Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji su obvezujući. Tako je Zaključkom broj 145. od dana 03.03.2015. godine na postavljeno pitanje: „Mogu li sestre/tehničari koji rade u stacionarnom dijelu Odjela obavljati i poslove hitnog psihijatrijskog prijema i ne dobiti dodatak od 20% odnosno mogu li uopće obavljati poslove hitnog psihijatrijskog prijema?“ odgovoreno da zdravstveni radnik koji obavlja hitni prijem gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem ima pravo na dodatak na

plaću s osnova posebnih uvjeta rada od 20%. Slično je navedeno u Zaključku broj 4. od dana 17.10.2018. godine u kojem se na pitanje: „Imaju li zdravstveni radnici koji rade na odjelu pedijatrije, a koji u sklopu svog posla obavljaju i hitnu pedijatrijsku ambulantu pravo na dodatak na plaću od 20%?“ navodi da zdravstveni radnik koji radi u hitnoj pedijatrijskoj ambulanti za potrebe hitnog prijema pacijenta ima pravo na dodatak na plaću s osnova posebnih uvjeta rada od 20%. Na upit: „Zdravstveni radnici koji rade u Odjelu za psihijatriju u sklopu svog radnog vremena obavljaju i hitnu psihijatrijsku ambulantu te ostvaruju dodatak s osnove posebnih uvjeta rada od 19%. Imaju li pravo na dodatak od 23% (hitni prijem gdje nije ustrojen OHBP) s obzirom da u našoj ustanovi jest ustrojen OHBP, ali Hitna psihijatrijska ambulanta radi kao zasebna jedinica te se pacijenti primaju preko nje?“ Zajedničko povjerenstvo je u Zaključku broj 33 od dana 17.10.2018. godine odgovorilo da zdravstveni radnik koji radi u hitnoj psihijatrijskoj ambulanti za potrebe hitnog prijema pacijenata ima pravo na dodatak na plaću s osnova posebnih uvjeta rada od 23%. Budući da je tuženik tužitelju po navedenoj osnovi pogrešno obračunao i isplatio plaću, posljedično tome tužitelju je pogrešno obračunao i isplatio sve naknade koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća, konkretno naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Stoga, tuženik je tužitelju u utuženom razdoblju manje obračunao i iznose naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad. Na mjesečne iznose razlike plaće tužitelju teku zatezne kamate od dana dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa pa do dana isplate u visini kamatne stope propisane čl. 29. Zakona o obveznim odnosima. Tužitelj je kao datume dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa naznačio 16-ti u mjesecu za protekli mjesec.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu u cijelosti protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu kako u osnovi tako u visini, te iste smatra u cijelosti neosnovanim. Tuženik ističe prigovor zastare na sva potraživanja koja su u zastari u skladu sa Zakonom o radu. Predmetnom tužbom tužiteljica potražuje isplatu razlike plaće i naknade plaće za razdoblje od 12/2019 do 01/2025 temeljeći svoj zahtjev na tvrdnji da radi hitni prijem u Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika te joj je prema članku 55. KU pripadalo uvećanje osnovne plaće po osnovi otežanih uvjeta rada od 23%. umjesto 17 %., slijedom čega joj umjesto utvrđenog i isplaćenog dodatka za posebne uvjete rada od 17%, pripada dodatak u visini od 23% sve sukladno odredbama čl. 55.st.2. Radna mjesta I., II., III. i IV. vrste, toč.2. (29/2018, 16/2019, 35/2019, 78/2019, 92/2019, 56/2020, 3/2023, 68/2023, dalje u tekstu: KUZZO). Tuženik ističe da se navodi tužiteljice iz tužbe u cijelosti netočni, promašeni i pravno neutemeljeni iz sljedećih razloga.

Na 1. sjednici Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranje održane 7. siječnja 2014. godine povodom upita za tumačenje:

a) Koji dodatak imaju pravo dobiti zdravstveni radnici (laboratorijski tehničari) koji rade u medicinsko-biokemijom laboratoriju bolnice – je li to dodatak od 14% na koji imaju pravo zdravstveni radnici za rad s infektima, a ako nije molimo uputu koji dodatak trebamo dodijeliti.

