Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž-624/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Sanje Bađun predsjednice vijeća te mr. sc. Bojane Skenderović, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i suca Milka Samboleka, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŠH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Goranu Jedličku, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika OH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika VH iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Renati Pejanović, odvjetnici u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti i upisa prava suvlasništva u zemljišne knjige, odlučujući povodom žalbi tužiteljice i tuženika izjavljenih protiv presude i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-668/2025-128 od 12. siječnja 2026., u sjednici vijeća održanoj dana 28. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Žalba tužiteljice se odbija te se potvrđuje točka II. izreke presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-668/2025-128 od 12. siječnja 2026. u dijelu u kojem se odbija njen zahtjev kojim traži da sud utvrdi djelomično ništetnim (ništetnim u ½ dijela) Ugovor o darovanju zaključen 11. prosinca 2012. između VH kao darovatelja i OH kao daroprimatelja u dijelu kojim ugovorom je darovatelj darovao 150/2176 dijela nekretnine upisane u zk. ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi parcela zk.č. broj 971 oranica [adresa] u [adresa] površine 1 jutro i 576 čhv, a time i suvlasništvo 1/2 obiteljske stambene zgrade sagrađene na toj parceli.

r i j e š i o  j e

I. Žalba tužiteljice se prihvaća, dok se žalbe tuženika djelomično prihvaćaju i djelomično odbijaju te se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-668/2025-128 od 12. siječnja 2026.

- ukida pod točkom I. izreke presude i pod točkom II. izreke presude u dijelu u kojem je odbijen zahtjev tužiteljice kojim je od suda zatražila da utvrdi da je ona suvlasnica u 586950/8250304 dijela, a da su tuženici OH i VH suvlasnici svaki u 293475/8250304 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] površine 7583 m2 (odnosno da je tužiteljica suvlasnica ½ dijela, a OH i VH suvlasnici svaki u ¼ dijela čkbr. [katastarska čestica] I. [adresa], dvorište površine 508 m2, čkbr. [katastarska čestica] I. [adresa], dvorište površine 482 m2 i čkbr. [katastarska čestica] I. [adresa], dvorište površine 95 m2, sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), što su tuženici dužni priznati i trpjeti upis u zemljišnim knjigama zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu i u drugim upisnicima , kao i u dijelu u kojem je zatražila da joj tuženici solidarno naknade troškove postupka sve u roku od 15 dana

- ukida pod točkom II. izreke rješenja

i predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovni postupak

- potvrđuje pod točkom I. izreke rješenja.

II. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu uspostaviti zemljišnoknjižno stanje u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kakvo je bilo prije provedbe Ugovora o darovanju od 11. prosinca 2012. tj. prije provedbe rješenja tog suda broj Z-59260/2012 i to u 1/2 dijela (tada 150/2176 dijela) te nekretnine. Pod točkom II. izreke odbijen je zahtjev tužiteljice kojim je od suda zatražila da se utvrdi djelomično ništetnim (ništetnim u ½ dijela) ugovor o darovanju zaključen 11. prosinca 2012. između tuženika VH kao darovatelja i tuženika OH kao daroprimatelja u dijelu kojim ugovorom je darovatelj darovao 150/2176 dijela nekretnine upisane u zk. ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi parcela čkbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa] površine 1 jutro i 576 čhv, a time i suvlasništvo 1/2 obiteljske stambene zgrade sagrađene na toj parceli. Odbijen je njen zahtjev i u dijelu u kojem je zatražila od suda da utvrdi da je suvlasnica u 586950/8250304 dijela i da su tuženici OH i VH suvlasnici svaki u 293475/8250304 dijela nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] površine 7583 m2 (odnosno da je ona suvlasnica ½ dijela, a OH i VH suvlasnici svaki u ¼ dijela čkbr. [katastarska čestica] I. [adresa], dvorište površine 508 m2, čkbr. [katastarska čestica] I. [adresa], dvorište površine 482 m2 i čkbr. [katastarska čestica] [adresa], dvorište površine 95 m2, sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), što su tuženici dužni priznati i trpjeti upis u zemljišnim knjigama zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu i u drugim upisnicima. Konačno, odbijen je i njen zahtjev kojim je zatražila da sud naloži tuženicima da joj solidarno naknade troškove postupka.

