Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

P-3960/2025-10

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu tog suda Miru Maslać, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice HR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Nikola Božiković, odvjetnik u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 3A, protiv tuženog BEDEM d.o.o., OIB: 03461719887, Zagreb, Zagrebačka cesta 190, kojeg zastupa punomoćnik Goran Devrnja, odvjetnik u Zagrebu, Božidara Adžije 22, radi raskida ugovora i isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 24. ožujka 2026. u nazočnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice, zamjenika pun. tuženika, te zz tuženika, a na ročištu od 27. svibnja 2026. zakazanom radi donošenja i objave presude,

p r e s u d i o j e

I Odbija se u cijelosti glavni tužbeni zahtjev koji glasi:

»1. Utvrđuje se da je raskinut Ugovor o građenju "U Splitu, dana 28.11.2017.g." kojem je sastavni dio ponuda br. 122/17, a koji ugovor je sklopljen između tužiteljice HR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kao naručitelja s jedne strane te trgovačkog društva BEDEM d.o.o. OIB: 03461719887, Zagrebačka cesta 190, Zagreb, kao izvođača s druge strane, kojem ugovoru je predmet bio rekonstrukcija temelja i uređenje terase na stambenom objektu označenom kao č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], HR i to s danom 15.03.2018.g.

2. Nalaže se tuženiku BEDEM d.o.o., OIB: 03461719887, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplati tužiteljici HR, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime povrata preplaćenih radova, iznos od 23.890,10 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 16. ožujka 2018., pa do konačne isplate, a koja teče do 31.12.2022.g. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, a od 01. siječnja 2024.g. do isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II Djelomično se prihvaća podredni tužbeni zahtjev, te se sudi:

1. Raskida se ugovor o građenju "U Splitu, dana 28.11.2017.g." kojem je sastavni dio ponuda br. 122/17, a koji ugovor je sklopljen između tužiteljice HR, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao naručitelja s jedne strane, te trgovačkog društva BEDEM d.o.o. OIB: 03461719887, kao izvođača s druge strane, kojem ugovoru je predmet bio rekonstrukcija temelja i uređenje terase na stambenom objektu označenom kao č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa] i to s danom podnošenja ove tužbe (21. 06. 2018.),

2. Nalaže se tuženiku BEDEM d.o.o. OIB: 03461719887, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplati tužiteljici HR, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime povrata preplaćenih radova, iznos od 23.520,70 €, zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, tekućom na taj iznos od dana 22.06.2018.g. pa do isplate, i to za razdoblje od 22.06.2018. do 31.12.2022.g. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, a od 01. siječnja 2024.g. do isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

dok se za više zatraženo preko dosuđenog, za iznos glavnice od 369,41 € sa pripadajućim kamatama, tužbeni zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan.

r i j e š i o je

I Djelomično se prihvaća prijedlog za donošenjem privremene mjere, te se sudi: »1. Radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 23.520,70 € određuje se privremena mjera iz čl. 345. st.1 t.5 Ovršnog zakona kojom će Financijska Agencija dati nalog svim bankama u kojima tuženik BEDEM d.o.o. OIB: 03461719887, Šipkovica 50, 10000 Zagreb (protivnik osiguranja) ima otvorene račune da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s dužnikova računa isplatu novčanoga iznosa za koji je određena privremena mjera, dok se za zatraženih daljnjih 369,41 €, preko dosuđenih 23.520,70 €, prijedlog odbija kao neosnovan.

2. Zabrana je provedena danom dostave ovog rješenja Financijskoj Agenciji.

3. Iznos novčanih sredstava protivnika osiguranja kod Banke za koji je određena zabrana isplate ne može se prenijeti s tog računa dok zabrana traje, osim namirenja osiguranje tražbine.

4. Privremena mjera ima trajati, do proteka 2 mjeseca nakon nastupanja uvjeta za ovrhu

V. Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu.

II Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 12.081,80 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 27. svibnja 2026. pa do konačne isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda tužiteljice HR protiv tuženika Bedem d.o.o. navodi se:

- kako su stranke sklopile Ugovor o građenju ,,U Splitu, dana 28.11.2017" koji obuhvaća radove predviđene ponudom br. 122/17, prema kojem je tužiteljica bila investitor, a izvođač radova je bio tuženik, za kojeg je nastupao i sve radove vodio predstavnik ZR,

- kako je ponuda koja je sastavni dio ugovora dana na poslovnom papiru tvrtke tuženika te potpisana i pečatirana od strane direktora tuženika - zz ER,

- kako je predmet spomenutog ugovora među strankama rekonstrukcija temelja i uređenje terase na stambenom objektu označenom kao č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], HR, a kako je to detaljno navedeno u samom ugovoru i ponudi koja je njegov sastavni dio.

- kako je tuženik pozivao predlagateljicu da mu, uz danu akontaciju, plaća i tekuće financiranje gradilišta i to na ruke, a čemu bi ona udovoljila i prilikom svake primopredaje novca bi zamolila istog da požuri s radovima, naime, kako je vrijeme odmicalo tj. približavao se krajnji rok radova i tužiteljici se kao laiku, obzirom na jako spori tempo radova i pasivnost tuženika, činilo da je nemoguće iste završiti u roku,

- kako je tuženik u više navrata iskazao nepoštivanje ugovora, kasnio je s početkom radova i nije ih započeo kako je to ugovoreno do 4.12.2017.g. (čl.3), kako nikada nije obavijestio tužiteljicu, a kamoli pisanim putem, o okolnostima koje mogu ometati izvedbu radova (niti je takvih okolnosti objektivno bilo), a samo jedan primjer malicioznog ponašanja tuženika je slučaj kada je g. ZR tvrdio da betonara ne može isporučiti beton, a investitor je sam pozivom prema betonari utvrdio suprotno,

- kako je tuženik također nabacivao građevinski otpad (,,šut“) na tužiteljičinu nekretninu, kako građevinski otpad s predmetne nekretnine, tako i sa susjednih na kojima je radio, te je ostavio navedeno da sve zajedno stoji, pa je tužiteljica morala novom izvođaču platiti i odvoz cijelog (ne samo svog) građevinskog otpada,

- kako je u više navrata tužiteljica predstavniku tuženika upućivala SMS, poruke da se nađu i dogovore povrat novca na ime preplaćenih radova, a isti je odugovlačio i prolongirao povrat novca, a upravo su ignoriranje, pasivnost i smišljanje izlika bili njegov obrazac ponašanja i tijekom izvođenja radova,

- kako je, ukratko, održavao tužiteljicu u zabludi o tijeku radova, odugovlačio s radovima, a cijelo vrijeme uzimao novac na ruke.

- kako je opisanim ponašanjem tuženika bilo očito da isti neće ispuniti svoju ugovornu obvezu, te je iz njegova držanja bilo jasno da ju ne bi ispunio ni u naknadnom roku. Također, predmetni objekt na kojem su se vršili radovi iznajmljuje se u turističke svrhe, te je tužiteljici bilo važno završiti radove do početka sezone, a sigurno bi ista izgubila interes, tj. ne bi uopće sklapala ugovor da je znala da će kuća biti raskopana i izgledati kao gradilište u predsezoni.

- kako je tužiteljici nastala i direktna šteta jer je morala otkazati rezervacije turista budući da su radovi od strane tuženika neopravdano kasnili, a kao dokaz tome dostavlja se mail prepiska u prilogu,

- kako je, slijedom navedenog, u posao hitno uveden novi izvođač koji je završio radove, a što tuženiku nije posebno „,teško“ palo budući se isti povukao sa gradilišta (napominje se: prethodno uzeo ukupan iznos od 210.000 kuna na ruke).