Zaključak broj 6:

c) Laboratorijski tehničar koji radi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju bolnice ima pravo na uvećanje plaće zbog posebnih uvjeta rada od 14%.

Nadalje, upućuje se na Zaključak br. 45. s 10. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 3. ožujka 2014. godine:

Pitanje:

a) Koji dodatak na plaću pripada laboratorijskim djelatnicima (laboratorijski tehničari) koji rade u jedinici za hitnu medicinsko-biokemijsku dijagnostiku, koja obuhvaća određivanje svih hitnih laboratorijskih pretraga 24 sata dnevno?

Zaključak broj 45:

a) Povjerenstvo upućuje na Zaključak broj 6 točku c) s 1. sjednice Povjerenstva. Dakle, citiranom Zaključkom 6., kao I Zaključkom 45. dano je decidirano tumačenje pravilnog utvrđenja dodatka za posebne uvjete rada za laboratorijskog tehničara I to isključivo u visini od 14% (odnosno 17 % primjenjivo od 01.09.2019. godine).

Nadalje, čl. 16. st.6. KUZZO-a propisano je:

„Tumačenja povjerenstva obvezna su i dostavljaju se podnositelju upita te svim ustanovama na koje se odnose, a imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu ovoga Ugovora.“

Tužiteljica je zaposlena u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika na radnom mjestu Zdravstveno-laboratorijski tehničar. Čl. 55. KUZZO-a propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji obavlja poslove na radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Čl. 55. st.2. KUZZO-a propisano je da će se osnovna plaća uvećat radnicima koji obavljaju poslove radnim mjestima i poslovima prema popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, među kojima su radna mjesta I., II., III. i IV. Vrste, toč.5 i to između ostalog i za zdravstvenog radnika - medicinska sestra – medicinski tehničar na bolničkim odjelima - dodatak za posebne uvjete 17%. Sukladno citiranim odredbama KUZZO-a kao i gore navedenim obveznim Zaključcima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora, tužiteljici je ispravno utvrđen i isplaćen dodatak za posebne uvjete u visini od 17%, posljedično čemu je tužiteljici pravilno obračunata kako plaća tako i naknada iste. Obzirom na sve gore navedeno, tuženik se u cijelosti protivi navodima tužiteljice, iste smatra netočnim i neosnovanim te ističe da je tužiteljici plaća (svi elementi plaće) pravilno utvrđeno te isplaćivana u skladu sa rješenjima o plaći. Također, tužiteljica se nije tuženiku prije podnošenja tužbe obratila u zakonskom roku sa zahtjevom za zaštitu prava protiv rješenja o plaći kojim joj je utvrđen dodatak za posebne uvjete rada od 17% niti je ulagala ikakve prigovore, slijedom čega tuženik iznosi prigovor prekluzije prava. Dodatno se navodi da ne postoji pravni akt – rješenje koji bi tužiteljici davao pravo na isplatu dodatka za posebne uvjete rada u iznosu različitom od onog priznatog rješenjima o plaći, a koja rješenja tužiteljica unatoč uputi o pravnom lijeku nije pobijala i koja su postala konačna. Slijedom navedenog, predlaže se naslovnom sudu u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev i naložiti tužiteljici da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate.

3. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem Rješenja od 17. svibnja 2023. (str. 8 spisa), Rješenja od 4. prosinca 2019. (str. 9 spisa), Rješenja od 1. prosinca 2017. (str. 10 spisa), Ugovora o radu od 1. prosinca 2017. (str. 11 spisa), obračunskih isprava za isplatu plaće-naknade plaće (str. 12-29 spisa), zaključaka s 20. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 3. ožujka 2015. (str. 30-31 spisa),izvatka iz Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (str.39-42 spisa), zaključaka s 1. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 7. siječnja 2014. (str. 43-46 spisa), zaključaka s 10. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 3. ožujka 2014. (str. 47-53 spisa), Pravilnika o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta Kliničkog bolničkog centra Zagreb od 18. veljače 2025. (str. 58-65 spisa), obračunskih isprava za isplatu plaće-naknade plaće, procjenu rizika za radno mjesto tužiteljice u utuženom razdoblju te izvatka iz Pravilnika o unutarnjom ustroju za radno mjesto tužiteljice za utuženi period koji su priloženi u aplikaciju E-spis, izračuna tuženika (str. 75-76 spisa), ispravljenog izračuna (str. 96-97 spisa), iskaza svjedokinje HT koji je dan u istovrsnom predmetu Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovnog broja: Pr-144/2025 (str. 137-138 spisa), iskaza svjedokinja OT (str. 144-145 spisa), VT (str. 145 spisa), ŽTV (str. 146 spisa), FTV (str. 147 spisa), RT (str. 147-148 spisa) i IT (str. 148 spisa), koji su dani u istovrsnom predmetu Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovnog broja Pr-40/2025.

