Poslovni broj: 1 P-2108/2024
Republika Hrvatska
Općinski sud u Šibeniku
Stjepana Radića 81
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Šibeniku po sucu Anđelki Bagić u pravnoj stvari tužitelja ER, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Ivoni Perišić Rošić, odvjetnici u Šibeniku, protiv tužene Republika Hrvatska, zastupana po ODO Šibenik, Građansko-upravni odjel, Šibenik, Stjepana Radića 81, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 14. travnja 2026. godine u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Ivone Perišić Rošić, odvjetnice iz Šibenika i zzz tužene LR, dipl. pravnica iz Šibenika, na ročištu objave i dostave presude dana 28. svibnja 2026. godine,
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je tužitelj ER (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], stekao pravo vlasništva za cijelo dijela nekretnine katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] označene slovima A-B-C-D-A na skici mjesta očevida izrađene od strane ovlaštenog vještaka mjernika Pjera Sladoljev, dipl. ing. geod. od dana 13.06.2025. godine, položene u K. O. [katastarska općina], a koja skica mjesta očevida čini sastavni dio ove presude.
Obrazloženje
1.Tužitelj u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je temeljem nasljeđivanja iza smrti svog oca pok. ŽR pok. ER preminulog dana **.**.1986. godine sve utvrđeno Rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku pod poslovnim brojem O-618/86 dana 17.02.1987. godine stekao pravo vlasništva dijela nekretnine katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] označene slovima A-B-C-D-A na geodetskom situacijskom nacrtu ovlaštenog geodeta SR, dipl. ing. geod. od dana 22.02.2023. godine, površine 2402 m2, K. O. [katastarska općina]. Pravni prednik, pok. otac tužitelja ŽR pok. ER, predmetnu je nekretninu stekao nasljeđivanjem iza smrti svog oca pok. VR kao i usmenom diobom s ostalim sunasljednicima 80-tih godina prošlog stoljeća. Zemlja se zove narodnog naziva „Donja“ i „Strana Donja“, a predstavljala je vinograd kojeg je posadio još pok. AR (pradjed tužitelja). Isti je izvađen 90-tih godina kako bi se zasadile masline te danas na predmetnoj nekretnini egzistira 40-ak stabala maslina. Tužitelj se zajedno sa svojim pravnim prednicima u mirnom i po nikom osporavanom vlasničkom posjedu predmetne nekretnine nalazi preko 200 godina.
2.U zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku kao vlasnik u odnosu na predmetnu nekretninu upisana je Republika Hrvatska. Tužitelj je podnio zahtjev za mirno rješenje spora Općinskom državnom odvjetništvu, Građansko-upravni odjel dana 06.08.2024. godine, ali na isti je dobio odgovor da se ne prihvaća.
3. U odgovoru na tužbu tužena Republika Hrvatska navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja u cijelosti. Navedeno iz razloga što iz dokaza na koje se tužitelji u tužbi pozivaju ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Tužitelj u historijatu predmetne tužbe navodi da je nasljeđivanjem od svog pok. oca ŽR pok. ER, preminulog **.**.1986. stekao pravo vlasništva fizičkog dijela kat. čest. [katastarska čestica]. Tužiteljev pok. otac da je predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem u smrt svog pok. oca ER pok. AR, te usmenom diobom sa ostalim sunasljednicima pok. ER. Da se predmetna zemlja narodnim imenom naziva „Donja“ i „Donja strana“, te da je na predmetnom dijelu nekretnine nekada bio vinograd kojeg da je obrađivao pok. AR – pradjed tužitelja, te da je vinograd 90-ih godina prošlog stoljeća izvađen, a potom kulitiviran sa oko 40-ak stabala maslina koje se na nekretnini nalaze i danas.
3.1. Tužena Republika Hrvatska, upisana kao vlasnica predmetne nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] prije svega ističe činjenicu da se predmetna nekretnina ne spominje kao dio ostavinske mase iza smrti pravnih prednika tužitelja. Tako je za istaknuti da se predmetna nekretnina ne spominje kao dio ostavinske mase ni u spisu priležećem rješenju o nasljeđivanju poslije smrti pok. ER pok. AR – djeda tužitelja (rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda Šibeniku pod posl. br. O-126/76, od 23. rujna 1977. godine), niti u rješenju o nasljeđivanju poslije smrti pok. ŽR, pok. ER – oca tužitelja (rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku pod posl. br. O-618/86, od 17. veljače 1987. godine). Također za navesti je da je iza smrti djeda tužitelja – pok. ER, pok. AR, prema spisu priležećem rješenju o nasljeđivanju bilo šest nasljednika, dok je iza smrti oca tužitelja
– pok. ŽR pok. ER bilo tri nasljednika te da unatoč tome tužitelj spisu nije priložio niti jedan ugovor o diobi nasljedstva između nasljednika svojih pravnih prednika.
3.2. Zaključno, uvidom u posjedovni list br. 6958, K. O. [katastarska općina] u koji je predmetna kat. čest. upisana, utvrđeno je da je kao posjednik iste upisana Republika Hrvatska čime je oborena presumpcija poštenog posjeda fizičkog dijela predmetne nekretnine od strane tužitelja i njegovih pravnih prednika. Slijedom navedenog, pored činjenice da tužitelj uz tužbu nije ponudio niti jedan dokaz na okolnosti stjecanja predmetne nekretnine, ova tužena drži da je dosadašnji upis prava vlasništva na imenu ove tužene - Republika Hrvatska na nekretnini zemljišnoknjižne oznake kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] - ispravan, predlaže se tužbeni zahtjev tužitelja odbiti kao neosnovan.
3.U tijeku postupka, izvedeni su dokazi pregledom povijesnog stanja predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama i posjedovnog stanja, donesenog rješenja o nasljeđivanju O-618/86 od 17. veljače 1987. godine donesenog od Općinskog suda u Šibeniku, rješenja o nasljeđivanju O-126/76 od 23.. rujna 1977. godine donesenog od Općinskog suda u Šibeniku, geodetskog situacijskog nacrta koji prileži predmetnom spisu koja prileži u spisu (list 16) spisa, snimka s geoportala odnosno orto foto karta, očevidom na mjestu spora održanog dana 13. lipnja 2025. godine, pregledom skcie mjesta spora od dana 25. lipnja 22025.g. koji je izradio vještak Pjer Sladoljev, dipl. ing. geod., te saslušanjem svjedoka KR, pok ŽR, NR, pok AR, i TR, te saslušanjem tužitelja ER pok. ŽR.
4. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.
5. Analizom i ocjenom svih provedenih dokaza u postupku, kako pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti, kao i rezultata cjelokupnog postupka sud postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja nalazi osnovanim.
7. U ovoj pravnoj stvari sporno je za tuženu jesu li se ispunile pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću prema pravilima paragrafa 1472. Općeg građanskog zakona (dalje: OGZ-a) u vezi odredbe članka 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („ Narodne novine“ 91/96,68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06,146/08, 38/09,143/12,163/12, dalje : ZV).
8. Uvidom u zemljišnu knjigu za kat. čest. [katastarska čestica] u B listu egzistira upis tužene Republika Hrvatska. Predmetna nekretnina narodnog naziva ''Donja'' ''Strana donja'' bila predmet ostavinskog postupka iza ER pok. AR, djeda tužitelja, a kojeg je naslijedio ujedno i sin ŽR, otac tužitelja, a sve u skladu s Rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku pod posl. br. O-126/76 od dana 23. rujna 1977. godine. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku pod posl. br. O-618/186 od dana 17. veljače 1987. godine iza pok. ŽR pok. ER, utvrđeno je da ga je naslijedio sin, ovdje tužitelj ER. Uvidom u geodetski situacijski nacrt izrađenim od strane dipl. ing. geo. od dana 22. veljače 2023. godine, utvrđeno je da na se na skici označenoj slovima A-B-C-D-A ukupne površine nekretnine u iznosu od 2402 m2 nalazi predmetna nekretnina na kojoj skici su vidljivi suhozidi i posađene masline (list 16 spisa), nadalje uvidom u ortofoto kartu, vidljiva je predmetna nekretnina (list 46 i list 47 spisa), pregledom skice mjesta očevida izrađenoj po dipl.ing.geod. Pjer Sladoljev utvrđeno je predmetna nekretnina označena slovima A-B-C-D, a na kojoj nekretnini se nalaze suhozidi, kamene gomile i vlačice, na nekim dijelovima također su vidljivi ostatci vinove loze te se na terenu nalaze masline i gusterna.
