Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-9125/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Eufemije Nanković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ČČ, zbog prekršaja iz članka 14. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994., 114/2022. i 47/2023.), odlučujući o žalbi okr. ČČ, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku od 16. rujna 2025., broj: Pp - 3335/2025-6, u sjednici vijeća održanoj 27. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba okr. ČČ kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
II. Na temelju članka 138. stavak 2. točke 3 c.) u vezi sa člankom 139. stavak 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020. i 114/2022.), okr. AČ je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 50,00 (pedeset) eura, u roku 15 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Dubrovniku od 16. rujna 2025., broj: Pp - 3335/2025-6, proglašen je krivim okr. AČ da je na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 14. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena kazna zatvora 15 dana, u koju se uračunava vrijeme oduzimanja slobode od 10. rujna 2025. do 24. rujna 2025., a prema Izvješću Policijske postaje Dubrovnik od 10. rujna 2025. i Rješenju Općinskog suda u Dubrovniku od 10. rujna 2025., ukupno 15 dana zatvora pa je okrivljenik u cijelosti izdržao kaznu zatvora.
1. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, okr. AČ je dužan naknaditi troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 30,00 eura.
2. Protiv te presude, okr. AČ osobno je pravodobno podnio žalbu ne naznačujući žalbene osnove, dok iz sadržaja žalbe proizalzi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.
5. Žaleći se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja okr. AČ ističe da mu se pogrešno stavljaju na teret te gnjusne radnje jer on nije taj čovjek i jednostavno ne razumije da se ovakve stvari bez dokaza i provjere alibija uopće događaju te da mu nije jasno tko ga je mogao prepoznati na snimci, da nikad u životu nije nosio kačkete na glavi i da te stvari ne bi pronašli kod njega da su izvršili pretres. Ističe da je u to vrijeme bio u smještaju radnika hotela Libertas te da je gledao sa prozora svatove u prolazu, a neposredno da su ga moli vidjeti Č i ĐČ, KČ i TČ, osobe koje rade sa njim i koji su bili na navedenom mjestu, a koje je 6 kilometara udaljeno od mjesta na kojem se tvrdi da je bio te da ti ljudi mogu posvjedočiti da je u navedeno vrijeme bio sa njima u Knežici.
5.1. Međutim, suprotno žalbenim navodima okr. ČČ, prvostupanjski sud je temeljitom analizom i ocjenom provedenih dokaza i na njima utvrđenih činjenica, potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i izveo valjane zaključke, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud. I po ocjeni ovog suda, osnovano je, prvostupanjski sud iskaz svjedokinje HČ, ocijenio vjerodostojnim, budući da je iskazivala jasno i precizno te detaljno opisala dinamiku događaja inkriminirane prilike, iskazujući o ponašanju okrivljenika na javnom mjestu, šetnici iznad ugostiteljskog objekta-plaže „Coral beach club“, a što nesporno ukazuje na ponašanje okrivljenika kojim se ostvaruju bitna obilježja prekršaja iz članka 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kao što je to pravilno zaključio prvostupanjski sud te svoj zaključak detaljno i argumentirano, ocjenjujući svaki dokaz posebno i u njihovoj ukupnosti, obrazložio.
5.2. Žalbenim navodima okrivljenika u kojima ističe da u inkriminirano vrijeme nije bio na mjestu koje mu se stavlja na teret te da je u to vrijeme bio u smještaju radnika hotela Libertas te je gledao svatove sa prozora, a neposredno su ga vidjeli Č i ĐČ te KČ i TČ, nije dovedena u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja od strane prvostupanjskog suda. Osim toga, takvi žalbeni navodi ne mogu se s uspjehom isticati u žalbenom postupku, a sukladno odredbi članka 193. stavak 5. Prekršajnog zakona, kojom je propisano da se u žalbi mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi samo ako te činjenice i dokazi nisu postojali u vrijeme prvostupanjskog postupka ili ako podnositelj žalbe za njih nije znao.
5.3. U konkretnom slučaju, okrivljenik je u svojoj obrani iskazao da je u inkriminirano vrijeme bio sa svojom suprugom koja radi u trgovini Tommy, dakle, suprotno navodima koje iznosi u žalbi, pa se, dakle, ne radi o novim činjenicama i novim dokazima koji nisu postojali u vrijeme prvostupanjskog postupka niti o novim činjenicama i novim dokazima za koje žalitelj nije znao.
5.4. Slijedom navedenog, po ocjeni ovog suda, nema mjesta nikakvoj dvojbi glede odlučnih činjenica i prvostupanjski sud je, na temelju provedenog postupka i svih izvedenih dokaza, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.
6. Nadalje, iz sadržaja žalbe proizlazi da se okr. AČ nije žalio zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, no Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ispitao je pobijanu prvostupanjsku presudu i po toj osnovi, budući da, sukladno odredbi članka 202. stavak 5. Prekršajnog zakona, žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
6.1. Razmotrivši odluku prvostupanjskog suda o izrečenoj kazni zatvora, ovaj sud prihvaća sva utvrđenja tog suda o činjenicama koje u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja, i te su okolnosti, po mišljenju ovog suda, pravilno ocijenjene. Po ocjeni ovog suda, a imajući na umu ranije ponašanje okrivljenika te bez ikakve izražene samokritike okrivljenika prema vlastitom postupanju, a što ukazuje na sklonost okrivljenika ka činjenju istovrsnog ponašanja, i po ocjeni ovog suda, nema nikakve mogućnosti izricanja blaže kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem.
7. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13.), koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna (što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura ) pa iznos od 50,00 eura predstavlja gotovo minimalno mogući iznos paušalne svote, a time po ocjeni ovog suda, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika niti osoba koje je isti eventualno dužan uzdržavati.
8. Slijedom svega navedenog, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 27. svibnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.