2. Pored toga, sud je donio i rješenje kojim je u točki I. izreke dopustio preinaku tužbe kao u podnesku tužiteljice od 5. rujna 2025., dok je u točki II. izreke tužiteljici naložio da tuženicima naknadi parnične troškove u iznosu od 2.500,00 EUR.

3. Navedenu odluku u točki II. izreke presude i u točki II. izreke rješenja pravodobnom i dopuštenom žalbom pobija tužiteljica zbog svih zakonom određenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11. i 25/13., dalje: ZPP), predlažući drugostupanjskom sudu preinačiti presudu pod točkom II. izreke kao i pobijano rješenje pod točkom II. izreke te usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti, a tuženike obvezati platiti prouzročene troškove postupka uvećane za trošak žalbe, odnosno podredno ukinuti napadanu presudu i rješenje u točkama II. izreke te u tim dijelovima vratiti predmet na ponovni postupak.

4. Protiv točke I. izreke presude i točke I. izreke rješenja žalbu podnosi tuženik VH zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava uz prijedlog ovome sudu da preinači točku I. izreke presude na način da odbaci taj dio tužbenog zahtjeva ili da ga odbije.

5. Konačno, žalbu zbog bitne povrede postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava pobija i tuženik OH uz prijedlog sudu da odluku preinači u smislu navoda žalbe.

6. Tuženik VH podnio je odgovor na žalbu tužiteljice u kojem je osporio njene žalbene navode i predložio ovome sudu da odbije žalbu.

7. Žalba tužiteljice djelomično je osnovana, a djelomično neosnovana, dok su žalbe tuženika u odnosu na točku I. izreke presude osnovane, a u odnosu na točku I. izreke rješenja neosnovane.

8. U ovom postupku tužiteljica ŠH tuži svoga sina OH i svog bivšeg supruga VH radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o darovanju sklopljenog između tuženika 11. prosinca 2012., kojim je VH kao darovatelj darovao OH kao daroprimcu 300/2176 dijela nekretnine upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] oznake čkbr. [katastarska čestica] u naravi [adresa] u [adresa] površine 1 ral i 576 čhv . Pored toga, tužiteljica od suda zahtijeva i da se uspostavi ranije zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije provedbe, po njenom mišljenju ništetnog ugovora te da se ona utvrdi suvlasnicom u 586950/8250304 dijela, a da su OH i VH suvlasnici svaki u 293475/8250304 dijela nekretnine upisane u zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja ima novu zemljišnoknjižnu oznaku (odnosno da se utvrdi da je tužiteljica suvlasnica ½ dijela, OH suvlasnik u ¼ dijela te VH suvlasnik ¼ dijela čkbr. [katastarska čestica] I. [adresa], dvorište površine 508 m2, čkbr. [katastarska čestica] I. [adresa], dvorište površine 482 m2 i čkbr. [katastarska čestica] I. [adresa], dvorište površine 95 m2, sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), uz nalog tuženicima da su ovo utvrđenje dužni priznati i trpjeti upis u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu i u drugim upisnicima.