4. Tužiteljica nije saslušana kao stranka u postupku sukladno članku 265. stavku 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) budući je ista uredno pozvana na ročišta 2. rujna 2025., 21. listopada 2025., 26. siječnja 2026. i 14. travnja 2026., međutim ista na zakazana ročišta nije pristupila niti je svoj izostanak opravdala. Punomoćnica tužiteljica je na ročištu održanom 2. rujna 2025. ispričala nedolazak tužiteljice. Zamjenik punomoćnika tužiteljice je na ročištu održanom 29. siječnja 2026. naveo da nema saznanja zašto tužiteljica nije pristupila na ročište, dok je punomoćnica tužiteljice na ročištu održanom 14. travnja 2026. ustrajala da se tužiteljica pozove na iduće ročište radi saslušanja dok njezin izostanak nije opravdala. Sudu nije dostavljena dokumentacija — medicinska, poslovna niti druga iz koje bi proizlazilo da je tužiteljica bila objektivno i opravdano spriječena pristupiti radi saslušanja. Sukladno odredbi članka 265. stavka 2. ZPP- a, neće se saslušati stranka koja uskrati davanje iskaza ili se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu suda. Navedena odredba jasno propisuje procesnu posljedicu neopravdanog neodazivanja stranke pozivu suda. Tužiteljica je bila uredno pozvana sukladno odredbama članka 114. ZPP-a, kojim je propisano da sud stranku na ročište poziva pravovremeno te je u pozivu osobito dužan upozoriti na zakonske posljedice izostanka s ročišta. Takva upozorenja su tužiteljici u svakom pozivu i naznačena. Unatoč tome, tužiteljica nije pristupila na ročišta niti je pružila ikakvo opravdanje svojeg izostanka, niti je priložila odgovarajuću dokumentaciju kojom bi ga potkrijepila. Sud napominje da je tužiteljica bila u obvezi, ako je bila spriječena pristupiti, o tome bez odgode obavijesti sud i dostaviti dokumentaciju koja jasno i nedvosmisleno potvrđuje postojanje opravdane razloge nemogućnosti dolaska za konkretno ročište. Ovaj sud pritom naglašava da nije dovoljno samo naznačiti razlog izostanka već je potrebno priložiti i odgovarajuću dokumentaciju kojom se taj razlog objektivno i vjerodostojno dokazuje. Stoga, opisano postupanje tužiteljice ovaj sud ocjenjuje kao neopravdano neodazivanje pozivu suda u smislu članka 265. stavka 2. ZPP-a, zbog čega sud nije saslušao tužiteljicu kao stranku. Međutim, i bez saslušanja tužiteljice, sud je smatrao da je činjenično stanje bilo dovoljno utvrđeno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

5. Temeljem tako provedenog postupka, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kao radnice tuženika za isplatom razlike bruto plaće i naknade plaće po osnovi dodatka za posebne uvjete rada od 23%, umjesto isplaćenih 17%, u visini od 1.199,35 EUR bruto i to za razdoblje od prosinca 2019. do kolovoza 2023.

7. U postupku nije sporno da je tužiteljica u cijelom utuženom razdoblju bila radnica tuženika na radnom mjestu prvostupnik medicinsko-laboratorijske medicine u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, Odjel za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnike te da joj je u utuženom razdoblju isplaćivan dodatak za posebne uvjete rada u visini od 17%. Tužiteljica je konačno uredila tužbeni zahtjev podneskom od 13. travnja 2026. u skladu s ispravljenim izračunom tuženika koji je dostavljen u prilogu podneska od 20. listopada 2025.

