REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj:Pn-9/2022-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi, po sutkinji ovoga suda Snježani Polgar, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja JI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po opunomoćeniku Željku Mendešu, odvjetniku iz Slavonskog Broda, Matije Gupca 37b, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupan po opunomoćeniku OD Župić i partneri iz Zagreba, Ul. Pere Budmanije 1, radi naknade štete, vr.p.s. 5.091,18 eura, nakon glavne javne rasprave zaključene 17. travnja 2026. godine, u nazočnosti tužitelja, i opunomoćenika stranaka, na temelju članka 335. st. 4. ZPP-a, dana 27. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d. d. Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića br. 33, Zagreb, OIB: 26187994862, da tužitelju JI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati na ime naknade neimovinske i imovinske štete iznos od 5.091,18 eura s zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 917,68 EUR teče od 1.8.2020. pa do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi prethodnom polugodištu za 3 % poena do dana 31. 12. 2022. godine a od dana 01. 01. 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 % a na iznos od 4.173,50 EUR teče od 27.5.2026. pa do dana isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 % i to u roku od petnaest dana.

II. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d. d. Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića br. 33, Zagreb, OIB: 26187994862, da tužitelju JI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.180,54 EUR s zakonskom zateznom kamatom koja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 % poena a koja teče od dana 27. svibnja 2026. pa do dana isplate i to u roku od petnaest dana.

Obrazloženje

1. JI podnio je tužbu protiv Croatia osiguranje d.d., Vatroslava Jagića br. 33, Zagreb radi naknade štete.

1.1. Ističe da se dana 20. 07. 2020. godine, u mjestu Kula, dogodila prometna cestovna nesreća u kojoj je tužitelj kao vozač vozila reg. oznake PŽ 663EB zadobio ozljede. Prometnu cestovnu nesreću skrivio je II iz [adresa], upravljajući vozilom reg. oznake PŽ 502AB, vlasništvo SI iz [adresa]. Spomenuto vozilo reg. oznake PŽ J u vrijeme prometne cestovne nesreće bilo je osigurano od automobilske odgovornosti kod CROATIA OSIGURANJE d. d. Zagreb po Polici osiguranja od automobilske odgovornosti broj: 012107807566.

1.2. Ozljede koje je tužitelj zadobio u ovoj prometnoj cestovnoj nesreći imale su za posljedicu povredu prava osobnosti tužitelja, odnosno iste su prouzročile neimovinsku i imovinsku štetu kod tužitelja. Zbog pretrpljenih tjelesnih ozljeda i pretrpljenih fizičkih bolova tužitelju je povrijeđeno pravo na tjelesni integritet i zdravlje, a zbog pretrpljenog straha, duševnih bolova zbog umanjenja životne i radne aktivnosti i duševnih bolova zbog naruženosti tužitelju je povrijeđeno pravo na duševni integritet i zdravlje. Nadalje, za vrijeme oporavka od ozljeda i tijekom liječenja tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Tužitelj je imao i troškove vezane uz samo liječenje (pomagalo, lijekovi, kreme i prijevoz). Istom je u ovoj prometnoj cestovnoj nesreći oštećena jakna, hlače, obuća, mobilni telefon, sat, naočale i kaciga.

1.3. Tužitelj je od tuženika zatražio odštetnim zahtjevom isplatu naknade neimovinske i imovinske štete. Na odštetni zahtjev tuženik se očitovao prijedlogom nagodbe. Istim je na ime naknade neimovinske i imovinske štete ponudio tužitelju novčani iznos od 37.400,00 kuna. Tuženik je ponuđeni iznos i isplatio tužitelju kao nesporan i to prvo iznos od 23.000,00 kuna a potom iznos od 14.400,00 kuna. Međutim, ponuđeni iznos naknade neimovinske i imovinske štete je prenisko postavljen i isti nije dostatan za potpuno i pravično obeštećenje tužitelja.

1.4. Kako je predmetna prometna cestovna nesreća skrivljena s vozilom koje je u vrijeme iste od automobilske odgovornosti bilo osigurano kod tuženika, tuženik je time u obvezi obeštetiti tužitelja. Stoga tužitelj, zbog povrede prava osobnosti, zahtjeva naknadu neimovinske štete prema kriterijima utvrđivanja i to: za fizičke bolove iznos od 12.000,00 kuna, za strah iznos od 9.000,00 kuna, za duševne bolove zbog umanjenja životne i radne aktivnosti iznos od 22.500,00 kuna i za duševne bolove zbog naruženosti iznos od 3.750,00 kuna, te naknadu imovinske štete i to: za tuđu pomoć i njegu iznos od 7.000,00 kuna, za troškove vezane uz liječenje iznos od 1.336,00 kuna (za pomagalo, ovratnik, iznos od 180,00 kuna, za lijekove iznos od 200,00 kuna, za kremu iznos od 500,00 kuna i za troškove prijevoza iznos od 456,00 kuna), za oštećenu jaknu iznos od 500,00 kuna, za oštećene hlače iznos od 200,00 kuna, za oštećenu obuću iznos od 400,00 kuna, za oštećeni mobilni telefon iznos od 700,00 kuna, za oštećeni sat iznos od 500,00 kuna, za oštećene naočale iznos od 700,00 kuna i za oštećenu kacigu iznos od 1.500,00 kuna, odnosno ukupan iznos od 60.086,00 kuna. Budući da je tuženik, kao što je to ranije i navedeno, na ime naknade neimovinske i imovinske štete već isplatio tužitelju iznos od 37.400,00 kuna kao nesporan, tužitelj zahtjeva isplatu preostalog dijela neimovinske i imovinske štete u iznosu od 22.686,00 kuna.