9. Razmatrajući osnovanost postavljenih zahtjeva sud prvog stupnja nespornim nalazi činjenicu da je Općinski građanski sud u Zagrebu 28. studenog 2012. donio presudu poslovni broj P-13132/06 kojom je utvrdio da su ŠH i VH suvlasnici svaki u 150/2176 dijela čkbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa] površine 1 ral 576 hvati upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da su suvlasnici svaki u 1/2 dijela obiteljske stambene zgrade sagrađena na dijelu 300/2176 dijela parcele čkbr. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nakon donošenja presude, protekom 14 dana, prema utvrđenju suda tuženici sklapaju predmetni Ugovor o darovanju upravo dijela nekretnine u odnosu na koji je tužiteljica utvrđena suvlasnicom. Razmatranjem značaja ovakvog postupanja tuženika sud dolazi do zaključka da je motiv sklapanja spornog ugovora o darovanju bio nemoralan, a stoga i nedopušten, međutim kako je posljedica sklapanja ugovora s nedopuštenom pobudom pravno nepostojeći ugovor, zaključuje da takav ugovor ne može biti protivan ni Ustavu, niti prisilnim propisima niti moralu društva jer nešto čega nema, što ne postoji, ne može biti ništetno. Pored toga , cijeneći iskaze saslušanih svjedoka i navode samih stranaka sud zaključuje da 2012., kada je sklopljen sporni ugovor, nije izvršena prava predaja darovanog dijela nekretnine OH, obzirom na utvrđenje da je dio obiteljske kuće u prizemlju kontinuirano u posjedu tužiteljice svakako od 2005. i da tom dijelu od tada tuženici nisu imali pristup, tako da do prave predaje cijele nekretnine nije ni moglo doći. Slijedom iznijetog kako sporni darovni ugovor bez prave predaje nije sačinjen u obliku javnobilježničkog akta niti je solemniziran, to nije sačinjen u formi propisanoj čl. 482. st. 2. ZOO-a, a u situaciji nedostatka strogo propisane forme za sklapanje ugovora o darovanju bez prave predaje, kao što je ovdje, predmetni ugovor, prema ocjeni prvostupanjskog suda, nije proizveo pravne učinke, sukladno odredbi čl. 290. st. 1. ZOO-a, što znači da se ponovno radi o nepostojećem pravnom poslu. Pri tome, ocjenjujući da i ovdje vrijedi isto utvrđenje kao i za nedopuštenu pobudu da ugovor, odnosno da kao nepostojeći ugovor on ne može biti protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu društva, pa slijedom toga niti ništetan, to sud imajući u vidu da je tužiteljica tražila utvrđenje djelomične ništetnosti, a budući sud može suditi jedino u granicama postavljenog zahtjeva (čl.2.st.1. ZPP), zahtjev tužiteljice za utvrđenjem ništetnosti ocjenjuje neosnovanim.

10. Međutim, u pravnoj situaciji kada je ugovor o darovanju ocijenjen bez pravnog učinka, prema stavu suda prvog stupnja, ispunjene su pretpostavke za uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, jer se OH upisao kao vlasnik nekretnine nakon predmetnog darovanja na temelju nepostojećeg ugovora, zbog čega je zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem traži uspostavu stanja kakvo je bilo prije provedbe Ugovora o darovanju u zemljišnim knjigama, ocijenio osnovanim.

11. Glede pak dijela zahtjeva tužiteljice kojim traži da se utvrde određeni suvlasnički omjeri u odnosu na nju i ovdje tuženike, a prema nepravomoćnom rješenju iz postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice, pozivajući se, među ostalim, na uputu sadržanu u rješenju donesenom u zemljišnoknjižnom predmetu poslovni broj Z-57084/2023 da svoje navodno pravo (upis prava suvlasništva u zemljišne knjige stečeno pravomoćnom sudskom odlukom) može ostvarivati u parnici tužbom za ispravak, prvostupanjski sud obrazlaže da je zahtjev tužiteljice, a imajući na umu da predmetno darovanje nije utvrđeno ništetnim, ali i da suvlasnički omjeri, kako ih tužiteljica zahtijeva utvrditi nisu među strankama u postupku pokrenutom radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nesporni i neizvjesna je odluka višeg suda o tim omjerima, ocijenio u tom dijelu neosnovanim.

12. Tužiteljica u svojoj žalbi prvenstveno ističe da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio da ugovor o darovanju nekretnine zaključen bez propisane forme po zakonu o javnom bilježništvu nije ništetan, već da takav ugovor nema pravni učinak i da je nepostojeći, pozivajući se pogrešno na praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske o prividnim ugovorima. Ukazuje i da je pogrešan i zaključak suda da ona zahtijeva utvrđenje prava suvlasništva prema nepravomoćnom rješenju iz postupka razvrgnuća, pojašnjavajući da su tuženici brojnim malverzacijama i višestrukim darovanjima mijenjali omjere suvlasništva na nekretnini i da su je kasnijom parcelizacijom, onemogućili u provođenju pravomoćne presude i upisa utvrđenog za dio nekretnine u zemljišnim knjigama (presudom P-13132/06 od 28. studenog 2012.).