- kako su tužiteljica i ZR pregovarali o povratu novca za neizvedene radove, a isti je nebrojen broj puta odgađao sastanak i govorio da će se javiti kasnije i da je u gužvi, te se i sam direktor oglušio na dopis odvjetnika, pa se stoga tužiteljica obraća sudu sa zahtjevom za donošenjem presude slijedećeg sadržaja:

2. Nalaže se tuženiku BEDEM d.o.o. OIB: 03461719887, Zagrebačka cesta 190, Zagreb, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplati tužiteljici HR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime povrata preplaćenih radova, iznos od 180.000,00 kuna zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, tekućom na taj iznos od dana 16.03.2018.g. pa do konačne isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

3. Nalaže se tuženiku BEDEM d.o.o. OIB: 03461719887, Zagrebačka cesta 190, Zagreb, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplati tužiteljici HR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], troškove ovog parničnog postupka, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, tekućom od dana presuđenja pa do konačne isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.«

1.1. Tužiteljica je postavila i podredni tužbeni zahtjev slijedećeg sadržaja: »1. Raskida se ugovor o građenju "U Splitu, dana 28.11.2017.g." kojem je sastavni dio ponuda br. 122/17, a koji ugovor je sklopljen između tužiteljice HR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], HR kao naručitelja s jedne strane te trgovačkog društva BEDEM d.o.o. OIB: 03461719887, Zagrebačka cesta 190, Zagreb, kao izvođača s druge strane, kojem ugovoru je predmet bio rekonstrukcija temelja i uređenje terase na stambenom objektu označenom kao č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa] i to s danom podnošenja ove tužbe (21.06.2018.g.).

2. Nalaže se tuženiku BEDEM d.o.o. OIB: 03461719887, Zagrebačka cesta 190, Zagreb, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplati tužiteljici HR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime povrata preplaćenih radova, iznos od 180.000,00 kuna zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, tekućom na taj iznos od dana 22.06.2018.g. pa do konačne isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

1.2. Tužiteljica je predložila da sud, sukladno odredbama čl 341-345 Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017) donese sljedeću privremenu mjeru:

»I. Radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 180.000,00 kuna određuje se privremena mjera iz čl. 345. st.1 t.5 Ovršnog zakona kojom će Financijska Agencija dati nalog svim bankama u kojima tuženik BEDEM d.o.o. OIB: 03461719887, Zagrebačka cesta 190, Zagreb (protivnik osiguranja) ima otvorene račune da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s dužnikova računa isplatu novčanoga iznosa za koji je određena privremena mjera.

II. Zabrana je provedena danom dostave ovog rješenja Financijskoj Agenciji.

III. Iznos novčanih sredstava protivnika osiguranja kod Banke za koji je određena zabrana isplate ne može se prenijeti s tog računa dok zabrana traje, osim namirenja osiguranj tražbine.

IV. Privremena mjera ima trajati, do proteka 2 mjeseca nakon nastupanja uvjeta za ovrhu.

V. Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu. «

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo:

- kako nikada nije bio ni u kakvom pravnom odnosu s tužiteljicom, odnosno da je jedino izradio ponudu br. 122/17 za izvođenje radova na predmetnoj nekretnini, ali kako na istu nikada nije dobio odgovor.

- kako ZR nikada nije bio zaposlenik tuženika, a kamoli osoba koja bi imala ovlast sklapati pravne poslove u ime tuženika te da je jedina veza između tuženika i ZR ta što je ZR tražio od tuženika da sastavi ponudu za izvođenje građevinskih radova na nekretnini tužiteljice.

- kako među stankama nije sporno da je tuženik dao ponudu broj 122/17 za izvođenje građevinskih radova na nekretnini tužiteljice, ali se, nakon primitka odgovora na tužbu, kao primarno sporno pitanje postavilo jesu li stranke uopće bile u ugovornom odnosu.

3. Tijekom postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su izvedeni dokazi pregledom Ugovora o građenju od 28. studenog 2017. (listovi 5-6 spisa) zajedno s ponudom br. 122/17 (listovi 7-8 spisa), pregledom potvrda o isplati gotovog novca na ruke (listovi 9-11 spisa), pregledom prepiske poruka tužiteljice i ZR (listovi 32-34 spisa), pregledom Izvatka iz sudskog registra za tuženika (list 35 spisa i listovi 65-66 spisa), saslušanjem svjedoka MR i ER te saslušanjem tužiteljice.

4. Presudom ovog suda posl. broj P-3102/2018 od 30. travnja 2021. sud je u cijelosti odbio i glavni i podredni tužbeni zahtjev.

5. Rješavajući po žalbi tužiteljice, Županijski sud u Zadru presudom posl. broj 13 Gž - 1058/2021-2 od 15. ožujka 2022. odbio je žalbu tužiteljice i potvrdio presudu Općinskog suda u Splitu kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice.

6. Rješenjem Vrhovnog suda RH posl. broj Revd 2730/2023-2 od 8. studenoga 2023., dopuštena je revizija tužiteljici protiv presude Županijskog suda u Zadru broj Gž- 1058/2021-2 od 15. ožujka 2022.

7. Rješenjem Vrhovnog suda RH posl. broj Rev-963/2024-2 od 27. kolovoza 2024., ukinuta je presuda Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1058/2021-2 od 15. ožujka 2022., te je predmet vraćen drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

7.1. Iz obrazloženja Odluke Vrhovnog suda RH proizlazi:

- kako prvostupanjski sud odbija predmetne zahtjeve tužiteljice ocijenivši da tužiteljica nije stupila u pravni odnos sa tuženikom (da s njim nije sklopila sporni ugovor o građenju).

- kako drugostupanjski sud prihvaća utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda, odbija žalbu tužiteljice te potvrđuje prvostupanjsku presudu.

- kako je u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 375. st. 1. ZPP, a na koje bitne povreda odredaba parničnog postupka se odnosi predmetno pravno pitanje.

- kako drugostupanjski sud prihvaća ocjenu prvostupanjskog suda o vjerodostojnosti iskaza svjedoka ER (tadašnjeg direktora tuženika) navodeći, između ostalog, da tužiteljica na njegov iskaz nije imala primjedbe te ga ničim nije dovela u pitanje. Takav zaključak drugostupanjskog suda je u proturječnosti sa zapisnikom sa ročišta za glavnu raspravu od 19. siječnja 2021. iz kojeg proizlazi da je tužiteljica na jasan i konkretan način osporavala vjerodostojnost iskaza navedenog svjedoka. Tako je tužiteljica ukazala da je iskaz tog svjedoka proturječan njegovom iskazu danom u kaznenom postupku. Iz navedenog razloga, dakle, u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

- Iako je tužiteljica i u žalbi ukazivala na jasan i konkretan način na navedenu proturječnost u iskazu svjedoka ER, drugostupanjski sud propušta ocijeniti ovaj žalbeni navod koji je odlučnog značaja, a čime je u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 375. st. 1. ZPP.

- iako je tužiteljica u žalbi ukazala da je ER znao da je tužiteljica prihvatila ponudu tuženika za sklapanje spornog ugovora o građenju, te da je zbog toga taj ugovor i sklopljen (čl. 262. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99, 88/01, 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18), drugostupanjski sud propušta ocijeniti i taj žalbeni navod koji je također od odlučnog značaja te propušta sporni odnos među strankama ocijeniti i u smislu navedene zakonske odredbe. Time je također u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 375. st. 1. ZPP).