1.5. Slijedom svega navedenoga, a temeljem izloženoga činjeničnog stanja, predloženih dokaza i relevantnih odredaba zakona tužitelj predlaže naslovnom sudu da naloži tuženiku da tužitelju na ime naknade neimovinske i imovinske štete plati iznos od 22.686,00 HRK.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 21.2.2022. (list 43)potvrđuje činjenice naznačene u tužbi tužitelja koje se odnose na nastanak predmetnog štetnog događaja, prometne nezgode koja se opisuje u toč. 1. tužbe, kao i činjenicu prethodnog obraćanja tužitelja s predmetnim odštetnim zahtjevom u izvansudskom postupku prema tuženiku, u kojem je postupku tuženik tužitelju isplatio označeni iznos odštete za nastalu neimovinsku i imovinsku štetu u vezi s povredom prava osobnosti tužitelja.

2.1. Tuženik je opreza radi suglasan s dokaznim prijedlogom tužitelja pribaviti i izvršiti uvid u kazneni predmet koji se kod naslovnog suda vodi (ili vodio) protiv osiguranika tuženika kako bi se nedvojbeno utvrdilo pitanje odgovornosti tuženikova osiguranika za nastanak predmetnog štetnog događaja (iz uporabe vozila osiguranog kod tuženika temeljem ugovora o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti).

2.2 Iako je tuženik, prema sada dostupnim činjenicama ustanovio postojanje odgovornosti svoga osiguranika u prethodnom izvansudskom postupku, temeljem čega je i isplatio označeni iznos odštete tužitelju, nakon uvida u sadržaj spomenutog kaznenog predmeta tuženik će se konačno očitovati o istom pravnom pitanju, kao i o eventualnom postojanju okolnosti koje bi imale pravni učinak suodgovornosti tužitelja nastanku ovog štetnog događaja, odnosno doprinosa tužitelja vlastitoj šteti i/ili njezinom povećanju, a koja su pravna pitanja pravno relevantna i za predmet ove parnice.

2.3. Tuženik u svakom slučaju smatra da je prethodnom isplatom označenog iznosa odštete prema tužitelju u cijelosti ispunio svoju odštetnu obvezu iz ovog štetnog događaja pa ne može prihvatiti osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja.

2.4. Za slučaj izvođenja dokaza medicinskim vještačenjem tuženik svakako predlaže da se medicinskom vještaku omogući uvid u zdravstveni karton za tužitelja i to cjeloviti sadržaj istog medicinskog dokumenta. Smatra da je potrebno ustanoviti ukupni zdravstveni status tužitelja i eventualno razlučiti postoje li kod tužitelja određena stanja/tegobe koje nisu u vezi s ovdje predmetnim štetnim događajem pa stoga ne mogu biti predmetom odštetne obveze tuženika u ovome slučaju. Sama činjenica izostanka evidencije o određenim stanjima/tegobama tužitelja u zdravstvenom kartonu ne može sama po sebi značiti da takvih stanja kod tužitelja doista nema, jer postoji opravdana mogućnost da tužitelj u odnosu na isto prethodno nije zatražio liječničku intervenciju. Zbog toga bi medicinski vještak, uz pregled tužitelja i zdravstvenog kartona, trebao detaljno i kritički utvrditi posebice uzročno posljedičnu povezanost određenog stanja u zdravstvenom statusu tužitelja s ovdje predmetnim ozljeđivanjem, kao i utjecaj takvih postojećih stanja na sadržaj štetnih posljedica koje uzročno posljedično pripadaju ovdje predmetnom štetnom događaju.

3. Očitujući se na navode tuženika, tužitelj u podnesku od 19.3.2022. (list 45) ističe da je isplaćeni iznos naknade neimovinske i imovinske štete u iznosu od 37.400,00 kuna prenisko postavljen i isti nije dostatan za potpuno i pravično obeštećenje tužitelja. Stoga su navodi tuženika da je isplatom ranije pomenutoga iznos u cijelosti obeštetio tužitelja vezano uz predmetni štetni događaj neosnovani. Naime, kao što je razvidno iz priležeće medicinske dokumentacije i fotografija u predmetnom štetnom događaju tužitelj je zadobio ozljede koju su za posljedicu imale povredu prava osobnosti tužitelja, odnosno iste su prouzročile neimovinsku i imovinsku štetu kod tužitelja. Zbog pretrpljenih tjelesnih ozljeda i pretrpljenih fizičkih bolova tužitelju je povrijeđeno pravo na tjelesni integritet i zdravlje, a zbog pretrpljenoga straha, duševnih bolova zbog umanjenja životne i radne aktivnosti i duševnih bolova zbog naruženosti tužitelju je povrijeđeno pravo na duševni integritet i zdravlje. Težina povrede prava osobnosti, kao i sve okolnosti slučaja, u potpunosti opravdavaju dosudu tužitelju tužbom zahtijevane pravične novčane naknade. Popratno, tužitelj je pretrpio i imovinsku štetu. Za vrijeme oporavka od ozljeda i tijekom liječenja tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Istu su mu pružali njegovi ukućani. Tužitelj je imao i troškove vezane uz samo liječenje. Isti je za potrebe liječenja pribavljao pomagalo, lijekove i kreme.

4. Neprijeporan je nastanak štetnog događaja i odgovornost osiguranika tuženika za nastanak prometne nezgode odnosno neprijeporna je pasivna legitimacija tuženika.

5. Prijeporan je eventualni doprinos tužitelja nastanku štete i visina tužbenog zahtjeva.

6. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u zapisnik o očevidu (list 5-8), medicinsku dokumentaciju (list 8-29), saslušana je svjedokinja UI te tužitelj JI na ročištu od 10.7.2024. (list 66-69). Izvršen je uvid u fotografije oštećene robe i stvari ( list 71-83). Izvršen je uvid u nalaz i mišljenje medicinskog vještaka Damira Matokovića od 15.2.2025. ( list 90-91) te u nalaz i mišljenje prometnog vještaka Dražena Jeđuda 8.2.2026. (125-131), koji vještak je i neposredno saslušan, u spis K- 192/20 te u sve priloge spisu.