13. Tuženik VH žalbene navode prvenstveno je usmjerio na tvrdnju da je sud pogrešno primijenio odredbu čl.190. st. 3. ZPP-a odnosno da je dopustio preinaku tužbe nakon zaključenja prethodnog postupka, kojom je došlo do promjene i opsega prava i veličine suvlasničkog dijela, a kojoj preinaci se on protivio i u odnosu na koju preinaku nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke. Pored toga u bitnom tvrdi da sud nije bio ovlašten po službenoj dužnosti utvrđivati činjenice na koje se stranka u postupku nije pozvala, zbog čega u izreci presude nije mogao odlučivati o pravnim posljedicama nepostojećeg ugovora. Obrazlaže kako tužiteljica tijekom postupka nije tvrdila da bi predmetni Ugovor o darovanju tuženici sklopili uz nepoštenu pobudu niti je tvrdila da bi predmetni Ugovor o darovanju bio bez učinka zbog nedostatka forme pa sud nije bio ovlašten o tome niti odlučivati. Pored toga, ukazuje da u postupku nije sporno da se od trenutka provedbe Ugovora o darovanju u zemljišnim knjigama do dana donošenja presude zemljišnoknjižno stanje izmijen ilo na način da je prije provedbe Ugovora o darovanju od 11. prosinca 2012. u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bila upisana nekretnina čkbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa] površine 1 jutro i 576 čhv na kojoj je VH upisan kao suvlasnik u 300/2176 dijela, a u trenutku donošenja prvostupanjske presude u istom zk.ul. upisan je veći broj zemljišno knjižnih čestica i to ukupno 32 čestice ukupne površine od 7583 m2, time da čkbr. [katastarska čestica] više ne postoji, a kao suvlasnik nekretnine u listu A upisan je tuženik OH za 880425/8250304 dijela i tuženik VH za 293475/8250304 dijela. Obzirom na novonastalo zemljišno knjižno stanje smatra da uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe rješenja Z-59260/2012, nije moguća i da pobijana presuda u ovom dijelu nije provediva. Preostali dio žalbe VH iscrpljuje se u tvrdnjama da je sud pogrešno utvrdio da je nedopuštena pobuda dovela do nenastanka samog Ugovora o darovanju budući nije ocijenio da li je ona bila odlučna za zaključenje ugovora, a pored toga tvrdi i kako je bio u posjedu cijele nekretnine prije samog zaključenja ugovora o darovanju.

14. Sadržajno u bitnom i tuženik OH ističe jednake žalbene tvrdnje kao i VH, iznoseći pored toga i sumnje u objektivnost suđenja te opisujući osobne odnose svojih roditelja i sebe, tvrdeći kako je sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje.

15. Obzirom na razloge zbog kojih stranke pobijaju prvostupanjsku presudu, ista je ispitana u pravcu bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a na koju upućuju žalbe te je utvrđeno da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu postupka na koju ukazuje i tužiteljica i tuženici, kao ni jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. istog Zakona. Međutim, sud prvog stupnja pri donošenju prvostupanjske odluke dijelom je pogrešno primijenio materijalno pravo zbog čega je odluka djelomično ukinuta.

16. U odnosu na točku I. rješenja kojim se dopušta preinaka tužbe tuženik VH iznosi žalbene navode da je tužiteljica podneskom od 5. rujna 2025., dakle, nakon zaključenja prethodnog postupka, među ostalim, umjesto dotadašnjeg tužbenog zahtjeva kojim traži da sud naloži zemljišno knjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu da djelomično uspostavi zemljišnoknjižno stanje u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kakvo je bilo prije provedbe ugovora o darovanju od 11. prosinca 2012. tj. prije provedbe rješenja toga suda broj Z-5926/2012 i to u dijelu 586950/8514688 dijela te nekretnine, postavila tužbeni zahtjev kojim traži da sud naloži zemljišno knjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu da uspostavi zemljišnoknjižno stanje u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kakvo je bilo prije provedbe ugovora o darovanju od 11. prosinca 2012. tj. prije provedbe rješenja toga suda broj Z-5926/2012 i to u ½ dijela (150/2176) čime je preinačila dosadašnji tužbeni zahtjev jer je došlo do promjene opsega prava i promjene suvlasničkog dijela, kojoj preinaci se on protivio.