- s obzirom na izneseno, valjalo je na temelju odredbe čl. 394. st. 1. al. 1. ZPP ukinuti pobijanu drugostupanjsku presudu te predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

- kako će u ponovnom postupku drugostupanjski sud otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će ponovno odlučiti o žalbi tužiteljice protiv prvostupanjske presude, a u kojoj odluci će iznijeti jasne i neproturječne razloge o svim činjenicama odlučnim za ishod spornog odnosa među strankama te jasne i potpune ocjene svih žalbenih navoda od odlučnog značaja.

8. Nakon ukidne odluke Vrhovnog suda, Županijski sud u Zadru je rješenjem pod posl. brojem Gž-977/2024-2 od 30. rujna 2025., ukinuo presudu ovog suda posl. broj P- 3102/2018 od 30. travnja 2021. i predmet je vraćen ovom sudu na ponovno suđenje.

8.1. Iz obrazloženja ukidnog rješenja proizlazi:

- kako zbog pogrešnog pravnog pristupa da predmetni Ugovor o građenju nije niti sklopljen između tužiteljice i tuženika sud prvog stupnja nije utvrđivao odlučne činjenice u predmetu na koje se ukazuje u tužbi, odnosno je li sporni ugovor o građenju raskinut prije podnošenja tužbe i na koji način, odnosno, jesu li ispunjene pretpostavke za raskid spornog ugovora u predmetnom postupku.

9. U nastavku postupka, nakon ukidne odluke Županijskog suda u Zadru posl. brojem Gž-977/2024-2 od 30. rujna 2025., tužiteljica je konačno uredila tužbeni zahtjev u podnesku zaprimljenom u sustavu za komunikaciju sa sudovima dana 23. ožujka 2026. kada je tužiteljica zatražila donošenje presude slijedećeg sadržaja:

»I. Utvrđuje se da je raskinut Ugovor o građenju "U Splitu, dana 28.11.2017.g." kojem je sastavni dio ponuda br. 122/17, a koji ugovor je sklopljen između tužiteljice HR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kao naručitelja s jedne strane te trgovačkog društva BEDEM d.o.o. OIB: 03461719887, Zagrebačka cesta 190, Zagreb, kao izvođača s druge strane, kojem ugovoru je predmet bio rekonstrukcija temelja i uređenje terase na stambenom objektu označenom kao č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], HR i to s danom 15.03.2018.g.

II. Nalaže se tuženiku BEDEM d.o.o., OIB: 03461719887, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplati tužiteljici HR, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime povrata preplaćenih radova, iznos od 23.890,10 EUR zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, tekućom na taj iznos od dana 16.03.2018.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023.godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 31.12.2023. godine pa do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III. Nalaže se tuženiku BEDEM d.o.o. OIB: 03461719887, Zagrebačka cesta 190, Zagreb, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplati tužiteljici HR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], troškove ovog parničnog postupka, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, tekućom od dana presuđenja pa do konačne isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

9.1. Tužiteljica je postavila i podredni tužbeni zahtjev slijedećeg sadržaja: »I Raskida se ugovor o građenju "U Splitu, dana 28.11.2017.g." kojem je sastavni dio ponuda br. 122/17, a koji ugovor je sklopljen između tužiteljice HR, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao naručitelja s jedne strane, te trgovačkog društva BEDEM d.o.o. OIB: 03461719887, kao izvođača s druge strane, kojem ugovoru je predmet bio rekonstrukcija temelja i uređenje terase na stambenom objektu označenom kao č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa] i to s danom podnošenja ove tužbe (21.06.2018.g.).

II. Nalaže se tuženiku BEDEM d.o.o. OIB: 03461719887, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplati tužiteljici HR, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime povrata preplaćenih radova, iznos od 23.890,10 EUR zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, tekućom na taj iznos od dana 22.06.2018.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023.godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 31.12.2023. godine pa do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III. Nalaže se tuženiku BEDEM d.o.o. OIB: 03461719887, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplati tužiteljici HR, OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove ovog parničnog postupka, zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom, tekućom od dana presuđenja pa do konačne isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište nrimianinie referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište dan 1 srpnja te godine.«

9.2. Tužiteljica je predložila i donošenje privremene mjere slijedećeg sadržaja: »I. Radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 23.890,10€ određuje se privremena mjera iz čl. 345. st.1 t.5 Ovršnog zakona kojom će Financijska Agencija dati nalog svim bankama u kojima tuženik BEDEM d.o.o. OIB: 03461719887, Šipkovica 50, 10000 Zagreb (protivnik osiguranja) ima otvorene račune da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s dužnikova računa isplatu novčanoga iznosa za koji je određena privremena mjera, dok se za više zatraženih 369,41 € za koje je zatražena privremena mjera, prijedlog odbija kao neosnovan.

II. Zabrana je provedena danom dostave ovog rješenja Financijskoj Agenciji.

III. Iznos novčanih sredstava protivnika osiguranja kod Banke za koji je određena zabrana isplate ne može se prenijeti s tog računa dok zabrana traje, osim namirenja osiguranje tražbine.

IV. Privremena mjera ima trajati, do proteka 2 mjeseca nakon nastupanja uvjeta za ovrhu

V. Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu.

10. U nastavku postupka, nakon ukidne odluke Županijskog suda u Zadru posl. brojem Gž-977/2024-2 od 30. rujna 2025., sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su izvedeni dokazi pregledom Ugovora o građenju od 28. studenog 2017. (listovi 5-6 spisa) zajedno s ponudom br. 122/17 (listovi 7-8 spisa), pregledom potvrda o isplati gotovog novca na ruke (listovi 9-11 spisa), pregledom prepiske poruka tužiteljice i ZR (listovi 32-34 spisa), pregledom Izvatka iz sudskog registra za tuženika (list 35 spisa i listovi 65-66 spisa), pročitani su zapisnici sa ročišta od 12. listopada 2020. na kojem je saslušan svjedok VR, te zapisnik od 28. listopada 2019. na kojem je saslušana tužiteljica, te svjedoci MR i ĆR, izveden je dokaz dopunskim saslušanjem tužiteljice te zz tuženika LR, izvršen je uvid u sudski registar za tvrtke Jadro Grad j.d.o., Kaprad j.d.o., Bedem d.o.o., ZAGRAD – A.I. d.o.o., ARHITEKT 4 I, j.d.o. i ARHITEKT IVAN i LUKA d.o.o.,

11. Ocjena i analiza izvedenih dokaza provedena je u skladu s čl.8. Zakona o parničnom postupku (»Narodne Novine« br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07 – odluka USRH, 84/08, 46/08 – odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP).

12. Punomoćnici stranaka popisali su parnični trošak.

13. Glavni tužbeni zahtjev nije osnovan.

13.1. Podredni tužbeni zahtjev djelomično je osnovan.

13.2. Prijedlog za donošenjem privremene mjere djelomično je osnovan.

14. Predmet spora je glavni zahtjev tužiteljice da se utvrdi kako je sa danom 15.03.2018. raskinut Ugovor o građenju od 28. studenoga 2017. kojemu je sastavni dio Ponuda broj 122/17, koji Ugovor je sklopljen između tužiteljice, kao naručiteljice s jedne strane, te tuženika, kao izvođača s druge strane, predmet kojega je bila rekonstrukcija temelja i uređenje terase na stambenom objektu označenom kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da se naloži tuženiku da tužiteljici na ime povrata preplaćenih radova isplati iznos od 23.890,10€ sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, kao i eventualno kumulirani zahtjev tužiteljice postavljen sukladno odredbi čl. 188. st. 2. ZPP da se raskine navedeni Ugovor o građenju sa datumom podnošenja tužbe i isplati tužiteljici iznos od 23.890,10€.

