Republika Hrvatska

Poslovni broj: P-2217/2024-52

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Benkovcu

Benkovac, Ulica Stjepana Radića 10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna Služba u Benkovcu, po sutkinji Božani Mihalj, u pravnoj stvari tužitelja JR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Ivanu Bitangi, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Zekanović, Bitanga i partneri d.o.o., Zadar, protiv tuženika: ad. 1. Grada Benkovca, OIB: 83821313660, Benkovac, Šetalište kneza Branimira 12, ad. 2. IR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 3. JRE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 4.=ad.15. GR, (OIB [osobni identifikacijski broj]), [adresa], ad. 5. PR OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], J [adresa], ad. 6. HR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 7. ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 8. KR, 8-723 I [adresa] B.C. V2 B 5C5, Kanada, tuženici ad.6.- 8. osobno i kao nasljednici CR, OIB: [osobni identifikacijski broj], ad. 9. SR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 10. RR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 11. TR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 12. ŠR pok. G, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 13. Viktora Bačića pok. P, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 14. AR. P, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 15. =ad.4. GR pok. JRE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 16. FR pok. P, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 17. ZR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 18. NR pok. H, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 19. BR pok. Ž, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], K [adresa], ad. 20. OR pok. C, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 21. VR, Nikolinog, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 22. ĐR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 23. LR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 24. DR, [adresa], ad.

25. UR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tuženici ad. 22.-25. osobno i kao nasljednici ČR, ad. 26. MR pok. S, ad. 27. ĆR pok. Ivana, ad. 28. ER pok. JI, ad. 29. II, ad.

30. GI R, ad. 31. PI pok. T, ad. 32. HI ž. Š, ad. 33. Stoje ER pok. A, ad. 34. ŽI reč. F (upisan i kao KI, [adresa]), ad. 35. CI (upisan i kao CI, [adresa]), ad. 36. SI pok. A reč. F, ad. 37. RI pok. CI, ad. 38. ER (upisan i kao ER, Z), ad. 39. TI ud. JI, ad. 40. ŠI. G (upisan i kao AI, [adresa]), ad. 41. FI (upisan i kao FI, [adresa] i kao FI, [adresa]), ad. 42. ZI, ad. 43. JI, [adresa] (upisan i kao JI, [adresa]), ad. 44. NI pok. ER, ad. 45. BI, Jakovljevog, ad. 46. OI pok. JI, ad. 47. VI pok. MR, ad. 48. ER pok. A, ad. 49. ĐI pok. A, ad. 50. IRE pok. P, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 51. LI. P, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 52. DI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad. 53. UI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ad. 54. ČI rođ. LI pok. Ž, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, nakon glavne i javne rasprave zaključene 19. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i objave dana 28. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj JR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao pravo vlasništva nekretnina oznake kat. čestica [katastarska čestica], površine 965 m2 i kat. čest. [katastarska čestica], površine 1949 m2, sve k. o. [katastarska općina], koje nekretnine su formirane Geodetskim elaboratom za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu dioba ili spajanje katastarskih čestica, evidentiranje, brisanje ili promjena podataka o zgradama ili drugim građevinama, evidentiranje podataka o zgradama ili drugim građevinama evidentiranih načinom uporabe zemljišta izgrađeno zemljište, na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], koji elaborat je pod brojem elaborata iz zbirke GE: 7/2022 izrađen od strane MI, dipl. ing. geod. (GRID geodezija d.o.o.) i za koji elaborat je od strane Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, dana 06. listopada 2022. g. izdana potvrda Klasa: 932-06/22-02/258, Urbroj: 541-24-05/2-22-5, što su tuženici dužni priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva predmetnih novoformiranih nekretnina u zemljišnoj knjizi na ime tužitelja za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena upisanih zk vlasnika, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana u korist tuženika u različitim suvlasničkim udjelima, dok je k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist Grada Benkovca za cijelo. Predmetne nekretnine u dijelu koji je obuhvaćen tužbom predstavljaju jednu gospodarsku cjelinu i to obiteljsku kuću i dvorište tužitelja. Navodi da su predmetne nekretnine njegova djedovina, koje je tužitelj stekao na temelju Ugovora o doživotnom uzdržavanju koji je kao davatelj uzdržavanja sklopio sa svojim ocem FI kao primateljem uzdržavanja i koji ugovor je ovjeren kod Općinskog suda u Benkovcu 6. studenog 2003. pod poslovnim brojem R2-55/03. Predmetne nekretnine u citiranom ugovoru označene su kao "kuća s okućnicom i garažama u [adresa] u kojoj i danas žive", te tužitelj i dan danas živi na istom mjestu. Navodi da je njegov otac preminuo **.**.2007., a njegova poveznica s ovim nekretninama se vidi iz rješenja Odjela za financije Skupštine Općine Benkovac od 27. prosinca 1968. gdje je isti označen kao ĆI. F. Činjenica da nekretnine iz Geodetskog elaborata broj 23-2022 čine jednu gospodarsku cjelinu jasno proizlazi iz samog Geodetskog elaborata. Tužitelj ima pravni interes da se uskladi zemljišnoknjižno stanje sa stvarnim stanjem, pa predlaže da ovaj sud, pa i u slučaju ogluhe ili izostanka tuženika donese presudu kojom će utvrditi da je tužitelj stekao pravo vlasništva predmetnih nekretnina, što su tuženici dužni priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva u korist tužitelja za cijelo.

