REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski građanski sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Poslovni broj: Ovr-1223/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Mirni Jakovac, a po prijedlogu sudskog savjetnika Ozrena Marinkovića, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja LI, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku Tei Tončić, odvjetnici iz [adresa], protiv ovršenika ZAGREBAČKA BANKA d.d., OIB 92963223473, Trg bana Josipa Jelačića 10, Zagreb zastupanog po punomoćniku Margiti Kiš Kapetanović, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Porobija & Porobija d.o.o. sa sjedištem u [adresa], odlučujući o prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim u postupku izravne naplate te o prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava, dana 28. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odgađa se prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ZAGREBAČKA BANKA d.d., OIB 92963223473, Trg bana Josipa Jelačića 10, Zagreb u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju presude Općinskog suda u Puli-Pola, posl.br. P-644/2023 od 7. prosinca 2023., dijelom preinačenom, a dijelom potvrđenom presudom Županijskog suda u Varaždinu posl.br. Gž-445/2024 od 5. rujna 2024. do pravomoćnog okončanja parničnog postupka na pokretanje kojeg je ovršenica upućena zaključkom ovog suda poslovnog broja Ovr-1223/2026 od 28. svibnja 2026.

II. Odluka o naknadi troška sastava prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedloga za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava će biti donesena nakon donošenja odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva u parničnom postupku kojeg je ovršenik upućen pokrenuti zaključkom ovog suda poslovnog broja Ovr-1223/2026 od 28. svibnja 2026.

III. Nalaže se ovršeniku ZAGREBAČKA BANKA d.d., OIB 92963223473, Trg bana Josipa Jelačića 10, Zagreb obavijestiti sud o pokretanju parničnog postupka na koji je upućena zaključkom ovog suda poslovnog broja Ovr-1223/2026 od 28. svibnja 2026. u roku osam (8) dana od dana podnošenja tužbe.

IV. Upozorava se ovršenik ZAGREBAČKA BANKA d.d., OIB 92963223473, Trg bana Josipa Jelačića 10, Zagreb da će se ovrha nastaviti ako ne postupi na način kako joj je naloženo točkom III. izreke ovog rješenja.

z a k l j u č i o  j e

Upućuje se ovršenik, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog zaključka, pokrenuti parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju presude Općinskog suda u Puli-Pola, posl.br. P-644/2023 od 7. prosinca 2023., dijelom preinačenom, a dijelom potvrđenom presudom Županijskog suda u Varaždinu posl.br. Gž-445/2024 od 5. rujna 2024. zbog razloga iz članka 50. stavak 1. toč. 7. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - dalje u tekstu: OZ) i članka 50. stavak 1. toč. 9. OZ-a.

Obrazloženje

1. U ovom postupku, protiv ovršenika je pokrenut postupak izravne naplate na temelju pravomoćne presude Općinskog suda u Puli-Pola, posl.br. P-644/2023 od 7. prosinca 2023., dijelom preinačenom, a dijelom potvrđenom presudom Županijskog suda u Varaždinu posl.br. Gž-445/2024 od 5. rujna 2024. godine.

2. Ovršenik je na temelju članka 210. OZ-a, podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog za odgodu prijenosa iz razloga što ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave (čl. 50. st. 7. Ovršnog zakona) odnosno jer je tražbina iz ovršne isprave, čiju izravnu naplatu ovrhovoditelj traži, prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječu odluke (čl. 50. st. 9. Ovršnog zakona) budući da je predmetnu tražbinu ispunio u cijelosti.

3. U prijedlogu za odgodu navodi kako provedba predmetne ovrhe predstavlja teško nadoknadivu štetu, jer se radi o sporu iz tzv. CHF kreditnih odnosa, koji su po svojoj prirodi masovni i brojni, da bi u slučaju ustaljivanja prakse naplate unatoč prestanku tražbine dobrovoljnim ispunjenjem ovršenik bio izložen višestrukim istovrsnim zahtjevima te bi to za ovršenika uzrokovalo značajne administrativne, operativne i pravne troškove. Navodi i da postoji realna opasnost da povrat sredstava od pojedinih ovrhovoditelja bude otežan ili onemogućen, čime bi šteta postala trajna, a dodatno, provedba prijenosa sredstava u situaciji kada je tražbina već prestala ispunjenjem dovela bi do neopravdanog financijskog opterećenja ovršenika i narušavanja načela pravne sigurnosti pogotovo u situaciji gdje je matematički i računski dokazivo da je ovrha pokrenuta radi naplate nepostojeće tražbine.

4. Ovrhovoditelj se nije očitovao na navode ovršenika iako mu je prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim dostavljen 1. svibnja 2026.

5. Prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava je osnovan.

6. Člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, dakle o navedenom prijedlogu se odlučuje odgovarajućom primjenom članka 65. OZ-a.