7. Nakon provedenog dokaznog postupka, analizirajući dokaze sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj:35/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 – čl. 50. Zakon o arbitraži, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/2013, - Rješenje USRH, 89/14 – OUSRH i 70/19 dalje: ZPP-a), sud je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

8. Uvidom u spis K-192/2020 utvrđeno je da je pod brojem K-192/2020-2 od 26. veljače 2022. izdan kazneni nalog kojim je okrivljenik II proglašen krivim što je dana 20. srpnja 2020. u 12,15 sati, u mjestu Kula, u Ulici Stjepana Radića, ispred kbr. 55, upravljajući osobnim automobilom marke Volkswagen Polo, registarskih oznaka [registarska oznaka], lakomisleno smatrajući da time neće ugroziti druge sudionike u prometu, protivno odredbama članka 43. stavak 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, nakon što se s kolnog ulaza ispred kbr.53 vožnjom unazad uključio u promet Ulicom Stjepana Radića u pravcu zapada, s desne prometne trake odmah skrenuo u lijevo te se nastavio dijagonalno kretati preko lijeve kolničke trake u smjeru lijevog ruba ceste, pri čemu je prethodno propustio provjeriti da to može učiniti na siguran način zbog čega nije pravovremeno uočio i propustio JI koji je, upravljajući motociklom marke Honda, registarskih oznaka [registarska oznaka], u istom smjeru, već započeo radnju pretjecanja njegovog osobnog automobila, pri čemu JI unatoč poduzetom dodatnom skretanju u lijevo nije uspio izbjeći nalet na njegov automobil, već je dolaskom do lijevog ruba lijeve prometne trake prednjim dijelom svog motocikla udario u prednji lijevi blatobran njegovog automobila, te pri padu s motocikla tijelom udario u metalni štand s povrćem koji se nalazio uz lijevu stranu ceste i zadobio prijelom druge zastopalne kosti desnog stopala, prijelom gornjeg dijela lijeve goljenične kosti bez pomaka ulomaka, prijelom čunaste i kockaste kosti lijevog stopala, trzajnu ozljedu vratne kralježnice, nagnječenje i ogrebotine desnog kuka, desne natkoljenice i desnog koljena, nagnječenje i ogrebotine desne nadlaktice, nagnječenje i ogrebotine lijevog koljena, povrede teške naravi, te je tako kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi, pa zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe, čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu - opisano u članku 227. stavak 2. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11), a kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ/11.

9. Prema čl. 12. st. 3. ZPP-a sud je u pogledu postojanja kaznenog dijela i kaznene odgovornosti učionica vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

9.1. Stoga je nedvojbena odgovornost osiguranika tuženika nastanku prometne nezgode.

10. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Dražena Jeđuda proizlazi da se prometna nesreća dogodila kao udar prednjeg dijela MTC reg. oznake [registarska oznaka] u prednji lijevi bočni dio OA reg. oznake [registarska oznaka]. Mjesto kontakta na kolniku nalazi se 28,4 m zapadno od PTM i 0,7 m udesno od osovine. Kontakt između vozila je ostvaren na južnoj kolničkoj traci, odnosno lijevoj kolničkoj traci gledano u smjeru kretanja vozila.

10.1. U trenutku prometne nesreće II se s OA reg. oznake [registarska oznaka] kretao kolnikom Ulice S. Radića iz smjera istoka u smjeru zapada i dolaskom do ispred kbr. 55 je vršio radnju skretanja ulijevo u smjeru juga.

10.2. U trenutku prometne nesreće tužitelj se s MTC reg. oznake [registarska oznaka] kretao kolnikom Ulice S. Radića također iz smjera istoka u smjeru zapada i dolaskom do ispred kbr. 55 je vršio radnju pretjecanja OA reg. oznake [registarska oznaka].

10.3. Na mjestu događaja je bila iscrtana puna uzdužna razdjelna crta na kolniku. U trenutku kontakta MTC reg. oznake [registarska oznaka] se kretao brzinom oko 45 km/h, a u trenutku reagiranja tužitelja i poduzimanja radnje kočenja brzinom oko 61 km/h. U trenutku prometne nesreće OA reg. oznake [registarska oznaka] je bio u fazi lijevog skretanja i kretao se brzinom oko 15 km/h.

10.4. Tužitelj je pravovremeno počeo reagirati i poduzimati radnju kočenja približno u trenutku kada je OA reg. oznake [registarska oznaka] počeo skretati ulijevo.

10.5. Vremensko-prostornom analizom je utvrđeno da je tužitelj s MTC reg. oznake [registarska oznaka] ranije započeo radnju pretjecanja nego II s OA reg. oznake [registarska oznaka] radnju skretanja.

10.6. Obzirom na način reagiranja tužitelja, isti bi kontroliranim kočenjem koje osigurava stabilnost i upravljivost uspio zaustaviti MTC reg. oznake [registarska oznaka] prije mjesta kontakta da se kretao brzinom ne većom od oko 39 km/h.

10.7. Obzirom na konkretne vremenske i prometne uvjete, postojala je objektivna mogućnost za pravovremeno međusobno uočavanje sudionika prometne nesreće.

10.8. Prije poduzimanja radnje skretanja II je pravilnom prometno- tehničkom provjerom mogao uočiti MTC reg. oznake [registarska oznaka] koji se već nalazio u fazi pretjecanja, te se mogao uvjeriti da radnju skretanja neće moći izvršiti na siguran način. Odustajanjem od radnje skretanja II bi izbjegao prometnu nesreću.

