REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Avenija Dubrovnik 6, Zagreb
Poslovni broj: Us I-3587/2024-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Jeleni Maltar Benjak, uz sudjelovanje Anite Ćavar, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ŽŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi prava iz mirovinskog osiguranja, 28. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II141-02/24-01/03323994013, URBROJ: 341-99-05/3-24-1699 od 20. lipnja 2024.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II141-02/24-01/03323994013, URBROJ: 341-99-05/3-24-1699 od 20. lipnja 2024. odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Sisku, KLASA: UP/I 141-02/23-02/03323994013, URBROJ: 341-15-05/3-23-12750 od 11. siječnja 2024.
2. Rješenjem prvostupanjskog javnopravnog tijela od 11. siječnja 2024. priznaje se tužitelju, hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata, kod kojega je nastala profesionalna nesposobnost za rad dijelom kao posljedica 30% bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom kao posljedica 70% bolesti nastale izvan tih okolnosti, invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad, počevši od 1. travnja 2023. u svoti od 455,48 eura mjesečno (točka I. izreke). Točkom II. izreke određeno je da će se tužitelju i dalje kao povoljnija isplaćivati mirovina priznata rješenjem Područnog ureda u Sisku, broj 132631 od 22. svibnja 2015.
3. Iz sadržaja tužbe proizlazi da tužitelj osporava zakonitost rješenja tuženika. Ističe da prilikom izračuna invalidske mirovine, vrijednosni bod nije utvrđen na temelju pripadajuće osnovice za čin ili ustrojbeno mjesto i zvanje hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata te je stoga određeni iznos mirovine znatno manji.
Predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava navode tužbe, pozivajući se u bitnome na navode osporenog rješenja i predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.
5. Odgovor na tužbu uručen je tužitelju, međutim na isti se nije posebno očitovao.
6. Strankama je dana mogućnost izjasniti se o svim zahtjevima i navodima drugih stranka, odnosno o činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24., 39/26.; dalje: ZUS) te je sud održao usmenu i javnu raspravu 20. svibnja 2026. Na temelju ovlaštenja iz članka 91. stavka 3. ZUS-a rasprava je provedena u odsutnosti tužitelja, koji iako uredno pozvani, raspravi nije pristupio niti je svoj izostanak opravdao.
7. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, sud je pročitao dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje i u spisu ovoga upravnog spora.
8. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
9. Iz spisa predmeta proizlazi da je rješenjem prvostupanjskog javnopravnog tijela od 22. svibnja 2015. tužitelju priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, počevši od 14. svibnja 2014. s uzrokom bolest 30% zadobivena u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom zbog posljedica bolesti 70% nastale izvan tih okolnosti, prema članku 15. stavku 2. tada važećeg Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji („Narodne novine“, 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09., 146/10., 55/11., 140/12., 19/13., 33/13., 148/13. i 92/14.; dalje: ZHBDR 174/04.).
10. Upravni postupak koji je prethodio ovom upravnom sporu pokrenut je zahtjevom tužitelja od 10. ožujka 2023. za ponovnim određivanjem invalidske mirovine prema odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“,121/17., 98/19., 84/21.; dalje: ZOHBDR).
11. U postupku je utvrđeno da je tužitelj sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru u trajanju od 1639 dana, da ima utvrđen status dragovoljca iz Domovinskom rata te da su od 1. travnja 2023. ispunjeni uvjeti za određivanje invalidske mirovine za dio mirovine s osnove invalidnosti nastale izvan okolnosti vezanih za obranu suvereniteta Republike Hrvatske prema članku 52.c i članku 35. ZHBDR-a i članku 134. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.; dalje: ZOMO).
11.1. Dio invalidske mirovine koji se određuje s osnova uzroka izvan okolnosti vezanih uz obranu suvereniteta Republike Hrvatske izračunat je prema članku 79. ZOMO-a i članku 35. ZOHBDR-a te isti iznosi 166,55 eura mjesečno.
11.2. Ukupna svota invalidske mirovine određena je kao zbroj dijela mirovine s osnova invalidnosti nastale kao posljedica obrane suvereniteta Republike Hrvatske od 339,54 eura i dijela mirovine s osnova invalidnosti nastale izvan okolnosti vezanih uz obranu suvereniteta Republike Hrvatske od 166,55 eura. Ista je utvrđena u iznosu od 506,09 eura mjesečno. Budući da je mirovina tužitelju određena na temelju posebnog propisa o mirovinskom osiguranju, ZHBDR, određeni iznos mirovine od 506,09 eura je umanjen za 10% prema članku 3. stavcima 1. i 3. Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, 71/10. i 130/11.) te iznosi 455,48 eura mjesečno.
