Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž-419/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, po sucu Vesni Gašparuš -Horvat, u pravnoj stvari tužitelja Đuro Đaković Energy d.o.o., Ul. 108. brigade ZNG 92, Slavonski Brod, OIB:73476747167, zastupanoga po punomoćniku Tihomiru Kovačiću, odvjetniku u [adresa], protiv 1. tuženog UŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužene CŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. tuženog NŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćnici Ružici Domzet, odvjetnici u [adresa], radi zaštite prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj P - 286/2024-29 od 31. ožujka 2026., 28. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tužitelja Đuro Đaković Energy d.o.o. Slavonski Brod kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj P -286/2024- 29 od 31. ožujka 2026.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem određen je prekid parničnog postupka (točka I. izreke) te određeno da će se postupak nastaviti kad se pravomoćno završi izvanparnični postupak u predmetu toga suda broj R1-36/2026 ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka na njegov završetak (točka II. izreke).
2. Protiv navedenog rješenja tužitelj je izjavio žalbu zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.
3. Žalba tužitelja je neosnovana.
4. Donošenjem pobijanoga rješenja nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2., t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP), na koje povrede sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2., u vezi s čl. 381. ZPP). Izreka rješenja je jasna i određena jer je sud u uvodu i obrazloženju navedenog rješenja jasno i detaljno naveo o kojem postupku je u ovom slučaju riječ pa je stoga potpuno jasno koji se parnični postupak prekida.
4.1. Podneskom od 27. veljače 2026. tuženici su predložili prekid ovog parničnog postupka do pravomoćnog okončanja postupka uređenja međe i uz taj podnesak dostavili potvrdu suda o primitku navedenog prijedloga pa time što je sud dodatno izvršio uvid u sustav e-Spis i utvrdio da se navedeni postupak vodi između istih stranaka, radi uređenja međe prema posljednjem mirnom posjedu između nekretnina koje su predmet i ovog parničnog postupka, nije postupio bez inicijative tuženika i protivno raspravnom načelu, niti je povrijedio pravilo o teretu dokazivanja pa nije ostvarena ni bitna povreda iz čl. 354. st. 1., u vezi s čl. 219., čl. 220. i čl. 221.a ZPP, koju u žalbi također ističe tužitelj.
5. Polazeći od utvrđenja:
- da tužbenim zahtjevom u ovoj pravnoj stvari tužitelj zahtjeva da sud 1. i 2. tuženiku naloži da oslobode od stvari i osoba njegovu nekretninu kč. br. [katastarska čestica] [adresa], gospodarsko dvorište i dvije hale, površine 5345 m2, u dijelu koji se proteže uz zapadnu među nekretnine tuženika UŠ kč. br. [katastarska čestica] Tvornički prostor i gospodarsko dvorište, površine 372 m2, u širini od 1 m i dužini od 50 m, da da 2. i 3. tuženicima naloži da u roku od 15 dana uklone i dio krova zgrade koja se nalazi na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] [adresa], dvorišna zgrada, površine 182 m2, koji prelazi među između navedene nekretnine i njegove nekretnine kč. br. [katastarska čestica] te postave žljebove na krov i na njih nastavne cijevi koji će oborinsku vodu s navedenog krova odvoditi s nekretnine tužitelja, da oslobode od stvari i osoba dio kč. br. [katastarska čestica] [adresa], cesta, površine 5928 m2, k. o. [katastarska općina] u širini od 4 m sa zapadne strane i 8 m s istočne strane međe kč. br. [katastarska čestica] te propuštaju poduzimati bilo kakve radnje koje bi za cilj imale onemogućavanje korištenja navedenog dijela predmetne nekretnine u svrhu pristupa nekretnini tužitelja kč. br. [katastarska čestica],
- da je u predmetu ovoga suda broj R1-36/2025 u tijeku postupak uređenja međe između nekretnina koje su predmet ovoga spora,
- da je u ovom parničnom postupku vještačenjem utvrđena međašna linija u skladu s katastarskim mapama,
- da su u navedenom izvanparničnom postupku tuženici, kao predlagatelji, predložili da se međa uredi prema posljednjem mirnom posjedu,
prvostupanjski je sud odredio prekid ovog parničnog postupka, uz obrazloženje da odluka o osnovanosti tužbenog zahtjeva u ovome sporu ovisi o utvrđenju sporne činjenice o tome je li predmetni krov prešao na nekretninu tužitelja, odnosno je su li pokretnine tuženika (vozila i ograda) ostavljene na tužiteljevoj nekretnini.
5.1. Imajući u vidu da čl. 103. st. 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15-pročišćeni tekst, 94/17-ispravak pročišćenog teksta i 52/25 – dalje: ZVDSP) propisuje da se od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra da postoji vlasništvo do te međe, prvostupanjski sud nadalje zaključuje da odluka suda u predmetu broj R1-36/2026, predstavlja prethodno pitanje za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva u ovome sporu jer, ako nakon pravomoćnog okončanja izvanparničnog postupka u predmetu ovoga suda broj R1-36/2026 bude pokrenuta parnica u smislu čl. 103. st. 5. i 6. ZVDSP, radi dokazivanja prava vlasništva nekretnine i označavanja međe nakon što je međa uređena u izvanparničnom postupku, tada će takva parnica predstavljati novu činjenicu koja će se ponovno moći raspraviti kao moguće prethodno pitanje za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva u ovome sporu.
6. Prema čl. 213. st. 1. t. 1. ZPP, sud će prekid postupka odrediti i ako je, između ostaloga, odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju (čl. 12. ZPP).
6.1. Prema čl. 12. st. 1. ZPP, kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno. Dakle, prethodno pitanje tiče se postojanja nekog prava ili pravnog odnosa, što znači da je riječ o pitanjima pravne, a ne činjenične naravi.
7. Tuženici u žalbi ističu da međa nije pravo ili pravni odnos, već činjenica i da uređenje međe ne predstavlja rješavanje pitanja postoji li pravo ili pravni odnos te da stoga nije bilo temelja za primjenu čl. 213. st. 1. t. 1. i čl. 215. st. 4. ZPP.
7.1. Suprotno žalbenim navodima, u postupku uređenja međe, pravomoćnim rješenjem odnosno presudom suda, u skladu s čl. 103. st. 5. i 6. ZVDSP, uspostavlja se pravna predmnjeva da postoji pravo vlasništva stranaka na nekretninama do tako utvrđene međe pa nije riječ o pitanju koje je isključivo činjenične naravi.
7.2. Budući da je u ovom slučaju sporno pitanje koje se tiče postojanja prava vlasništva na spornim dijelovima predmetnih nekretnina stranaka, na kojima se nalaze pokretnine i dio krova zgrade tuženika, a o tom se pitanju upravo odlučuje u navedenom izvanparničnom postupku, imajući u vidu odredbu čl. 103. st. 5. ZVDSP, navedeni je postupak od prethodnog značenja u smislu čl. 12. st. 1. ZPP za donošenje odluke u ovom sporu.
8. Stoga nije počinjena ni bitna povreda iz čl. 354. st. 1., u vezi s čl. 213. st. 1. t. 1. i čl. 12. ZPP jer je navedene odredbe prvostupanjski sud pravilno primijenio te pravilno postupio kada je odlučio prekinuti ovaj parnični postupak do pravomoćnog okončanja postupka radi uređenja međe, u skladu s čl. 12. st. 1. ZPP, pravilno pritom smatrajući da je riječ o pitanju pravne, a ne činjenične naravi.
9. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 380. t. 2. ZPP, trebalo je odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.
U Velikoj Gorici, 28. svibnja 2026.
Sudac
Vesna Gašparuš-Horvat