Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Split

Pr-1584/2023-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice: ĆI s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Kruno Peronja odvjetnik u Splitu, protiv tuženika: Lidl d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 96984692862, kojeg zastupa punomoćnik ČI, dipl. pravnik, zaposlenik tuženika, radi naknade štete, nakon održane usmene i javne glavne rasprave, zaključene dana 15. travnja 2026., u nazočnosti tužiteljice, zamjenice punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, dne 28. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Dužan je tuženik u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici na ime naknade neimovinske štete iznos od 20.000,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 27. listopada 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se za više zatraženo, za iznos od 30.000,00 eura, tužiteljica odbija.

II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka zajedno u iznosu od 8.897,68 eura sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koje teku od 28. svibnja 2026. do isplate, dok se za više zatraženi iznos od 5.336,02 eura, kao i za više zatražene zatezne kamate na parnični trošak za razdoblje od 27. listopada 2023. do 27. svibnja 2026. tužiteljica odbija.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je dana 27. listopada 2023. podnijela ovom sudu tužbu protiv tuženika radi naknade štete. U tužbi se navodi da je tužiteljica zaposlena kod tuženika na radnom mjestu "prodavač" na neodređeno radno vrijeme te da je dana 30.11.2021. bila na svom radnom mjestu u trgovini LIDL u Splitu na Poljičkoj cesti br.37 , a nešto prije 15.00 tog dana, nakon što se iz skladišta prodavaonice vratila zajedno sa sada pok. kolegicom UI, svjedočila je okrutnom i teškom ubojstvu koje je počinio sada osuđeni LI koji je usmrtio pok. UI zadavši joj 20 i više uboda nožem od čega je ona preminula na podu prodavaonice u naručju tužiteljice. Navodi, kako se tužiteljica, a nakon što su prodavaonicom prolomili urlici i zapomaganje pok. UI, približila pok. UI pokušavajući joj pomoći, pružajući joj umjetno disanje do dolaska Hitne pomoći, međutim od posljedica uboda pok. UI preminula je na licu mjesta. U trenutku nastanka tog strašnog događaja, u prodavaonici tuženika nije se nalazio ovlašteni zaštitar koji tu inače radi, niti bilo koja druga osoba koja bi bila od strane tuženika za održavanje reda i sigurnost samih kupaca i zaposlenika, dok su osuđenog LI zadržala 2 slučajna kupca do dolaska policije, ali nažalost prekasno s obzirom da nije bilo mogućnosti, upravo zbog nedostatka ovlaštenog zaštitara, zaustavljanja LI u počinjenju tog zastrašujućeg zločina. Tužiteljica je u predmetnom štetnom događaju, s obzirom na pokušaj oživljavanja pok. UI i zaustavljanja njenog nevjenčanog supruga, iznimno intenzivno doživjela ne samo strah za pok. UI i strah za vlastiti život nego i potpuni šok od onog što se dogodilo, a u svemu tome, tužiteljica je svjedočila i ubodu nožem i nožu, potom padanju noža na pod, a rukama je pokušavala pritiskom na otvorene rane na prsištu zaustaviti krvarenje moleći pok. UI da izdrži dok ne dođe hitna pomoć. Radi se o okolnostima koje su se duboko urezale u psihu tužiteljice i prouzročile kod iste intenzivna psihička proživljavanja zbog kojih je ista postala u potpunosti disfunkcionalna, depresivna i anksiozna zbog čega se kontinuirano liječi svaki mjesec u KBC Split, a osim toga predmetni štetni događaj doveo je i do bitnog oštećenja fizičkog zdravlja tužiteljice što se prvenstveno očituje kroz vrlo snažne i učestale glavobolje te ginekološke probleme osobito gubitkom mjesečnice. Tužiteljici kao osiguranici bolest izražena dijagnozom PTPSP F 43.1 priznata je kao posljedica ozljede na radu pretrpljene 30. studeni 2021. upravo u predmetnom štetnom događaju te su joj priznata prava iz osnove ozljede na radu. Tužiteljica ni na koji način nije doprinijela nastanku predmetnog štetnog događaja kao niti njegovih štetnih posljedica, a tuženik je propustio poduzeti propisane mjere zaštite obavljanja poslova i sigurnosti zaposlenika i kupaca u prodavaonici u kojoj se štetni događaj dogodio što je zasigurno pridonijelo nastanku štete i štetnih posljedica, stoga je dužan zbog povrede prava osobnosti nadoknaditi tužiteljici cjelokupnu neimovinsku štetu koju ona trpi.

1.1.Temeljem prednjeg, tužiteljica predlaže donošenje presude kojom će se naložiti tuženiku isplatiti tužiteljici na ime naknade neimovinske štete iznos od 50.000,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate, uz naknadu troškova postupka sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate.