8. Sporno je ima li tužiteljica pravo na dodatak za posebne uvjete rada u visini od 23% te visina tužbenog zahtjeva.

9. Sud je utvrdio da nije osnovan tuženikov prigovor prekluzije jer tužbenim zahtjevom tužiteljica traži isplatu razlike plaće pa sukladno čl. 133. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22.; dalje: ZR), tužiteljica nije bila dužna prije podnošenja tužbe tuženiku podnijeti zahtjev za zaštitu prava. Osim toga pravo tužiteljice na isplatu plaće proizlazi iz članka 90. stavka 1. i članka 94. ZR-a te i iz odredaba Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja kojim je propisan postotak dodatka na plaću za posebne uvjete rada za pojedina radna mjesta. Donošenje rješenja o plaći kojim se između ostalog utvrđuje postotak dodatka na plaću za posebne uvjete rada, nije uvjet za stjecanje prava na dodatak za posebne uvjete rada jer navedeno pravo proizlazi neposredno iz odredaba Kolektivnog ugovora neovisno o donošenju rješenja o plaći koje je deklaratornog karaktera.

10. Nadalje, nije osnovan prigovor zastare tuženika jer je tužba podnesena 9. siječnja 2025., a najstarije potraživanje za prosinac 2019. dospjelo je 16. siječnja 2020. Kako od dospijeća najstarijeg potraživanja tužiteljice pa do podnošenja tužbe nije protekao petogodišnji zastrani rok propisan člankom 139. ZR-a, to je prigovor tuženika neosnovan.

11. Uvidom u ugovor o radu tužiteljice kod tuženika od 1. prosinca 2017. (str. 11 spisa), utvrđeno je da je tužiteljica zaposlena kod tuženika na radnom mjestu prvostupnik medicinsko-laboratorijske medicine u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, Odjel za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnike, što u postupku nije sporno.

12. Iz rješenja o plaći tužiteljice kod tuženika od 4. prosinca 2019. te 17. svibnja 2023. (str. 8-9 spisa) proizlazi da tužiteljica ostvaruje pravo na dodatak za posebne uvjet rada u visini od 17%.

13. Uz suglasnost parničnih stranaka pročitan je iskaz svjedokinje HT koji je dan u istovrsnom predmetu poslovnog broja: Pr-144/2025 (str. 137-138 spisa) te iskazi svjedokinja OT (str. 144-145 spisa), VT (str. 145 spisa), ŽTV (str. 146 spisa), FTV (str. 147 spisa), RT (str. 147-148 spisa) i IT (str. 148 spisa), koji su dani u istovrsnom predmetu Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovnog broja Pr-40/2025, te su na prijedlog i uz suglasnost stranaka navedeni iskazi upotrijebljeni kao dokazi u ovom postupku.

14. Svjedokinja HT je u svom iskazu koji je dala pred ovim sudom u postupku koji se vodi pod poslovnim brojem Pr-144/2025 u bitnome navela da je kod tuženika radila od 2019. do prosinca 2023. kada je počela raditi u privatnoj poliklinici kao laboratorijski tehničar u odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretragu. Svjedokinja je navela da je ona izlazila iz laboratorija radi uzimanja uzoraka krvi od hitnih pacijenata. Vadila je krv onkološkim pacijentima i djeci, te je odlazila vaditi krv u odjele reanimacijske sale. Postojao je rok od 60 minuta od trenutka zaprimanja uzoraka pa do izrade nalaza. Njihovi kolege koji na istom hitnom odjelu ne rade kao zdravstveno laboratorijski tehničari rade s istim pacijentima od kojih oni uzimaju krv, imaju predmetni dodatak na plaću. Na poseban upit punomoćnika tuženika svjedokinja je odgovorila da se jedan laboratorij fizički nalazi unutar Objedinjenog hitnog bolničkog prijema (dalje: OHBP) dok drugi laboratorij ne. Oba laboratorija su hitni laboratoriji. Oni su radili u oba laboratorija. Ti laboratoriji nisu dio OHBP-a. Hitni pacijenti su svi pacijenti koji dolaze na hitnu i pacijenti za koje su njih s odjela zvali vaditi krv. Oni su i te pacijente smatrali hitnima. Na poseban upit punomoćnice tužiteljice odgovorila je da su radili i s hitnim izolacijama, a radi se o pacijentima u prostorijama u koje su morali ulaziti odjeveni u zaštitnu odjeću. Radili su u smjenama od 12 sati, bilo dnevnim, bilo noćnim.

