Republika Hrvatska

Poslovni broj: P-706/2021-25

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81, Šibenik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217) po sutkinji Jasminki Mrčeli, u pravnoj stvari tužitelja TM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Bore Erceg, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika Grada Šibenika, Trg palih branitelja Domovinskog rata 1/I, OIB: 55644094063 kojeg zastupa zakonski zastupnik ĆM dr. med., gradonačelnik, a ovog punomoćnik ZM, diplomirani pravnik u Šibeniku i djelatnika tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 24. veljače 2026. godine u nazočnosti tužitelja s punomoćnikom, te punomoćnika tuženika, a na ročištu objave odluke dana 28. svibnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1.Utvrđuje se da je tužitelj TM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] isključivi vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 718 m[2] označenog slovima A-B-C-D-A, rezerviranog broja čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], sukladno Geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izrađenom od strane pravne osobe Gromatic KR d.o.o., Zlatar Bistrica, Podružnica Šibenik, KM, mag. ing. geod. et geoinf., broj elaborata 307/2020 od studenoga 2020. godine, koji Geodetski situacijski nacrt je sastavni dio ove presude.

2. Ovlašćuje se tužitelj TM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da temeljem ove presude, po provedenoj parcelaciji nekretnine sukladno utvrđenjima iz točke. 1. izreke ove presude i po provedenom upisu novoformirane nekretnine nastale tako izvršenom parcelacijom u zemljišnim knjigama, zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na svoje ime za cijelo, uz istodoban izbris istog prava sa imena tuženika."

Obrazloženje

1.Tužitelj TM je u tužbi i na ročištima naveo da je na čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] kao zemljišnoknjižni vlasnik upisan Grad Šibenik, tuženik.

2. Postojeća uknjižba prava vlasništva pogrešna je i ništava jer je upravo tužitelj isključivi vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 718 m[2] , označenog slovima A-B-C-D-A, rezerviranog broja čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], sukladno Geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja izrađenom od strane pravne osobe Gromatic KR d.o.o.,Zlatar Bistrica, Podružnice Šibenik i OM, mag. ing. geod. et geoinf., broj elaborata 307/2020 od studenoga 2020. godine.

3. Predmetnu nekretninu tužitelj je stekao darovanjem od oca ŽM pok. T, kao stvarnog i vanknjižnog vlasnika predmetne nekretnine za cijelo, dok je pok. otac tužitelja predmetnu nekretninu stekao ustupom od Šumskog gospodarstva Dalmacija Split, Šumarijski lokalitet Vrpolje, dana 18. ožujka 1955. godine, te od tada tužitelj odnosno njegov pravni prednik uživaju nesmetani posjed predmetne nekretnine.

4. Zbog izloženog tužitelj je predložio da sud nakon provedenog postupka donese odluku kojom će u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev.

5. Punomoćnik tuženika Grada Šibenika protivio se tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja.

6. U odgovoru na tužbu je istaknuo da nije dokazan pravni osnov stjecanja prava vlasništva predmetnog dijela nekretnine u vlasništvu tuženika. Uz to, dokazi priloženi uz tužbu ne mogu se smatrati pravno relevantnim iz razloga jer priložena izjava o ustupu nekretnine od strane Šumskog gospodarstva Dalmacija Split, Šumskog lokaliteta Vrpolje ne predstavlja valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva nad zemljištem.

7. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika ĐM dipl. ing. geod., pregledom identifikacije nekretnine istog vještaka od 2.8.2021., pismena Šumarijskog lokaliteta Vrpolje Š-G Dalmacija Split od 18.3.1955., izjave ŽM pok. T od 1.2.1977., Geodetskog situacijskog nacrta stvarnog stanja tvrtke Gromatic KR d.o.o. Zlatar Bistrica Podružnice Šibenik i KM mag.ing.geod.et.geoinf. iz 11/2020, uvjerenja o statusu čestice Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju Grada Šibenika klasa: 350-02/21-10/000234 od 7.6.2021., neslužbene kopije e - izvatka iz zemljišne knjige ovog suda (Z:U. K. O. [katastarska općina]) preslike zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], saslušanjem svjedoka CM sina KM, UM sina Ć, te tužitelja.

8. Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

9. Tužbeni zahtjev je osnovan.

10. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja na utvrđenje prava

11. S tim u svezi u postupku je utvrđeno:

- da je Š-G Dalmacija Split, Šumarijski lokalitet Vrpolje zastupan po voditelju GM **.**.1955. dodijelio ŽM sinu T rođenom 1935. Godine zemljište zv. Vrpoljačka kosa površine 1000 m[2] kao pašnjak koje se nalazi na Vrpoljačkoj kosi lijevo od crkve, 150 m od crkve Gospe od Vrpoljca prema Splitu

- da je razlog dodjele odnosnog zemljišta pok. ocu tužitelja ŽM pok. T loše imovinsko stanje i što je pok. otac tužitelja radio šest (6) mjeseci na pošumljavanju Vrpoljskog lokaliteta a za koji rad nije bio adekvatno plaćen – (utvrđeno pregledom citiranog pismena – list 4 spisa)

- da je ŽM pok. T **.**.1977. darova sinu TM, tužitelju zemlju na kosi Vrpoljačkoj kod crkve, a koju zemlju je dobio od Šumarije – (utvrđeno pregledom pismena – list 5 spisa)

- da su tvrtka Gromatic KR d.o.o. Podružnica Šibenik i KM mag.ing.geod.et. geoinf. Na zahtjev tužitelja u studenom mjesecu 2020. godine izradili Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja na kojem je dio u posjedu tužitelju naznačen kao dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 718 m2 i slovima A-B-C-D-A – (utvrđeno pregledom odnosnog Geodetskog situacijskog nacrta – list 16 spisa)

- da se predmet spora identificira kao dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (dio koji je na identifikaciji nekretnine vještaka mjernika ĐM dip. Ing. geod. od 2.8.2021. označen slovima A-B-C-D-A površine 718 m2) (rezervirani broj čest. br. 748/105 K. O. [katastarska općina]), da je isti zemljište obraslo smrekom i travom, da je s istočne strane definiran betonskim zidom, a sa svih ostalih strana je međen betonskim šipkama - (utvrđeno očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika ĐM i pregledom identifikacije nekretnine istog vještaka – list 31 i 36 spisa)

- da je čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisana u A list Z. U. [broj ZK uloška] pod nazivom Vrbica u naravi pašnjak površine 43478 m2, a kao vlasnik je upisan Grad Šibenik za cijelo - (utvrđeno pregledom neslužbene kopije e izvatka iz zemljišne knjige ovog suda)

12. Svjedok CM siin KM je iskazao da je dugogodišnji prijatelj s tužiteljem i da pozna predmet spora. Radi se o zemlji nasuprot tužiteljeve kuće, odnosno nasuprot ceste. Po priči tužitelja, a i kako bi on dolazio kod njega kad bi radili radove, zna da je tužitelj tu površinu naslijedio od oca ŽM, koji je istu dobio od Šumarije. Po priči tužitelja ima saznanja da su se tamo nalazile i ostave za životinje, a danas tamo odlažu građevinski materijal. Nekretnina je do ceste ograđena suhozidom, ostale strane misli da nisu ograđene jer se to dugo nije koristilo, pa se suhozid vjerojatno srušio. Zajedno s tužiteljem dosta puta je odlagao građevinski materijal na predmetu spora. Pri tome im nikada nitko nije osporavao i inače zna, oko predmeta spora nema spora (list s51 i 52 pisa).

13. Svjedok UM sin Ć je iskazao da tužitelja pozna ima sigurno 40 godina i tako poznaje i predmet spora koji se nalazi na cesti Šibenik-Vrpolje, 500 metara iza crkve s lijeve strane, a tužiteljeva kuća je nasuprot. Nekretnina je poznata pod nazivom "Vrpoljačka kosa". Nekretnina je bila ograđena suhozidom, držale su se kokoši, a koliko zna zid je gradio tužiteljev pok. otac ŽM. Koliko zna Šumarija je 70-ih godina, a i prije, dijelila mještanima zemlju na korištenje. Razlog dodjele od strane šumarije je bio valjda pošumljavanje i slično. Tužitelj je to stekao nasljeđivanjem iza smrti oca i on je isključivi nasljednik, a sve to zna iz tužiteljevih priča. Danas je na terenu smreka, nekretnina je zapuštena. Nikad nije čuo da bi netko tužitelju ili njegovom ocu osporavao vlasništvo predmeta spora, a ima saznanja da su i drugi mještani Vrpolja dobivali zemljišta i sređivali vlasnička stanja. Osobno je s tužiteljem dolazio na teren gdje bi ostavljali građevinski materijal. To je bilo kad je tužitelj vršio nadogradnju kuće, i nitko im nikad nije govorio da to nije tužiteljevo, niti je tužitelju netko osporavao vlasništvo – (list 52 spisa).

14. Tužitelj TM pok. ŽM je u stranačkoj izjavi naveo da je 70-ih godina bila velika pomama za dodjelom zemljišta na području Vrpolja i Ražina, ali konkretno sad govori o Vrpolju. Mještani, sirotinja radili su na pošumljavanju, pa su tako radili od crkve prema Splitu gdje je bila cijela kolonija obitelji: Z, K, O, Ž i Đ. Napominje da s donje strane crkve, prema Jadrtovcu vršila se ista dodjela zemljišta, sve zbog pošumljavanja na drugim krajevima. Njegov pk. otac je to dobio kao sirotinja od tadašnjeg šumskog lokaliteta Vrpolje, a predmet spora se nalazio preko puta stare zajedničke kuće. Da objasni, njegov djed C je također od istog naslova dobio teren na kojoj je izgradio tu kuću, ali kako je u kući bilo mnogo članova i bili su sirotinja, a kako je otac bio dobar radnik, šumsko gospodarstvo Dalmacija Split u vlasništvo mu je dodijelilo i predmet spora. Otac je samo frontalno prema cesti ogradio nekretninu i tamo su držali kokoši, svinje, bila je i jedna baraka, poljski wc, pas U i puno drva. Na neki način to im je bio rezervni položaj. Otac je dobio predmet spora u vlasništvo 1955. godine, a predmet spora i polje mu je darovao 1977. godine, prilikom njegovog odlaska u Beograd u vojnu gimnaziju. Na isti način mještani G su dobili zemlju pa tako i prednici IM, DM, VM, BM, SM, stric EM…Otkad zna za sebe, njemu niti pok. ocu Grad Šibenik nije osporavao vlasništvo nad predmetom spora – (list 52 spisa).

15. Ocjenom izvedenih dokaza kako pojedinačno, tako i skupno (članak 8. ZPP- a) ovaj sud je ocijenio da je tužitelj temeljem valjana pravna osnova stekao vlasništvo predmeta spora.

16. Pri tome, valja istaknuti da prema odredbi članka 388. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 46/10, 143/12, 152/14 dalje: ZV) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema njegovih odredbama, ako prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije što drugo propisano.

17. Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZVDSP-a se prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka (stavak 2.).

18. U vremenskom razdoblju prije 1. rujna 1980. godine (kao dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, stjecanje prava vlasništva na nekretninama prosuđuje se primjenom odredbi Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ).

19. Pravna pravila OGZ-a koji se na ovim prostorima primjenjuje od 1853. godine, s time da se od 1946. godine primjenjivao na temelju odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (“Službeni list” FNRJ broj 86/1946).

20. Prema pravnim pravilima rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su u državnom i crkvenom vlasništvu iznosi 40 godina. Dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu koji mora biti istinit i pošten. Samostalnost posjeda označava okolnost da dosjedatelj ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik.

21. Posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (345. OGZ), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (326. OGZ-a), s time što se smatra da je posjednik istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (328., 345. OGZ).

22. Pravno shvaćanje proširene opće sjednice bivšeg Saveznog Vrhovnog suda SFRJ od 34 travnja 1960. skratilo je dotadašnji rok za redovnu dosjelost nekretnina na dvadeset (2)0 godina. Ono je unificiralo dotadašnja pravila preuzeta iz OGZ-a, omogućivši poštenom i zakonitom posjedniku stjecanje vlasništva nakon dva desetljeća s da se zahtijevalo da posjednik ima valjanu pravnu osnovu i da je pošten (savjestan), odnosno da nije znao niti je mogao znati da nekretnina nije njegova.

23. U konkretnom, cijeneći rezultate dokaznog postupka, a posebno imajući u vidu sadržaj pismena Šumarijskog lokaliteta Vrpolje Š-G Dalamcija Split od 18.3.1955., te iskaze svjedoka CM sina KM, UM sina Ć kao i stranačku izjavu tužitelja (koje dokaze, iskaze i izjavu je ovaj sud cijenio vjerodostojnima i u cijelosti prihvatio) u postupku je utvrđeno da su članovi obitelji VM,. EM (pa tako i pok. otac tužitelja ŽM), IM, DM i I radili za Š- G Dalmacija Split, Šumarijski lokalitet Vrpolje na pošumljavanju na predjelu Vrpoljačka kosa od mjesne crkve u Vrpolju prema Splitu, te da je ovlaštena osoba Š-G Dalmacije Split, Šumarijskog lokaliteta Vrpolje dodijelio 18. ožujka 1955. godine pok. ocu tužitelja ŽM sinu T rođenom 1935. godine zemljište "zv. Vrpoljačka kosa površine 1000 m2 kao pašnjak koje se nalazi na Vrpoljačkoj kosi lijevo od crkve, 150 m od crkve Gospe od Vrpoljca prema Splitu" obzirom da je isti bio lošeg imovnog stanja i nije bio adekvatno plaćen za rad pošumljavanja.

24. Dalje je utvrđeno da je, nakon dodjele predmetnog zemljišta, pok. otac tužitelja stupio u njegov posjed, ogradio ga suhozidom te ga koristio za držanje peradi i svinja. Na zemljištu su se nalazili baraka, poljski zahod i veća količina drva. Nadalje je utvrđeno da je pok. otac tužitelja 1. veljače 1977. godine darovao predmetno zemljište tužitelju, koji je nakon toga nastavio njegov nesmetan i kontinuiran posjed.

25. Cijeneći navedeno utvrđenje i to činjenicu da je pok. otac tužitelja ŽM bio savjestan, odnosno pošten posjednik predmeta spora, u njezinom samostalnom i neprekinutom posjedu, koji posjed je trajao najmanje 22 godine i to od 1955. pa do 1977. godine kada je pk. otac tužitelja isti darovao tužitelju, valja zaključiti kako je takvim posjedovanjem, istekom 1975. godine sukladno shvaćanju proširene opće sjednice bivšeg Saveznog Vrhovnog suda SFRJ od 4. travnja 1960. pok. otac tužitelja i dosjelošću stekao vlasništvo predmeta spora.

26. Prema tome, pok. otac tužitelja mogao je predmet spora darovati 1977. godine tužitelju.

27. Prema pravnom pravilu paragrafa 380. OGZ-a za stjecanje prava vlasništva bio je potreban valjani pravni osnov (titulus) i pravni način stjecanja (modus), a prema pravilu paragrafa 431. OGZ-a prijenos prava vlasništva na nekretninama vršio se uknjižbom u zemljišnim knjigama, kao načinom stjecanja, dok je pravilo iz 432. OGZ- a nalagalo da se radi uknjižbe prava vlasništva mora sastaviti ovjerena isprava u propisanoj formi. Međutim, navedena pravna pravila sudska praksa je jedinstveno tumačila tako da se vlasništvo nekretnina moglo steći ne samo upisom u zemljišne knjige, već i na temelju ugovora, pa i usmenog, ako je faktično izvršen pri čemu je predaja posjeda tumačena kao modus stjecanja.

28. Tim više, pored stjecanja prava vlasništva pravnim poslom-darovanjem učinjenim od oca ŽM pok. T, tužitelj je vlasništvo predmeta spora stekao i dosjelošću.

29. Podredno, valja napomenuti i pravno shvaćanje koje je Europski Sud za zaštitu ljudskih prava iznio u predmetu Trgo protiv Hrvatske (presuda od 11. lipnja 2009., broj 35298/04).

30. Odredbom članka 159. stavka 4. ZV-a (koji je stupio na snagu dana 1. siječnja 1997. godine) je propisano da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske stječe dosjelošću vlasništvo stvari pošto je njegov posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onog propisanog u stavku 2. i 3. istog članka (za nekretnine 10, odnosno 20 godina), dakle, protekom dvadeset (20), odnosno četrdeset (40) godina, a istovremeno je odredbom članka 388. stavka 4. ZV-a bilo propisano da se u rok stjecanja dosjelošću nekretnina, koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana pa, iako je ova odredba ukinuta od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske (odlukama br. U-I-58/1997., U-I-1235/1997., U-I-237/1997., U-I-1053/1997. i U-I- 1054/1997), prema shvaćanju Europskog Suda za ljudska prava izraženog u presudama Trgo protiv Republike Hrvatske i drugima, a koje shvaćanje je preuzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj Rev-158/2017-2 od dana 7. svibnja 2019., takvu grešku zakonodavstva, ako ne postoje suprotstavljena prava nekih trećih osoba, ne mogu snositi pojedinci – građani nego sama država.

31. Naime u citiranim presudama Europskog Suda za ljudska prava u predmetima Trgo protiv Republike Hrvatske i dr. je zauzeto slijedeće stajalište: "… da podnositelj zahtjeva, koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao – s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba – snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši takav neustavni propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja vlasništvo imovine koju je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška.

32. U svezi s tim, sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država da se greške ne smiju ispravljati na trošak pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes."

33. Dakle, prema naprijed citiranom stajalištu Europskog Suda za ljudska prava, a koje je prihvatio i Vrhovni sud Republike Hrvatske, vrijeme poštenog samostalnog posjeda, kao i kvalificiranog posjeda, na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu i prije dana 8. listopada 1991., uračunava se u vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva na tim nekretninama dosjelošću, slijedom čega je u postupku valjalo utvrditi dosjelost tužiteljice na predmetnoj nekretnini do dana 17. studenoga 1999. do kada je bila na snazi ukinuta odredba članka 388. stavka 4. ZV-a pri tome vodeći računa da pravu posjednika kao stjecatelja nije suprotstavljeno pravo neke treće osobe.

34. Cijeneći izloženo utvrđenje ovog suda, očiglednim se ukazuje da je tužitelj vlasništvo predmeta spora stekao i dosjelošću koje vrijeme od četrdeset (40) godina je isteklo do 17. studenog 1999. godine (računajući od 1.2.1977. (računajući i vrijeme njegovog prednika, pok. oca ŽM pok. T.

35. Kraj takva stanja stvari, navodi tuženika izneseni u odgovoru na tužbu se ne mogu prihvatiti.

34. Naime, u postupku je nedvojbeno utvrđeno da je pok. otac tužitelja ŽM vlasništvo predmeta spora stekao kako dodjelom od tadašnjeg Šumarijskog lokaliteta Vrpolje Š-G Dalamcija Split tako i izvanrednom dosjelošću, za koju nije uvjet da je posjed koji su imali bio kvalificiran, već je dovoljno da je on bio savjestan (pošten). Posjed je pošten, odnosno savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova (paragraf 328 OGZ). Poštenje (savjesnost) se pretpostavlja.

35. U konkretnom je to utvrđeno kako je naprijed navedeno.

36. Suprotno tome, tuženik do kraja raspravljanja, iako je dužan (članak 219. ZPP-a) nije niti pokušao dokazivati nepošten posjed predmeta spora (pravno pravilo iz § 1477. OGZ-a) po prednicima tužitelja), a niti je osporavao iskaze navedenih svjedoka, kao i utvrđenja prilikom očevida, dok na identifikaciju predmeta spora vještaka mjernika ĐM dipl. ing. geod. od 2. kolovoza 2021. godine nije imao primjedbi.

37. Slijedom izloženog odlučeno je kao u izreci.

38. Kako tužitelji nije podnio zahtjev za nadoknadu parničnog troška, sud o istom nije odlučivao.

Šibenik, 28. svibnja 2026.

SUTKINJA

Jasminka Mrčela

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od petnaest (15) dana od dana obavljene dostave.

Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud sukladno odredbi članka 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine" broj 67/2018 i 21/22) i članka 50. stavka 4. Pravilnika o radu u sustavu eSpis ("Narodne novine" broj 35/2015, 123/15, 45/16, 29/17, 112/17, 119/18, 39/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21, 23/22, 12/23, 9/24).

DN-a:

- punomoćniku tužitelja, odvjetniku Bori Ercegu

- tuženiku, Gradu Šibeniku, Trg palih branitelja Domovinskog rata 1/1

- Poreznoj upravi Ispostavi Šibenik (nakon pravomoćnosti)