2. U odgovoru na tužbu od 4. siječnja 2024. tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom u cijelosti, kako u osnovi tako i u visini. Tuženik prvenstveno ističe prigovor promašene pasivne legitimacije budući da ovdje tuženik nikako ne može biti pasivno legitimiran kao stranka u predmetnom postupku. Navodi kako na strani tuženika niti bilo kojeg Lidl društva ne postoji nikakva odgovornost za predmetni nemili događaj te tuženik kao društvo nije na nikakav način sudjelovao kod predmetnog događaja niti je bio povezan s istim, a niti je bio dužan (niti u mogućnosti) spriječiti ovaj neočekivani i izvanredni događaj koji je prouzročen od strane treće osobe, a ovaj teški događaj prouzročio je isključivo osuđeni LI, jedini krivac za ovaj teški događaj te se tužiteljica sa svojim zahtjevom može isključivo obratiti njemu za naknadu štete koja proizlazi iz ovog događaja, jer sama okolnost što se tužiteljica u trenutku nastanka ovog događaja našla na svome radnom mjestu te u situaciji da pokuša spasiti svoju radnu kolegicu ne daje joj za pravo da protiv tuženika može uspjeti sa zahtjevom za naknadu neimovinske štete jer za to nema nikakve pravne osnove. Poslodavac tužiteljice nikako nije mogao utjecati na ovaj događaj s obzirom na to da je isti bio izvanredan i neočekivan, a ukoliko je postojalo nekakvih saznanja o nasilju koje je proživljavala pok. UI isto je trebalo biti prethodno prijavljeno policiji te tražiti policijsku zaštitu, odnosno nikako se ne može očekivati da poslodavac obavlja poslove za koje je zadužena isključivo policija. Ovo teško ubojstvo ne može se dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti pa stoga nema govora o bilo kakvoj odgovornosti ikog drugog osim osuđenog LI. Rješenje Direkcije HZZO- ni po čemu nije relevantno za donošenje odluke o naknadi neimovinske štete u ovom predmetu budući da se istim ne utvrđuje nikakva odštetna odgovornost vezana za naknadu neimovinske štete jer tu odgovornost uređuje Zakon o obveznim odnosima. Nadalje, navodi kako poslodavac na dobrovoljnoj osnovi i to radi sprečavanja krađa u trgovini angažira zaštitare, a nikako radi sprečavanja ovako teških zlodjela protiv života i tijela za što su isključivo zaduženi posebni policijski odredi koji su propisno obučeni za suočavanje s naoružanim osobama, a od strane poslodavca poduzete su razumne mjere s obzirom na to da je u toj trgovini predmetnog dana bio raspoređen zaštitar društva Securitas Hrvatska d.o.o., gospodin ŠI i to od 10:00 do 20:00. Opreza radi, tuženik prigovara istaknutom tužbenom zahtjevu od 50.000,00 eura s obzirom na to da je isti kao takav istaknut paušalno i neutemeljeno.

Predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Klasa UP/II-502-03/22-01/778, Urbroj: 338-01-06-05-22.03 od 19. prosinca 2022., izjave tužiteljice o sigurnom postupanju i tajnosti osobnih podataka od 17. travnja 2018., izjave tužiteljice od 17. travnja 2018., izjave tužiteljice o sigurnom postupanju i tajnosti osobnih podataka od 5. lipnja 2015., odluke o rasporedu na radno mjesto pod nadzorom od 5. lipnja 2015. izjave tužiteljice od 5. lipnja 2016., medicinske dokumentacije za tužiteljicu, službenih zabilješki MUP-a, PUSD, II. Policijske postaje Split od 30. studenoga 2021. u svezi obavljanja razgovora s voditeljem poslovnice trgovine Lidl u Splitu, Poljička cesta 37 FI i sa zaštitarom tvrtke Securitas ŠI, službenih zabilješki MUP-a, PUSD, II. Policijske postaje Split od 30. studenoga 2021. u svezi obavljanja obavijesnog razgovora s GI i RI, službene bilješke MUP-a, PUSD, II. Policijske postaje Split od 1. prosinca 2021., smjernica za korištenje službenih sredstava komunikacije koje vrijede od 1. rujna 2016., sporazuma o pojedinačnim izmjenama i dopunama odredbi ugovora o radu od 30. prosinca 2022., ugovora o određivanju paušalnog iznosa dnevnice od 16. svibnja 2014., izjave tužiteljice od 16. svibnja 2014., izjave tužiteljice o postupanju i tajnosti osobnih podataka od 16. svibnja 2014., ugovora o radu od 16. svibnja 2014.., ugovora o radu od 5. lipnja 2015., ugovora o radu od 17. travnja 2018., zapisnika o ispitivanju svjedoka ŽI, SI RI sastavljen u Županijskom državnom odvjetništvu br. Kis-DO-55/2021 od 22. prosinca 2021., te svjedoka II od 28. prosinca 2021., svjedoka EI od 2. veljače 2022, svjedoka ŠI, GI, VI od 3. veljače 2022., svjedoka BI od 14. veljače 2022., zapisnika s rasprave kod Županijskog suda u Splitu u predmetu pod br. K-13/22 od 25. svibnja 2022. na kojoj su saslušani svjedoci ĐI, FI i NI, zapisnika od 11. srpnja 2022. na kojoj su saslušani svjedoci DI, ŠI, GI, zapisnika od 29. kolovoza 2022. na kojoj su saslušani svjedoci PI, HI, BI, zapisnika od 30. kolovoza 2022. na kojojsu saslušani svjedoci VI, OI, ZI, MI, zapisnika od 4. listopada 2022. na kojoj je saslušana svjedokinja JI, optuženik LI te su nalaz i mišljenje dali sudski vještaci dr. Antonio Alujević i dr. CI, radnog naloga društva Securitas d.o.o., saslušanjem tužiteljice kao parnične stranke, medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Ivanu Urliću, spec. pishijatru na ročištu od 8. svibnja 2025., pisanog nalaza i mišljenja vještaka dr. Ivana Urlića, spec. psihijatar od 23. lipnja 2025., dopune nalaza i mišljenja sudskog vještaka Ivana Urlića, spec. psihijatar na ročištu od 22. rujna 2025., pisanog nalaza i mišljenja vještaka dr. Trpimira Glavine, spec. psihijatar od 6. travnja 2026., dok je tužiteljica odustala od prijedloga za izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem po vještacima neurologu i ginekologu pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka donio odluku kao u izreci iz sljedećih razloga.