15. Svjedokinja OT je u svom iskazu koji je dala pred ovim sudom u postupku koji se vodi pod poslovnim brojem Pr-40/2025 u bitnome navela da je OHBP zasebna ustrojstvena jedinica unutar KBC-a Zagreb. Odjel za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika je jedan od odjela u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, a što je različita ustrojbena jedinica od OHBP-a. Taj odjel pruža 24-satnu uslugu na dvije lokacije i to jednoj većoj lokaciji i jednoj manjoj lokaciji unutar OHBP-a i te lokacije su u različitim zgradama. Navela je da se na navedenim lokacijama u laboratoriju ne vrši prijem pacijenata već se radi analiza uzoraka. Navela je da se vađenje krvi odnosi uvijek na hitne pacijente.

16. Svjedokinja VT je u svom iskazu koji je dala pred ovim sudom u postupku koji se vodi pod poslovnim brojem Pr-40/2025 u bitnome navela da radi na Odjelu za hitnu dijagnostiku i pretrage uz bolesnike te da je OHBP zasebna ustrojstvena jedinica unutar KBC-a Zagreb. Odjel za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika je jedan od odjela u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, a što je različita ustrojbena jedinica od OHBP-a. Taj odjel pruža 24-satnu uslugu na dvije lokacije i to jednoj većoj lokaciji i jednoj manjoj lokaciji unutar OHBP-a i te lokacije su u različitim zgradama. Navela je da vađenje krvi iz prsta bude svakodnevno kada to od njih traže doktori.

17. Svjedokinja ŽTV je u svom iskazu koji je dala pred ovim sudom u postupku koji se vodi pod poslovnim brojem Pr-40/2025 u bitnome iskazala da radi na Odjelu za hitnu dijagnostiku i pretrage uz bolesnike te da je OHBP zasebna ustrojstvena jedinica unutar KBC-a Zagreb. Odjel za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika je jedan od odjela u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, a što je različita ustrojbena jedinica od OHBP-a. Taj odjel pruža 24-satnu uslugu na dvije lokacije i to jednoj većoj lokaciji i jednoj manjoj lokaciji unutar OHBP-a i te lokacije su u različitim zgradama. Navela je da se na odjelu rade poslovi većinom u laboratoriju i to analiza uzoraka svih vrsta, a povremeno se radi i vađenje krvi kod hitnih pacijenata. Svjedokinja je navela da ne može reći da u svakoj smjeni bude poslova vađenja krvi.

18. Svjedokinja FTV je u svom iskazu koji je dala pred ovim sudom u postupku koji se vodi pod poslovnim brojem Pr-40/2025 u bitnome iskazala da je OHBP zasebna ustrojstvena jedinica unutar KBC-a Zagreb. Odjel za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika je jedan od odjela u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, a što je različita ustrojbena jedinica od OHBP- a. Taj odjel pruža 24-satnu uslugu na dvije lokacije i to jednoj većoj lokaciji i jednoj manjoj lokaciji unutar OHBP-a i te lokacije su u različitim zgradama. Navela je da se na odjelu rade poslovi većinom u laboratoriju i to analiza uzoraka svih vrsta, a povremeno se radi i vađenje krvi kod hitnih pacijenata. Svjedokinja je navela da ne može sa sigurnošću tvrditi koliko često se rade poslovi vađenja krvi. Nadalje, svjedokinja je navela da se vađenje krvi radi i unutar laboratorija, a da se ide i na odjel hitnog prijema i na odjele gdje su smješteni pacijenti.