2. Odgovor na tužbu podnio je Grad Benkovac, dok se ostali tuženici nisu očitovali na tužbu u ovom postupku u ostavljenom roku za odgovor na tužbu.

2.1. U odgovoru na tužbu Grad Benkovac naveo je da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u dijelu koji se odnosi na dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1949 m2. Navode da iz same tužbe odnosno tužbenog zahtjeva nije razvidno putem kojeg pravnog osnova tužitelj temelji svoje pravo. Ako se tužitelj poziva, osim na Ugovor o doživotnom uzdržavanju između njega i njegovog oca, i na institut dosjelosti, isti je bio dužan dokazati da je putem svojih pravnih prednika stekao pravo vlasništva dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] to dijela površine od 1949 m2 prije nego što je ista postala društveno vlasništvo, dakle, prije 6. travnja 1941. godine (pretpostavka za dosjelost sukladno pravnim pravilima austrijskog Općeg građanskog zakonika), jer poslije tog datuma nije bilo moguće steći vlasništvo te nekretnine na temelju tog pravnog osnova. Isto tako, uvidom u Rješenje Odjela za financije Skupštine Općine Benkovac od dana 27. prosinca 1968. godine nije sporno kako je ĆI pok. T dodijeljeno na korištenje građevinsko zemljište u društvenom vlasništvu i to na dijelu zk.č.br. 451/2 k. o. [katastarska općina] u površini od 600 m2. Međutim, itekako je sporno, ne samo na kojem pravnom osnovu tužitelj temelji svoje pravo vlasništva, na kojim dokazima temelji svoje pravo vlasništva na dijelu utužene nekretnine u površini od čak 1949 m2. Nadalje, iako je revizija katastra izvršena još šezdesetih godina prošlog stoljeća, postavlja se pitanje zašto pravni prednici tužitelja nisu poduzeli nikakve radnje vezane uz regulaciju svog posjeda, a opće poznata je činjenica te stav sudova da je poštenje posjeda jedno od uvjeta stjecanja prava vlasništva dosjelošću. Slijedom svega navedenoga, tuženik prvenstveno moli sud odbiti tužbeni zahtjev tužitelja, a podredno pozvati tužitelja da preinači tužbeni zahtjev, te osloboditi tuženika bilo kakvih troškova u ovom postupku jer isti ničim nije prouzročio.

3. U dokaznom je postupku sud pročitao izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 6-8), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 9-14), ugovor o doživotnom uzdržavanju sklopljen između FI kao primatelja uzdržavanja i njegova sina JR kao davatelja uzdržavanja, koji je potvrđen od Općinskog suda u Benkovcu posl. br. R2-55/03 od 6. studenog 2003. (l.s. 15-16), rješenje Skupštine Općine Benkovac, odjel za financije, broj: UP/I-04-1996/1-68 od 27. prosinca 1968. (l.s. 17), povijest promjena na katastarskim česticama izdanu od DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Benkovac, klasa:

930-04/23-05/10, urbroj: 541-24-05/3-23-2 od 10. siječnja 2023. (l.s. 18-19), geodetski elaborat potvrđen od DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, odjela za katastar nekretnina Benkovac, klasa: 932-06/22-02/258, urbroj: 541-24-05/2-22-5 od 6. listopada 2022. (l.s. 20-93), rješenje o izvedenom stanju izdano od Zadarske županije, Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, Ispostava Benkovac od 25. svibnja 2016. (l.s. 86-91), te je saslušao svjedoke EI i JŽ (l.s. 188-189).

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Pasivna legitimacija tuženika je utvrđena na temelju izvatka iz zemljišne knjige.

6. Iz geodetskog elaborata, prijavnog lista za zk., proizlazi da utužena k. č. br. [katastarska čestica], naziva "Guvno", predstavlja izgrađeno zemljište površine 84 m2, dvorište površine 881 m2, ukupne površine 965 m2, koja nastaje od matične k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Nadalje, druga utužena nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica], naziva "Ispod ceste" u naravi predstavlja stambenu zgradu, [adresa] površine 201 m2, spremište površine 48 m2, pomoćnu zgradu površine 47 m2, izgrađeno zemljište površine 78 m2, dvorište površine 7 m2, dvorište površine 1525 m2, bazen površine 43 m2, koja nastaje od matične k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak površine 16278 m2, sve k. o. [katastarska općina].

7. Iz ugovora o doživotnom uzdržavanju potvrđenog od Općinskog suda u Benkovcu posl. br. R2-55/03 proizlazi da je FI kao primatelj uzdržavanja nakon svoje smrti ostavio svom sinu IŽ kao davatelju uzdržavanja nekretnine između kojih je i nekretnina nazvana "kuća sa okućnicom i garažama u [adresa] u kojoj i žive".

8. Iz rješenja Skupštine Općine Benkovac, Odjela za financije od 27. prosinca 1968. proizlazi da je ĆI iz [adresa] radi izgradnje porodičnih stambenih zgrada dano na korištenje građevinsko zemljište u društvenom vlasništvu, uz naknadu i to na dijelu čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u površini od 600 m2.

9. Svjedok EI pok. BI, iskazao je da je predmetna nekretnina od kada pamti bila od F, a njega su naslijedili sinovi ĆI i ĆR. Oni su se međusobno dogovorili tako da je predmetnu nekretninu dobio ĆI, a ĆR je otišao u [adresa] gdje su mu napravili kuću i on se u predmetnu nekretninu nije dirao. Na predmetnoj nekretnini je nekad prije bilo guvno gdje se vršila pšenica, to je sve bilo ograđeno suhozidom, a 150 m niže od ove nekretnine su bile stare kuće u kojima su svi živjeli. To je bilo skučeno, pa je ĆI na predmetnoj nekretnini počeo praviti kuću 60-ih godina prošlog stoljeća, a kuću je završio njegov sin ĆR. Nekretnina u naravi predstavlja kuću i dvorište u cijelosti ograđenu gdje danas živi ĆR sa svojom obitelji. Nije čuo da bi netko osporavao vlasništvo ili smetao posjed ĆR ili njegovim precima.

10. Svjedok JŽ, iskazao je da mu je poznato da predmetna nekretnina u naravi predstavlja kuću i dvorište ograđeno još prije 50 godina. To je ogradio pok. ĆI, otac od JR. Poznato mu je da se kuća počela graditi 70-ih godina prošlog stoljeća, a zna da je nekad tu na jugoistok te čestice bilo staro guvno, tu se žito vršilo, a zapadno na čestici je bio gospodarski objekt. Navodi da je kuću započeo graditi još pok. ĆI, a danas je to od JR. Navodi da se nikad oko ove nekretnine nisu vodili sporovi. Njegova kuća se nalazi 50 m od ove predmetne.

11. Svi izvedeni dokazi su u suglasju, pa ovaj sud nema razloga posumnjati u vjerodostojnost istih.

12. Na temelju provedenog dokaznog postupka, utvrđeno je da predmetne nekretnine predstavljaju nesmetani posjed tužitelja, a u naravi se radi o kući i okućnici, koje je tužitelj stekao na temelju Ugovora o doživotnom uzdržavanju kojeg je sklopio sa svojim ocem FI, koji je 70-ih godina prošlog stoljeća započeo graditi kuću na predmetnoj nekretnini. Svjedoci čije iskaze je sud ocijenio vjerodostojnim su iskazali da su pravni prednici tužitelja na predmetnoj nekretnini imali i gumno gdje se vršilo žito.

13. U konkretnom slučaju, iz činjeničnih navoda u tužbi i tijekom postupka, po ocjeni ovog suda, proizlazi da se tužitelj poziva na dosjelost kao pravnu osnovu stjecanja ove nekretnine.

14. Stjecanje prava vlasništva dosjelošću predstavlja originarni način stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, posjedovanjem određene stvari kroz zakonom određeno vrijeme i pod uvjetom da takav posjed ima određenu kakvoću.

15. Odredba članka 18. stavak 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV) propisuje da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, dok će se prema članku 11. stavku 3. ZV-a posjed smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.

16. Odredba članka 159. stavka 2. ZV-a propisuje da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a ako je posjed barem pošten, protekom dvadeset godina. Prema stavku 4. istog članka, samostalni posjednik nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, županija, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čiji je posjed zakonit, istinit i pošten ili barem pošten, stječe vlasništvo dosjelošću nakon proteka dvostrukog vremena u odnosu na rokove iz stavaka 2. i 3., odnosno dvadeset godina za zakonit, istinit i pošten posjed te četrdeset godina ako je posjed barem pošten.

17. S obzirom na navode iz odgovora na tužbu, potrebno je istaknuti da je Republika Hrvatska potpisnik Konvencije o zaštiti ljudskih prava, a isto tako je od 2013. članica Europske unije, zbog čega je u svom pravnom sustavu dužna primjenjivati Europsko pravo, pa prema tome i Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i Protokole koji su dio te Konvencije. Zbog toga je dužna primjenjivati i Protokol br. 1. uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava, a isto tako dužna je primjenjivati i odluke Europskog suda za ljudska prava. Europski sud za ljudska prava je već odlučivao u predmetima protiv Republike Hrvatske koji su se ticali stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu, pa je tako donio odluke u predmetima „ N“ protiv Republike Hrvatske iz 2009. godine, te u predmetima B i dr. protiv [adresa] i O protiv Republike Hrvatske iz 2016., koje su po ocjeni ovoga suda donesene u istom činjeničnom supstratu kao što je činjenični supstrat u ovom predmetu. Iz navedenih odluka Europskog suda za ljudska prava proizlazi da je Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo odredbu čl. 388. st. 4. ZV zbog retroaktivnih učinaka i štetnih posljedica koje su iz toga proizlazile u odnosu na vlasnička prava trećih osoba koji bi zbog odredbe takvog zakona izgubili svoja prava na nekretninama, a koja su im oduzeta za vrijeme socijalističke vladavine. Međutim, u konkretnom predmetu proizlazi da nitko od trećih osoba, osim tužitelja ne polaže pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini i da bi isključivu korist od ukidanja ovog zakonskog članka imala lokalna vlast i država koje bi stekle prava u pogledu predmetnog zemljišta, zbog čega u konkretnom slučaju to nisu razlozi koji su potaknuli Ustavni sud Republike Hrvatske da stavi izvan snage odredbu čl. 388. st. 4. ZV.

18. Stoga se po ocjeni ovoga suda može zaključiti da je tužiteljev prednik na temelju odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96.), koja se primjenjuje od 1. siječnja 1997., postao vlasnik predmetnog zemljišta stupanjem na snagu tog zakona, jer je u tom trenutku bio u neprekidnom poštenom posjedu preko 40 godina, pa je u takvim okolnostima na temelju važećih zakonskih propisa stekao vlasništvo na predmetnoj nekretnini dosjelošću. Ta odredba Zakona o vlasništvu ostala je na snazi gotovo tri godine dok je nije ukinuo Ustavni sud Republike Hrvatske 17. studenog 1999. Pri tome, s obzirom na navode u Odlukama Europskog suda za ljudska prava, nevažno je za određivanje može li se u njihov zahtjev za utvrđenjem vlasnika nekretnine dosjelošću okvalificirati kao imovina zaštićena čl. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju vrijeme kada je tužitelj podnio tužbu, tj. da li ju je podnio prije ukidanja odredbe čl. 388. st. 4. ZV od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske ili ju je podnio kasnije.

19. Dakle, iz izvedenih dokaza slijedi da je tužitelj dokazao svoje pravo vlasništva na predmetnim nekretninama, pa je na temelju citiranih odredbi, valjalo prihvatiti postavljeni tužbeni zahtjev u odnosu na tuženike u ovoj pravnoj stvari.

20. Slijedom svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci presude.

21. Odluka o trošku je izostala jer nije postavljen zahtjev za naknadom troškova postupka.

Benkovac, 28. svibnja 2026.

Sutkinja

Božana Mihalj

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

1. Tužitelju po pun. Ivanu Bitangi, odvjetniku u Zadru

2. Tuženicima ad. 1., ad. 2., ad. 4. -ad.7., ad. 9-ad.24, ad. 50-ad.54. osobno

3. Tuženicima ad. 3. i ad. 8., po zastupniku za primanje pismena Elmi Predovan, odvjetnici u Benkovcu

4. Tuženicima ad. 25-ad.49. po privremenom zastupniku Elmi Predovan, odvjetnici u Benkovcu