REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

PREKRŠAJNI ODJEL

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel, po sucu: Damir Tepeš, uz sudjelovanje zapisničarke: Ivana Hoti, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice: ĆŠ, zbog prekršaja iz čl.43.st.2. i st.3. uz primjenu čl.293.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), pokrenutim povodom podnesenog prigovora protiv Obaveznog prekršajnog naloga izdanog od ovlaštenog tužitelja: Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica, broj: KLASA: 211-07/25-4/108985 URBROJ: 511-19-36-25-2, koji su ovom Sudu dostavljeni dana 28.01.2026.g., nakon provedenog žurnog postupka kod ovog Suda dana 27.05.2026.g., temeljem čl.94., čl.183. i čl.222.st.3. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

p r e s u d i o j e

I/

Okrivljenica ĆŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena dana **.**.1973.g. u mjestu Zagreb, kći Ć, s adresom stanovanja u mjestu [adresa], državljanka Republike Hrvatske, prekršajno neosuđivana,

k r i v a j e

što je dana 30.04.2025.g. u 07:05 sati u mjestu Velika Gorica, Trg kralja Petra Krešimira IV. kbr. 3., kao vozač bicikla marke KENZEL Bellissima, upravljala istim vozilom i kretala se uz desni rub zapadne kolničke trake u smjeru jugozapada, a dolaskom do kolnog ulaza kbr. 3. skretala je u desno na nogostup sa zapadne stane navedenog kolnika, a da se nije uvjerila da to može učiniti na siguran način, ne vodeći računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja, pa je tom prilikom desnom pedalom bicikla zapela na rubni kamen, uslijed čega je izgubila ravnotežu i pala na desnu stranu zajedno s biciklom na nogostup te je u prometnoj nesreći zadobila lake tjelesne ozljede,

čime je počinila prekršaj iz čl.43.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po čl.43.st.3. uz primjenu čl.293.st.2. istog Zakona,

ali joj se temeljem čl.43.st.1. Prekršajnog zakona primjenjuje

O P O M E N A

II/

Temeljem čl.139.st.3. u vezi čl.138.st.2.t.3. i st.3. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) eura, u roku od 1 (jedan) mjesec po primitku ove presude, pod prijetnjom prisilne naplate.

Obrazloženje

I/

1.

Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica, je temeljem čl.243.st.1. Prekršajnog zakona, dana 28.01.2026.g., pod navedenim brojem, kao ovlašteni tužitelj, dostavio ovom Sudu prigovor imenovane okrivljenice, protiv Obaveznog prekršajnog naloga koji joj je izdan zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

2.

Ovlašteni tužitelj je dana 20.10.2025.g. izdao Obavezni prekršajni nalog broj: KLASA: 211-07/25-4/108985 URBROJ: 511-19-36-25-2, kojim je okrivljenicu za navedeni prekršaj oglasio krivom i kaznio ju novčanom kaznom u iznosu od 390,00 eura, te ju obvezao na plaćanje troška u iznosu od 39,81 eura, ali je ista pravodobno podnijela prigovor radi terećenog prekršaja, zbog čega je označeni Obavezni prekršajni nalog stavljen izvan snage, nakon čega je Sud temeljem odredbe čl.222.st.3. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.

3.

Okrivljenica je u svojoj pisanoj obrani, dostavljenoj Sudu u formi očitovanja o izostanku s ročišta, navodi kako ostaje pri navodima u prethodno dostavljenom prigovoru i moli da se prilikom donošenja presude uzme u obzir sve tamo navedeno.