17. Prema odredbi čl. 190. st. 1. ZPP-a tužiteljica može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu. Kada je tužiteljica podneskom od 5. rujna 2025. preinačila tužbu izmjenom opsega nekretnine u odnosu na koju traži uspostavu zemljišnog stanja prije provedbe predmetnog ugovora, ZPP-om su bile propisane iznimke od tog pravila. Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 70/19.) je čl. 39. st. 1. propisano da se u čl. 190. iza st. 1. dodaje novi st. 2. koji glasi: „Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka.“ Istovremeno je čl. 117. st. 2. toga zakona propisano da se čl. 39. primjenjuje na sve postupke u tijeku. Kako je na dan stupanja na snagu tog zakona ovaj postupak bio u tijeku, prvostupanjski sud je pravilno postupio kada je primijenio navedene zakonske odredbe i dopustio preinaku tužbe izmjenom tužbenog zahtjeva jer je tužiteljica svoj tužbeni zahtjev preinačila nakon dobivene upute o pravnom lijeku iz rješenja Z-57084/2023-18 od 2. ožujka 2025. prvostupanjskog suda zemljišnoknjižnog odjela te uslijed svih promjena koje su izvršene u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i bez svoje krivnje ga nije niti mogla u navedenom smislu preinačiti do zaključenja prethodnog postupka, budući je zemljišno knjižno rješenje doneseno, a promjene u z.k.ul. vršene tijekom glavne rasprave u ovom predmetu. Stoga taj žalbeni razlog nije osnovan.

18. Polazeći nadalje od činjenica na kojima je tužiteljica temeljila dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na ništetnost predmetnog Ugovora o darovanju vidljivo je da je ona tijekom cijelog postupka tvrdila da su tuženici znali da je u tijeku parnica za podjelu zajedničke stečevine nje i VH još od 2006., ali da su ipak nakon zaključenja rasprave i donošenja prvostupanjske presude zaključili Ugovor o darovanju kojim su i drugi dio parcele (polovinu nekretnine je već ranije otac darovao sinu 2002.), a time i kuće, prenijeli na OH iako su znali da darovatelj nije vlasnik tog dijela kuće, time da su to učinili u svrhu da bi OH pribavio protupravnu imovinsku korist. Iz ovih činjeničnih navoda, ali i utvrđenja proizašlih iz svih dokaza provedenih tijekom postupka, prvostupanjski sud pravilno je i zakonito i prema ocjeni ovoga suda pravno kvalificirao ove činjenične navode tako da je zaključio da je motiv sklapanja spornog Ugovora o darovanju od 11. prosinca 2012. bio nemoralan, a stoga i nedopušten te da je posljedica sklapanja ugovora s nedopuštenom pobudom pravno nepostojeći ugovor.

19. Iako tužiteljica izrijekom ne spominje nedopuštenu pobudu, ona prema pravilnoj ocjeni suda prvog stupnja ističe da je sporni darovni ugovor nemoralan jer je sklopljen kako bi se nju oštetilo u raspolaganju njenim vlasništvom, dakle, iznosi činjenice o motivu odnosno pobudi za sklapanjem tog darovnog ugovora, a koja bi bila nedopuštena zbog neetičnog i nemoralnog postupanja tuženika, kao što je to već naprijed navedeno. U tom smislu pravilno je prvostupanjski sud primijenio odredbe čl. 273. st. 1. i 2. ZOO-a, sukladno kojima pobude zbog kojih je ugovor zaključen ne utječu na njegovu valjanost, već ukoliko je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor (a prema ispravnoj ocjeni suda prvog stupnja nedvojbeno jest utjecala na VH), a drugi ugovaratelj je to znao ili morao znati, ugovor će biti bez učinka, time da u smislu odredbe čl. 273. st. 3. ZOO-a, besplatni ugovor nema pravni učinak i kad drugi ugovaratelj nije znao, ni morao znati da je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku njegova suugovaratelja. (Tako i VSRH u presudi od 3. lipnja 2025. poslovni broj Rev-283/2025-2).