4. Neprijeporno je između parničnih stranaka:

- da je tužiteljica radnica tuženika temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova prodavača,

- da je dana 30.11.2021. za vrijeme radnog vremena i obavljanja radnih zadataka svjedočila teškom ubojstvu kolegice UI od strane njezinog izvanbračnog supruga LI, koja je na njezinim rukama preminula,

- da je tužiteljici od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje bolest izražena dijagnozom šifre prema MKB-10 klasifikaciji F 43.1 (PTSP) priznata ozljedom na radu pretrpljenom 30. studenoga 2021. pod evidencijskim brojem OR 8032 301121 8/2022 te joj se priznaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnova ozljede na radu.

5. Prijeporna je između parničnih stranaka odgovornost tuženika za nastalu štetu, kao i visina štete.

6. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev djelomično osnovanim.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom neimovinske štete koja joj je nastala dana 30.11.2021 prilikom obavljanja radnih zadataka u prodavaonici tuženika u Poljičkoj ulici u Splitu kada je svjedočila teškom ubojstvu kolegice UI od strane njezinog izvanbračnog supruga LI.

8. Tuženik prigovora promašenoj pasivnoj legitimaciji budući da je štetni događaj prouzročio isključivo osuđeni LI pa tužiteljica naknadu štete koja joj proizlazi iz tog štetnog događaja može tražiti od njega, a ne poslodavca, a koji prigovor po ocjeni ovog suda nije osnovan. Naime, štetni događaj se dogodio za vrijeme trajanja radnog vremena i obavljanja radnih zadataka u prodavaonici poslodavca u Poljičkoj ulici u Splitu pa je poslodavac pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari, a počinitelj kaznenog djela snosi kaznenu odgovornost, ali to ne isključuje građanskopravnu obvezu poslodavca na naknadu štete radniku.

9. Članak 111. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14, 127/17, 98/19; dalje u tekstu: ZR) govori o odgovornosti poslodavca za štetu uzorkovanu radniku i to na način da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

10. Prema članku 3. stavak 1. točka 13. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18, dalje u tekstu: ZZR) ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno drugi prostor koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad.

10.1. Nadalje, ZZR propisuje u članku 25. stavak 1. da poslodavac odgovara zaposleniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti. U članku 25. stavak 2. ZZR poslodavac može biti oslobođen od odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu.

10.2. Dakle, poslodavac odgovara za štetu radniku koja mu je nastala u svezi s radom po pravilima objektivne odgovornosti, pri čemu je teret dokaza ispunjenja pretpostavki za oslobađanje ili umanjenje odgovornosti na temelju odredbi članka 25. stavak 2. ZZR na poslodavcu, odnosno poslodavac može biti oslobođen odgovornosti za štetu radniku ako dokaže da je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe.

11. U konkretnom slučaju, tužiteljica je kritične prigode obavljala poslove svog radnog mjesta, konkretno u prodavaonici Lidla u Poljičkoj ulici u Splitu kada je za vrijeme radnog vremena izvanbračni suprug njezine radne kolegice UI, LI ušao u prodavaonicu i ubio svoju izvanbračnu suprugu, a kojem ubojstvu je tužiteljica svjedočila, na način da joj je zadao 20 i više uboda nožem, od čega je UI preminula na podu prodavaonice u naručju tužiteljice.

12. Iz rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 19. prosinca 2022. proizlazi da se tužiteljici kao osiguranici priznaje da je bolest izražena dijagnozom šifre prema MKB-10 klasifikaciji F-43.1 (PTSP) posljedica ozljede na radu pretrpljene dana 30. studenoga 2021., što je izraženo dijagnozom F-43.0 (Akutna reakcija na stres) te se imenovanoj priznaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnova ozljede na radu. Posljedica ozljede na radu po dijagnozi F-43.1 priznata je već ranije. Liječničko povjerenstvo direkcije HZZO-a dana 7. prosinca 2022. donosi nalaz, mišljenje i ocjenu za osiguranicu-tužiteljicu, gdje se uz priznavanje dijagnoze F-43.1. kao posljedice priznate ozljede na radu od dana 30. studenoga 2021. pod dg. F-43.0 dodaje još i kao "ostale dijagnoze" F-32.2. – teška depresivna epizoda bez psihotičnih simptoma, jer se radi o očekivanom poremećaju duševnog zdravlja u okolnostima kao u predmetnom događaju.