9. Predmetnu nekretninu identificirao je vještak Pjer Sladoljev dipl. ing. geod. dana 13. lipnja 2025. godine te navodi da se do predmetne nekretnine pristupa nesmetano i to makadamskim putem a ista se nalazi na sjevernom dijelu, poviše jadranske magistrale, te po kazivanju tužitelja u predjelu narodnog naziva „Donje“. Predmetna nekretnina je sa svih svojih strana omeđena trajnim i vidljivim međnim oznakama u obliku suhozidova, kamenih gomila a cijela nekretnin aje prekrivena kamenim vlačicama koje su karakteristične za Primoštensko podneblje i koje ukazuju na činjenicu da je tu u prošlosti egzistirao vinograd čiji su tragovi vidljivi i danas pa se mjestimično na predmetu spora i zatiču panjevi vinove loze. Predmetna nekretnina se u trenutku očevida koristi kao maslinik, sudska komisija na njoj zatiče veći broj formiranih stabala maslina od kojih su one uložene uz sjeveroistočnu među starija stabla dok mjestimično ima posađenih i mlađih stabala. Sudska komisija u južnom dijelu predmetne nekretnine zatiče i gusternu . Predmetnu nekretninu identificira kao dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] uvidom u službeni kat. plan te geodetski snimak izrađen od ovlaštenog inženjera geodezije SR od dana 22. veljače 2023.
9.1. Sud je nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti prihvatio ocjenjujući ga stručnim, objektivnim i u skladu s pravilima struke, a na nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu imale primjedbi.
10. Svjedok ĐR pok. ŽR, iskazuje da dobro pozna predmetnu nekretninu jer je na predmetnoj nekretnini viđao ŽR pok. ER oca od tužitelja kad ju je obrađivao, kad je išao putem uz tu nekretninu i uvijek bi mu se javio „je li se umorio“ ŽR bi odgovorio „nisam se umorio“ i nastavio raditi. Zna da se od ŽR Čobanov otac zvao ER to je zemlja od ER, [adresa] otac se zvao E. ŽR pok. ER je imao dva sina i to tužitelja ER i L. Poznato mu je da su se dva brata podijelila. Predmetna nekretnina je pripala ER, a brata je pripala na drugom mjestu i njih dva su se tako i dogovorili i tako i drže u posjedu predmetne nekretnine od smrti oca ŽR. ŽR je živio 1980-ih godina i preminuo, a što se tiče njegova oca Ž on je živio početkom 19. stoljeća ne zna kad se rodio i umro, njihov posjed predmetne nekretnine je više od 100 godina. Predmetna nekretnina je oduvijek otkad zna i kad je prolazio pored nje bila je zasađena vinova loza, kad je nakon toga loza propala posadile su se masline koje se danas vide na terenu. Vinovu lozu da obrađuje vidio je oca od tužitelja JR i on bi mu se uvijek javio kad bi radio u vinogradu kako sam naprijed naveo. Otac ŽR od tužitelja je bio zidar i on da je s njim radio, tim više ga je na taj način poznavao. Nikad nije čuo da bi netko smetao posjed tužitelja i njegovih prednika, zna da su se kao obitelj dobro slagali, mirno podijelili nakon smrti oca ŽR i nikad nije čuo da su se svađali oko diobe ili bilo koje zemlje.
11. Svjedok NR, jednako iskazuje kao i naprijed navedeni svjedok, suviše dodaje da je on kod majke tužitelja dolazio kao dijete išao je na predmetnu nekretninu u vinovu lozu kad je bila berba grožđa, a to je bilo 1980-ih godina, i ranije 70-ih godina, iz tog razloga to i zna. Zna da je nekretninu najprije obrađivao djed NR, pa je naslijedio ŽR, sad NR sin od ŽR koji je u vinograd koji je bio zapušten u vlačicama nakon što je izvadio staru lozu posadio masline. Bilo je nekoliko starih maslina u kraju nekretnine, krajevi su se sadili masline kako bi se što manje zauzimalo mjesta jer vinova loza ne uspijeva tamo gdje ima maslina. Gusterna koja se nalazila u nekretnini otac je koristio iz nje vodu za prskanje loze kada se loza obrađivala, a loza se obrađivala do smrti ŽR, a i nakon toga je majka od tužitelja OR također obrađivala predmetnu nekretninu, kad nije mogla na dio gdje je zapuštena loza na parcelu je u vlačice sada tužitelj posadio masline. Nije nije čuo da bi obitelji ŽR pok. NR, a ni sad tužitelju ni pradjedu E ometao posjed predmetne nekretnine.
12. Svjedok TR, jednako iskazuje kao naprijed navedeni svjedoci.
13. Tužitelj ER sin pok. ŽR, iskazuje da je njegov pradjed E je imao 4 sina i 2 sestre, a to su ER, S , V , TR i A, što se tiče diobe između djece njegovog pradjeda Ž predmetna nekretnina je pripala njegovoga djeda ER, a iza smrti ER koji je imao dva sina K i JR predmetna nekretnina je pripala JR. ER je imao i kćere PR, N. Predmetna nekretnina je u toj diobi pripala iza smrti JR. ŽR je njegov otac. Kako je predmetna nekretnina pripala njegova oca JR, a ŽR ima mene i mog brata L i u toj diobi između njega i brata predmetna nekretnina je pripala mene, njegov brat je dobio nekretnine na drugom mjestu. Nikad nije bilo spora niti između nasljednika djeda ER ni pradjeda AR. Nikad nije bilo sporova o tome što koga pripada od zemalja. Što se tiče njegove nekretnine koju je naslijedio i dobiom po svom ocu kazuje da je to nekretnina na koju je po njegovom pradjedu bila vinova loza u vlačicama i to je njegov djed nastavio obrađivati, pa otac ŽR, a on je kad je loza propala, a ujedno je i s ocem radio lozu, a kad je propala i isteklo joj je vrijeme da se treba izvaditi onda je izvadio lozu posadio masline i iste obrađuje, a nekoliko maslina je bilo u krajevima i ranije dok je bio vinograd. Postoji gusterna iz koje su njegovi prednici od pradjeda, djeda, oca uzimali vodu da bi prskali vinovu lozu. On da je odlazio obrađivati lozu sa svojim ocem koji je obrađivao lozu do 60-ih, 70-ih godina i nakon toga kad je ostario nije obrađivao, nešto je nastavila majka ali ne dugo zbog čega je izvadio lozu i posadio masline. Njihova nekretnina je otkad zna za sebe uvijek ograđena kamenim suhozidom sa svih strana i znala se međa po tim suhozidovima od drugih susjeda.
14. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka jer su objektivni, logični i u skladu s ostalim dokazima provedenima u postupku te se međusobno nadopunjuju.
15. Na temelju članka 388. ZV. st. 2 stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona presuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene, prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.
16. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1472 OGZ-a, koji se primjenjuje na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941 godine (Službeni list 86/46) odnosno na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Narodne novine 73/91) vlasništvo na državnom imovinom mogu se stjecati dosjelošću bez obzira što su te nekretnine bile u naravi zašto se tražilo posjedovanje kroz period od 40 godina zaključno sa 6. travnja 1941. godine.
17. Dosjelost u stvarnom pravu označava stjecanje prava vlasništva neprekinutim vršenjem njegova sadržaja kroz određeno zakonom propisano vrijeme. Dosjelost pretvara, faktičnu vlast u pravnu, a posjed u subjektivno pravo čime na originalan način ono što je do tada posjedovao kao pošten posjednik kroz zakonom propisano vrijeme.
18. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici. Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (trajanje, kvaliteta posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari te sposobnost stvari da bude u vlasništvu) moraju biti ispunjeni u vrijeme podnošenja tužbe.
19. Sukladno ZV-u propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Odredbom čl. 159. st 3. ZV-a propisano je da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a odredbom st. 4. istog članka propisano je da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija jedinice lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i njima izjednačenih pravnih osoba steći će dosjelošću tih stvari tek pošto je njegov barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga propisanoga u čl. 159. st. 2. i 3. ZV-a.
20. Tužitelj je u ovom postupku nedvojbeno dokazao (iskazima svih saslušanih svjedoka, te neposrednim opažanjem suda na očevidu) da je zajedno sa svojim prednicima u samostalnom i poštenom posjedu preko 40 godina i prije 6. travnja 1941. godine sukladno tada važećim propisima paragrafa 1472. OGZ-a, pa su neosnovani navodi tužene da tužitelj nije mogao steći predmetnu nekretninu dosjelošću i nasljeđivanjem. Obzirom da je prednik tužitelja, otac pok. ŽR zajedno sa samim tužiteljem 60-ih i 70-ih godina obrađivao vinovu lozu, a prije njega djed predlagatelja pok. ER, a početkom 19. stoljeća i prije pradjed tužitelja pok. AR bio je u posjedu predmetne nekretnine, te je na istoj obrađivao vinovu lozu i koristio gusternu iz koje je on, a kasnije i prednici koristili vodu kako bi prskali vinovu lozu. Po kazivanju tužitelja predmetna nekretnina je u podijeli koja je izvršena između njega i brata L pripala njega, te je L dobio druge nekretnine, što je istovjerno i kazivanju svjedoka na mjestu očevida. Navedeno potvrđuju i kamene vlačice karakteristične za primoštensko podneblje, što je sud utvrdio i neposrednim opažanjem na očevidu, a što je sve prikazano i na skici mjesta očevida vještaka Pjera Sladoljev, dipl.ing. geod. i geoportalu DGU koja prileži uz skicu mjesta očevida. Nakon smrti pok. ŽR, nekretninu je obrađivala njegova supruga pok. OR, te kad je loza propala ovdje tužitelj je izvadio lozu i posadio masline, a iste i danas obrađuje, te ističe kako je nekad nekoliko maslina bilo u krajevima, s obzirom da je to bio vinograd, te je tako u ovom postupku dokazala valjani način stjecanja prava vlasništva dosjelošću i nasljeđivanjem.