20. Prema ocjeni ovoga suda, a suprotno žalbenim navodima, pravilno je dakle prvostupanjski sud, kraj utvrđenja da je darovni ugovor sklopljen između VH i [adresa] dana nakon objave presude kojom je ŠH utvrđena suvlasnicom polovine nekretnine, koja je upravo bila predmet darovanja, ocijenio da su ispunjeni svi zakonski uvjeti i da je ugovor zaključen upravo da bi se onemogućila provedba sudske odluke. U smislu iznijetog prvostupanjski je sud zakonito i pravilno odbio tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem od suda zahtijeva utvrđenje djelomične ništetnosti ugovora o darovanju. Kraj ovakvog utvrđenja da Ugovor o darovanju ne postoji nije bilo potrebe razmatrati valjanost njegove forme niti drugih uvjeta eventualne ništetnosti ugovora. Stoga je ovaj sud u odnosu na opisani dio točke II. izreke presude temeljem čl. 368. st. 1. ZPP-a odbio žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu u ovom dijelu budući je ustanovio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda u ovom dijelu pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.

21. U odnosu na tužbeni zahtjev kojim tužiteljica zahtijeva od suda da utvrdi da je ona suvlasnica u 586950/8250304 dijela, a da su OH i VH suvlasnici svaki u 293475/8250304 dijela nekretnine upisane u zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] površine 7583 m2, odnosno da je tužiteljica suvlasnica ½ dijela, a OH i VH suvlasnici svaki u ¼ dijela, čkbr. [katastarska čestica] I. [adresa], dvorište površine 508 m2, čkbr. [katastarska čestica] I. [adresa], dvorište površine 482 m2 i čkbr. [katastarska čestica] I. [adresa], dvorište površine 95 m2, sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukazuje se prvostupanjskom sudu da je ovaj dio tužbenog zahtjeva tužiteljice nerazumljiv kraj činjenice da su prema trenutnom stanju u zemljišnim knjigama u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u posjedovnicu upisane 32 zemljišno knjižne čestice i da su temeljem više među tuženicima sklopljenih ugovora o darovanju, u zemljišnu knjigu trenutno upisani VH kao suvlasnik u 293475/8250304 dijela, a OH kao suvlasnik u 880425/8250304 dijela međutim svih upisanih zemljišnoknjižnih čestica, a ne samo čkbr. [katastarska čestica] I. [adresa], dvorište površine 508 m2, čkbr. [katastarska čestica] I. [adresa], dvorište površine 482 m2 i čkbr. [katastarska čestica] I. [adresa], dvorište površine 95 m2.

22. Pored toga, neodređen je i zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem zahtijeva upis u zemljišne knjige budući prvim dijelom zahtjeva traži od suda da naloži zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu uspostaviti zemljišnoknjižno stanje u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kakvo je bilo prije provedbe ugovora o darovanju od 11. prosinca 2012. tj. prije provedbe rješenja tog suda broj Z - 59260/2012 i to u 1/2 dijela (tada 150/2176 dijela) te nekretnine, dok ujedno tužbom zahtijeva od suda da naloži tuženicima da priznaju i trpe upis u zemljišnim knjigama zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu i u drugim upisnicima da je ona suvlasnica u 586950/8250304 dijela, a tuženici suvlasnici svaki u 293475/8250304 dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] površine 7583 m2 odnosno da je ona suvlasnica ½ dijela, a tuženici suvlasnici svaki u ¼ dijela čkbr. [katastarska čestica] I. [adresa], dvorište površine 508 m2, čkbr. [katastarska čestica] I. [adresa], dvorište površine 482 m2 i čkbr. [katastarska čestica] I. [adresa], dvorište površine 95 m2, sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

23. Iz postavljenih zahtjeva nije dakle jasno traži li tužiteljica utvrđenje prava suvlasništva u odnosu na samo tri zemljišnoknjižne čestice ili u odnosu na cijelu nekretninu upisanu u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Isto tako, nije jasno traži li uspostavu upisa kakav je bio prije provedbe Ugovora o darovanju dakle upisa prava suvlasništva isključivo VH na nekretnini ranije oznake ili traži trpljenje novog upisa sukladno utvrđenju njena suvlasništva i suvlasništva tuženika na zemljišnim česticama novih oznaka.