7. Člankom 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.

8. Ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je podnio prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga propisanih člankom 50. stavak 1. točka 7. OZ-a i člankom 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, a čime je ispunjen razlog iz članka 65. stavak 1. točka 5. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 1. OZ-a.

9. U odnosu na drugu pretpostavku, vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, sud prije svega ukazuje da će šteta nastati ako 1) ovršenik u nekom od postupaka iz članka 65. stavak 1. OZ-a dokaže da ovrhovoditelj nema pravo na isplatu iznosa kojeg u postupku izravne naplate potražuje i 2) ako imovinske prilike ovrhovoditelja nisu dostatne da ovrhovoditelj u tom slučaju vrati ovršeniku novčana sredstva koja su mu isplaćena ili postoje neke druge okolnosti ovrhovoditelja zbog kojih povrat novčanih sredstava neće biti moguć ili će biti znatno otežan.

10. Stoga, obzirom vjerojatnost nastanka štete primarno ovisi o uspjehu ovršenika u nekom od postupaka iz članka 65. stavak 1. OZ-a, sud, a u svrhu donošenja pravilne i zakonite odluke o prijedlogu za odgodu, mora, ako je to obzirom na pravnu složenost ovršenikovih prigovora moguće, razmotriti i vjerojatnost ovršenikovog uspjeha u postupku kojeg je isti upućen pokrenuti.

11. Sud ukazuje da se uspjeh ovršenika u tom postupku utvrđuje na razini vjerojatnosti, a vjerojatnost znači da je mogućnost uspjeha realna, objektivno moguća i očekivana odnosno da postoji veća mogućnost da će ovršenik uspjeti u postupku nego da neće uspjeti.

12. U tom smislu, prije svega valja reći da, iako se postupak izravne naplate vodi radi prisilnog namirenja tražbine ovrhovoditelja utvrđene ovršnom ispravom, u određenim procesnim situacijama se može ispitivati pravo vjerovnika na namirenje te tražbine iako je ona utvrđena pravomoćnom i ovršnom ispravom (primjerice, zastara, djelomični prestanak tražbine iz nekog razloga i slično).

13. Naime, smisao postupka izravne naplate je namirenje tražbine koja pravno i stvarno postoji, dok je smisao instituta odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava spriječiti prijenos novčanih sredstava ovršenika ako postoji sumnja u postojanje tražbine odnosno pravo vjerovnika na njezino namirenje.

14. Stoga, ako je ovršenik pokrenuo ili upućen na pokretanje postupka (primjerice, revizija ili tužba radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim) u svrhu utvrđenja da ovrhovoditeljeva tražbina ne postoji ili da iz nekog razloga ovrhovoditelj više nema pravo na naplatu iste i ako sud iz navoda ovršenika i isprava koje je podnio kao dokaz svojih navoda može utvrditi da postoji vjerojatnost da će ovršenik uspjeti dokazati svoju tvrdnju, ostvaren je smisao primjene instituta odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava jer inzistiranje na postupku izravne naplate u situaciji kada je vjerojatno da ovrhovoditelj nema pravo zahtijevati namirenje tražbine ne bi imalo smisla te bi bilo protivno interesima i ovrhovoditelja i ovršenika.

15. Zbog navedenog, sud smatra da u takvim situacijama imovinske prilike ovrhovoditelja odnosno njegova sposobnost vraćanja neosnovano prenesenih sredstava nisu odlučne za donošenje odluke o prijedlogu za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava.

16. Zauzimanje suprotnog stava, prema kojem bi se inzistiralo na prijenosu zaplijenjenih novčanih sredstava ako ovrhovoditelj raspolaže imovinom dostatnom za njihov eventualni povrat neovisno o vjerojatnosti (ili čak izvjesnosti) da će prijenos biti proglašen neosnovanim, bilo bi protivno smislu postupka izravne naplate i ne bi bilo od interesa niti ovrhovoditelju (koji bi predmetna sredstva morao vratiti s zateznom kamatom) niti ovršeniku (koji bi do tada bio uskraćen tih novčanih sredstava).

17. Uvidom u isprave koje je ovršenik podnio, sud je utvrdio da je između stranaka sporan iznos zatezne kamate obračunate na iznos glavne tražbine ovršenika prema ovrhovoditelju, a obzirom je točkom IV. gore navedene presude dosuđena isplata iznosa 10.854,76 eura, dok zbroj pojedinačnih iznosa za koje je dosuđena zatezna kamata iznosi manje od navedenog iznosa.