21. Sud je utvrdio da je tužitelj stekao vlasništvo predmetne nekretnine 15696/1 Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], zv. ''Donja'', ''Strana Donja'' dosjelošću i nasljeđivanjem. Iz provedenog dokaznog postupka , osobito neposrednim opažanjem stanja na terenu i iskaza svjedoka, tako i samog tužitelja te kontinuiranog pravnog slijeda posjedovanja pravnih prednika tužitelja, a koji je kao i prednici prije njega u samostalnom, neprekidnom, mirnom i poštenom posjedu predmetne nekretnine tijekom razdoblja duljeg od zakonom propisanog. Tako je za istaknuti da su i pravni prednik tužitelja stekao vlasništvo temeljem dosjelosti po svojim prednicima čiji posjed je bio (pošteni sukladno paragrafu 328. OGZ-a, od pamtivijeka, jer se pošteni posjed predmnijeva). Sud je posebno ocijenio i činjenicu da je obitelj tužitelja još prije 6. travnja 1941. godine bila u faktičnoj vlasti na predmetnoj nekretnini, pri čemu je dokazano da su prednici tužitelja kao i sam tužitelj gospodarski obrađivali predmetnu nekretninu kroz obradu vinove loze, kasnije maslina, korištenje gusterne, a koji kontinuitet je potvrđen iskazima svjedoka i općepoznatim okolnostima lokalnog običaja karakterističnog za primoštensko podneblje, a na što ukazuje i sam način na kojima su na terenu vidljive kamene vlačice, koje su vidljive i danas, iako je tužitelj izvadio lozu i posadio masline, tome u prilog ide i iskaz svjedoka NR koji navodi da je bilo nekoliko starih maslina na kraju nekretnine, te da su se u krajeve sadile masline kako bi se što manje zauzimalo mjesta jer vinova loza ne uspijeva tamo gdje ima maslina. Imajući u vidu da je sam posjed započeo za vrijeme važenja paragrafa 1472. OGZ-a, sud je odgovarajuće primijenio važeća pravila o stjecanju prava vlasništva. Sukcesija posjeda tužitelja i pravnih prednika bila je faktično neprekinuta čemu u prilog ide i nasljeđivanje iza pravnih prednika. Iz dokaznog postupka pak suprotno tome proizlazi da je tužitelj nekretninu neprekidno obrađivao, održavao, posjedovao i koristio kao vlasnik, bez ikakvog protivljenja trećih osoba.
22. Navodi tužene kojima osporava pravo vlasništva su neosnovani, jer nisu doveli u sumnju samostalnost, poštenje i kontinuitet posjeda tužitelja i njegovih pravnih prednika, a u odnosu na nasljeđivanje tužitelja koji je nastavio posjed stečene predmetne nekretnine ističe se obzirom da ostavina umrle osobe prelazi na nasljednike po sili zakona u času njegove smrti, što je sukladno odredbi članka 135. Zakona o nasljeđivanju- „ Službeni list FNRJ, broj 20/55, „ Službeni list SFRJ broj 12/65, „ Narodne novine broj : 52/71,47/78, članak 122 Zakona o nasljeđivanju –„ Narodne novine“ broj: 48/03, 163/03, 35/05 i 127/13), a što je propisano i po paragrafu 547.OGZ da se nasljedstvo otvara u trenutku smrti ostavitelja i istom trenutku imovina umrlog prelazi na nasljednike, a što je potvrdio i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj Rev-493/1999-2 od 13. studenog 2002. godine, pa kako je pravo vlasništva stečeno dosjelošću po prednicima tužitelja, a i nasljeđivanjem prešlo na tužitelja, a što je u skladu i sa odredbom članka 114. ZV. to je utvrđeno da je pravo vlasništva od strane pravnih prednika tužitelja stečeno dosjelošću, a potom je nasljeđivanjem prešlo na tužitelja, te da upis na tuženu Republiku Hrvatsku ne odgovara stvarnom stanju ,slijedom čega je trebalo tužbeni zahtjev prihvatiti i presuditi kao u pravorijeku ove presude.
23. Odluka o trošku je izostala obzirom da isti stranke nisu popisale do kraja raspravljanja.
U Šibeniku, dana 28. svibnja 2026. godine
SUDAC
Anđelka Bagić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.
DN-a:
- Kao na zapisniku objave i dostave presude dana 28. svibnja 2026. godine