24. Svoju odluku o svim postavljenim zahtjevima prvostupanjski sud mora donijeti prvenstveno uz uvažavanje činjenice da je Općinski građanski sud u Zagrebu 28. studenog 2012. donio presudu poslovni broj P-13132/06 kojom je utvrdio da su ŠH i VH suvlasnici svaki u 150/2176 dijela čkbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa] površine 1 ral 576 hvati upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da su suvlasnici svaki u 1/2 dijela obiteljske stambene zgrade sagrađena na dijelu 300/2176 dijela parcele čkbr. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja odluka je potvrđena presudom i rješenjem Županijskog suda u Zagrebu Gž-6876/13 od 10. lipnja 2014. Svrha donošenja pravomoćne sudske odluke o utvrđenju prava suvlasništva je konačno utvrđenje i zaštita prava suvlasništva između stranaka te omogućavanje da se to pravo može učinkovito zaštiti i prema trećima kroz upis u zemljišne knjige. Upis u zemljišne knjige posljedica je dakle pravomoćne sudske odluke, budući provedba čini vidljivim utvrđenje sadržano u sudskoj odluci. Donošenje citirane pravomoćne sudske odluke nije stoga svrha samoj sebi, nego je cilj zaštita prava konkretno tužiteljice u odnosu na postupanje iz nemoralnih pobuda tuženika kakvo je utvrđeno u ovom postupku. Neovisno o svim daljnjim izmjenama suvlasničkih udjela, pa neovisno i o provedenoj parcelaciji, sud mora imati na umu da je upravo tužiteljica pravomoćnošću sudske odluke 10. lipnja 2014. stekla pravo suvlasništva temeljem sudske odluke i da joj sud treba omogućiti zaštitu tog prava upisom u zemljišnu knjigu.

25. Istodobno sud prvog stupnja treba imati na umu da zaključenjem predmetnog Ugovora o darovanju OH nije mogao steći vlasništvo preko granice ovlasti VH da raspolaže stvarju u smislu čl.115. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09. i 90/10. dalje: ZV). Samo onaj tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja, uživa zaštitu prema odredbama ZV-a time da je stjecatelj bio u dobroj vjeri samo ako u trenutku sklapanja posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju (čl.122.st.1. i 2. ZV-a), time da u okviru prikazanih utvrđenja prvostupanjskog suda u konkretnoj pravnoj stvari ne možemo govoriti da bi OH ispunio zakonske uvjete temeljem kojih bi uživao zaštitu povjerenja u zemljišne knjige.

26. Slijedom iznijetog prvostupanjskom se sudu ukazuje da je predmetni postupak nužno sagledati uz uvažavanje s jedne strane okolnosti nedvojbenog postojanja pravomoćne sudske odluke o utvrđenju prava suvlasništva tužiteljice i s druge strane utvrđenja da ugovor o darovanju nije nastao i da OH nikada nije stekao ovaj dio nekretnine, budući ga VH nije mogao prenijeti na svog sina.

27. U tom smislu zauzeto stajalište suda prvog stupnja da je osnovano naložiti zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu uspostavu zemljišnoknjižnog stanja u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kakvo je bilo prije provedbe ugovora o darovanju od 11. prosinca 2012. te da je neosnovan zahtjev za utvrđenjem da je tužiteljica suvlasnica u 586950/8250304 dijela, a tuženici suvlasnici svaki u 293475/8250304 dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što su tuženici dužni priznati i trpjeti upis u zemljišnim knjigama zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu i u drugim upisnicima, za sada se ne može prihvatiti kao pravilno.

