REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Avenija Dubrovnik 6, Zagreb
Poslovni broj: Us I-5073/2025-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Jeleni Maltar Benjak, uz sudjelovanje Anite Ćavar, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ĆJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, Katančićeva 5, Zagreb, OIB: 18683136487, radi ovrhe radi naplate poreza i drugih javnih davanja, 28. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-415- 01/24-01/235, URBROJ: 513-04-25- 2 od 22. listopada 2025.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-415-01/24-01/235, URBROJ: 513-04-25- 2 od 22. listopada 225. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Varaždin, KLASA: UP/I-415- 02/2024-001/01282, URBROJ: 513-07-05/2023-03 od 27. svibnja 2024.
2. Rješenjem prvostupanjskog tijela odbijen je prigovor tužitelja izjavljen protiv rješenja o ovrsi pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava ovršenika koje ima na računu kod banke na temelju vjerodostojne isprave, KLASA: UP/I-415-02/2024- 001/01282, URBROJ: 513-07-05/2024-01 od 16. svibnja 2024.
3. Tužitelj osporava zakonitost rješenja tuženika zbog bitne povrede odredaba upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da tuženik prilikom donošenja osporenog rješenja nije razmatrao njegove žalbene prigovore. Navodi da nije evidentiran i prijavljen poreznim upravnim tijelima kao fizička osoba, već kao vlasnik obrta te stoga ima drugačiji pravni status. Osporava vjerodostojnost isprave na osnovi koje je pokrenut postupak ovrhe jer istom nisu evidentirane njegove uplate u razdoblju od 2018. do 2024. godine. Predlaže da se na tu okolnost provede knjigovodstveno-financijsko vještačenje. Smatra da iz izlista knjigovodstvenog stanja poreznog tijela nije vidljivo jesu li u tim iznosima za razdoblje obračunati samo glavnični iznosi ili i zatezne kamate te se stoga isti ne može smatrati vjerodostojnom ispravom. Predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda iznesenih u obrazloženju osporenog rješenja, predlaže da sud riješi predmetni spor bez rasprave i tužbu odbije kao neosnovanu.
5. Odgovor na tužbu uručen je tužitelju, međutim na isti se nije posebno očitovao.
6. Strankama je dana mogućnost izjasniti se o svim zahtjevima i navodima drugih stranka, odnosno o činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24., 39/26.; dalje: ZUS) te je sud održao usmenu i javnu raspravu 20. svibnja 2026. Na temelju ovlaštenja iz članka 91. stavka 3. ZUS-a rasprava je provedena u odsutnosti stranaka, koje iako uredno pozvane, raspravi nisu pristupile niti su svoj izostanak opravdale.
7. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, sud je pročitao dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem su donesena osporavana rješenja i u spisu ovoga upravnog spora.
8. Sud je odbio dokazni prijedlog za provođenje knjigovodstveno-financijsko vještačenja iz razloga što taj dokazni prijedlog nije bio nužan za utvrđenje odlučnih činjenica, a koje su se mogle utvrditi iz isprava priležećih spisu upravnog postupka i ovog spora.
9. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
10. Člankom 2. stavcima 1. i 3. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20., 114/22.; dalje: OPZ) propisano je da su javna davanja u smislu toga Zakona porezi i druga javna davanja. Drugim javnim davanjima smatraju se carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i sva davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela (stavak 3.).
11. Člankom 136. OPZ-a propisano je da je ovršni postupak u smislu toga Zakona dio porezno-pravnog odnosa u kojem porezno tijelo provodi postupak prisilne naplate poreznog duga na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava.
12. Člankom 140. stavak 1. OPZ propisano je da se ovrha provodi na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave. Ovršne isprave iz stavka 1. toga članka jesu: rješenje o utvrđivanju poreza, obračunska prijava koju porezni obveznik podnosi u propisanim rokovima radi obračuna i iskazivanja obveze uplate poreza, a prema odredbama zakona kojima se uređuje pojedina vrsta poreza, jedinstvena ovršna isprava koja se koristi pri naplati stranih tražbina, druga isprava koja je posebnim zakonom određena kao ovršna isprava, rješenje o ovrsi upravni ugovor i porezna nagodba (stavak 2.). Vjerodostojna isprava u smislu stavka 1. toga članka jest knjigovodstveni izlist stanja poreznog duga potpisan od ovlaštene osobe poreznog tijela, ili ovjeren elektroničkim potpisom ili elektroničkim pečatom poreznog tijela (stavak 3.).
13. Iz članka 2. stavka 1., članka 3. stavka 1. i članka 4. stavka 1. Odluke o obveznom komorskom doprinosu za jedinstveni sustav organiziranosti obrta („Narodne novine“, 141/15., 124/19., 36/20.; dalje: Odluka) proizlazi da su obveznici plaćanja obveznog komorskog doprinosa obrtnici te da obveza plaćanja obveznog komorskog doprinosa za obrtnike nastaje danom upisa u Obrtni registar i prestaje danom brisanja iz Obrtnog registra.
14. Prema članku 4. Zakona o obrtu („Narodne novine“, 143/13., 127/19., 41/20. ; dalje: Zakon o obrtu) obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba.
15. Člankom 36. stavkom 1.Zakona o obrtu propisano je da za obveze koje nastaju u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.
16. U upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu utvrđeno je da je tužitelj upisan u Obrtni registar kao obrtnik. Uvidom u podatke službene evidencije prvostupanjskog javnopravnog tijela, stanje računa poreznog obveznika, utvrđeno je da tužitelja na dan 16. svibnja 2024. duguje iznos od 801,95 eura (glavnica 606,68 eura i kamate 195,09 eura) koji se odnosi na obvezu plaćanja obveznog komorskog doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori. Navedeno dugovanje proizlazi iz vjerodostojne isprave, knjigovodstveni izlist stanja duga za račun broj: 5236.
17. Prvostupanjsko je tijelo utvrdilo da tužitelj nije platio dospjeli dug u za to propisanom roku te da su se tako stekli uvjeti da se dugovani iznos naplati rješenjem o ovrsi pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava ovršenika koje ima na računu kod banke na temelju vjerodostojne isprave.
18. Ovršni postupak po službenoj dužnosti pokreće porezno tijelo kada porezni dužnik porezni dug ne plati u propisanom roku za dobrovoljno ispunjenje. Provođenje ovrhe temelji se na ovršnoj ili vjerodostojnoj ispravi što potvrđuje postojanje poreznog duga.
19. Budući da iz vjerodostojne isprave, knjigovodstvenog izlista stanja duga za račun broj: 5236, proizlazi da tužitelj ima dospjelo, a nepodmireno dugovanje s osnove obveze plaćanja obveznog komorskog doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori, pravilno je prvostupanjsko tijelo donijelo rješenje o ovrsi od 16. svibnja 2024.
20. Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje u upravnom postupku i citirane odredbe zakona i odluke, ocjena je ovoga suda da su osporavane odluke javnopravnih tijela utemeljene na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju. Prigovori iz tužbe istovjetni su onima koje je tužitelj iznosio i tijekom upravnog postupka, a na koje su se porezna tijela opširno očitovala u obrazloženju pobijanih odluka te sud u cijelosti prihvaća takvu argumentaciju poreznih tijela budući da su u istoj sadržani činjenično i pravno utemeljeni razlozi zbog kojih su prigovori tužitelja ocijenjeni neosnovanim.
21. Navodi tužitelja da on kao vlasnik obrta ima drugačiji porezni status nisu osnovani jer iz citiranih odredaba Zakona o obrtu proizlazi da obrtnik kao fizička osoba za obveze koje nastaju u obavljanju obrta odgovara cjelokupnom svojom imovinom. S obzirom na to da se porezni dug odnosi na nepodmirene doprinose Hrvatskoj obrtničkoj komori, tužitelj kao obrtnik je obvezan isti i podmiriti.
22. Knjigovodstveni izlist iz spisa tuženika zadovoljava sve kriterije propisane člankom 140. stavkom 3. OPZ-a te se isti pravilno smatra vjerodostojnom ispravom. Iz istog ujedno proizlazi da se utvrđeni porezni dug odnosi glavnicu koja obuhvaća iznose nepodmirenih komornih doprinosa za 2018., 2019., 2020. , 2021., 2022. i 2024. godinu i na zakonske zatezne kamate. Također je istim evidentirana uplata u iznosu od 31,92 eura od 29. veljače 2024. Slijedom navedenog, neosnovani su tužbeni prigovori kojima se osporava vjerodostojnost knjigovodstvenog izlista.
23. S obzirom na to da je evidentirana uplata u iznosu od 31,92 eura od 29. veljače 2024., sud je ocijenio da provođenje knjigovodstvenog-financijskog vještačenja na tu okolnost nije bilo potrebno.
24. Slijedom svega gore izloženog, Sud utvrđuje da odlukama tuženika i prvostupanjskog tijela nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.
25. Stoga se osporavano rješenje tuženika i prvostupanjska rješenja ocijenjeni zakonitima pa je Sud na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučio kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 28. svibnja 2026.
Sutkinja
Jelena Maltar Benjak
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Dna:
1. Tužitelju MJ, [adresa]
2. Tuženiku,
3. U spis