10.9. Na temelju materijalnih tragova nije moguće rekonstruirati putanju OA reg. oznake [registarska oznaka] prije početka skretanja ulijevo. Tehnički je moguć iskaz tužitelja da se OA prethodno uključio u promet s kolnog prilaza i da je nakon toga počeo radnju skretanja ulijevo.

10.10. Iz položaja traga kočenja MTC slijedi da tužitelj s MTC reg. oznake [registarska oznaka] nije naglo skrenuo na lijevu kolničku traku radi izbjegavanja naleta na OA reg. oznake [registarska oznaka], nego je izvršio radnju izmicanja u lijevu stranu radi vršenja radnje pretjecanja OA, te je nakon toga poduzeo radnju kočenja.

10.11. Neposredno saslušan vještak na ročištu od 17. travnja 2026. (list143) istakao je da očevidom nisu pronađeni tragovi kretanja osobnog automobila istočno od mjesta kontakta, tako da tehničkim putem nije moguće rekonstruirati njegovu putanju u fazi prilaza. Stoga je tehnički moguć iskaz tužitelja da se osobni automobil prethodno uključio u promet s kolnog prilaza i da je nakon toga započeo radnju skretanja u lijevo u tome slučaju tužitelj je sa motociklom izvršio radnju izmicanja sa desne na lijevu kolničku traku sa namjerom pretjecanja osobnog automobila koji se uključio u promet na desnu kolničku traku.

11. Nakon neposrednog saslušanja vještaka nije bilo primjedbi na nalaz i mišljenje, te je sud isti nalaz ocijenio stručnim i objektivnim te imajući u vidu nalaz i mišljenje vještaka, činjenični opis kaznenog djela kao i iskaz tužitelja utvrdio je da je osiguranik tuženika isključivo odgovoran za nastanak prometne nezgode jer se uključio u promet a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu odnosno isti je postupao suprotno odredbi čl. 43 st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ( "Narodne novine" br.67/08, 48/10, 74/11, 88/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24).

11.1. Prema čl. 43. st. 1. navedenog zakona, vozač koji namjerava na cesti ili dugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilo ( uključiti se u promet, mijenjati prometnu traku, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl. ) ne smije početi takvu radnju ako time dovedi u opasnost duge sudionike u prometu ili imovinu, prema st. 2. istog članka, prije započinjanja navedenih radnji vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pri tome računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

11.2. Naime iz iskaza tužitelja proizlazi da se kretao iz Osijeka u smjeru Našica prema [adresa]. Kretao se motociklom desnom stranom kolnika i došavši do mjesta Kula, S. Radića kbr. 55, te negdje 5-7 m prije tog kućnog broja vidio je da iz dvorišta odnosno sa kolnog ulaza, izlazi prednjim dijelom vozilo koje prelazi cesto dijagonalno oko 15 m prema štandu na drugoj strani kolnika. Odmah je počeo kočiti kada je vidio da vozilo izlazi i prelazi cestu i pokušao je izbjeći sudar na način da je pokušavao skretati u lijevo jer iz suprotnog traka nije bilo vozila. Kako se to vozilo nastavilo dalje kretati na suprotnu stranu, praktički je bio zguran između njegovog vozila i štanda s lubenicama i u tom trenutku je to vozilo udarilo svojom prednjom lijevom stranom u njegovu desnu stranu. Taj vozač je odmah izašao iz automobila i uhvatio se za glavu i rekao što je napravio. Ističe da mu je desna noga oštećena od automobila, a kako je bio priklješten uz štand to mu je lijeva noga oštećena od željezne konstrukcije štanda. Tužitelj navodi da su policajci pogrešno naveli da je pretjecao to vozilo, nije pretjecao vozilo već je izbjegavao nalet. Pravilno se kretao svojom stranom, oko 50-60 km/h i kada mu je to vozilo izletjelo na kolnik, morao ga je izbjeći i njegova reakcija je bila usmjerena na lijevu stranu, misleći da će izbjeći nalet. No kako se taj vozač kretao na način da je praktički presjekao cestu, izletio je s kolnog ulaza i prelazio cestu dijagonalno na drugu stranu. Vozač OA nije uopće gledao.

11.3. Prometni vještak neposredno saslušan na raspravi istakao je da je tehnički moguć iskaz tužitelja da se OA prethodno uključilo u promet sa kolnog prilaza i da je nakon toga započeo radnju skretanja u lijevo tako da je tužitelj motociklom izvršio radnju izmicanja sa desne na lijevu kolničku traku sa namjerom pretjecanja OA koji se uključio u promet u desnu kolničku traku. A tužitelj da se kretao brzinom ne većom od 39 km na sat isti bi kontroliranim kočenjem uspio zaustaviti motocikli prije mjesta kontakta. Stoga brzina kretanja tužitelja prije početka reagiranja a koja je iznosila oko 61 km na sat nije u uzročnoj vezi sa nastankom prometne nezgode. Naime do iste bi došlo i da se kretao brzinom manjom od dopuštene za naselje.

12. Na temelju izvedenih dokaza i to medicinske dokumentacije za tužitelja, iskaza tužitelja, svjedokinje UI i nalaza i mišljenja medicinskog vještaka Damira Matokovića koji je po ocjeni ovoga suda dan u skladu s pravilima struke, objektivan i nepristran, a radi se i o stalnom sudskom vještaku s dugogodišnjim iskustvom koji je i specijalista - ortoped te ga sud u cijelosti prihvaća sud je ocijenio da utvrđena težina povreda koju je tužitelj zadobio u prometnoj nezgodi od 20.7.2020. godine te sve okolnosti nastanka i posljedica prometne nezgode, opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, sukladno čl. 1100. st. 1. ZOO-a.