19. Svjedokinja MT je u svom iskazu koji je dala pred ovim sudom u postupku koji se vodi pod poslovnim brojem Pr-40/2025 u bitnome iskazala da je OHBP zasebna ustrojstvena jedinica unutar KBC-a Zagreb. Odjel za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika je jedan od odjela u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, a što je različita ustrojbena jedinica od OHBP-a. Taj odjel pruža 24-satnu uslugu na dvije lokacije i to jednoj većoj lokaciji i jednoj manjoj lokaciji unutar OHBP-a i te lokacije su u različitim zgradama. Navela je da se na odjelu rade poslovi većinom u laboratoriju i to analiza uzoraka svih vrsta, a povremeno se radi i vađenje krvi kod hitnih pacijenata. Svjedokinja je navela da se zna desiti da u jednoj smjeni bude otprilike 10 vađenja krvi, ali to nije pravilo. Nadalje, svjedokinja je navela da se vađenje krvi radi na način da se iz laboratorija ide u određenu ambulantu gdje je smješten pacijent. Svjedokinja je nadalje pojasnila da se uzorkovanje i vađenje krvi radi kod hitnih pacijenata kao što su npr. onkološki bolesnici, hematološki te npr. kod djece na reanimaciji. Svjedokinja je iskazala da se posao u vezi vađenja krvi mora odraditi unutar zadanog vremena od 60 minuta.

20. Svjedokinja IT je u svom iskazu koji je dala pred ovim sudom u postupku koji se vodi pod poslovnim brojem Pr-40/2025 u bitnome iskazala da je OHBP zasebna ustrojstvena jedinica unutar KBC-a Zagreb. Odjel za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika je jedan od odjela u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, a što je različita ustrojbena jedinica od OHBP- a. Taj odjel pruža 24-satnu uslugu na dvije lokacije i to jednoj većoj lokaciji i jednoj manjoj lokaciji unutar OHBP-a i te lokacije su u različitim zgradama. Navela je da se na odjelu rade poslovi većinom u laboratoriju i to analiza uzoraka svih vrsta, a povremeno se radi i vađenje krvi kod hitnih pacijenata. Svjedokinja je navela da se vađenje krvi ne odvija uvijek u istom broju po smjeni, nekada više, a nekada manje. Nadalje, svjedokinja je navela da se vađenje krvi radi na način da se iz laboratorija ide u određenu ambulantu gdje je smješten pacijent. Svjedokinja je nadalje pojasnila da se uzorkovanje i vađenje krvi radi kod hitnih pacijenata kao što su npr. onkološki bolesnici, hematološki te npr. kod djece. Svjedokinja je iskazala da se posao u vezi vađenja krvi mora odraditi unutar zadanog vremena od 1 sata.

21. Sud vjeruje iskazima svjedokinja HT, OT, ŽTV, VT, FTV, MT i IT jer su životni i logični te u bitnim dijelovima međusobno suglasni. Sud nije cijenio iskaze gore navedenih svjedokinja u dijelovima u kojima su svjedokinje iskazivale vezano za tužitelje u postupcima u kojima su ti iskazi dani. Vezano za organizaciju rada svjedokinje su suglasno iskazale da je OHBP zasebna ustrojstvena jedinica unutar KBC-a Zagreb, dok je Odjel za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika zasebni odjel unutar Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku, dakle različita ustrojbena jedinica od OHBP-a. Odjel gdje svjedokinje rade pruža 24-satnu uslugu na dvije lokacije. Sve svjedokinje su suglasne da se vađenje krvi radi isključivo kod hitnih pacijenata (npr. kod onkoloških pacijenata, djece), a vezano uz učestalost vađenja krvi svjedokinja OT je navela da se vađenje krvi radi ponekad i da čini najviše 10% posla ili manje, svjedokinja VT je navela da je vađenje krvi iz prsta svakodnevno kada to od njih traže doktori, dok je svjedokinja MT navela da se zna desiti oko 10 vađenja krvi u jednoj smjeni, ali naglašava da to nije pravilo. Svjedokinja KT je navela da broj vađenja krvi nije uvijek isti, nekada je više, a nekada manje, bez konkretnog broja. Svjedokinje HT, MT i KT suglasno su iskazale da se posao vezan uz vađenje krvi mora odraditi unutar zadanog roka od 60 minuta, odnosno 1 sata od zaprimanja uzoraka do izrade nalaza.

22. Odredbom članka 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 29/18., dalje: KU) propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Navedenim člankom propisan je popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na taj dodatak. U popisu pod točkom 2 određena su radna mjesta II, III i IV vrste te je određeno da pravo na dodatak na plaću ima zdravstveni radnik gdje hitni prijem nije ustrojen kao objedinjeni hitni bolnički prijem i to u iznosu od 20%.