13. Tužiteljica u svom stranačkom iskazu navodi kako je događaj koji se dogodio u dućanu Lidl u Poljičkoj ostavio je veliku traumu na nju psihički i fizički, kontinuirano se liječi kod psihijatra, kontinuirano ima glavobolje, a i izgubila je menstruaciju u 36 godini, ne spava noću, budi se, ima strahove. Jako mi je loše psihičko i fizičko stanje. Navodi kada je čula vriskove dotrčala je do UI koju je LI držao s leđa i jako stegao, a ona se snažno i jako borila svim silama, ali ju je stiskao i stiskajući nožem je probadao sve dok se ona branila i dok nisu oboje pali. Gledajući to zaledila se, a bila je metar udaljena od njih. Kupci su pomakli LI s UI i ona se spustila do nje, oči su joj bile plitko zatvorene, plitko je disala, pritiskala joj je ubodne rane na prsima i na trbuhu i govorila " UI izdrži, dolazi hitna, izdrži", dok u jednom momentu prestala je da diše i zatvorila oči, davala joj je umjetno disanje dok joj je neka gospođa pritiskala prsišta. Kolegici sam rekla da ide tražiti zaštitara, ali ona ga nije mogla nigdje pronaći, ni u trgovini ni blizu trgovine. LI i prije je dolazio u trgovinu tražeći pok. UI, radio bi probleme, kolegice bi bježale kada bi ga vidjele, čak je i UI bježala u skladište da ju ne vidi. Iza tog događaja završila je na hitnoj, imala je akutnu reakciju na stres, psihijatar je ustanovio PTSP od samog događaja. Nakon 6 mjeseci od tog događaja pokrenula je sama postupak prijave ozljede na radu, jer od strane poslodavca nije bila izvršena prijava o ozljedi na radu, i priznato joj je od strane HZZO PTSP kao posljedica ozljede na radu.

14. Iz iskaza svjedoka saslušanih u kaznenom postupku koji se vodi pred Županijskim sudom u Splitu pod br. K-13/22, a koji iskazi se uz suglasnost stranaka koriste i u ovom predmetu, i to FI, ŠI, GI, BI, proizlazi da su znali za probleme pok. UI s njezinim izvanbračnim suprugom LI, njegovo nasilno ponašanje prema njoj, da je LI već i prije dolazio u prodavaonicu u Poljičkoj ulici tražeći pok. UI, da su, ukoliko bi pok. UI bila u prodavaonici istu skrivali od njega i da se trebalo paziti kada on dolazi u prodavaonicu, dok su svjedoci ŽI i EI, kao kupci u toj prodavaonici, spriječili LI u daljnjem postupanju prema UI i bacili ga na pod, ali je već bilo kasno po UI.

14.1. Tako je FI, koji je radio kao voditelj poslovnice kod tuženika, iskazao kako je u telefonskom razgovoru s UI saznao da ima problema s mužem, da to traje duže vremena, kako posjedne nju i njihovog sina na kauč i ispred njih drži sjekiru i monolog; da je LI dolazio u prodavaonicu u ljeto 2021. tražeći regionalnu voditeljicu BI jer ima podatke da UI krade, to mu je rekao da dođe za nekoliko dana da bi "kupili vrijeme" budući da je s BI o toj mogućnosti već pričao; da je u ponovnom dolasku LI u prodavaonicu LI, a kada mu je rekao da napiše u pisanom obliku i dostavi Lidlu ako ima što reći, bio revoltiran da je govorio da će vidjeti kada mu netko dirne u obitelj da je spreman svašta napraviti, od čega se svjedok prestrašio te mu je BI kada ju je o tome obavijestio rekla ako LI bude ponovno dolazio u prodavaonicu da obavijeste zaštitara koji će ga udaljiti iz prodavaonice, kao i policiju, kao i da je dolazio više puta u prodavaonicu ali kada je on u smjeni uspio je UI obavijesti pa bi ostala u skladištu ili bi, kada je bila na blagajni, brzo organizirao zamjenu.

14.2. Svjedok ŠI, koji je radio kao zaštitar tvrtke Securitas kod tuženika, u svom iskazu je naveo kako su ga kolegice izvijestile, a on je poslije utvrdio i uvidom u snimke nadzornih kamera da je LI ušao u prodavaonicu, ali on se tada nalazio na pauzi, sve se brzo odvijalo tako da samom događaju nije bio prisutan. O obiteljskim problema pok. UI čuo je od kolegica jer ga je čak jedna kolegica upozorila da pripazi jer UI muž zna čekati u garaži, što je i učinio nekoliko puta, odlazio u garažu uglavnom u popodnevnim satima i prije dolaska pok. UI na posao u garaži u vozilu primijetio je njezinog supruga da ju čeka, a znao bi doći i u samu prodavaonicu neovisno o tome kada ona radi, pitao za nju ili bi samo pogledao i otišao. Navodi kako mu je voditelj prodavaonice FI rekao da je LI dolazio u prodavaonicu i svašta govorio, prijetio i da malo obrati pažnju i pripazi.

14.3. Iz iskaza svjedokinje GI, zaposlenice tuženika, proizlazi da je LI bio ljubomoran na UI i često je dolazio na posao i pratio je, a šefovima bi govorio da UI krade po dućanu, a čini joj se da je te krađe prijavio i policiji, ali nije utvrđeno da bi te objede bile osnovane jer UI nije krala iz dućana pa ni novac. Navodi kako je i osiguranje prodavaonice bilo upozoreno ako LI dođe u prodavaonicu ili ga vide na kamerama da to jave rukovodećim osobama kako bi se UI upozorila i sklonila. Isto tako navodi, kako je zaštitar tog dana izašao na pauzu (zaštitari vrlo kratko izađu na par minuta na pauzu), što je, po njezinom mišljenju, LI čekao kako bi mogao slobodno ući u dućan i napraviti ono što je napravio.