12.1. Iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka Damira Matokovića proizlazi da je tužitelj zadobio ozljede: prijelom gornjeg dijela lijeve goljenične kosti, prijelom 2. kosti sredostoplja desne noge, prijelom čunaste i klinaste kosti desnog stopala, istegnuće mišića vratne kralježnice, nagnječenje i oguljotine u području desnog kuka, desne natkoljenice, desnog koljena i stopala, nagnječenje i oguljotine desne podlaktice, nagnječenje i oguljotine lijevog koljena.

12.2. Tužitelj je pregledan na objedinjenom hitnom bolničkom prijemu (OHBP) OB Požega, te je nakon učinjene radiološke i laboratorijske obrade primljen na odjel traumatologije i ortopedije gdje je ležao od 20. -24.7.2020. godine. Tijekom boravka učinjena je dodatna radiološka obrada te je uz postavljenu imobilizaciju za obje noge upućen na daljnje liječenje u kućnu njegu.

12.3. Slijedile su kontrole u traumatološkoj ambulanti i kod ortopeda. Ambulantno je provodio brojne fizikalne terapije.

12.4. Naknadno je učinjen MR lijevog koljena na kojem se opisuje osteohondralna lezija lateralnog kondila goljenične kosti, istegnuće prednjeg križnog ligamenta, lezija stražnjeg roga unutarnjeg meniska. Liječenje je završeno početkom rujna 2021. godine.

12.5. Ozljede zadobivene u navedenoj nezgodi su teške tjelesne ozljede. Navedene ozljede su u uzročno posljedičnoj vezi s nezgodom koju je tužitelj zadobio 20.7.2020. godine.

12.6. Zbog zadobivenih ozljeda tužitelj je trpio bolove sva tri stupnja intenziteta. Trpio je bolove jakog intenziteta tijekom 8 dana, bolove srednjeg intenziteta tijekom 2 tjedna, te bolove lakog intenziteta tijekom 4 mjeseca.

12.7. Pretrpio je primarni strah jakog intenziteta do dolaska u bolnicu, a sekundarni strah trpio je tijekom liječenja radi zabrinutosti za tijek i ishod liječenja. Trpio je sekundarni strah jakog intenziteta tijekom 5 dana, srednjeg intenziteta tijekom 8 dana i slabog intenziteta tijekom dva tjedna.

12.8. Zbog prirode ozljede morao je mirovati i rasteretiti obje noge te se morao privremeno koristiti invalidskim kolicima. Nakon mjesec dana od ozljede dozvoljava se opterećenje desne noge, a lijevu je morao rasteretiti štakama. Hod s jednom štakom dozvoljava se od 22.10.2020 godine. Nije mogao samostalno obavljati osnovne životne potrebe, kao ni skrbiti o sebi. Zbog toga mu je trebala tuđa njega i pomoć u punom opsegu u trajanju od 2 mjeseca i u smanjenom opsegu u trajanju 2-3 sata dnevno tijekom 4 mjeseca.

12.9. Nakon završenog liječenja zaostao je ulkus u području vanjske strane desne pete dubine oko 0.5 cm, a veličine 1,5x1,5 cm. Vidljivi su ožiljci u području gornje i unutarnje strane lijevog koljena. Zbog toga je nakon završenog liječenja zaostala naruženost lakog stupnja.

12.10. Nakon završenog liječenja zaostala je smanjena pokretljivost lijevog koljena. Savijanje koljena izvodi u opsegu 5-115 stupnjeva. Zaostala je bolnost na pritisak uz unutarnju zglobnu pukotinu lijevog koljena kao i desnog stopala. Otežan je čučanj. Otežano savladava stepenice i ljestve. Otežano je obavljanje poslova kao što je nošenje i podizanje tereta, guranje tačaka, obavljanje poslova u vrtu, rad u voćnjaku i sl. Ne bavi se više sportom-nogometom. Povremeno ima bolove lijevog koljena i desnog stopala nakon fizičkih aktivnosti i kod promjene vremena. Zbog svega navedenog, a uzimajući u obzir zdravstveno stanje tužitelja prije nezgode, posljedice zaostale nakon završenog liječenja, kao i životnu dob, kod tužitelja je došlo do povrede prava osobnosti, prava na tjelesno i duševno zdravlje, odnosno tužitelj trpi duševne bolove zbog umanjenja životnih aktivnosti od 10%.

12.11. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je koristio kruti schanzov ovratnik. Patio je i od nesanice. Nastavio je i dalje voziti motor, ali i dalje ima nelagodu. Nakon 6 mjeseci smanjili su se bolovi, a kako je oštećen živac na lijevoj nozi ispod koljena, dolazi mu do trnjenja od potkoljenice pa nadalje, što mu otežava obavljanje posla s kojim se bavi. Krojač je i mora najmanje 8 sati stajati ili sjediti ovisno što radi. Mora prekidati posao zbog bolova. Inače se bavio rekreativno igranjem nogometa, a što to danas više ne može. Kod promjene vremena osjeća bolove. Obzirom da mu se znaju pojaviti bolovi u vratnom dijelu prisiljen je povremeno nositi schanzov ovratnik. U početku je imao nesanice pa mu je dr. propisala diazepam. Općenito je doživio strah, a također je imao strah od ishoda liječenja jer mu je desna noga pukla na četiri dijela u stopalu. Njegovo se stanje definitivno promijenilo nakon nezgode. Ne može više funkcionirati kako je bilo prije nezgode. Ostali su mu i ožiljci na stopalu i na lijevoj potkoljenici, koji su vrlo ružni a isti su vidljivi kada nosi kratke hlače i japanke.

12.12. Nakon provedenog medicinskog vještačenja tužitelj je podneskom od 22.3.2025. ( list 98) specificirao tužbeni zahtjev tako da potražuje ukupno 5.091,18 EUR.