23. Odredbom članka 21. Dodatka II Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 1. rujna 2019. ("Narodne novine" broj: 92/19.) izmijenjen je članak 55. KU iz 2018. godine na način da je u popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, za radna mjesta I, II, III i IV vrste određeno da zdravstveni radnik u hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem ima pravo na dodatak od 23%, stoga se od 1. rujna 2019. navedeni dodatak iznosi 23%.

24. Tužiteljica tvrdi da na temelju činjenice što obavlja poslove Odjela za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika i to laboratorijsku dijagnostiku hitnih stanja uz biokemijske, hematološke i koagulacijske pretrage te hitnu laboratorijsku dijagnostiku vitalnih parametara uz krevet bolesnika, ima pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete rada od 23%.

25. Prema ocjeni ovog suda tužiteljica nema pravo na dodatak na plaću za otežane uvjete rada od 23%, jer navedeni dodatak sukladno Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja pripada zdravstvenom radniku koji radi na radnom mjestu na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni prijem. Kod tuženika je ustrojen OHBP u kojem tužiteljica ne radi, odnosno nije raspoređena, već radi na radnom mjestu prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, Odjel za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnike, što je sud utvrdio uvidom u rješenja od 17. svibnja 2023. i 4. prosinca 2019., te u ugovor o radu za tužiteljicu od 1. prosinca 2017. Okolnost što tužiteljica dio radnog vremena obavljala poslove prijema hitnog materijala i vađenja krvi te vršila obradu materijala, te što se jedan laboratorij nalazi u prostorijama OHBP- a ne utječe na tužiteljičino pravo na dodatak na plaću, jer pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete rada od 23% imaju samo oni zdravstveni radnici koji su zaposleni na hitnom prijemu te su stoga izloženi povećanom riziku. Naime, tužiteljica nije zaposlena neposredno na hitnom prijemu, već za potrebe hitnog prijema obavlja poslove prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike, što je različito u odnosu na poslove koje obavljaju zdravstveni radnici koji su zaposleni neposredno na hitnom prijemu. Sud zaključuje da je nužno napraviti razliku između stalne prisutnosti na Odjelu hitnog bolničkog prijema, Hitne službe i poslova koji se obavljaju za potrebe Hitne službe i Hitnog bolničkog prijema. Nužno je stoga praviti razliku između osobe koje rade neposredno na hitnom prijemu od onih koji ne rade isključivo na hitnom prijemu nego faktički dio radnog vremena rade u funkciji hitnog prijema, kao što je, po mišljenju ovog suda, slučaj tužiteljice.

26. Dodatno se napominje da rješenjima o plaći tužiteljice kod tuženika od 17. svibnja 2023. i od 4. prosinca 2019. utvrđeno je da je tužiteljica zaposlena na radnom mjestu prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike, Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku, Odjel za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika, te da joj sukladno čl. 55. KU pripada uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada od 17%. Tužiteljica stoga nema pravo na utuženi povećani dodatak za otežane uvjete rada od 23% u utuženom razdoblju.

27. Slijedom navedenoga, s obzirom da je utvrđeno da tužiteljica nije zaposlena na radnom mjestu na hitnom prijemu kod poslodavca kod kojega nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, već na radnom mjestu prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike u Zavodu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku te da za njezino radno mjesto u spornom razdoblju Kolektivnim ugovorom nije propisan dodatak za posebne uvjete rada od 23%, već je propisan dodatak za posebne uvjete rada od 17%, sud je utvrdio da tuženik nije dužan tužiteljici isplatiti razliku između dodataka na plaću za posebne uvjete rada od 17% i dodataka na plaću za posebne uvjete rada od 23%, stoga je tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen kao neosnovan i odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude.

28. Sud nije utvrđivao visinu tužbenog zahtjeva budući da utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

29. Ostali priloženi dokazi i navodi stranaka nisu posebno ocijenjeni jer isti nisu odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.

30. Odluka o troškovima donesena je na temelju članka 154. stavka 1. ZPP-a. S obzirom da tužiteljica nije uspjela u sporu odbijen je njezin zahtjev za naknadom troška parničnog postupka te je odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.

31. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 28. svibnja 2026.

Sutkinja

Nikolina Labuhar Bazina

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pisano, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (članak 335. stavak 9. ZPP-a).

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženiku