REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, Zadar

Poslovni broj: 86 K-446/2024-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sucu toga suda Davoru Dubravici, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Lucije Prtenjače, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika ZN, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 3. u vezi sa stavkom 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. – u daljnjem tekstu: KZ/11) u vezi s člankom 51. KZ/11, koji je pokrenut u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zadru broj KO-DO-294/24 od 14. svibnja 2024., nakon provedene i zaključene javne rasprave 27. svibnja 2026., dana 28. svibnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl. 455. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25., u daljnjem tekstu: ZKP)

okrivljenik ZN, sin Z i E, rođ. U, rođenog **.**.1978. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanina Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa završenom SSS, mehaničar, nezaposlen, uzdržava ga supruga, oženjenog, otac troje djece, neosuđivan

k r i v  j e

što je dana 14. kolovoza 2023. oko 4,00 sata, u Biogradu na Moru, Zadarska 62, u prostorijama Specijalne bolnice za ortopediju Biograd na Moru gdje je došao zbog ozljede ruke, nakon što je što mu je pružena liječnička pomoć od strane djelatnika bolnice, doktora EN i medicinske sestre UN, nezadovoljan što ga je doktor EN uputio na daljnju obradu u Opću bolnicu Zadar bez osiguranog prijevoza vozilom hitne medicinske pomoći, najprije vikao u prostoru čekaonice, te šakama udarao po ostakljenom dijelu ulaznih vrata bolnice, da bi potom ušao u prostoriju prijemnog ureda gdje se nalazila inženjerka radiologije TN gdje je nastavio vikati te šakom udario u monitor stolnog računala, zbog čega je ova pobjegla, da bi zatim došao u prostor gipsaone gdje su oštećenici doktor EN i medicinska sestra UN pregledavali pacijenata kojima je u cilju da ih uplaši glasnim tonom rekao da ako pozovu policiju da će im to biti zadnje, nakon čega se vratio u prijemni ured gdje je nastavio vikati i lupati, s čime je prestao tek po dolasku policijskih službenika, a koje ponašanje i riječi su kod oštećenog EN i oštećene UN izazvale osjećaj straha i uznemirenosti,

dakle, drugima ozbiljno prijetio da će ih usmrtiti, a kaznena djela su počinjena prema odgovornim osobama u vezi s njihovim radom,

čime je počinio dva kaznena djela protiv osobne slobode – prijetnjom, opisana po članku 139. stavku 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11, sve u vezi s članom 51. stavkom 1. KZ/11.

II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11 za djelo počinjeno na štetu EN okrivljeniku se

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA u trajanju od 6 (šest) mjeseci

III. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11 za djelo počinjeno na štetu UN okrivljeniku se

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA u trajanju od 6 (šest) mjeseci

IV. Na temelju članka 51. stavka 1. i 2. KZ/11 okrivljenik ZN se

o s u đ u j e  n a

JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA

u trajanju od 10 (deset) mjeseci

V. Na temelju članka 56. KZ/11 okrivljeniku ZN se

izriče

UVJETNA OSUDA

pa se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko okrivljenik ZN u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

VI. Temeljem članka 54. KZ/11 u izrečenu kaznu zatvora okrivljeniku se uračunava vrijeme lišenja slobode od 16. kolovoza 2023. do puštanja na slobodu.

VII. Na temelju članka 148. st. 1. ZKP-a nalaže se okrivljeniku snositi troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 50,00 EUR-a (pedeset eura) u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. ODO Zadar podiglo je pod brojem KO-DO-294/2024 od 14. svibnja 2024. godine optužnicu protiv okrivljenika ZN tereteći ga za učin kaznenih djela iz čl. 139. st. 3. u sv. st. 2. KZ/11 u sv. čl. 51. KZ/11.

2. Okrivljenik je u svom stavu o osnovanosti optužbe izjavio se ne smatra krivim za učin kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret.

3. Na prvom ispitivanju okrivljenik je naveo da je pao s motora i da su ga dva poznanika odvela do bolnice. Navodi da je dugo čekao, da mu je prst visio i da je vikao ali nije prijetio. Ne sjeća se detalja, zna da je došla hitna.

4. U obrani pred ODO Zadar je naveo da je imao prometnu, pao sa motora, naišli su momci koji ga znaju, pokupili ga i odvezli u bolnicu. Prst mu je visio. Nije bilo nikog osim sestre koja je sjedila i digao je glas da li ga voze za [adresa]. Nikom nije prijetio a kamoli službenoj osobi. Nešto su govorili da ne dozvoljavaju da ga voze za [adresa], Onda je došla hitna i odvezli su ga. Kad je izlazio je udario glavom u staklo.

5. U svojoj obrani okrivljenik na raspravi je naveo da ostaje pri ranijoj obrani te dodao da je te večeri pao s motora i osim ozljede prsta imao i bolove u prsima i sumnjao na unutarnje krvarenje pa je zato htio da ga vozi hitna. Imao je velike bolove na prstu i on je vikao, ali nije prijetio. Bilo mu je čudno zašto ga drže u čekaoni s ozljedama, a on se guši. Doktora uopće nije vidio, samo su mu rekli da čeka i to netko od medicinskih sestara. Vrata nije namjerno razbio, radilo se o kliznim vratima koja nije ni vidio i mislio je da su otvorena kad je udario o njih. Kasnije je nadoknadio tu štetu bolnici. Ne sjeća se da bi udario u monitor, ali i tu štetu je podmirio. Navodi da je bio u potpunom šoku. Tada je nazvao hitnu pomoć i oni su brzo došli. Odvezli su ga u [adresa], a nije se ni sa kim tukao kao što je svjedokinja navela. U [adresa] mu je izvršena kompletna obrada.

6. U dokaznom postupku ispitana je svjedokinja UN, pročitan je zapisnik o očevidu od 4. kolovoza 2023. (l.s. 23-24), ugovor o radu na neodređeno za oštećenicu UN (l.s. 61-63), ugovor o radu na neodređeno za oštećenika EN (l.s. 64-67), medicinska dokumentacija za okrivljenika (l.s. 116-117) , dokumentacija Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije (l.s. 127 -129), dokumentacija Specijalne bolnice za ortopediju Biograd na Moru (l.s. 130-132), zapisnik o zamolbenom ispitanom svjedoku EN (l.s. 144-146) te uz suglasnost stranaka zapisnik o izvanraspravnom ispitivanju svjedokinje TN (l.s.135-137).

7. Svjedokinja UN je u svom iskazu navela da je zaposlena u Specijalnoj bolnici za ortopediju Biograd gdje radi kao medicinska sestra. Poznat joj je dr. EN s kojim je radila noćne smjene. Sjeća se djelomično događaja od 14. kolovoza 2023. kad je došao ZN kojeg je tada prvi put vidjela. Imao je otvorenu frakturu malog prsta ruke. Oni su napravili medicinsku obradu i rekli da treba na daljnju obradu u [adresa]. On je tražio da ga u [adresa] odveze hitna pomoć. Oni su mu rekli da, s obzirom da hitna pomoć vozi samo životno ugrožene, ga vjerojatno neće htjeti voziti, ali je on sam nazvao hitnu i oni su mu tada rekli da ga neće voziti. Zna da je nakon toga ZN bio glasan prema svima, a ne može se točno sjetiti što je govorio. Osim toga, on je razbio i vrata prijema i monitor na šalteru. Za to vrijeme su vršili obradu drugog pacijenta u prostoriji do, ali to je sve blizu. Događaj je završio tako da je došla policija i hitna pomoć, ali ne zna tko je zvao. ZN je prijetio i to riječima otprilike ako zovemo policiju da će im to biti zadnje. Zbog takvog ponašanja njoj tada nije bilo svejedno, ali s obzirom na ozljedu koju je ZN imao i bolove, vjeruje da nije razmišljao. Okrivljenik je ušao u gipsaonu dok su ona i doktor bili tamo i tad je rekao riječi kojima je prijetio. Na šalteru je bila TN. Ne sjeća se da bi bio itko drugi od osoblja osim nje, doktora i TN. Kad je došla policija i odvela ga sa strane, ZN se smirio. Malo kasnije je došla i hitna. Vidjela je da se ZN s nekim tuče u kolima hitne, ali nisam vidjela s kime. Policija je bila kad je došla hitna.

8. Svjedok EN ispitan zamolbebim putem pred Županijskik sudom u Zagrebu je naveo da je u kolovozu 2023. godine negdje oko 4 ili 5 sati ujutro se nalazio kao dežurni liječnik u specijalnoj bolnici za ortopediju Biograd na Moru. U tu bolnicu došao je okr. ZN u pratnji s dvojicom mladih muških osoba jer je bio ozlijeđen. Rekao je da je pao s motora i imao je ozlijeđen peti prst desne ruke te ozljede u vidu ogrebotina i oguljotina po rukama i nogama. S njim u smjeni dežurstva bila je medicinska sestra UN. Oni su se nalazili u hitnom prijemu bolnice koji se sastoji od hodnika, čekaonice, šaltera za prijem pacijenata i ambulante, a niže u nastavku je i gipsaonica. ZN je zaprimio u ambulantu, pregledao ga, te se sjeća da je imao veću traumu prsta koju nije mogao na adekvatan način medicinski zbrinuti radi čega ga je uputio da ide u Opću bolnicu u Zadru. Naime, Opća bolnica Zadar na hitnom prijemu ima i dežurnog kirurga traumatologa. ZN je bio rastresen, ponašao se kao da je pod utjecajem alkohola, bio je nervozan i nezadovoljan zbog toga što ga je uputio u Opću bolnicu Zadar. Rekao je da je prije toga bio na hitnoj u Domu zdravlja u Biogradu te da su ga oni poslali u njihovu bolnicu, pa sada kada ga je još i on uputio u [adresa], izražavao je nezadovoljstvo. Zvao je sa svog mobitela [broj telefona] te je u razgovoru s dispečerom zahtijevao da mu se osigura vozilo hitne pomoći koje će ga odvesti iz [adresa] u [adresa]. S obzirom na njegovo stanje, on nije bio životno ugrožen i nije bilo razloga da ga vozi hitna iz [adresa] u [adresa], međutim on je putem mobitela glasno raspravljao s dispečerom i inzistirao da ga vozi hitna u [adresa]. To je trajalo neko vrijeme nakon čega mu je dispečer rekao da će doći tim koji će ga voziti u [adresa]. Njegovu ozljedu prsta je sanirao na način da ju je dezinficirao i zavio prst gazom. Ostale ozljede koje su bile u vidu oguljotina i ogrebotina po rukama također je dezinficirao, a osim prsta ruke nije bilo drugih ozljeda za zbrinjavanje. Nakon toga ga je uputio u čekaonicu i rekao mu da u čekaonici čeka dolazak hitne. On je sjeo u čekaonicu. Nakon toga u bolnicu na hitni prijem došao je mladić s iščašenim ramenom kojeg je trebalo žurno medicinski zbrinuti radi čega su sestra UN i on s tim pacijentom otišli u prostor gipsaonice. Kada su ga pripremali za zahvat repozicije – vraćanja ramena, čuo je buku koja je dolazila iz čekaonice. Čuo je vikanje i razbijanje. Prepoznao sam da je to bio glas od ZN. Napominje da je u međuvremenu na recepciju, odnosno prijemni šalter, došla inženjerka radiologije TN, ne sjeća se prezimena. Ona se nalazila na recepciji i čuo je buku koja je dolazila iz čekaonice i recepcije, čuo je razbijanje i udarce, a ta buka je trajala oko pola minute. Inženjerka TN došla je u gipsaonicu, bila je uplašena, bila je blijeda, a za njom je došao ZN. U toj situaciji oni n isu mogli nastaviti s postupkom namještanja ramena jer je ZN bio agresivan, glasnim tonom je svima njima u gipsaonici rekao riječi prijetnje da ne smiju zvati policiju jer će im to biti zadnje. On mu je rekao da mora izaći van iz gipsaonice i otići u čekaonicu pričekati hitnu. On je poslušao njegovu uputu i otišao u čekaonicu. Medicinska sestra i on nisu nastavili s postupkom namještanja ramena pacijentu jer su oboje bili uznemireni i uplašeni; on se osjećao preplašeno zbog ponašanja i riječi koje je uputio ZN jer je on bio osoba mlađe životne dobi, 30 i nešto godina, visine malo manje od 2 metra, jače atletske građe, agresivno se ponašao, a prethodno je razbijao i vikao radi čega je bio uplašen. Nakon par sekundi od kada je ZN otišao u čekaonicu, i on je sam otišao do čekaonice da vidi što se događalo jer je prethodno čuo razbijanje. Vidio je razbijeno staklo na ulaznim vratima bolnice i razbijen monitor računala koji se nalazio na recepciji. Odmah u tom trenutku u prostor čekaonice došli su policijski službenici, a kasnije je saznao da su pozvani od strane dispečera koji je razgovarao s ZN putem mobitela. Na upit je li nakon događaja razgovarao s inženjerkom radiologije TN o događaju, odgovara da jest te mu je ista rekla da je iz prostora recepcije došla u gipsaonicu jer se prepala ZN zbog njegovog ponašanja ko je je bilo agresivno. Na upit kako mu je djelovala medicinska sestra, posebno u trenutku kada je okr. ZN došao u gipsaonicu, odgovara da je izgledala uznemireno i uplašeno jer je to zaista bila neuobičajena situacija u kojoj se ZN ponašao agresivno. Navodi da su za njim iz gipsaonice u prostor čekaonice došli i medicinska sestra, pacijent kojemu su namještali rame i inženjerka radiologije jer nisu mogli nastaviti postupak zbrinjavanja tog pacijenta budući da su bili uznemireni te su otišli vidjeti što je sve razbijeno u čekaonici. Kada su u bolnicu došli policijski službenici, okr. ZN se umirio, no u nekoliko navrata je iskazao ponovno neko nezadovoljstvo i malo bi galamio. Nakon 10-15 minuta iza toga stigla je i hitna koja je okr. ZN odvela u Opću bolnicu Zadar.

9. Svjedokinja TN je u svom iskazu navela da se sjeća događaja s 13. na 14. kolovoza 2023., u noći, kad je bila dežurna na odjelu radiologije gdje radi kao inženjer. Pozvali su je da snimi jednog pacijenta, kojeg je i snimila, te je bila za kompjuterom nakon toga unutar ograđenog prostora. Tad je ušao jedan muškarac, kojem nije znala ime, i pitao otprilike hoće li doći hitna po njega. Ona mu je rekla da hoće, ali on je očito nešto krivo razumio pa je udario rukom u njen monitor. On je više puta ulazio, izlazio iz bolnice, a jednom je udario rukom o ostakljena vrata od bolnice. On je nešto vikao, ali se ne sjeća točno što. U gipsaoni su bili dr. EN i UN, ali nije čula da bi njima nešto govorio. S njim su pričala neka dvojica momaka, ali ne zna jesu li došli zajedno s njime. Događaj je završio tako da je došla policija i to prije hitne pomoći. Inače, taj pacijent je imao otvoreni prijelom malog prsta, a oni s takvom vrstom ozljede pacijente odmah upućuju u [adresa] jer im to ne mogu obraditi. Pacijentu je doktor previo ruku i uputio ga u [adresa]. Ne zna tko je zvao policiju. Kad je ta osoba udarala rukom po monitoru, razbio je monitor na njenom stolu u prijemnoj kancelariji na način da je ispala maska monitora. Na vratima je neka napuknuta crta i pretpostavlja da je od udaraca koje je tad ta osoba udarala. Nije izlazila vani kad je došla hitna pomoć.

10. Iz specijalističkog nalaza bolnice Biograd na moru razvidno je da je okrivljeniku obrada započeta u 04,,27 sati 14. kolovoza 2023. da je došao nakon što je pao sa zida, da je na prstu lijeve ruke vidljiv otvoreni prijelom te se zbog jačine ozljeda upućuje u OHBP OB Zadar.

11. Iz dokumentacije Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije proizlazi da je poziv upućen u 04,48 sati. Pri pozivu se navodi „“da je pao sa motora da je ozlijedio mali prst , šaku, agresivan, prijeti, upućena policija“. Nadalje razvidno je da je polazak vozila bio u 05,35 sati, dolazak u 05,37, odlazak u 06,03 sati , predaja u 06,20 sati. Isti je predan u Hitni prijem Opće bolnice Zadar. Navodi se da ima blagu bol. Po dolasku pacijent agresivan, nesuradljiv. Pacijent je orijentiran.

12. Iz medicinske dokumentacije OB Zadar, Službe za kirurgiju, razvidno je da je okrivljenik zaprimljen u 10,00 sati 14. kolovoza 2023., da ima otvoreni prijelom V prsta desne šake, ima multiple ekskorijacije kože lijeve potkoljenice i stopala, oguljotinu kože desne podlaktice. Istom je izveden kirurški zahvat na prstu te je otpušten.

13. Analizom svakog dokaza pojedinačno i dovodeći iste u međusobnu vezu i u vezu sa obranom okrivljenika sud je utvrdio da je okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

14. Sud smatra nedvojbenim da je okrivljenik zadobio ozljedu otvorenog prijeloma malog prsta ruke uz neke manje ozljede po tijelu, da je došao u prostor bolnice u Biogradu, da je zbog vrste ozljede upućen u OB Zadar, da je po njega došla hitna pomoć i odvezla ga u [adresa], a kako sve proizlazi iz dokaznog postupka.

15. Sud smatra nedvojbenim da su oštećenici EN liječnik i UN medicinska sestra, odgovorne osobe u Specijalnoj bolnici u Biogradu na moru dakle odgovorne osobe u smislu čl. 87. st. 6. KZ/11 i da je djelo počinjeno prema njima u svezi s njihovim radom na poslovima iz njihov medicinske djelatnosti.

16. Ono što je bilo sporno je da li je te prigode okrivljenik prijetio oštećenicima.

17. Okrivljenik u svojoj obrani navodi da je bio glasan i vikao ali da nije nikom prijetio.

18. Oštećenici EN i UN su detaljno opisali događaj, naveli na koji način se odvio, da je okrivljenik došao sa otvorenim prijelomom prsta, da su mu očistili ranu i previli te mu rekli da oni takvu ranu ne mogu sanirati i uputili ga u OB Zadar. Da mu nisu oni mogli sanirati tu ozljedu potvrđeno je kasnije tijekom dana kad mu je u OB Zadar izvršena operacija prsta pod punom anestezijom. Dakle, oni su napravili ono što su u Biogradu mogli. Okrivljeni je sam nazvao hitnu pomoć i to kako slijedi iz provedenog dokaza. Liječnik EN mu je rekao da u čekaonici pričeka dolazak hitne pomoći. Dok je sanirao ozljedu drugom pacijentu čuo je viku i razbijanje. Da je okrivljenik razbio monitor i vrata nedvojbeno proizlazi iz zapisnika o očevidu te iskaza svjedoka IN, EN i UN. Nakon toga okrivljenik ulazi u gipsaonu gdje se nalaze dr EN i sestra UN i govori im da ako pozovu policiju da će im to biti zadnje. Riječi „biti zadnje“ uz situaciju u kojoj okrivljenik viče i razbija inventar bolnice nedvojbeno znače da će im to biti kraj života, što je prijetnja ubojstvom. Okrivljenik navodi da je vidio samo sestru, da su mu rekli da samo čeka, pa da je tad nazvao hitnu pomoć. Međutim sud ne može uvažiti ovakvu obranu okrivljenika jer je suprotna provedenom dokaznom postupku. Sud je prihvatio kao istinite iskaze ispitanih svjedoka budući su uvjerljivi, sukladni provedenoj dokumentaciji i kao osobe koje su se nalazile na svom radnom mjestu i uopće ne poznaju okrivljenika nemaju nikakvog razloga lažno teretiti okrivljenika. Suprotno obrani okrivljenika, iz provedenog dokaznog postupka nedvojbeno slijedi da je okrivljeniku rana očišćena i previjena, da mu je rečeno da pričeka u čekaonici dok ne dođe hitna koju je sam pozvao, pa da tek onda okrivljenik se počinje nasilno ponašati, razbija inventar i ulazi u gipsaonu i dr. EN i sestri UN govori da ako pozovu policiju jer da će im to bit zadnje a što je nedvojbeno prijetnja. Također ni okrivljenik u ranijoj obrani nije navodio da ga je gušilo u prsima, niti to navode svjedoci niti je ikakva unutarnja ozljeda potkrijepljena medicinskom dokumentacijom te sud smatra da isto sad nadodaje u svoju obranu kako bi opravdao svoje ponašanje. Slijedom svega navedenog sud nije prihvatio obranu okrivljenika jer je suprotna ostalim provedenim dokazima te je smatra neuvjerljivom i usmjerenom na izbjegavanja kaznene odgovornosti.

19. Inkriminirane prijetnje okrivljenika, na način kako su izrečene i manifestirane prema oštećenicima, te uzimajući u obzir sadržaj navedenih prijetnji, u kojima okrivljenik prijeti usmrćenjem oštećenicima odgovornim osobama u bolnici, te u pravnom smislu vrlo ozbiljne, objektivno podobne da izazovu osjećaj ustrašenosti i uznemirenosti kod oštećenika. One su, a usmjerene na usmrćenje oštećenika imale sadržaj ozbiljnosti jer su bile djelotvorne u svojem subjektivnom i objektivnom učinku. Pri tome je irelevantno je li okrivljenik bio istinski spreman ostvariti ono čime je prijetio, već je važno tek da su prema oštećenicima izgovorene prijetnje djelovale ozbiljno.

20. Da su oštećenici ozbiljno shvatili upućene im prijetnje proizlazi iz njihovih iskaza, osjetili su uznemirenost jer su se bojali da bi okrivljenik ostvario prijetnju, pa sud smatra da je okrivljenik svojim ponašanjem ostvario kazneno djelo prijetnje, koje je djelo apstraktnog ugrožavanja, pa je ono ostvareno kad radnje počinitelja djela u objektivnom smislu predstavljaju ozbiljnu prijetnju, što je nedvojbeno utvrđeno tijekom postupka, a uzimajući u obzir sadržaj inkriminiranih prijetećih riječi, kao i okolnosti u kojim su izrečene, zaključuje da je okrivljenik postupao s namjerom da upućivanjem prijetećih riječi kod oštećenika izazove osjećaj straha, ugroženosti i nesigurnosti, a radi se o prijetnjama koje su po objektivnim kriterijima ozbiljne.

21. Zaključno, iz cjelokupno provedenog dokaznog postupka, dokazano je da je okrivljenik oštećenicima, koji su odgovorne osobe u bolnici, prijetio da će ih usmrtiti, a što je bilo u vezi s njihovim radom, čime se u ponašanju okrivljenika ostvaruju objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela iz čl. 139. st. 3. u sv. 2. KZ/11 u sv. čl. 51. st. 1. i 2. KZ/11 pa ga je valjalo proglasiti krivim i osuditi po zakonu.

22. Sud je odbio prijedlog da se provede psihijatrijsko vještačenje okrivljenika kako bi se utvrdila sposobnost njegovog rasuđivanja, budući iz iskaza svih svjedoka i medicinske dokumentacije, i bez obzira na bol koju je zbog ozljede nedvojbeno imao, jasno proizlazi da je okrivljenik navedene prigode jasno upravljao svojim postupcima, došao u bolnicu, razgovarao sa prisutnima, čekao, sam zvao hitnu pomoć i sl. tj. da je mogao shvatiti značenje svojeg postupanja ili mogao vladati svojom voljom. Bio je nervozan i nestrpljiv što se može cijeniti kao olakotna okolnost ali sud s obzirom na naprijed navedeno nije posumnjao u njegovu neubrojivost te bi se vještačenjem samo nepotrebno odugovlačio postupak.

23. Prilikom odlučivanja o izboru vrste i mjere kaznenopravne sankcije sud je okrivljeniku kao olakotnim cijenio njegovu neosuđivanost te okolnosti počinjenja djela, tj. da je bio nervozan zbog ozljede i boli, dok otegotnih nije našao. Stoga ga je, cijeneći sve navedeno, za kazneno djelo počinjeno prema EN osudio za kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, te za kazneno djelo počinjeno prema UN na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, a temeljem čl. 51. st. 1. KZ/11 na jedinstvenu kaznu zatvora od deset mjeseci te mu je izrekao uvjetnu osudu temeljem čl. 56. KZ/11 kojom je određeno da se kazna zatvora neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od tri godine ne počini novo kazneno djelo. Stoga sud smatra da je ova kazna primjerena obliku krivnje, pogibeljnosti ovog kaznenog djela kao i prouzročenim posljedicama a istom će se ostvariti svrha kažnjavanja, te će se utjecati kako na okrivljenika tako i na sve druge građane da ne čine kaznena djela i da poštuju pravni poredak RH. U izrečenu kaznu je uračunato vrijeme lišenja slobode.

24. Temeljem odredbe čl. 148. st. 1. ZKP/08 okrivljeniku je naloženo plaćanje troška provedenog postupka u visini od 50,00 eura, koji iznos je dužan uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od petnaest dana od pravomoćnosti presude i pod prijetnjom ovrhe.

25. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zadru, 28. svibnja 2026.

Sudac

Davor Dubravica

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka ima pravo u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu, pismeno putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke.

Presuda se može pobijati zbog povrede kaznenog Zakona, zbog povrede kaznenog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke suda o kaznenopravnim sankcijama i troškovima kaznenog postupka.

DNA:

1. ODO Zadar, na broj KO-DO-294/2024

2. Okrivljenik ZN

3. Branitelj okrivljenika Branimir Zorica, odvjetnik iz Zadra

4. U spis