11.3. Određena mirovina je nepovoljnija od mirovine koja je u isplati i koja na dan 1. travnja 2023. iznosi 489,50 eura mjesečno te je određeno da će se i dalje kao povoljnija isplaćivati mirovina priznata rješenjem Područnog ureda u Sisku broj 132631 od 22. svibnja 2015.
12. Povodom žalbe izvršena je računska kontrola izračuna svote mirovine te je ustanovljeno da su svi relevantni elementi, koji služe za izračun mirovine u smislu članka 79. ZOMO-a i članku 35. ZHBDR-a pravilno određeni te da je i svota mirovine pravilna.
13. Tužitelj u upravnom sporu i u upravnom postupku osporava pravilnost izračuna svote mirovine jer smatra da vrijednosni bod nije utvrđen na temelju pripadajuće osnovice za čin ili ustrojbeno mjesto i zvanje hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata iz članka 34. ZHBDR-a.
14. Člankom 52.c stavkom 1. ZHBDR-a propisano je da pravo na podnošenje zahtjeva za određivanje novog iznosa mirovine uz primjenu članaka 27., 35. ili 48. ZHBDR-a imaju hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, pripadnici borbenog sektora, koji su korisnici mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ili prema općim propisima iz mirovinskog osiguranja koji prethode tom propisu.
15. Člankom 34. ZHBDR-a propisano je da će se vrijednosni bod za određivanje invalidske mirovine iz članka 31. toga Zakona odrediti prema ustrojbenom mjestu, odnosno zvanju hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata ili osobnom činu u godini koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu, i to prema osnovicama propisanim tim člankom.
16. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja mu je priznata na temelju članku 15. stavku 2. ZHBDR 174/04.
17. Upravni postupak koji je prethodio ovom upravnom sporu proveden je prema članku 52.c ZHBDR-a i to samo u odnosu dio mirovine s osnove invalidnosti nastale izvan okolnosti vezanih za obranu suvereniteta Republike Hrvatske.
18. Imajući u vidu navedeno, prilikom određivanje novog iznosa mirovine nije bilo osnove za određivanje vrijednosnog boda prema osnovicama iz članka 34. ZHBDR-a. Ovo iz razloga što se vrijednosni bodovi po osnovicama iz članka 34. ZHBDR-a određuju u postupku priznavanja prava na inva lidsku mirovinu osobama kojima je utvrđen status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i kod kojih je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti ili djelomični gubitak radne sposobnosti iz članka 30. ZHBDR-a. Dakle članak 34. ZHBDR-a nije primjenjiv prilikom izračuna svote mirovine u postupku koji se provodi po članku 52.c ZHBDR-a.
19. Ujedno iz obrazloženja rješenja prvostupanjskog javnopravnog tijela od 11. siječnja 2024. proizlazi da su u postupku izračuna dijela invalidske mirovine koja se određuje na temelju uzroka zadobivenog u obrani suvereniteta Republike Hrvatske korišteni ranije utvrđeni osobni bodovi, 130,2729 koji su množeni s mirovinskim faktorom ( 0,8000 ) i aktualnom vrijednošću mirovine na dan ponovnog određivanja od 10,86 eura (Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. siječnja 2023. („Narodne novine“,27/23.)).
20. Ranije utvrđeni osobni bodovi su utvrđeni u postupku priznavanja prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad u kojem je doneseno rješenje prvostupanjskog javnopravnog tijela od 22. svibnja 2015. Iz obrazloženja rješenja od 22. svibnja 2015. proizlazi da su osobno bodovi utvrđeni na temelju prosječnih vrijednosnih bodova koji su određeni uz primjenu osnovice za čin i ustrojbeno mjesto hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, Poručnika.
21. Dakle, u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu prilikom izračuna dijela invalidske mirovine koja se određuje na temelju uzroka zadobivenog u obrani suvereniteta Republike Hrvatske korišteni su ranije utvrđeni osobni bodovi koji su utvrđeni primjenom prosječnih vrijednosnih bodova koji su određeni uz primjenu osnovice za čin i ustrojbeno mjesto hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, Poručnika.
22. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da se tuženik detaljno očitovao na navode iz žalbe, da su javnopravna tijela pravilno i potpuno provela upravni postupak, utvrdila činjenično stanje te da su pravilno primijenila materijalno pravo te da tužbeni navodi nemaju utjecaj na drugačije rješavanje ove upravne stvari.
23. Radi navedenog sud utvrđuje da osporavanim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja te je stoga odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a.
U Zagrebu 28. svibnja 2026.
Sutkinja
Jelena Maltar Benjak
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Dna:
1. Tužitelju, ŽŠ, [adresa]
2. Tuženiku
3. u spis