14.4. Iz iskaza svjedokinje BI, koja je bila regionalna voditeljica Lidla, proizlazi kako joj se UI početkom ljeta 2021. povjerila govoreći da joj je dosta ugnjetavanja i psihičkog zlostavljanja koje dugi niz godina trpi od strane LI, da je je znao zatočiti u kući, držao nož ispod vrata; da je pokušao s njom stupiti u kontakt, ali ona za to nije dobila odobrenje od svojih nadređenih pa je napisao pismo njihovoj pravnoj službi u kojem je iznio da je UI krala robu i novac, da on sve zna i da želi da joj se da otkaz, da je Lidl napravio provjeru i nije utvrdio nikakve nepravilnosti u radu pok. UI. Također navodi kako ju je LI tražio po trgovinama, jer je bio dobro upućen gdje se ona kreće, ali je ona ne želeći razgovarati s njim prenijela stražaru da mu kaže da se udalji i da oni nisu ovlašteni davati izjave o zaposlenicima. Koliko joj je poznato on je dolazio više puta u prodavaonicu, ali joj je preneseno da je samo u jednom navratu bio neugodan kada je došao u alkoholiziranom stanju

14.5. Svjedok ŽI u svom iskazu navodi kako je bio u prodavaonici Lidl u Poljičkoj ulici kada je začuo krikove i riječi "pomozite", pogledao je u pravcu krikova prema srednjem prolazu i vidio kako se jedna ženska osoba nalazi u "zagrljaju" muške osobe, odnosno ta ju je osoba držala pa je on došao do tog visokog muškarca i primijetio da i dalje drži tu žensku osobu, pitao ga što čini, a potom je do njega došao još jedan mladić koji mu je pomogao da ga svladaju tako da ga je on obuhvatio oko vrata i nastojao ga je odmaknuti od te ženske osobe, nekako su se svi našli na podu, s time da su oni i dalje držali tog muškarca da se ne opire, a potom su vidjeli nož na podu prodavaonice i žensku osobu na podu, krv na njezinom tijelu, a do koje je dotrčala još jedna prodavačica i pokušala joj pomoći.

14.6. Saslušani svjedok EI u svom iskazu navodi kako se dotičnog dana nalazio u prodavaonici Lidl u Poljičkoj ulici i odjednom je u srednjem redu začuo neko komešanje pa se zaputio prema tom dijelu, vidio je kako jedan muškarac gura jednu žensku osobu - prodavačicu na palete te ju je obuhvatio jednom rukom za vrat i tako držao dok joj je drugom rukom u kojoj je imao nož zabijao ubode u gornji dio tijela; da se u početku od tog prizora "smrzao", bilo je nestvarno za vidjeti i doživjeti, a potom je s još jednim gospodinom uhvatio tog napadača te su mu izbili nož iz ruke, bacili ga na pod i tako ga držali, dok je ozlijeđena ženska osoba ležala nepomično na podu i usporeno disala, a pri tome joj je pomagala njena kolegica, davala joj umjetno disanje i sve drugo je organizirala.

15. Dakle, da bi postojala odgovornost za štetu potrebno je da postoji štetni događaj, štetna posljedica i uzročna veza između štetnog događaja i štetne posljedice. Ovaj sud smatra da je tužiteljica u cijelosti dokazala da je predmetna ozljeda nastala na radu i to upravo na radnom mjestu i na način opisan u tužbi, pri obavljanju redovnih poslova, za vrijeme trajanja radnog vremena te da tuženik, koji je trebao osigurati sigurne uvjete rada, nije učinio sve da ih osigura, stoga postoji odgovornost tuženika za štetu koja je nastala tužiteljici kritične prigode. Činjenica je da je radnica ubijena u prostoru prodavaonice tijekom radnog vremena kojem ubojstvu je svjedočila tužiteljica znači da ozljeda potječe izravno od rada, a poslodavac, ovdje tuženik odgovara na temelju objektivne činjenice da je šteta prouzročena na radu, a odgovornosti se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je šteta uzrokovana višom silom ili isključivo krivnjom treće osobe na koju poslodavac nije mogao utjecati.

15.1. Svjedočenje ubojstvu radne kolegice, koja je od posljedica uboda nožem u prednji dio tijela (20 ubodno-reznih rana) preminula na tužiteljičinim rukama nema karakter protupravnog djelovanja treće osobe kao pretpostavke za oslobađanje od objektivne odgovornosti kakva je propisana čl. 25. st.2. ZR-a, jer je tužiteljica obavljajući svoj posao na svom radnom mjestu suočena s ubojstvom svoje radne kolegice, a koje suočavanje je izuzetno traumatičan događaj koji ostavlja duboke i trajne psihičke posljedice. Teška psihička trauma (dijagnosticiran joj je psihički poremećaj (akutna reakcija na stres), PTSP i teška depresija) koja se tretira kao ozljeda na radu prouzročena je naglim, izvanrednim i traumatskim događajem na radnom mjestu, a koji tužiteljicu sprječava u normalnom i svakodnevnom životu. Poslodavac je dužan organizirati rad tako da zaštiti život i zdravlje svojih radnika, a što je ovdje izostalo.