12.13. Naime, tužitelj navedenim podneskom zbog povrede prava osobnosti zahtjeva naknadu neimovinske štete prema kriterijima utvrđivanja i to: za pretrpljene fizičke bolove iznos od 2.903,16 eura (bolovi jakog intenziteta 8 dana x 73,66 eura = 589,28 eura, bolovi srednjeg intenziteta 14 dana x 43,80 eura = 613,20 eura i bolovi slabog intenziteta 122 dana x 13,94 eura = 1.700,68 eura, odnosno ukupan iznos od 2.903,16 eura), za pretrpljeni strah iznos od 987,52 eura (primarni strah iznos od 73,66 eura, te sekundarni strah jakog intenziteta 5 dana x 73,66 eura = 368,30 eura, strah srednjeg intenziteta 8 dana x 43,80 eura = 350,40 eura i strah slabog intenziteta 14 dana x 13,94 eura = 195,16 eura, odnosno ukupan iznos od 987,52 eura), za duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti u visini od 10 % iznos od 1.493,13 eura, za duševne bolove zbog naruženosti lakog stupnja, uočljivo trećima samo ponekad, iznos od 497,71 eura, te naknadu imovinske štete i to: za tuđu pomoć i njegu iznos od 3.398,92 eura (61 dan x 8 sati = 488 sati x 3,98 eura = 1.942,24 eura i 122 dana x 3 sata = 366 sati x 3,98 eura = 1.456,68 eura, odnosno ukupan iznos od 3.398,92 eura), za troškove vezane uz liječenje iznos od 177,32 eura (za troškove pribave pomagala, konkretno ovratnika, iznos od 23,89 eura, za troškove pribave lijekova iznos od 26,54 eura, za troškove pribave kreme iznos od 66,36 eura i za troškove prijevoza iznos od 60,52 eura), za oštećenu jaknu iznos od 66,36 eura, za oštećene hlače iznos od 26,54 eura, za oštećenu obuću iznos od 53,09 eura, za oštećeni mobilni telefon iznos od 92,91 eura, za oštećeni sat iznos od 66,36 eura, za oštećene naočale iznos od 92,91 eura i za oštećenu kacigu iznos od 199,08 eura, odnosno ukupan iznos od 10.055,01 eura. Budući da je tuženik, kao što je to ranije i navedeno, na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i popratne imovinske štete već isplatio tužitelju iznos od 4.963,83 eura kao nesporan, tužitelj zahtjeva isplatu preostalog dijela naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i popratne imovinske štete u iznosu od 5.091,18 eura.

12.14. Tuženik se na raspravi od 17.4.2026. usprotivio preinaci tužbenog zahtjeva ističući da je isti previsoko postavljen te se protivi zatraženom tijeku zatezne kamate.

12.15. Obzirom da je do preinake došlo temeljem iste činjenice i pravne osnove a tužitelj nije mogao znati za opseg štete dok nije provedeno medicinsko vještačenje, sud je dopustio preinaku temeljem čl. 190. st. 2 i 3. ZPP-a, kojoj preinaci se tuženik sukladno čl. 191. st. 2. ZPP-a ne može niti protiviti.

13. Odlučujući o visini pravične novčane naknade za pretrpljene fizičke bolove, sud je uzeo u obzir jačinu i trajanje fizičkih bolova opisanih u nalazu i mišljenju medicinskog vještaka Damira Matokovića, lokalitet ozljeda, neugodnosti prilikom liječenja u vidu brojnih fizikalnih terapija, podvrgavanje RTG snimanjima, postavljenoj imobilizaciji za obje noge, nošenju schanzovog ovratnika, korištenje invalidskih kolica i štaka te opravdanim iznosom za fizičke bolove smatra zatraženi iznos od 2.903,16 EUR.

13.1. Za pretrpljeni primarni i sekundarni strah, sud je tužitelju dosudio iznos od 987,52 EUR pri čemu je imao u vidu intenzitet i trajanje straha, opravdanu bojaznost tužitelja za njegovo zdravstveno stanje te okolnosti nastanka prometne nezgode. Sud drži da je tužitelj trpio strah slabog intenziteta i duže od 3 tjedna kako to navodi vještak jer je liječenje tužitelja trajalo sve do rujna 2021. kada je stanje definitivno tako da je objektivno tužitelj mogao biti zabrinut za ishod liječenja i mogućnost potpunog oporavka za vrijeme cijelog razdoblja liječenja.

13.2. Ozljeda koju je tužitelj zadobio uzrokovala je naruženost lakog stupnja jer je zaostao ulkus u području vanjske strane desne pete dubine od oko 0,5 cm a veličine 1.5. x 1.5 cm te su vidljivi ožiljci u području gornje i unutarnje strane lijevog koljena. Sud nalazi da su navedeni ožiljci tužitelja vidljivi trećim osobama tijekom ljeta kada se nosi kraća odjeća (kratke hlače), prilikom odlaska na plažu ili bazene na kupanje i sunčanje, te objektivno mogu izazvati nelagodu tako da je sud imajući u vidu sve navedene okolnosti utvrdio pravičnu novčanu naknadu za duševne bolove na ime naruženosti u iznosu od 497,71 EUR, koji iznos je tužitelj i zatražio.