28. Zbog uočenih nerazumljivosti postavljenih zahtjeva tužiteljice za utvrđenje prava suvlasništva u odnosu na samo tri zemljišnoknjižne čestice iako postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nije proveden i one nisu samovlasništvo tuženika ili u odnosu na cijelu nekretninu upisanu u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te zbog nejasnoće traži li uspostavu stanja u zemljišnim knjigama kakvo je bilo prije provedbe Ugovora o darovanju ili traži trpljenje novog upisa sukladno novom utvrđenju suvlasništva parničnih stranaka, sud je prije svega trebao naložiti tužiteljici da ove nedostatke ispravi odnosno dopuni u skladu s danom uputom i u tu svrhu joj je trebao vratiti tužbu radi ispravka ili dopune (čl.109. ZPP-a). Potom je trebao jasno postavljen zahtjev razmotriti prvenstveno iz perspektive postojanja pravomoćne sudske odluke kojom je tužiteljica utvrđena suvlasnicom upravo dijela nekretnine kojeg VH niti nije mogao prenijeti na sina, što je OH prema utvrđenju suda nedvojbeno znao. Kako dakle zbog pogrešno zauzetog stava da tužiteljica zahtijeva utvrđenje suvlasništva uz upis u zemljišnu knjigu prema nepravomoćnom rješenju iz postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice, pozivajući se, među ostalim, na svoje pravo, na koje joj je ukazano rješenjem iz zemljišnoknjižnog predmeta da podnese tužbu za ispravak, sud nije razmatrao konstantno isticane navode tužiteljice da zahtijeva uknjižbu prava suvlasništva u zemljišnim knjigama po pravomoćnoj presudi što joj je onemogućeno prijenosima prava suvlasništva između tuženika i provedenom parcelacijom, to je primjenom odredbe čl. 370. ZPP-a valjalo djelomičnim prihvaćanjem žalbi tužiteljice i tuženika ukinuti pobijanu presudu pod točkom I. izreke presude i pod točkom II. izreke presude u dijelu u kojem je odbijen zahtjev tužiteljice kojim je od suda zatražila da utvrdi suvlasništvo stranaka u nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. što da su tuženici dužni priznati i trpjeti upis u zemljišnim knjigama, a posljedično i odluku o troškovima postupka i u ovim dijelovima predmet vratiti istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

29. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će provesti predložene dokaze i iste analizirati i ocijeniti kako to nalaže čl. 8. ZPP-a. U tom smislu potrebno je najprije pozvati tužiteljicu da točno i na potpuno razumljiv način odredi tužbeni zahtjev. Potom je potrebno razmotriti, a uzimajući u obzir sve izmjene provedene u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kako u oznakama zemljišta tako i suvlasničkim omjerima, mogućnost provedbe izmjena u ovom zemljišno knjižnom ulošku koje tužiteljica zahtijeva. Njen zahtjev u odnosu na utvrđenje suvlasništva potrebno je ocijeniti uzimajući u obzir i navode sadržane u žalbi tuženika VH da je već ranije donesena presuda kojom je tužiteljica utvrđena suvlasnicom u istoj nekretnini, ali drugačijih oznaka brojeva zemljišta. Dakle, potrebno je izjasniti se vezano uz tvrdnje tuženika da se radi o presuđenoj stvari. Potrebno je potom cijeniti i značaj zakonodavne norme da nitko ne može na drugoga prenijeti pravo vlasništva nekretnine koje nije vlasnik , osobito kraj utvrđenja da ova činjenica nije mogla ostati nepoznata obdareniku.

30. Sud će stoga imajući u vidu rečeno u novoj odluci iznijeti razloge o osnovanosti zahtjeva za ponovnim utvrđenjem prava suvlasništva i upisom u zemljišne knjige prava suvlasništva tužiteljice koje je utvrđeno sudskom odlukom, vodeći računa o svim okolnostima koje je dužan uzeti u obzir u konkretnom slučaju kako bi ovaj sud u eventualno novom žalbenom postupku bio u mogućnosti ocijeniti zakonitost odluke. Ujedno će novom odlukom odlučiti o cjelokupnim troškovima postupka.

U Varaždinu 28. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Sanja Bađun