15. Sporno je između stranaka je li tužiteljica prihvatila ponudu tuženika za izvođenje predmetnih radova, je li ZR Ugovor o građenju zaključio u ime i za račun tuženika, te je li novac koji je ZR primio od tužiteljice isplaćen tuženiku, budući da tuženik osporava pasivnu legitimaciju u konkretnom slučaju.

16. Pregledom i čitanjem ponude broj 122/17 sud je utvrdio:

- kako je ista sastavljena za izvođenje radova u [adresa] i to od strane tuženika,

- kako je na istoj memorandum tuženika, kao i njegov pečat, s time da nije naveden datum sastavljanja ponude,

17. Pregledom i čitanjem Ugovora o građenju sud je utvrdio:

- kako je predmetni ugovor, kao predstavnik tuženika, sklopio ZR,

- kako se na Ugovoru o građenju nalazi potpis ZR,

- kako na Ugovoru nema memoranduma tuženika niti njegovog pečata,

- kako je čl. 1. navedenog Ugovora navedeno da isti obuhvaća sve radove predviđene predmetnom ponudom.

18. Pregledom i čitanjem potvrda o isplati gotovog novca koje su potpisane od strane tužiteljice i ZR sud je utvrdio kako je tužiteljica u tri navrata isplaćivala ZR po 70.000,00 kuna na ruke za izvođenje predmetnih radova.

19. Pregledom izvatka iz sudskog registra za tuženika sud je utvrdio kako je do 31. prosinca 2018. osoba ovlaštena za zastupanje tuženika bio VR, dok je nakon tog dana osoba ovlaštena za zastupanje tuženika postala ŠR.

20. Pregledom i čitanjem prepiske tužiteljice i ZR sud je utvrdio kako su međusobno komunicirali vezano za povrat neodređenog novčanog iznosa.

21. Iz iskaza svjedokinje MR u bitnom proizlazi:

- kako ju je tužiteljica angažirala kao prostornog dizajnera za terasu predmetne nekretnine te da je jednom prilikom upoznala muškarca imena ZR koji joj se predstavio kao budući voditelj radova na objektu,

- kako je tužiteljica svjedokinji rekla da je istog angažirala po preporuci prijateljice, ali da joj nije poznato ništa o tvrtki u kojoj bi bio zaposlen ni da bi se radilo o tvrtki Bedem d.o.o., ovdje tuženiku.

22. Iz iskaza, u to vrijeme svjedoka ER proizlazi:

- kako je isti na traženje poznanika ZR sastavio predmetnu ponudu za izvođenje građevinskih radova i to na način da je iz Zagreba zajedno sa ZR došao na predmetnu nekretninu i potom sastavio ponudu, smatrajući kako će posao izvođenja radova dobiti tuženik, ali da mu se nakon toga ZR više nije javljao,

- kako je kasnije sreo ZR i pitao ga za navedeni posao pa da ga je naljutilo što mu je isti rekao da se radovi izvode, jer da je on očekivao da će tuženik biti angažiran za izvođenje predmetnih radova,

- kako je svjedok ER kao zakonski zastupnik tuženika mjesečno sastavljao na desetke ponuda za izvođenje građevinskih radova, a da bi prosječno bila prihvaćena samo jedna ponuda mjesečno.

23. Iz iskaza tužiteljice, saslušane na ročištu od 28. kolovoza 2019., proizlazi:

- kako je preko prijateljice stupila u kontakt sa ZR koji joj se predstavio kao zaposlenik tuženika,

- kako joj je nakon određenog vremena dao ponudu za izvođenje radova koja je sadržavala memorandum i pečat tuženika, a da je prilikom sklapanja Ugovora o građenju primijetila da na istome nema potpisa ovlaštene osobe ni pečata tuženika.

- kako je ZR na ruke isplatila ukupno 210.000,00 kuna, a da je, kada je shvatila da dogovoreni radovi neće biti u potpunosti izvršeni, tražila od ZR raskid ugovora i povrat iznosa 180.000,00 kuna s obzirom da su neki radovi ipak bili izvršeni, a na što je ZR pristao, ali da joj navedeni iznos nikada nije vratio niti je radove dovršio.

24. U svom dopunskom iskazu, iznesenom na ročištu od 24. ožujka 2026., tužiteljica je istakla:

- kako ustraje u cijelosti u svom iskazu kojega je iznijela na ročištu od 28.08.2019.

- kako dodatno može istaći kako su radovi započeli 15 dana nakon prve uplate koja je bila krajem 11 mjeseca 2017.,

- kako su se radovi počeli odvijati nekim svojim tempom, međutim, u razdoblju od polovice prvog mjeseca do kraja prvog mjeseca nije se ništa događalo odnosno radovi nisu izvođeni,

- kako je tada razgovarala sa ZR i to u nekoliko navrata, koji je kao prvi razlog naveo kako betonara ne može isporučiti beton i taj je razlog bio isti deset do petnaest dana, nakon čega je ona nazvala betonaru iz koje su rekli da oni nemaju problema s isporukom betona,

- kako su radnici od tog ZR radili na drugim mjestima, naime, te radnike su angažirali drugi ljudi iz mjesta kada su vidjeli da ti radnici rade kod nje,

- kako je to dovelo do toga da su radnici sa tih drugih gradilišta gdje su započeli s radom doveli šut (otpad) na njenu parcelu gdje se nalazio šut od njenog gradilišta te bi na taj njen šut istovarali šut s drugih gradilišta,

- kako je nakon toga bio jedan period natezanja što kako i kada, i u tom svemu zagazili su u treći mjesec kada je ona zaključila da se radovi neće moći izvršiti do 10.04.2018. kada su radovi trebali biti završeni zbog nadolazeće sezone,

- kako je tamo negdje polovinom trećeg mjeseca ZR obavijestila da će dovesti druge radnike da završe ove radove i uvesti ih u posao ukoliko ZR nema namjeru završiti radove koje je započeo,

- kako je, također, u tom razgovoru zatražila od ZR da vrati iznos od 170.000,00 kuna, naime, da je ZR na ime radova koje je trebao izvesti uplatila iznos od 210.000,00 kuna, a po procjeni samog ZR on je izvršio radove u iznosu od 40.000,00 kuna zbog čega je tražila od njega da joj vrati preostali iznos od 170.000,00 kuna, na što da je je ZR rekao dobro, te da će on taj iznos vratiti,

- kako su nakon toga išli pozivi i poruke sa njene strane prema ZR, međutim ZR je neko vrijeme u početku odgovarao kako će doći u Split, a nakon nekog vremena se prestao javljati na telefon,

- kako je, vrlo kratko nakon toga, otprilike desetak dana, uvela druge radnike, to je bilo otprilike negdje od polovice 4 mjeseca do kraja 4 mjeseca 2018.g., te su ti novi radnici završili radove otprilike do 10.06.2018., kako im je trebalo negdje otprilike mjesec dana, mjesec i po dana da završe radove,

- da što se tiče ZR, kako je najprije angažirala odvjetnika a potom je išla tužba, da je tužila tvrtku Bedem,

- kako ZR nije tužila jer se ZR predstavio kao zaposlenik tvrtke Bedem a ponudu je donio na memorandumu tvrtke Bedem, te kako je prihvatila tu ponudu,

- kako je zaključila kako radovi ne teku kako treba, prvenstveno iz razloga sporne isporuke betona, potom nabacivanje tog šuta, iskazivanje radnika kao i mještana da radnici rade za druge mještane, te savjetovanje s jednim građevinarem koji je rekao kako je nemoguće da se radovi završe u roku, te konačno na kraju i izbjegavanje komunikacije od strane ZR,

- kako misli da je ZR potpisao ugovor, te kako se ne može sjetiti je li ZR došao s pečatom ili ne,

- kako je iznos od 210.000,00 kuna, dala ZR na ruke.

