Poslovni broj: Us I-523/2026-8

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljica pod 1) JK, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2) EK, OIB: [osobni identifikacijski broj], obje iz Omiša, Put Borka 10, zastupanih po opunomoćeniku Željku Ostoji, odvjetniku u Omišu, Put Vrila 1, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, OIB: 84891127540, Zagreb, Gruška 20, radi promjene katastarskog upisa, nakon javne i usmene rasprave zaključene 21. svibnja 2026. u odsutnosti uredno pozvanih tužiteljica pod 1) i 2) te tuženika, objavljene 28. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljica pod 1) i 2) kojim traže poništenje rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/25-07/584, Urbroj: 541-11/2-26-2 od 20. veljače 2026. i rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Omiš, Klasa: UP/I 932-07/25-03/33, Urbroj: 541-28-02-01/4-25-4 od 13. kolovoza 2025., te da se predmet vrati prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljica pod 1) i 2) za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužiteljica podnesenoj ovom sudu 7. ožujka 2026. protiv rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/25-07/584, Urbroj: 541-11/2- 26-2 od 20. veljače 2026., te u podnesku zaprimljenom kod ovog suda 20. svibnja 2026., tužiteljice u bitnom najprije reproduciraju izreke osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela, nakon čega navode kako tužbu podnose zbog pogrešne primjene zakona, zbog povrede pravila postupka te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odnosno izvlačenja pogrešnog zaključka glede utvrđenog činjeničnog stanja. U pobijanom rješenju tuženik polazi od utvrđenja da bi zahtjev tužiteljica za upisom vlasnika u posjedovni list trebalo odbiti iz razloga neusklađenosti zemljišnoknjižnog stanja i podataka u katastru zemljišta za nekretnine za koje je zatražen upis, a što da predstavlja nedostatak koji priječi provedbu u katastru zemljišta na temelju zemljišnoknjižnog izvatka. Kao pravna osnova takovog utvrđenja navodi se odredba čl. 63. st. 1. i 2. Pravilnika o katastru zemljišta kojom je propisano da katastarski uredi prije započinjanja postupka po službenoj dužnosti temeljem obavijesti trebaju utvrditi da li je stanje katastarskih čestica u katastru i zemljišnoj knjizi odgovarajuće (identifikacija), pa ako utvrde da stanje nije odgovarajuće da su dužni na obavijest staviti službenu zabilježbu da se po obavijesti ne može postupiti bez provođenja potrebnih izmjera, pa da se ista odredba analogno primjenjuje i kada je postupak započet na zahtjev stranke. Ovakvo utvrđenje iz pobijanog rješenja nije na zakonu utemeljeno i protivno je ispravama koje prileže spisu. Odredbom čl. 97. st. 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine br. 112/18 i 39/22) propisano je da se upis vlasnika u posjedovne listove provodi neposrednim rješavanjem kada stranka podnese zahtjev kojem je priložen izvadak iz zemljišne knjige. Dakle, radi se o kogentnoj zakonskoj odredbi koja obvezuje nadležno upravno tijelo na njezinu primjenu. Kod kogentne zakonske odredbe ista se ima primijeniti onako kako je napisana i ne postoji mogućnost tijela koje je primjenjuje da primjenu iste uvjetuje svojim tumačenjem odredbe koja je propisana. Štoviše, opisanim tumačenjem kogentne zakonske odredbe tuženik vrši povredu prava vlasništva tužiteljica kao temeljnog ljudskog prava zaštićenog odredbama Ustava RH i Konvencije o temeljnim ljudski pravima i slobodama. Tuženik je postupajući po podnijetom zahtjevu tužiteljica za upisom vlasnika u posjedovni list, kojem je priložen izvadak iz zemljišne knjige s upisanim pravom vlasnika isti upis morao provesti u katastru zemljišta neposrednim rješavanjem, i to prema planu koji važi u zemljišnoj knjizi, dok svi čija bi eventualna prava mogla biti povrijeđena takovim upisom u katastar zaštitu svojih prava mogu ostvarivati u sudskom postupku. Tužiteljice osobito ističu da u odnosu na upis vlasnika u posjedovni list upravna tijela nisu ovlaštena ocjenjivati valjanost i zakonitost zemljišnoknjižne uknjižbe, budući se tek eventualnim naknadnim utvrđenjem nadležnog suda drugačijeg vlasništva na predmetnim nekretninama može biti osnova za pokretanje novog upravnog postupka radi promjena upisa u katastru. O navedenom je stajalište zauzela i sudska praksa u presudi Upravnog suda u Zagrebu broj UsI-1029/2024-18 od 12. lipnja 2025. Dakle, razvidno je da je u postupku koji je prethodio donošenju pobijanih rješenja došlo do povrede odredaba postupka, da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo, te da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, te je izveden pogrešan zaključak glede utvrđenog činjeničnog stanja, pa se u cilju zaštite povrijeđenih prava tužiteljica ukazuje potrebitost da sud poništi osporene upravne akte. Slijedom izloženog, tužiteljice tužbenim zahtjevom predlažu sudu donijeti presudu na način kako je to navedeno u izreci ove presude.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužiteljica.

3.U sporu je održana rasprava 21. svibnja 2026. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju nisu pristupili uredno pozvani tužiteljice pod 1) i 2) te tuženik, pa je rasprava održana u njihovoj odsutnosti.

4.U dokaznom postupku sud je pročitao cjelokupan spis upravnog spora zajedno sa svom priležećom dokumentacijom, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

5.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

6.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.

8.Naime, rješenjem prvostupanjskog tijela Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Omiš, Klasa: UP/I 932-07/25-03/33, Urbroj: 541-28-02-01/4-25-4 od 13. kolovoza 2025. odbijen je zahtjev tužiteljica iz ovog spora za upis vlasnika u posjedovni list na "zk.č.br. 714/11-dio kat. čest. [katastarska čestica], zk.č.br. 321/13-dio kat. čest. [katastarska čestica] i zk.č. 718-dio kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], to u bitnom iz razloga što je prvostupanjsko tijelo utvrdilo kako postoji neusklađenosti katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja predmetnih nekretnina, pa s obzirom da tužiteljice nisu postupile sukladno zaključku od 11. lipnja 2025. kojim su bile pozvane da dostave odgovarajući geodetski elaborat o usklađenosti podataka u katastru i zemljišnoj knjizi, uz upozorenje na posljedicu ne postupanja po predmetnom zaključku, tijelo prvog stupnja smatrajući da nisu ispunjene pretpostavke da se provede zatražena promjena katastarskog upisa, donijelo je svoje rješenje pozivom na odredbu čl. 160. st. 1. toč. 8. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18, 39/22 i 152/24).

9.Potom, osporenim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/25- 07/584, Urbroj: 541-11/2-26-2 od 20. veljače 2026. postupajući po žalbi tužiteljica iz ovog spora, njihova žalba je odbijena, čime je potvrđeno naprijed citirano prvostupanjsko rješenje, to u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo tijelo prvog stupnja u svom rješenju, odnosno što je i tuženik smatrao da u konkretnoj upravnoj stvari nisu ispunjene zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa, slijedom čega je tuženik isto ocijenio pravilnim i zakonitim.

10.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužiteljica podnesenu protiv prvostupanjskog rješenja, u svezi s čim je li u provedenom upravnom postupku pred prvostupanjskim tijelom činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno i na isto potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo u pogledu osnovanosti zahtjeva tužiteljica za predmetnom promjenom katastarskog upisa, kod kojeg stanja stvari je sporna zakonitost osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela u cijelosti.

11.Prema odredbi čl. 97. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18, 39/22 i 152/24) upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove provodi se u katastru zemljišta u neupravnom postupku na temelju obavijesti koju čini rješenje zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova ako se utvrdi da pravni prednici upisani u neki posjedovni list odgovaraju pravnim prednicima upisanim u zemljišnu knjigu.

Prema stavku 2. istog članka upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove provodi se u katastru zemljišta na temelju pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar odnosno Grada Zagreba donesenog u upravnom postupku neposrednim rješavanjem kada stranka podnese zahtjev kojem je priložen izvadak iz zemljišne knjige ili po službenoj dužnosti ako se postupajući po obavijesti koju čini rješenje zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova utvrdi da pravni prednici upisani u neki posjedovni list ne odgovaraju pravnim prednicima upisanim u zemljišnu knjigu, a u skladu sa zemljišnoknjižnim izvatkom koje se pribavlja po službenoj dužnosti, dok prema stavku 3. uz upis ovlaštenika u posjedovnom listu se označuje i vrsta ovlaštenja (koncesija, plodouživanje, zakup, upravljanje).

Odredbom članka 63. st. 1. i 2. Pravilnika o katastru zemljišta („Narodne novine“, br. 84/07, 148/09) propisano je da katastarski uredi, prije započinjanja postupka po službenoj dužnosti temeljem obavijesti trebaju utvrditi da li je stanje katastarskih čestica u katastru i zemljišnoj knjizi odgovarajuće (identifikacija). Ukoliko ustanove da stanje nije odgovarajuće, tada su dužni na obavijest staviti službenu zabilježbu da se po obavijesti ne može postupiti bez provođenja potrebnih izmjera.

12.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi tužiteljica iz ovog spora istu odbio, te potvrdio prvostupanjsko rješenje naprijed citirane izreke, a ovo stoga što i ovaj sud nalazi da u konkretnoj upravnoj stvari nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa kakve u vidu imaju mjerodavne naprijed citirane zakonske i podzakonske odredbe, kod kojeg stanja stvari je prvostupanjsko tijelo svoje rješenje donijelo pravilnom primjenom citiranih odredbi, te je stoga i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužiteljica izjavljenu protiv tog rješenja, pa ovaj sud cijeni kako osporeno rješenje tuženika, tako i rješenje prvostupanjskog tijela u cijelosti pravilnima i zakonitima, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljica.

13.Sud nalazi potrebnim prije svega kazati kako iz podataka upravnog spisa dostavljenog uz odgovor na tužbu od strane tuženika, proizlazi da su tužiteljice 10. lipnja 2025. prvostupanjskim tijelu podnijele zahtjev da se na osnovu dostavljenih z.k. izvadaka (z. k. ulošci broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) u svojstvu suvlasnica upišu u katastarski operat i to na nekretninama oznake: "zk.č.br. 714/11 - dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 321/13 - dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i zk.č. 718 - dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]". Iz upravnog spisa je nadalje razvidno kako je prvostupanjsko tijelo utvrdilo da katastarsko i zemljišnoknjižno stanje predmetnih nekretnina nije odgovarajuće s obzirom da zemljišnoknjižne čestice odgovaraju dijelovima katastarskih čestica, zbog čega je prvostupanjsko tijelo zaključkom od 11. lipnja 2025. pozvalo tužiteljice da dostave odgovarajući geodetski elaborat o usklađenosti podataka u katastru i zemljišnoj knjizi, uz upozorenje na posljedicu ne postupanja po ovom zaključku. Iz spisa nadalje proizlazi kako tužiteljice nisu postupile sukladno citiranom zaključku, već su dostavile podnesak u kojem su u bitnom ustrajale u provođenju predložene primjene katastarskog upisa, slijedom čega je tijelo prvog stupnja svojim rješenjem od 13. kolovoza 2025. odbilo predmetni zahtjev tužiteljica smatrajući da nisu ispunjene pretpostavke da se izvrši predmetna promjena katastarskog upisa, protiv kojeg su tužiteljice izjavile žalbu, koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika, a u odnosu na koje su tužiteljice pokrenule predmetni upravni spor.

14.Sud nadalje primjećuje da su tužbeni prigovori koje tužiteljice ističu u tužbi identični onima koje su već istaknule u žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja, a koje je pak tuženik pravilno otklonio u obrazloženju svog akta, koje obrazloženje je u cijelosti prihvatljivo i ovom sudu, kod kojeg stanja stvari tužbeni prigovori tužiteljica koje ističu u ovom sporu nisu, niti mogu biti od utjecaja na donošenje drugačije odluke u konkretnoj upravnoj stvari.

15.Naime, glede temeljnih, a zapravo i jedinih tužbenih prigovora u kojima tužiteljice ističu da su u konkretnom slučaju bile ispunjene pretpostavke da se izvrši predmetna promjena katastarskog upisa uz razloge koje detaljno elaboriraju u tužbi, za kazati je kako sud takve navode ne nalazi osnovanima. Naime, s tim u vezi najprije je za kazati kako i prema stajalištu ovog suda neusklađenost zemljišnoknjižnog stanja sa podacima u katastru zemljišta predstavlja nedostatak koji priječi provedbu promjene u katastru zemljišta na temelju zemljišnoknjižnog izvatka, te suprotno tužbenim navodima, a sukladno naprijed citiranim odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina kao mjerodavnim odredbama za predmetnu upravnu stvar, u posjedovne listove se upisuju vlasnici temeljem odgovarajućih isprava, dok nadležno upravno tijelo nije ovlašteno vršiti promjene u posjedovnici na način da upisuje suvlasničke omjere koji nisu navedeni u zemljišno knjižnom izvatku temeljem kojeg je zatražena promjena.

16.Stoga, kod izloženog stanja stvari, a imajući u vidu da tužiteljice nisu postupile sukladno zaključku prvostupanjskog tijela od 11. lipnja 2025. kojim su tužiteljice pozvane da dostave odgovarajući geodetski elaborat o usklađenosti podataka u katastru i zemljišnoj knjizi, uz upozorenje na posljedicu ne postupanja po ovom zaključku jer iz upravnog spisa proizlazi kako tužiteljice nisu dostavile takav elaborat, već su dostavile podnesak u kojem su u bitnom ustrajale u provođenju predložene primjene katastarskog upisa, to je pak jasno da je prvostupanjsko tijelo zakonito postupilo kada je svojim rješenjem od 13. kolovoza 2025. odbilo zahtjev tužiteljica za zatraženom promjenom katastarskog upisa, te je ujedno i tuženik zakonito postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužiteljica izjavljenu protiv tog rješenja, na koji način nije došlo do povrede zakona na štetu tužiteljica.

17.S prethodnim u vezi, za nadodati je kako je identično pravno stajalište u istovrsno upravnoj stvari zauzeo i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u većem broju svojih odluka, pa tako primjerice i u presudi poslovni broj: Usž-2183/23-2 od 18. listopada 2023., a sa kojim pravnim shvaćanjem je u cijelosti suglasan i ovaj prvostupanjski upravni sud, dok je pozivanje tužitelja na sudsku praksu izraženu u presudi Upravnog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem: Us I-1029/2024-18 od 12. lipnja 2025. neosnovano s obzirom da se ne radi o identičnoj upravnoj stvari koja bi bila primjenjiva na konkretan slučaj. Ujedno, za kazati je kako je ovaj sud suglasan i sa napomenom tuženika iz obrazloženja osporenog rješenja, odnosno da po usklađenju katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja, tužiteljice imaju na dispoziciji podnijeti novi zahtjev za upis u katastarski operat u svojstvu vlasnika/suvlasnika, naravno uz prilaganje aktualnih zemljišnoknjižnih izvadaka, što samo može biti predmet nekog novog upravnog postupka.

18.Slijedom iznijetog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti prvostupanjskim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljica, pa kako tužiteljice u ovom sporu ne iznose pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njihove tužbe.

19.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje, uslijed čega tužbeni prigovori tužiteljica nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

20.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanih rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužiteljica kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

21.Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljica, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njihov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

U Splitu, 28. svibnja 2026.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opunomoćeniku tužiteljica pod 1) i 2) Željku Ostoji, odvjetniku u Omišu, Put Vrila 1, uz zapisnik od 21. svibnja 2026. i zapisnik o objavi,

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz zapisnik od 21. svibnja 2026., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- u spis.