13.3. Prema nalazu i mišljenju medicinskog vještaka kod tužitelja je nastalo umanjenje životnih aktivnosti od 10%, a koje se očituje u ograničenjima koja će tužitelj imati u svom životu. Tužitelju je otežan čučanj. Otežano savladava stepenice i ljestve. Otežano je obavljanje poslova kao što je nošenje i podizanje tereta, guranje tačaka, obavljanje poslova u vrtu, rad u voćnjaku i sl. Ne bavi se više sportom-nogometom. Povremeno ima bolove lijevog koljena i desnog stopala nakon fizičkih aktivnosti i kod promjene vremena. Zbog svega navedenog, a uzimajući u obzir zdravstveno stanje tužitelja prije nezgode, posljedice zaostale nakon završenog liječenja, kao i životnu dob, kod tužitelja je došlo do povrede prava osobnosti, prava na tjelesno i duševno zdravlje, odnosno vještak je mišljenja da tužitelj trpi duševne bolove zbog umanjenja životnih aktivnosti od 10%.

13.4. Tužitelj je u trenutku nezgode imao 48 godina i sud nalazi da će zbog ograničenja koja su zaostala nakon liječenja, tužitelj kroz dulje vremensko razdoblje ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu. Osim toga sud je imao u vidu i zanimanje kojim se tužitelj bavi, isti je krojač i sasvim sigurno će mu biti otežano obavljanje takvih poslova. Osim toga tužitelj se više ne može baviti sportom – nogometom kojim se rekreativno bavio te sud smatra da zatraženi iznos od 1.493,13 EUR predstavlja pravičnu novčanu naknadu na ime duševnih bolova zbog smanjenja životnih i radnih aktivnosti.

13.5. Dakle, sud tužitelju s osnova povrede prava osobnosti, odnosno neimovinske štete utvrđuje pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 5.881,51 EUR.

13.6. Sud je pri utvrđivanju visine pravične novčane naknade na ime neimovinske štete imao u vidu orijentacijske kriterije VSRH izmijenjene 2020. godine te inflatorne okolnosti od 2020. godine pa do donošenja odluke u ovom predmetu. Opće poznata je činjenica da porast inflacije u razdoblju od 2020. godine pa do danas iznosi više od 30 %.

13.7. Nesporno je da je tuženik tužitelju na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti, dakle neimovinske štete isplatio ukupno iznos od 4.963,83 EUR/37.400,00 HRK tako da je sud tužitelju na ime neimovinske štete dosudio daljnji iznos od 917,68 EUR.

13.8. Napominje se da stranke nisu dostavile specifikaciju isplaćene štete te je sud isplaćeni iznos uračunao u isplatu neimovinske štete.

14. Prema čl. 1095. st. 1. ZOO-a tko dugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je nadoknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s time u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

14.1. Temeljem nalaza i mišljenja medicinskog vještaka utvrđeno je da je tužitelju trebala tuđa njega i pomoć u punom opsegu u trajanju od 2 mjeseca i u smanjenom opsegu u trajanju 2-3 sata dnevno tijekom 4 mjeseca. Sud nalazi da je tužitelju trebala tuđa pomoć i njega 854 sati te uz cijenu sata od 3,98 EUR, koji iznos nije sporan, sud je tužitelju na ime tuđe pomoći i njege dosudio iznos od 3.398,92 EUR.

15. Iz iskaza svjedokinje UI ( supruga tužitelja) proizlazi da je tužitelj išao na poslovni put iz [adresa] u [adresa] motociklom tako da je na sebi imao zaštitnu kacigu, kožnu jaknu, džins hlače, patike, imao je sunčane naočale, mobitel, majicu, torbu u kojoj je nosio službene papire, sat. Sve te stvari su bile oštećene i ni jedna od tih stvari nakon nezgode nije bila upotrebljiva. Jakna je bila poderana, jakna je sigurno vrijedila 500-700 kuna, naočale su koštale oko 700,00 kuna, sat isto toliko. Imao je mobitel marke "Noa", ne zna koliko je koštao možda oko 700,00 kuna, hlače su iznosile najmanje 200,00 kuna, a patike 400-500 kuna jer je imao patike Dukati. Kaciga je koštala najmanje 1.500,00 do 1.600,00 kuna. Suprug je koristio određene lijekove koji nisu išli na recept, koristio je deep relief, voltarene, a kupovao je lijekove protiv bolova lekadol, voltaren. Suprug je koristio sigurno do godinu dana sve te lijekove. Imao je obje noge u gipsu tako da je bio nepokretan, a ona mu je najčešće pružala pomoć i njegu. Morala ga je oblačiti, kupati, a u početku mu je bilo teško i uzimanje hrane tako da mu je pomagala i u tom dijelu. Pomoć mu je intenzivno pružala dok je imao gips, najmanje godinu dana morala mu je pružati pomoć i njegu. Nakon godinu dana njegovo stanje je bilo solidno, tako da je mogao obavljati sve. Suprug se liječio u požeškoj bolnici, i ona ga je najčešće vozila na preglede, a nakon što je skinuo gips, ako je bila spriječena, išao je autobusom. Ne zna koliko je cijena karte iznosila. Suprug je koristio invalidska kolica i štake a to je dobio od HZZO-a, dok je koristio schanzov ovratnik koji je morao kupiti. Ističe da je suprug potrošio najmanje 500-600 kuna za kreme, a oko 200,00 kuna za lijekove za bolove, za vrijeme liječenja. Procjenitelj tuženika je uslikao sve stvari koje su oštećene u nihovom dvorištu. Iako kaciga ima vizir, suprug je ispod imao i sunčane naočale.

16. Iz iskaza tužitelja proizlazi da mu je do godine dana bila potrebna tuđa pomoć i njega jer nije mogao stajati, a svu tu pomoć mu je pružala supruga i majka, a u manjem opsegu i djeca. Koristio je lijekove protiv bolova, voltaren, diazepam za smirenje, lekadol, kreme voltaren i deep relief a te kreme ne idu na recept. One su bile jedina opcija za ublažavanje posljedica koje je pretrpio u nezgodu. Supruga je vodila brigu oko tih krema, a sigurno je potrošila toliko koliko je navela za kreme i lijekove. U trenutku nezgode imao je na sebi motorističke traper hlače koje nove koštaju oko 200,00 EUR, dok su iste u trenutku nezgode bile stare godinu dana. Imao je Šubertovu kacigu koja je najskuplja, a bila je stara oko 1,5 godina, a sigurno je vrijedila 1.500,00 kuna. Imao je sunčane naočale Rayban koje su vrijedile sigurno 100,00 EUR, a nove vrijede oko 200,00 EUR. Imao je na ruci ručni sat vrijednosti oko 100,00 EUR, jer taj sat je bio star 7-8 mjeseci, a novi je koštao oko 1.200,00 kuna. Marka sata je bila Festina. Imao je Dukatijeve patike stare 4 mj., koje je platio oko 200,00 EUR, a kako ih je nosio, realna cijena je oko 500,00 kuna u trenutku nezgode. Imao je i kožnu motorističku jaknu staru oko godinu i nešto dana, a koju je platio 260,00 EUR, a u trenutku prometne nezgode vrijedila je najmanje 500-600 kuna. Navodi da postoje slike tih stvari i iste nisu više upotrebljive. Imao je mobitel marke NOA vrijednosti od oko 150,00 EUR. Mobitel mu je bio u jakni u džepu i od udarca je pukao i nije ga mogao popraviti. Supruga ga je uglavnom vozila na kontrole, a ako ga supruga nije mogla voziti, koristio je gradski prijevoz a karta je iznosila oko 6 kuna od njegovog mjesta stanovanja do OŽB, u jednom pravcu. Trebao je najmanje 60 puta prijevoz od kuće do OŽB, što osobnim automobilom što gradskim prijevozom.

16.1. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu tužitelja i svjedokinje UI glede vrijednosti oštećenih stvari i troškova nastalih kupovinom lijekova i troškova prijevoza. Naime tužitelj je odlazio na mnogobrojne fizikalne terapije te kontrole i preglede tako da imajući u vidu cijenu benzina te troškove autobusne karte, sasvim sigurno je mogao imati izdatke u svezi sa tim u iznosu od 60,52 EUR. Isto tako tužitelj je trpio bolove tako da su mu nedvojbeno bili potrebni lijekovi i navedene kreme kako bi umanjio te bolove a koji troškovi su obzirom na razdoblje liječenja mogli iznositi 116,79 EUR.

16.2. Osim toga sud je navedene troškove i vrijednost oštećenih stvari utvrdio i temeljem čl. 223. st. 1. ZPP-a, a imajuću u vidu opće poznate cijene oštećenih stvari, da se radi o opremi motocikliste, da je sva ta oprema bila nužna, tako da sud vjeruje iskazu tužitelja i svjedokinje te po svojoj slobodnoj procjeni utvrđuje vrijednost oštećenih stvari u iznosu od 597,25 EUR .

16.3. Tužitelj je dakle pretrpio ukupnu imovinsku štetu u iznosu od 4.173,50 EUR koji iznos je dosudio tužitelju.

17. Sud je zakonsku zateznu kamatu na neimovinsku štetu odredio počev od podnošenja odštetnog zakona a sukladno čl. 1103 Zakona o obveznim odnosima prema kojem obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe.

17.1. Zakonsku zateznu kamatu na imovinsku štetu sud je odredio počev od presuđenja jer su tužitelju tuđu i pomoć i njegu pružali ukućani, odnosno isti nije posebno plaćao usluge tuđe pomoći i njege. Isto tako sud je odredio i zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos na ime vrijednosti oštećenih stvari i troškova liječenja počev od presuđenja jer je ta visina utvrđena tek tijekom dokaznog postupka.

18. Odluka o trošku temelji se na odredi čl. 154. st. 1 i čl. 155. ZPP-a.

19. Sud je tužitelju priznao nagradu za sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 EUR, nagradu za sastav tužbe u iznosu od 200,00 EUR, nagradu za sastav podneska od 19.3.2022. (list 45) u iznosu od 200,00 EUR, nagradu za sastav podneska od 8.8.2023. (list 61) u iznosu od 200,00 EUR, nagradu za zastupanje na pripremnom ročištu od 14.11.2023 godine (list 64) u iznosu od 200,00 EUR, nagradu za zastupanje na glavnoj raspravi od 10.7.2024. ( list 66), u iznosu od 200,00 EUR, nagradu za sastav podneska od 22.3.2025. (list 98) u iznosu od 200,00 EUR, nagradu za sastav podneska od 7.3.2026. (list 139) u iznosu od 200,00 EUR, nagradu za zastupanje na glavnoj raspravi od 17.4.2026. (list 142) u iznosu od 200,00 EUR i nagradu za pristup ročištu radi objave presude u iznosu od 100,00 EUR. Ukupno troškovi na ime zastupanja sa PDV-om iznose 2.375,00 EUR. Troškovi prometnog i medicinskog vještačenje iznose ukupno 669,90 EUR, sudska pristojba na tužbu i presudu iznosi 135,64 EUR.

19.1. Slijedom navedenoga tužitelju su odmjereni troškovi parničnog postupka u iznosu od 3.180,54 EUR.

19.2. Sud nije priznao nagradu za sastav ostalih podnesaka i radnji sukladno čl. 155. ZPP-a, ocjenjujući ih nesvrsishodnim i nepotrebnim za vođenje parnice.

20. Zbog iznesenog odlučeno je kao u izreci presude.

Požega, 27. svibnja 2026.

S u d a c :

Snježana Polgar

Pouka o pravu na žalbu:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana objave iste. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Dna:

1. Željko Mendeš, odvjetnik iz Slavonskog Broda

2. Odvjetničko društvo Župić & partneri d.o.o., Zagreb