25. U svom dopunskom iskazu, iznesenom na ročištu od 24. ožujka 2026., sada u svojstvu zz tuženika, VR istakao je:

- kako ustraje u svom iskazu kojeg je dao 12.10.2020.,

- kako dodatno tome može navesti kako je on dao ponudu ZR, te kako on sa ZR prije ove ponude nije imao nikakve poslovne odnose i prije ove ponude ZR nije davao ponude,

- kako on nije bio na licu mjesta, te nije razgledavao kuću koju je tužiteljica trebala renovirati,

- kako se on sada ne sjeća je li pitao ZR što je bilo sa tom ponudom,

- kako je, također, u to vrijeme imao ovu tvrtku, te kako je sa tom tvrtkom davao mnoštvo drugih ponuda,

- kako se sada ne sjeća, ali vjerojatno je tog ZR od negdje prije poznavao, prije nego što je došao s ovom ponudom,

- kako se tužiteljica njemu nije osobno nikada obraćala, kako isto tako tužiteljica nikada nije slala neke dopise na ime tvrtke Bedem d.o.o.

- kako je povijesni odnos Šarca s tvrtkom Bedem d.o.o., nikakav, kako nije bilo nikakvih odnosa između Šarca i tvrtke Bedem,

- kako je on dobio troškovnik ali sada se ne sjeća kako i od koga, međutim ustraje kako on osobno nije bio na terenu, kako investitor radi troškovnik a nakon toga on ispuni cijene, a što se tiče konkretnog slučaja zz tuženika odgovara da ne zna kako je došlo do troškovnika i ponude,

- kako je vjerojatno nakon davanja ponude, pitao ZR što se dogodilo s tom ponudom, međutim, kako mu se ZR nije javljao,

- kako nikada nije prihvat ponude od strane tužiteljice,

- kako radnici zz tuženika odnosno radnici tvrtke Bedem, nisu nikada radili na nekretnini tužiteljice,

- kako mu u to vrijeme nije bilo poznato da bi radnici ZR ili ZR osobno radili na nekretnini tužiteljice,

- kako sada ne zna koliko je radnika u to vrijeme krajem 2017.g. imala tvrtka Bedem d.o.o.,, kako nije moguće da tvrtka Bedem nije imala radnika, jer je tvrtka Bedem u to vrijeme imala zaposlenih radnika.

26. U smislu odredbe čl. 253. st. 1. ZOO ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora učinjen određenoj osobi koji sadrži sve bitne sastojke ugovora.

27. Ponuda tuženika br. 122/17 učinjena tužiteljici za izvođenje radova na rekonstrukciji temelja i uređenja terase na njenom stambenom objektu sadrži radove koje je nužno izvesti i cijenu, dok su ostali bitni sastojci sadržani u Ugovoru o građenju zaključenom 28. studenoga 2017., koji Ugovor je zaključen na temelju dane ponude.

28. Iz iskaza svjedoka ER, tadašnjeg i sadašnjeg zakonskog zastupnika tuženika, proizlazi kako je zajedno sa ZR, koji nikada nije bio zaposlenik tuženika, a koji je u nekoliko navrata za potrebe tuženika izvodio radove, otišao na objekt tužiteljice, te smatrajući da će tuženik dobiti taj posao sačinio ponudu za izvođenje radova na tom objektu, ali da mu se nakon sačinjenja ponude ZR više nije javljao niti mu je ikakav novac od izvođenje tih radova dao. Iz njegovog iskaza proizlazi kako je bio upoznat da se radovi na objektu tužiteljice izvode.

29. Iz iskaza tužiteljice nedvojbeno proizlazi kako je prihvatila ponudu za izvođenje radova koja je sadržavala memorandum i pečat tuženika, da je u tom smislu razgovarala isključivo sa ZR koji joj se predstavio kao zaposlenik tuženika i sa kojim je na temelju navedene ponude zaključila Ugovor o građenju i isplatila mu ukupno 210.000,00 kn na ruke.

30. Sukladno odredbi čl. 262. st. 1. ZOO ponuda je prihvaćena kad ponuditelj primi izjavu ponuđenika da prihvaća ponudu, s tim da je prema st. 2. istoga članka ponuda prihvaćena i kad ponuđenik pošalje stvar ili plati cijenu te kad učini neku drugu radnju koja se na temelju ponude, prakse utvrđene između zainteresiranih strana ili običaja može smatrati izjavom o prihvatu.

31. Ocjena je ovog suda, a nakon analize svih provedenih dokaza, kako je tuženik doista dao ponudu za izvođenje predmetnih radova, koju ponudu je tužiteljica prihvatila, sa čime je tuženik bio upoznat, iako osobno nije primio izjavu tužiteljice da prihvaća ponudu.

32. Naime, nedvojbeno iz rezultata raspravljanja proizlazi kako tužiteljica i tuženik nikada nisu došli u neposredan kontakt, te kako je tužiteljica pregovore vezane uz predmetne radove i cijenu dogovarala isključivo sa ZR sa kojim je u konačnici i zaključila Ugovor o izvođenju radova.

33. Da je tuženik znao kako je ZR u njegovo ime dao ponudu za izvođenje predmetnih radova proizlazi iz činjenice da je i sam zakonski zastupnik tuženika ER, saslušan kao svjedok, iskazao da je zajedno sa ZR došao na predmetnu nekretninu i potom sastavio ponudu smatrajući kako će posao izvođenja radova dobiti tuženik, kao što je u svom iskazu potvrdio i da je znao da se radovi na nekretnini tužiteljice izvode i da ih izvodi upravo ZR.

34. Valja ukazati i na iskaz svjedoka ER dan u kaznenom postupku kada je naveo da je ZR upitao hoće li mu dati novac za izvedene radove, da isti tu svoju obvezu prema njemu nije ispunio, te smatra kako mu je ZR dužan novac po ponudi koja je sastavljena, a koju ponudu je radio za investitora preko posrednika ZR te je mislio kako će njih dvojica zajednički odrediti taj posao.

35. Iz navedenog iskaza svjedoka ER nesumnjivo proizlazi kako je znao da je tužiteljica prihvatila ponudu tuženika za sklapanje predmetnog Ugovora o građenju, slijedom čega je taj ugovor, smislu odredaba čl. 262. ZOO između tužiteljice i tuženika doista i sklopljen.

36. U pogledu spornog pitanja je li taj ugovor raskinut i kada, za navesti je, slijedeće:

37. Odredba članka 360. ZOO-a propisuje kako u dvostranoobveznim ugovorima, kad jedna strana ne ispuni svoju obvezu, druga strana može, ako nije što drugo određeno, zahtijevati ispunjenje obveze ili, pod pretpostavkama predviđenim u idućim člancima, raskinuti ugovor jednostavnom izjavom, ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu, a u svakom slučaju ima pravo na naknadu štete.

38. Sukladno odredbi članka 361. ZOO-a, kad je ispunjenje obveze u određenom roku bitan sastojak ugovora, pa dužnik ne ispuni obvezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu. Ali vjerovnik može održati ugovor na snazi ako nakon isteka roka, bez odgađanja obavijesti dužnika da zahtijeva ispunjenje ugovora. Kad je vjerovnik zahtijevao ispunjenje, pa ga nije dobio u razumnom roku, može izjaviti da raskida ugovor. Ova pravila važe kako u slučaju kad su ugovorne strane predvidjele da će se ugovor smatrati raskinutim ako ne bude ispunjen u određenom roku, tako i onda kad je ispunjenje ugovora u određenom roku bitan sastojak ugovora po naravi posla.

39. Pregledom Ugovora o građenju zaključenog između parničnih stranaka, sud je utvrdio kako je u čl. 3 Ugovora između stranaka ugovoreno kako će izvođač ugovorene radove izvesti u roku od 4 mjeseca s predviđenim rokom završetka radova 10. travnja 2018.

40. Pregledom predmetnog ugovora sud je utvrdio kako su stranke u odredbi čl. 7 ugovorile kako naručitelj može raskinuti ugovor ako izvođač kasni s izvođenjem više od 30 dana.

41. Iz iskaza tužiteljice, kojemu je sud u cijelosti poklonio vjeru, s obzirom kako je njen iskaz sukladan materijalnim dokazima, i to konkretno predmetnom Ugovoru o građenju, sud je utvrdio kako je predmetni objekat imala namjeru iznajmljivati gostima zbog čega je sa tuženikom ugovorila završetak radova do 10. travnja 2018.

42. Cijeneći Ugovor o građenju zaključen između parničnih stranaka, posebno članke 3 i 7 ugovora, te iskaz tužiteljice, zaključak je ovog suda kako je ispunjenje obveze od strane tuženika u određenom roku, i to u roku od 4 mjeseca, do 10. travnja 2018., te potom daljnji rok od 30 dana predviđen odredbom članka 7 Ugovora, bitan sastojak predmetnog ugovora, a to s obzirom kako je tužiteljica imala namjeru kuću na kojoj je tuženik izvodio građevinske radove iznajmljivat ljeti turistima.

43. Prema odredbi članka 173. ZOO-a dužnik je dužan ispuniti obvezu u roku koji je predviđen ugovorom.

44. Dakle, iz provedenih dokaza proizlazi:

- kako su ZR i tužiteljica ugovorili završetak gradnje do 10. travnja 2018.,

- kako su ZR i tužiteljica zaključenim ugovorom o građenju ugovorili kako se ugovor može raskinuti ukoliko izvođač kasni s izvođenjem više od 30 dana,

- kako ZR nije završio radove ni do 10. travnja 2018., a ni u roku od slijedećih 30 dana, dakle ni do 10. svibnja 2018.

- kako tužiteljica Izjavom nije raskinula predmetni ugovor o građenju,

45. Kod tako utvrđenog činjeničnog stanja, ocjena je ovog suda kako je tužiteljica, obzirom na odredbu čl. 7 ugovora o građenju prema kojoj se ugovor može raskinuti ukoliko izvođač kasni s radovima 30 dana, predmetni ugovor mogla raskinuti najranije 10. svibnja 2018. godine, protekom roka od 30 dana nakon 10. travnja 2018., što međutim, tužiteljica nije napravila.

46. S obzirom na navedeno, sud je odbio glavni tužbeni zahtjev tužiteljice kojim je tužiteljica zatražila da se utvrdi kako je predmetni ugovor o građenju raskinut s danom 15. ožujka 2018.

47. Pri tome je za istaći kako s danom 15. ožujka 2018. nije istekao ni rok do 10. travnja 2018. do kada je, prema odredbi čl. 3 Ugovora bio predviđen rok za završetak radova, a posebno ne rok od 30 dana iz čl. 7 Ugovora, a koji je započeo teći tek sa istekom 10. travnja 2018. i koji je istekao sa 10. svibnja 2018.

48. S obzirom na navedeno, te s obzirom kako tužiteljica ni nakon proteka roka od 30 dana, dakle ni nakon 10. svibnja 2018. izjavom, a ni bilo kojom drugom radnjom nije raskinula predmetni ugovor o građenju, to je zaključak ovog suda kako je predmetni ugovor o građenju raskinut danom podnošenja tužbe u ovom predmetu.

49. Uvidom u prijemni pečat suda, sud je utvrdio kako je tužba predana na poštu preporučeno dana 21. lipnja 2018.

50. Slijedom iznijetog, sud je odbio glavni tužbeni zahtjev, radi čega je odlučeno kao u toč. I izreke presude, te je prihvaćen podredni tužbeni zahtjev pod toč. I radi čega je odlučeno kao u toč II/1. izreke ove presude.

51. U pogledu zahtjeva tužiteljice za povratom onoga što je platila, za navesti jie slijedeće:

52. Člankom 368. ZOO-a propisano je:

(1) Raskidom ugovora obje su strane oslobođene svojih obveza, osim obveze na naknadu štete.

(2) Ako je jedna strana ispunila ugovor potpuno ili djelomično, ima pravo na povrat onoga što je dala.

(3) Ako obje strane imaju pravo zahtijevati vraćanje danog, uzajamna vraćanja obavljaju se po pravilima za ispunjenje dvostranoobveznih ugovora.

(4) Svaka strana duguje drugoj naknadu za koristi koje je u međuvremenu imala od onoga što je dužna vratiti, odnosno nadoknaditi.

(5) Strana koja vraća novac dužna je platiti zatezne kamate od dana kad je isplatu primila.

53. U konkretnom slučaju tužiteljica potražuje povrat iznosa od 23.890,10 € (180.000,00 kuna), a predmetno potraživanje tužiteljica temelji na tvrdnjama kako je temeljem zaključenog ugovora o građenju tuženiku platila iznos od 210.000,00 kuna na ruke ZR a da je tuženik obavio sveukupno radova u vrijednosti od cca 30.000,00 kn.

54. U odnosu na prethodno navedene tvrdnje, sud je izveo dokaz pregledom spisa Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj R1-111/2019, pregledom kojeg je sud utvrdio:

- kako je dana 12. travnja 2019. na lice mjesta izašla sudska komisija zajedno sa vještakom građevinske struke, IR, dipl. inž. građevine,

- kako je dana 17. srpnja 2019. u spis zaprimljen nalaz i mišljenje vještaka Tonke Aljinović Gojak, pregledom kojeg je sud utvrdio:

- kako je ukupno izvedeno radova u iznosu od 32.783,29 kn.

55. Sud je u cijelosti prihvatio nalazi i mišljenje vještaka građevinske struke, IR, dipl. inž. građevine, kao stručno, iscrpno i logično, a na koje i stranke nisu imale primjedbi.

56. Dakle, pregledom citiranih Potvrda potpisanih od strane tužiteljice i ZR, »U [adresa], **.**.2017.«, »U [adresa], **.**.2017.« i »U [adresa], **.**.2018.« sud je utvrdio kako je tužiteljica isplatila ZR, kao predstavniku trgovačkog društva Bedem iz Zagreba koji je izvođač radova, na ruke ukupan iznos od 210.000,00 kn na ime izvođenja radova rekonstrukcije temelja i uređenja terase na stambenom objektu koje je vlasništvo DR i ĐR u [adresa], na čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

57. S obzirom kako je sud utvrdio iz citiranih potvrda kako je tužiteljica tuženiku isplatila iznos od 210.000,00 kn na ime izvođenja radova rekonstrukcije temelja i uređenja terase na stambenom objektu koje je vlasništvo DR i ĐR u [adresa], na čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], te kako je sud iz vještva vještaka Tonke Aljinović Gojak, utvrdio kako je tuženik izveo ukupno radova u vrijednosti od 32.783,29 kn, to je zaključak ovog suda kako je tuženik, sukladno odredbi čl. 368. st 2 ZOO-a dužan vratiti tužiteljici iznos od 177.216,71 kn / 23.520,70€.

58. S obzirom kako je tužiteljica tužbenim zahtjevom zatražila isplatu iznosa od 180.000,00 kn / 23.890,11 €, to je sud za više zatraženo preko dosuđenog, za iznos od 2.783,29 kn / 369,41 € odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.

59. Na dosuđeni iznos od 23.520,70 €, tužiteljici sukladno odredbi čl. 368. st 5 ZOO-a pripada i kamata od dana kada je tuženik isplatu primio.

60. Tuženik je u tri navrata primio isplate od po 70.000,00 kn, a zadnju isplatu tuženik je primio dana 10. siječnja 2018., pa bi sukladno odredbi čl. 368. st 5 ZOO-a tužiteljici pripadala kamata počev od 10. siječnja 2018. pa do isplate.

61. Međutim, kako je tužiteljica zatražila kamatu počev od 16. ožujka 2018., to je tužiteljici dosuđena kamata počev od 16. ožujka 2018. pa do konačne isplate.

62. U odnosu na sporno pitanje je li ZR iznos od 210.000,00 kn, kojeg mu je tužiteljica platila, predao tuženiku, ocjena je ovog suda kako iz provedenih dokaza proizlazi kako ZR taj iznos od 210.000,00 kn nije predao, odnosno nije isplatio tuženiku.

63. Međutim, po ocjeni ovog suda pitanje je li ZR iznos od 210.000,00 kn, kojeg je tužiteljica isplatila ZR temeljem ugovora o građenju, predao tuženiku, nije od odlučnog značaja u ovom sporu, a to s obzirom kako je, po ocjeni ovog suda,, odlučna činjenica ta kako je tuženik predao ponudu tužiteljici, kako je tužiteljica prihvatila ponudu, te kako je po toj ponudi sačinjen i ugovor o građenju, čiji je sastavni dio ponuda koja sadrži memorandum i pečat tuženika, temeljem kojeg su obavljeni radovi u iznosu od 32.783,29 kn.

64. Sama činjenica (ne)predaje iznosa od 210.000,00 kn od strane ZR tuženiku odlučna je za odnos između ZR i tuženika, s obzirom kako na strani tuženika postoji mogućnost potraživanja naspram ZR za isplatom tog iznosa.

65. Cijeneći sve naprijed navedeno i obrazloženo, ocjena je ovog suda kako je tuženik dužan tužiteljici isplatiti iznos od 23.520,70 € slijedom čega je do tog iznosa prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice, dok je za više zatraženih 369,41 € sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.

66. Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u toč. II/2 izreke ove presude.

67. U odnosu na prijedlog tužiteljice za donošenjem Rješenja o osiguranju novčane tražbine za navesti je slijedeće:

68. Čl. 344.Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 31/20, dalje OZ) propisano je:

»(1) Privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

(2) Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

(3) Smatra se da opasnost iz stavka 1. ovoga članka postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.«

68.1. Člankom 345. OZ-a propisano je:

»(1) Radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito:

1. zabrana protivniku osiguranja da otuđi ili optereti pokretnine, oduzimanje tih stvari i njihovo povjeravanje na čuvanje predlagatelju osiguranja ili trećoj osobi,

2. oduzimanje i polaganje gotovoga novca, vrijednosnih papira i sl. u sud, odnosno kod javnoga bilježnika,

3. zabrana protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja svoje nekretnine ili stvarnih prava koja su na nekretnini uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu,

4. zabrana dužniku protivnika osiguranja da dobrovoljno ispuni svoju obvezu protivniku osiguranja te zabrana protivniku osiguranja da primi ispunjenje te obveze, odnosno da raspolaže svojim tražbinama,

5. nalog banci da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s dužnikova računa isplatu novčanoga iznosa za koji je određena privremena mjera.

(2) Privremenom mjerom ne stječe se založno pravo.

(3) Zabrane iz stavka 1. ovoga članka smatraju se provedenima dostavom osobi kojoj su izrečene, odnosno zemljišnoknjižnom odjelu suda.

(4) Otuđenje i opterećenje pokretnina iz stavka 1. točke 1. ovoga članka koje protivnik osiguranja obavi protivno zabrani bez pravnoga su učinka, osim ako ima mjesta primjeni pravila o zaštiti poštenoga stjecatelja.

(5) Učinak zabilježbe zabrane iz stavka 1. točke 3. ovoga članka je u tome što predlagatelj osiguranja može predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine kad ona postane ovršna na nekretnini uknjiženoj u zemljišnoj knjizi ili na pravu uknjiženom na nekretnini, na koje se zabrana odnosi, bez obzira na to što je poslije te zabrane treća osoba na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja stekla i uknjižila u zemljišnu knjigu neko svoje pravo. Ovrhu na nekretnini, odnosno pravu uknjiženom na nekretnini predlagatelj osiguranja može predložiti izravno protiv osobe koja je uknjižena kao vlasnik nekretnine, odnosno nositelj stvarnoga prava uknjiženoga na nekretnini, na temelju izvršne isprave kojom je protiv protivnika osiguranja utvrđena njegova tražbina radi osiguranja koje je zabrana zabilježena te dokaza da je osoba protiv koje se ovrha predlaže stekla vlasništvo nekretnine, odnosno pravo na nekretnini nakon zabilježbe zabrane.

(6) Učinak zabrana iz stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga članka je u tome što predlagatelj osiguranja može od dužnika protivnika osiguranja, odnosno banke i druge banke tražiti u parnici naknadu štete koju su mu nanijeli postupivši protivno zabrani. Predlagatelju osiguranja pripadaju i druga prava protiv tih osoba po općim pravilima obveznoga prava o zabranjenim, odnosno protupravnim radnjama.

(7) U slučaju potrebe sud može odrediti mjere propisane člankom 16. ovoga Zakona.«

69. Iz provedenog postupka sud je utvrdio:

- kako je podredni tužbeni zahtjev tužiteljice - predlagatelja osiguranja djelomično osnovan za iznos od 23.520,70 € slijedom čega je tužiteljica – predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje tražbine naspram tuženika.

- kako se radi o znatnom novčanom potraživanju, te kako tuženik nije dokazao da raspolaže sa takvim iznosom kod sebe ili na računu, te kako tuženik nije dokazao kako posjeduje nekretninu ili pokretninu iz koje bi tuženik mogao namiriti dug tužiteljici,

- kako je tuženik tijekom postupka osporavao potraživanje tužiteljice, te kako iz priloženih Izjava kojima je ZR potvrdio primitak novca od strane tužiteljice u ukupnom iznosu od 210.000,00 kn, proizlazi kako je potraživanje tužiteljice staro 8 godina, iz čega proizlazi zaključak kako tuženik osporava i odugovlači sa ispunjenjem svoje obveze vraćanja iznosa kojeg je tuženiku uplatila tužiteljica na ime građevinskih radova a koje tuženik nije obavio.

- kako iz Zapisnika s ročišta radi sklapanja predstečajne nagodbe, sastavljenog kod Trgovačkog suda u Zagrebu dana 26. travnja 2017. proizlazi kako se nad tuženikom tijekom 2017. vodio postupak predstečajne nagodbe,

- kako iz portala Poslovna Hrvatska proizlazi kako je nad tuženikom tijekom 2018. otvoran u nekoliko navrata postupak predstečajne nagodbe, i to 01.03.2018., 15.05.2018. i 22.11.2018., te kako je tijekom 2018. godine u nekoliko navrata račun tuženika bio blokiran i deblokiran,

- kako iz portala Poslovna Hrvatska proizlazi kako je zz tuženika VR bio u svojstvu člana društva, jedinog osnivača u 6 povezanih subjekata, i to Jadro Grad j.d.o., Kaprad j.d.o., Bedem d.o.o., ZAGRAD – A.I. d.o.o., ARHITEKT 4 I, j.d.o. i ARHITEKT IVAN i LUKA d.o.o., te kako je u tim subjektima u nekim vremenskim razdobljima bio zz dok bi u nekim zz bila druga osoba,

- kako je sud uvidom u sudski registar utvrdio kako su od tih 6 navedenih društava 4 društva i to Jadro Grad j.d.o.., Kaprad j.d.o., ZAGRAD – A.I. d.o.o., ARHITEKT 4 I, j.d.o. brisani iz sudskog registra.

70. Kod tako utvrđenog činjeničnog stanja, ocjena je ovog suda kako je prijedlog za donošenjem privremene mjere osnovan.

71. Pri tome je ova sud cijenio kao odlučna utvrđenja:

- kako je tužiteljica učinila vjerojatnim postojanje svog potraživanja,

- kako tuženik osporava potraživanje tužiteljice,

- kako su se nad tuženikom tijekom 2017. te potom 2018., kada je tužiteljica uplaćivala predmetne iznose, vodili postupci predstečajne nagodbe,

- kako nema dokaza da tuženik ima gotovine i nekretnina iz kojih bi tuženik mogao vratiti predmetni dug,

- kako nakon ove odluke slijedi i žalbeni postupak tijekom kojeg bi tuženik mogao poduzeti radnje s kojima bi, bez ove privremene mjere, kao protivnik osiguranja, mogao spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, odnosno kako već 8 godina raznim prigovorima sprječava naplatu predmetne tražbine.

- kako je zz tuženika bio osnivačom, vlasnikom i zakonskim zastupnikom 6 povezanih društava, od kojih su 4 brisana iz sudskog registra, dok je sam tuženik u nekoliko navrata bio u postupku predstečajne nagodbe.

72. Dakle, zaključak je ovog suda kako je tužiteljica učinila vjerojatnim svoje potraživanje, zatim kako tuženik već 8 godina izbjegava povrat utuženog iznosa kojeg je tužiteljica uplatila za obavljanje građevinskih radova, a koje radove tuženik nije obavio, te cijeneći ponašanje zz tuženika, a koje se očituje u tome kako zz tuženika s lakoćom osniva druge tvrtke, nad kojima se potom otvara postupak stečaja i potom brisanja, postoji mogućnost da zz tuženika isto to napravi i nad tuženikom, ili pak da u jednom trenutku svoju imovinu otuđi, prikrije ili na drugi način njome raspolaže, čime bi u cijelosti ili znatno onemogućio tužiteljicu da naplati svoje potraživanje dosuđeno ovom presudom.

73. Slijedom iznijetog, ocjena je ovog suda kako su se u konkretnom slučaju ostvarile pretpostavke propisane odredbom čl. 344. st 1 i 345. st. 3 OZ-a.

74. Međutim, kako je sud utvrdio kako je potraživanje tužiteljice osnovano za iznos od 23.520,70 €, to je do tog iznosa prihvaćena predložena privremena mjera, dok je za više zatraženih 369,41 € sud odbio prijedlog za donošenje privremene mjere kao neosnovan.

75. Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u toč. I izreke rješenja.

76. Parnični trošak dosuđen je tužiteljici temeljem odredbe članka 154. stavak 5 ZPP- a, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/2022, te 138/2023), vrijednosti predmeta spora, kao i uspjehu tužiteljice u ovom sporu.

77. U pogledu uspjeha u ovom sporu, tužiteljica je uspjela u cijelosti u osnovu (100%), te djelomično u visini (98%), slijedom čega je sud cjelokupan uspjeh tužiteljice cijenio sa 99%.

78. S obzirom kako se, po ocjeni ovog suda, radi o razmjerno neznatnom dijelu u kojem tužiteljica nije uspjela, te zbog kojeg dijela nisu nastali posebni troškovi, to je tužiteljici, sukladno odredbi čl. 154. st. 5 u cijelosti priznao sav trošak kojeg je tužiteljica imala tijekom trajanja ovog postupka.

79. Tužiteljici zastupanoj po punomoćniku priznat je trošak sastava opomene pred tužbu od 10.05.2018.g. 50 bodova, za sastav tužbe 250 bodova, za sastav privremene mjere 250 bodova, za sastav podneska od 22.02.2019.g. 125 bodova (50%), za zastupanje na ročištu od 25.02.2019.g. 62,50 bodova (25%), za sastav podneska od 11.03.2019.g. 62,50 bodova (25%), za zastupanje na ročištu od 02.04.2019.g. 250 bodova, za zastupanje na ročištu od 15.05.2019.g. 62,50 bodova (25%), za zastupanje na ročištu od 28.08.2019.g. 250 bodova, za sastav podneska od 16.09.2019.g. 250 bodova, za zastupanje na ročištu od 06.11.2019.g. 62,50 bodova (25%), za zastupanje na ročištu od 30.01.2020.g. 62,50 bodova (25%), za zastupanje na ročištu od 12.10.2020.g. 250 bodova, za zastupanje na ročištu od 19.01.2021.g. 125 bodova (50%), za zastupanje na ročištu od 03.02.2021.g. 250,00 bodova, za sastav žalbe od 13.05.2021.g. 312,50 bodova, za sastav prijedloga za dopuštenje revizije od 11.5.2022.god. 375 bodova, za sastav revizije od 22.01.2024.god. 375 bodova, za zastupanje na ročištu od 13.01.2026.g. 250 bodova, za zastupanje na ročištu od 24.03.2021.g. 250 bodova, za sastav prijedloga od 17.04.2018.g. u predmetu osiguranja dokaza Općinskog suda Makarska br. R1-111/19 (ranije: R1-263/18) 100 bodova, što sveukupno zbrojeno iznosi 4.025 bodova, koji iznos pomnožen sa 2€, koliko iznosi vrijednost jednog boda daje iznos od 8.050 €. Ovom iznosu dodan je daljnji iznos od 2.012,5 € na ime 25% PDV-a, zatim iznos od 285,35 € na ime pristojbe tužbe, iznos od 285,35 € na ime pristojbe presude, iznos od 285,35 € na ime pristojbe žalbe, iznos od 285,35 € na ime pristojbe prijedloga za dopuštenje revizije, iznos od 285,35 € na ime pristojbe revizije, iznos od 15,46 € na ime troška dostave putem sudskog dostavljača, iznos od 13,27 € na ime sudske pristojbe na prijedlog za osiguranje dokaza u predmetu osiguranja dokaza Općinskog suda Makarska br. R1- 111/19 (ranije: R1-263/18), te 564,07 € na ime troškova provedenog vještačenja u predmetu osiguranja dokaza Općinskog suda Makarska br. R1-111/19 (ranije: R1- 263/18), pa sveukupan trošak tužiteljice iznosi 12.081,80 €. Na dosuđeni iznos troška tužiteljici pripada kamata počev od 27. svibnja 2026., kao dana presuđenja pa do konačne isplate.

80. Slijedom svega naprijed navedenog i obrazloženog, odlučeno je kao u toč. III izreke rješenja.

U Splitu, 27. svibnja 2026.

S U D A C

Miro Maslać

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužiteljice

- pun. tuženika

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte