Republika Hrvatska

Poslovni broj: R1 Ob-171/2026-5

Općinski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, po sucu tog suda Katji Morić Arambašić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja ČG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Damiri Gračić Jović, odvjetnici u Zadru, protiv predloženika: pod 1) UG, OIB: [osobni identifikacijski broj], i pod 2) OG, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice za potrebe stjecanja prava na obiteljsku mirovinu iza pok. KG rođenog **.**.1958., temeljem odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 96/2025), dana 28. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je između ČG, rođene **.**.1960. u mjestu [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. KG, rođenog **.**.1958. u Visočanima, a umrlog **.**.2004., postojala izvanbračna zajednica koja je trajala od 1984. do 03. siječnja 2004.

Obrazloženje

1. Dana **.**.2026. ČG (dalje u tekstu: predlagatelj) podnijela je protiv UG i OG (dalje u tekstu: predloženici pod 1-2) prijedlog kojim traži da se utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između nje i pok. KG radi stjecanja prava na obiteljsku mirovinu. U prijedlogu u bitnome navodi da su ona i pok. KG prvotno bili u braku od 07. kolovoza 1982. do 30. kolovoza 1984. u kojem je rođen njihov prvi sin DG., ovdje predloženik pod 2). Da su nedugo nakon razvoda braka ponovo obnovili svoju zajednicu koja je trajala sve do Ivičine smrti, odnosno 03. siječnja 2004. te da je u toj sad izvanbračnoj zajednici rođen njihov drugi sin UG, ovdje predloženik pod 1). Dakle, da ona kao izvanbračna supruga pok. KG ima pravo na obiteljsku mirovinu, pa da radi ostvarivanja tog prava podnosi ovaj prijedlog kako bi se utvrdio taj njezin status, odnosno da je između nje i pok. KG postojala izvanbračna zajednica od 1984. do dana njegove smrti.

1.1. Dana 12. svibnja 2026. zaprimljeni su podnesci predloženika pod 1-2) u kojima su isti u bitnome naveli da su navodi iz prijedloga predlagateljice istiniti, pa da priznaju njezin zahtjev.

2. Na raspravi održanoj dana 13. svibnja 2026. saslušani su predlagateljica i predloženik pod 1) kao stanke, nakon čega je zaključeno sa raspravljanjem u ovoj pravnoj stvari, s obzirom da je predloženik pod 1) dostavio svoje pisano očitovanje.

3. U dokaznom postupku ovaj sud je izvršio uvid u Smrtni list za KG od 09. siječnja 2004. (l.s. 4), Vjenčani listi od 01. ožujka 2011. (l.s. 5), Izvadak iz matice rođenih za OG. (l.s. 6), Izvadak iz matice rođenih za UG. (l.s. 7), Rješenje o nasljeđivanju iza pok. KG posl. br. O-30/04, UPP-OS/04-2 od 02. travnja 2004. doneseno od strane Pavice Mišković javne bilježnice u [adresa] kao povjerenice ovog suda (l.s. 8-10) te dana 13. svibnja 2026. saslušani su predlagateljicu i predloženika pod 1) kao stanke.

3.1. Sud je donio odluku na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08,123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP).

Zahtjev predlagateljice je osnovan.

4. Predlagatelj zahtjevom traži da se utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između nje i pok. KG u razdoblju od 1984. do 03. siječnja 2004. kada je KG preminuo.

5. Zakon o braku i porodičnim odnosima (Narodne Novine br. 11/78, 27/78, 45/89, 59/90, 25/94, 162/98, dalje ZBPO) koji je bio na snazi od 01. siječnja 1979. do 22. prosinca 1998. nije propisivao uvjete koje treba ispuniti zajednica da bi se smatrala izvanbračnoj zajednicom, već je samo ZBPO u čl. 7. propisao da izvanbračna zajednica žene i muškarca stvara obavezu međusobnog uzdržavanja i druga imovinska prava i obveze pod uvjetima određenim ovim zakonom. Obiteljski zakon (Narodne Novine 162/98 i 116/03) koji je bio na snazi od 30. prosinca 1998. do 21. srpnja 2003. u čl. 3. propisao jednino da se treba raditi o životnoj zajednici neudate žena i neoženjenog muškarca. Tek Obiteljski zakon (Narodne novine br. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13, 75/14, 5/15, 103/15, dalje: ObZ) koji je bio na snazi od 22. srpnja 2003. do 31. listopada 2015. u čl. 3,) propisuje da se izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

6. Iz iskaza predlagateljice proizlazi da su se ona i danas pok. KG vjenčali 07. kolovoza 1982., nakon čega su počeli živjeti zajedno u zajednici sa Ivičinom obitelji u istom kućanstvu. Da je u vrijeme kada je bila trudna sa njihovim prvim sinom OG došlo je do sukoba između nje i svekra zbog čega je ona napustila zajednicu. Kako KG zbog ponosa nije tražio od nje da se vrati kući, da je ona pokrenula postupak za razvodom braka kako bi dobila dječji doplatak. Da je za vrijeme trajanja tog postupka 26. listopada 1983. rodila OG, nakon čega su se KG i ona pomirili i odlučili ponovno zasnovati njihovu zajednicu, međutim da je u međuvremenu donesena presuda kojom je njihov brak razveden. Dakle, da su nakon razvoda u kolovozu 1984. ona i KG ponovno počeli živjeti zajedno sa njihovim sinom OG i to opet u zajednici sa Ivičinom obitelji dok ne sagrade svoju kuću u [adresa]. Da se u vrijeme dok su gradili kuću 22. ožujka 1986. rodio i njihov drugi sin UG. Nakon par godina kada je kuća završena da su se preselili u istu gdje su živjeli svi zajedno do Ivičine smrti 03. siječnja 2004. Da u toj kući još uvijek žive ona i oba sina sa svojim obiteljima, međutim u zasebnim kućanstvima s obzirom da se radi o kući na kat. Iako su ona i KG živjeli kao bračni drugovi, zajedno stjecali imovinu i zajedno se brinuli o svojoj djeci, da se nisu ponovno vjenčali jer im to nije više bilo bitno s obzirom da se i pokazalo da papir nije bitan i da nikog neće spriječiti da ode, već da je bitna samo zajednica.

7. Iz iskaza predloženika pod 2) FG proizlazi da je sve što je njegova majka, ovdje predlagateljica, navela u potpunosti točno. Naime, da su oduvijek svi živjeli zajedno te da su se otac i majka zajedno brinuli o njemu i bratu. Da su on i brat znali da su im roditelji razvedeni, međutim kako mama nije nakon razvoda promijenila svoje prezime, da to nitko drugi nije znao, već da su svi mislili da su u braku jer su tako i živjeli.

8. Uvidom u Vjenčani list od 01. ožujka 2011. utvrđeno je da su KG rođen **.**.1958. i MG rođena **.**.1960., sklopili brak 07. kolovoza 1982. u Zadru, koji je razveden presudom ovog suda posl. br. P-1030/84 od 11. lipnja 1984.

9. Uvidom u Izvadak iz matice rođenih za OG, ovdje predloženika pod 2), utvrđeno je da je isti rođen **.**.1983. od majke ČG djev. MG, ovdje predlagateljice i oca KG.

10. Uvidom u Izvadak iz matice rođenih za UG, ovdje predloženika pod 1), utvrđeno je da je isti rođen **.**.1986. od majke ČG djev. MG, ovdje predlagateljice i oca KG.

11. Uvidom u Smrtni list za Ivicu KG od 09. siječnja 2004., ovaj sud je utvrdio da je isti rođen **.**.1958., a da je preminuo **.**.2024.

12. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju iza pok. KG posl. br. O-30/04, UPP-OS/04-2 od 02. travnja 2004. doneseno od strane Pavice Mišković javne bilježnice u Zadru kao povjerenice ovog suda, utvrđeno je da su kao njegovi nasljednici proglašeni supruga ČG, ovdje predlagateljica te sinovi DG i UG, ovdje predloženici pod 1-2).

13. Cijeneći sve dokaze zajedno i svaki zasebno, ovaj sud je poklonio vjeru iskazu predlagateljice jer je isti sukladan materijalnim dokazima u spisu te su njegovu istinitost potvrdili i predloženici pod 1-2).

14. Slijedom navedenog, ovaj sud je našao da su predlagateljica i danas pok. KG živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1984. pa sve do Ivičine smrti 03. siječnja 2004. jer se radi o životnoj zajednici koja je trajala preko devetnaest godina i u kojoj je rođeno jedno dijete.

15. Iz odredbe čl. 25. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 96/2025, dalje: ZMO) proizlazi da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji, među koje spada i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete te bivši izvanbračni drug s pravom na uzdržavanje, a koji status izvanbračne zajednice utvrđuje se u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom upravo radi stjecanja prava na obiteljsku mirovinu.

16. Dakle, kako je nakon provedenog postupka ovaj sud utvrdio da su predlagateljica i danas pok. KG živjeli u izvanbračnoj zajednici u kojoj je rođeno jedno dijete i koja je trajala preko devetnaest godina te je predmetno utvrđenje traženo radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, to je odlučeno kao u izreci ovog Rješenja.

U Zadru, 28. svibnja 2026.

S u d a c

Katja Morić Arambašić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana dostave odluke.

DNA: 1. Predlagateljici po pun.,

2. Predloženicima pod 1-2) osobno.