16. Tuženikovi navodi da je osigurao tužiteljici sve uvjete za obavljanje rada na siguran način i da nema nikakve odgovornosti tuženika za naknadu štete iz razloga što je LI jedini krivac za ovaj teški događaj koji je prouzročen neovisno od radnih zadataka u trgovini i nije u vezi s provođenjem radnih procesa i dužnosti tužiteljice, po ocjeni ovog suda su neutemeljeni.

16.1. Naime, tužiteljica je poslove svog radnog mjesta kritične prigode obavljala na uobičajeni način s dužnom pažnjom i po nalogu poslodavca, a šteta joj je nastala kao posljedica neprovođenja mjera zaštite, jer u ovom slučaju poslodavac nije osigurao tehničke uvjete i postupke zaštite od nasilja, a to je pridonijelo nastanku štete pa je stoga tuženik odgovoran za svoje propuste. Osim toga, za navesti je da počinitelj kaznenog djela snosi kaznenu odgovornost, ali to ne isključuje građanskopravnu obvezu poslodavca za naknadu štete radniku.

16.2. Ubojstvo radne kolegice kojem je svjedočila tužiteljica ostavlja psihičke posljedice i patnje koje je tužiteljica trpjela i trpi zbog narušene kvalitete života. Ubojstvo radnice u prodavaonici je izravna posljedica propusta poslodavca u provođenju mjera zaštite na radu posebice s obzirom na činjenicu da je poslodavac znao za probleme koje LI stvara njegovoj radnici sada pok. UI, da je isti nasilan prema njoj, da joj prijeti, da dolazi u prodavaonicu tražiti ju, da ju je krivo optuživao da krade te su pok. UI za vrijeme ljeta 2021. zbog tih problema s njim prebacili na rad u prodavaonicu na Braču, da bi ju poslije ljeta ponovno vratili u istu prodavaonicu, kao što nesumnjivo proizlazi ne samo iz iskaza tužiteljice, već i iz iskaza svjedoka FI, ŠI, GI i BI.

16.3. Dakle, odgovornost poslodavca u ovom slučaju postoji jer je ubojstvo počinjeno zbog njegovog propusta da osigura minimalne uvjete zaštite na radu (nedostatak zaštitara u prodavaonici). Naime, tuženik je morao organizirati i osigurati rad na način da ne dođe do ikakvih štetnih posljedica, trebao je imati zaštitara u prodavaonici pa je do štetnog događaja došlo isključivo uslijed propusta tuženika u organizaciji rada. Činjenica je da je dotičnog dana bio zaštitar u prodavaonici, ali ga u vrijeme štetnog događaja nije bilo jer je bio na pauzi, što proizlazi i iz iskaza tužiteljice, kao i svjedoka ŠI, zaštitara i GI, a ubojica je otprije poznat po prijetnjama, stoga je poslodavac trebao osigurati prostor za vrijeme odsutnosti tog zaštitara, a nije. Poslodavac je dužan osigurati sigurne uvjete rada, a utvrđeno je da su postojali propusti u osiguranju prodavaonice-nedostatak zaštitara, a niti je tužiteljici nakon traumatskog događaja pružena adekvatna psihološka pomoć.

17. Tuženik, na kojemu je teret dokaza postojanja razloga za isključenje njegove objektivne odgovornosti, u smislu gore citiranih odredaba, u ovom postupku nije uspio dokazati postojanje takvih razloga. S obzirom na to da tuženik nije dokazao osnove za oslobođenje od odgovornosti, dužan je naknaditi svu štetu tužiteljici.

18. Ostalo je za raspraviti visinu štete koju tužiteljica trpi u svezi s predmetnim štetnim događajem.

19. Prema odredbi čl. 19. toč. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 140/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 – dalje: ZOO), pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju se pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

19.1. Zakon o obveznim odnosima u članku 1100. stavak 1. propisao je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a stavkom 2. istog članka određeno je da pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

20. Sudski vještak dr. Ivan Urlić, spec. psihijatar u svom nalazu i mišljenju danom na ročištu od 8. svibnja 2025. navodi kako meritum pravne stvari ima početak 30.11.2021. kada je tužiteljica bila na svom radnom mjestu i kada se dogodio tragični događaj da je nevjenčani suprug sada pok. UI nju usmrtio nožem, a svemu tome svjedočila je njezina kolegica tužiteljica KI. Ona je pokušala zaštititi svoju kolegicu, vidjela je kako je njezin nevjenčani suprug potegao nož i ubo UI u prsište, kako je nož pao i kako je UI ušla u fazu umiranja. Tužiteljica je tješila i hrabrila da izdrži dok dođe hitna pomoć, ali je žrtva ubrzo izdahnula u tužiteljičinom naručju. Tužiteljica je doživjela neopisiv strah i za svoj život. Medicinski je ta situacija ocjenjena kao akutni traumatski stres zbog čega se tužiteljica liječi i sada. Gotovo 4 godine poslije tragičnog događaja pod dijagnozom kroničnog PTSP-a civilne etiologije. Pokušaj povratka na posao nije uspio te je i dalje na bolovanju i na produženom liječenju ne samo zbog navedene dijagnoze nego i zbog depresije i sklonosti učestalim glavoboljama, a ima i drugih tjelesnih poremećaja

20.1. U pisanom nalazu i mišljenju od 17. lipnja 2025. sudski vještak dr. Ivan Urlić spec. psihijatar, a nakon razgovora s tužiteljicom i provedene psihologijske obrade zaključuje kako se tužiteljica liječi od kroničnog PTSP-a (F-43.1 prema MKB-10) koji je potpunosti (100%) posljedica traumatskog događaja kritične prigode, što se kvalificira kao ozljeda na radu, a kod nje se razvio i trajni poremećaj osobnosti povezan s navedenom traumom. Tužiteljica je trpjela strah jakog intenziteta u trajanju od 2-3 dana, srednjeg intenziteta sljedećih 6 mjeseci i blagog intenziteta 6 mjeseci, a i nadalje nakon navedenog perioda povremeno doživljava strahove blagog intenziteta

(anksioznost, depresivnost, uznemirenost, intrapsihičku napetost, nesanice, glavobolje) što će kao posljedicu civilne traume doživljavati kroz sljedećih 5 godina. Zbog doživljene traume uslijed opisanog traumatskog događaja i opisanih posljedica i utjecaja na doživljaj integriteta i prava na očuvanje mentalnog zdravlja procjenjuje trajno umanjenje životnih aktivnosti tužiteljice 10% kako se ocjenjuju srednje teške trajne afektivne smetnje i trajni poremećaji ličnosti, a preostala funkcionalna sposobnost ne može se u cjelini realizirati u svakodnevnim životnim aktivnostima, dok umanjenje psihičkog integriteta prate i tjelesni simptomi.

20.2. S obzirom na primjedbe tužiteljice, sudski vještak dr. Ivan Urlić na ročištu od 22. rujna 2025. navodi kako je trajno umanjenje životnih aktivnosti tužiteljice procijenio za 10% u smislu srednje teških trajnih afektivnih smetnji i trajni poremećaj ličnosti zbog umanjenja psihičkog integriteta, u što je uključeno i pojavljivanje određenih tjelesnih simptoma. Pri tome je u točki 2. vještačenja u zaključku između ostalog navedeno da tužiteljica osjeća određenu intrapsihičku napetost i glavobolje, a naveo je i da se to odnosi na simptome vezano za posljedicu civilne traume i predvidio da će to trajati kroz sljedećih 5 godina. Nadalje, navodi kako je razgovarao s tužiteljicom, ostavila mu je dojam inteligentne, organizirane i sređene osobe koje je znala u apsolutno izvanrednoj situaciji kada je život kolegice bio ugrožen i u tim trenucima tragično završio i reagirala je sasvim adekvatno. Naglašava kako je nakon bolovanja tužiteljica pokušala raditi i da je pri tome ulagala poseban napor svakog radnog dana, a njegov komentar iz profesionalnog znanja i iskustva je da je poslodavac napravio jedan pogrešan korak, a to je da je tužiteljicu vratio na posao u istu trgovinu gdje se ubojstvo kolegice dogodilo i na taj način stalno je bila podsjećana na dramatičan događaj što je teško doživljavala. Ističe kako osobe kod kojih su se pojavili simptomi PTSP-a često izbjegavaju ne samo pričati o traumatskom događaju (ili događajima) nego i da često izbjegavaju mjesto gdje se traumatski događaj odvio, a vjerojatno poslodavac nije konzultirao stručnu osobu koja bi na to bila ukazala. Budući da se tužiteljica liječi i da je posljednji nalaz ne samo u kliničkom smislu nego i beneficirano psihologijskom obradom od 6. 6. 2025. u kojem se navodi da je urednog misaonog tijeka, urednoga afekta, izbjegava podražaje vezane uz traumu i potiskuje traumu, zaključak je navedene obrade da rezultati ukazuju na PTSP dok je on procijenio trajno umanjenje životnih aktivnosti tužiteljice 10% u smislu srednje teških trajnih afektivnih smetnja u okviru utjecaja na funkcioniranje ličnosti i smatra da je to realna procjena u ovom slučaju.

21. S obzirom na opetovane primjedbe tužiteljice na vještačenje vještaka dr. Ivana Urlića, to je provedeno vještačenje po novom sudskom vještaku psihijatrijske struke dr. Trpimiru Glavini, spec. psihijatar koji u svom pisanom nalazu i mišljenju od 6. travnja 2026., a temeljem podrobne analize i promišljanja, zaključuje da se kod tužiteljice u predmetnom slučaju, a s obzirom na specifične okolnosti stradavanja, ispoljio primarni strah i to u trajanju onoliko vremena (u ovom slučaju moguće desetak sekundi ili više… što se može otprilike definirati), koliko je proteklo od početka njenog svjedočenja napadu ubojice na žrtvu pa do savladavanja ubojice i završetka njene moguće životne ugroze. Primarni strah pretpostavlja temeljni egzistencijalni strah, strah od gubitka života, životne ugroze, koji započinje spoznajom i sviješću o početku stradavanja i završava koncem stradavanja te sviješću i spoznajom o sačuvanju života. Sekundarni strah, kao emocionalna reakcija na okolnosti stradavanja i posljedice istog se mogao ispoljiti u jakom intenzitetu u trajanju od 10-tak dana, srednjem intenzitetu u trajanju od narednih barem 10-12 mjeseci, a u blažem intenzitetu kroz slijedećih godinu i pol s tim da će se strah blažeg do srednjeg intenziteta ponovno javljati u retraumatizirajućim situacijama (situacije koje ju budu na bilo koji način podsjećale na traumu). Duševne boli ili povredu prava osobnosti na psihičko zdravlje, tužiteljica će zasigurno trajno imati glede psihičke promijenjenosti nastale nakon stradavanja te drži da bi umanjenje životnih aktivnosti za 20% glede promijenjenog psihičkog stanja u ovom slučaju bilo argumentirano i pravedno.

22. Na nalaz i mišljenje vještaka dr. Trpimira Glavine parnične stranke nisu imale primjedbi, osim što je tuženik paušalno naveo kako ima primjedbe u pogledu iznosa od 20 % vezano za umanjenje životne aktivnosti, no nije jasno naveo zašto ima primjedbe u pogledu iznosa od 20 %, radi čega sud nije ni pozivao vještaka Trpimira Glavinu radi očitovanja, jer smatra da to ne bi bilo svrsishodno ni ekonomično.

22.1. Naime, vještak Trpimir Glavina je dao svoj stručni nalaz i potom stručno mišljenje na temelju priložene medicinske dokumentacije u spisu, kao i na temelju psihijatrijskog pregleda tužiteljice. Budući da ovaj sud cijeni vještačenje kao i svaki drugi dokaz u postupku primjenom načela slobodne ocjene dokaza, ali imajući u vidu stručni karakter vještačenja, te s obzirom da se ovdje radi o dugogodišnjem stalnom sudskom vještaku koji svoj nalaz i mišljenje daje na temelju svog znanja i iskustva, te primjenom pravila struke i znanosti, a pri tome imajući u vidu i da je isti potpuno, jasno i detaljno obrazložio svoje mišljenje, to paušalne primjedbe tuženika na određeni postotak invaliditeta kod ovoga suda ne dovode u sumnju stručnost danog mišljenja pa ga sud u cijelosti prihvaća.

23. Imajući u vidu gore navedene relevantne zakonske odredbe, kao i nalaz i mišljenje vještaka liječnika, te jačinu i trajanje pretrpljenog straha (primarnog i sekundarnog), psihičke patnje i pretrpljene duševne boli zbog umanjenja životnih aktivnosti (teške su psihičke posljedice - PTSP, akutna reakcija na stres, depresija, tenzijske glavobolje, povlačenje u sebe, smetnje sna, gubitak mjesečnice i dr.) opseg umanjenja životnih aktivnosti od 20 %, neugodnostima kojima je bila izložena u liječenju (odlasci kod psihijatra, neurologa, kliničkog psihologa, uzimanje terapije i dr. ), duljinu liječenja, dob i spol, zanimanje, tužiteljici je s osnova pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno i psihičko zdravlje, jer je svjedočila nasilnoj iznenadnoj smrti kolegice na poslu koja je umrla na njezinim rukama, dosuđena naknada u ukupnom iznosu od 20.000,00 eura, dok je za više zatraženo, za iznos od 30.000,00 eura, tužiteljica odbijena u svom zahtjevu. Na dosuđeni iznos tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate koje teku od 27. listopada 2023., kao dana podnošenja tužbe, a sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a (kojom je određeno da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga), pa do isplate, a kao u točki I izreke presude.

24. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 2. i članka 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 114/22, 155/23; dalje ZPP) pa je tužiteljici, sukladno VPS, te popisu troška priznat sljedeći trošak, a sve u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12, 130/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23, dalje Tarifa) i to: za sastav tužbe 1.000,00 eura, za sastav podneska od 21. 1. 2025. i 5. 9. 2025. po 1.000,00 eura, za pristup ročištima od 3. 2. 2025., 12. 3. 2025., 8. 5. 2025., 22. 9. 2025., 10.11.2025., 2. 2. 2026., 15. 4. 2026. po 1.000,00 eura, ukupno 10.000,00 eura, uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 2.500,00 eura, te na ime troškova sudske pristojbe tužbe iznos od 273,23 eura i sudske pristojbe presude iznos od 273,23 eura, daje ukupan iznos od 13.046,46 eura.

24.1. S obzirom na to da je tužiteljica uspjela u postupku 70 % (100 % u osnovu tužbenog zahtjeva, a 40 % u visini, ukupno 70%), a tuženik je uspio s 30 %, to je razlika postotka uspješnosti u korist tužiteljice 40 % pa je tužiteljici od gore navedenog iznosa priznat toliki postotak, što daje iznos od 7.827,88 eura, koji iznos uvećan za iznos od 1.069,80 eura na ime troškova medicinskog vještačenja (469,80 eura+600,00 eura) daje sveukupan iznos od 8.897,68 eura, dok je za više zatraženo, za iznos od 5.336,02 eura tužiteljica odbijena. Na dosuđeni iznos tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate počevši od 28. svibnja 2026., kao dana presuđenja, do isplate, dok je za više zatražene zatezne kamate, za razdoblje od 27. listopada 2023. do 27. svibnja 2026. tužiteljica odbijena, a kao u točki II. izreke presude.

U Splitu 28. svibnja 2026.

S u t k i n j a

Katica Bojčić Vidović

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka.

DNA:

-pun. tužiteljice

-tuženiku