18. Ovršenik navodi kako je njegova obveza isplaćena u cijelosti sukladno presudi Općinskog suda u Puli-Pola, posl.br. P-644/2023 od 7. prosinca 2023., dijelom preinačenom, a dijelom potvrđenom presudom Županijskog suda u Varaždinu posl.br. Gž-445/2024 od 5. rujna 2024., a da je ovrhovoditelj pogrešno obračunao zbroj pojedinačnih anuiteta iz tč. IV izreke prvostupanjske presude koji iznosi 8.276,70 EUR pa smatra da ovršenik treba platiti dodatnu zateznu kamatu na iznos od 2.578,06 EUR odnosno ukupno 3.020,71 EUR kao i da je pogrešno izračunao kamatu na trošak određen ovršnom ispravom.

19. Iz dokumentacije koja prileži spisu proizlazi vjerojatnost da iznos koji ovrhovoditelj traži izravnom naplatom doista nije osnovan, budući je presudom Županijskog suda u Varaždinu posl.br. Gž-445/2024 od 5. rujna 2024. utvrđeno kako tužiteljica, ovdje ovrhovoditeljica, nije stavila prijedlog za donošenje dopunske presude u odnosu na dio zahtjeva za zatezne kamate na dosuđeni iznos od 2.578,06 EUR-a, te smatra da je u tom dijelu povukla tužbu. Nadalje, Županijski sud u Varaždinu je utvrdio da je zbroj pojedinačnih iznosa na koje su dosuđene zatezne kamate manji od ukupno dosuđenog iznosa, ali to ne ne čini presudu nerazumljivom te nije ostvarena navedena bitna povreda.

20. U odnosu na navedeno, sud još ističe da se ovrhovoditeljica nije očitovala na navode ovršenika odnosno nije osporila istinitost njegovih navoda niti u dijelu u kojem isti tvrdi da ovrhovoditeljica potražuje isplatu iznosa koji joj nije dosuđen osnovom za plaćanje.

21. Sud je utvrdio i da je ovrhovoditelj iznos zatezne kamate obračunao sam, dok iz Obračuna zakonskih zateznih kamata na trošak postupka koje je dostavio ovršenik, proizlazi kako je ukupni iznos s te osnove 2.298,50 eura, a ne 2.550,01 eura koliko potražuje ovrhovoditelj putem izravne naplate.

22. Slijedom navedenog, a budući da je smisao instituta odgode prijenosa spriječiti prijenos novčanih sredstava ako postoji vjerojatnost da pljenidba i prijenos nisu dopušteni, a obzirom da iz dokumentacije priložene spisu doista postoji vjerojatnost da će ovršenik uspjeti u parničnom postupku na pokretanje kojeg je upućen, time je ostvaren smisao instituta odgode prijenosa.

23. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

24. Analognom primjenom članka 166. stavak 3. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, odluka o naknadi troška sastava prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odluka o prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava će biti donesena u odluci kojom će se odlučiti o osnovanosti prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

25. Naime, ovršenik ima pravo na naknadu navedenih troškova ako dokaže nedopuštenost pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava jer samo u tom slučaju je bilo potrebno podnijeti prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim kao i prijedlog za odgodu prijenosa (točka II. izreke).

26. U svom prijedlogu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim ovršenik navodi da, obzirom je tražbina ovrhovoditelja iz presude Općinskog suda u Puli-Pola, posl.br. P-644/2023 od 7. prosinca 2023., dijelom preinačenom, a dijelom potvrđenom presudom Županijskog suda u Varaždinu posl.br. Gž-445/2024 od 5. rujna 2024. prestala namirenjem u cijelosti, ovrhovoditelj više nije ovlašten tražiti ovrhu protiv ovršenika na temelju ovršne isprave (čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a) te da je tražbina ovrhovoditelja iz citirane presude prestala na temelju činjenice (namirenje) koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka (čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ).

27. Člankom 52. stavak 3. OZ-a, u vezi s člankom 52. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da će sud zaključkom uputiti ovršenika da, u roku 15 dana od dana dostave zaključka, pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ako je ovršenik u svom prijedlogu istaknuo razlog iz članka 50. stavak 1. toč. 7. OZ-a i čl. 50. st.1. toč. 9. OZ-a, a ovrhovoditelj je osporio postojanje tog razloga ili se o njemu nije očitovao, osim ako je ovršenik postojanje navedenog razloga dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegov prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim općepoznate ili se mogu utvrditi primjeno pravila o zakonskim predmnjevama (članak 52. stavak 4. OZ-a u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a).

28. Obzirom ovršenik ističe razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i čl. 50 st. 1. toč. 9., na koje navode se ovrhovoditelj nije očitovao, dok ovršenik njegovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st.4 OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a odlučiti kao u izreci zaključka.

U Zagrebu 28. svibnja 2026.

Sudac:

Mirna Jakovac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (članak 11. stavak 5. OZ-a).

DNA:

1. Ovrhovoditelju po punomoćniku

2. Ovršeniku po punomoćniku

3.Spis