U prigovoru na Obavezni prekršajni nalog okrivljenica navodi, između ostalog i u bitnom, da je dana 30.04.2025. oko 7:00 sati u [adresa] penjući se biciklom na nogostup s namjerom zaustavljanja, proklizala prednjim kotačem/gumom na rub prelaza na kolnik koji je nizak (priložena slika). U nalogu stoji da je desnom pedalom bicikla zapela na rubni kamen uslijed čega je izgubila ravnotežu. Želi napomenuti da je fizički nemoguće zapeti s pedalom na tako niskom rubniku odnosno prelazu. Radi se o tome da je gumom bicikla baš pogodila vrlo mali dio prelaza koji je nešto dublji od ostatka i tu joj je kotač proklizao. Prethodno se kretala desnim rubom kolnika obzirom da na toj cesti ne postoji biciklistička staza, poštujući sva prometna pravila, godinama vozi tim putem ali taj dan je u promet pušten taj dio kolnika sa novim obnovljenim asfaltom i novim nogostupom. Pretpostavlja da je vozila po navici kao i puno puta prije pa joj nije bilo na pameti da se zaustavlja i provjerava što može ili ne može obaviti na siguran način (kako je navedeno u nalogu da prije prelaska na nogostup „nije se uvjerila da to može učiniti na siguran način”). Pala je na nogostup i svojim padom nije ugrozila trenutni promet jer u tom trenutku nije bilo automobila na cesti kao niti pješaka ili drugih biciklista na nogostupu. Vozač autobusa koji je stajao na suprotnoj strani ulice na autobusnom kolodvoru [adresa] izašao je iz autobusa i došao do nje jer nije mogla ustati. Na njezinu zamolbu pozvao je hitnu pomoć. Do nje je došao i strani državljanin (pretpostavlja iz Nepala) koji joj je pomogao da ustane, pomaknuo bicikl i ostao uz nju do dolaska hitne pomoći. Djelatnici hitne pomoći su zaustavili krvarenje glave i prema protokolu pozvali policiju koja je došla ubrzo. Obzirom na njezino krvarenje i ozlijede nije bila u stanju ispričati u detalje što se desilo već samo osnovno davala kraće odgovore na njihova pitanja. Obavila je i alkotest koji je bio negativan. Nju je hitna odvela u bolnicu u KBC Zagreb, a policija je bila toliko susretljiva da je pričekala njezinog supruga da dođe po bicikl. Sve u svemu nije naštetila nikom osim sebi samoj. Posljedica njezinog pada je razbijena glava u gornjem desnom predjelu čela (3 šava), natučena desna ruka, povrijeđen biciklistički ego i strah od budućeg sjedanja na bicikl kao i šok od iznosa kazne koju bi trebala platiti, a koja joj bez obzira iznosi li trećinu ili polovinu iznosa predstavlja velik izdatak obzirom na mali osobni dohodak. Slijedom svega navedenog moli da se razmotriti prigovor u smislu da joj se isti preinači nešto manje traumatično od navedenog novčanog iznosa.

4.

U dokaznom postupku sudac je izveo dokaz uvidom i čitanjem: Obavezni prekršajni nalog Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaje Velika Gorica, KLASA: 211-07/25-4/108985, URBROJ: 511-19-36-25-2 izdan 20. listopada 2025., prigovor podnesen 10. studenog 2025., obavijest o počinjenom prekršaju Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica KLASA 211-07/25-8/253644, URBROJ 511-19-36-25-1 od 3. rujna 2025., izvješće o poduzetom Ministarstva unutarnjih poslova, policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaje Velika Gorica od 30. travnja 2025., zapisnik o očevidu (promet/prekršaj) Policijske postaje Velika Gorica, Klasa: 211-08/25-4/13228, Urbroj: 511-19-36-25-3 od 30. travnja 2025., bolnička prijava Kliničkog bolničkog centra Zagreb za ĆŠ od 30. travnja 2025., situacijski plan prometne nesreće koja se dogodila 30. travnja 2025., fotografije (list 16-17 spisa) i potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije za Moranu Šarenić od 21. svibnja 2026.

II/

1.

Temeljem pisane obrane, odnosno neizravnog priznanja okrivljenice kao i temeljem izvedenih dokaza, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenica predmetne zgode postupila suprotno odredbi čl.43.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, na način pobliže opisan u izreci ove presude, te da je tako počinila prekršaj kažnjiv po čl.43.st.3. uz primjenu čl.293.st.2. istog Zakona, zbog čega je nakon provedenog žurnog postupka donio odluku kao u izreci presude.

2.

Sudac je cijenio pisanu obranu okrivljenice, te je zaključio da je svojom obranom zapravo neizravno priznala počinjenje terećenog prekršaja, a pritom je isticala okolnosti koje bi po njezinom mišljenju trebale ili mogle dovesti do oslobađanja od prekršajne odgovornosti, a sve u cilju vlastite koristi, te s namjerom da se zaštiti od prekršajne odgovornosti, oslobodi od krivnje i izbjegne ili ublaži kažnjavanje za počinjeni prekršaj.

3.

Uvidom u Obavezni prekršajni nalog sudac je utvrdio da je u obrazloženju istog navedeno kako je policijski službenik PP Velika Gorica podnio Izvješće o počinjenom prekršaju broj 236486764 protiv okrivljenika, zbog prekršajnog djela opisanog u izreci tog naloga, koje se izvješće temelji na neposrednom zapažanju ili obavljenom nadzoru.

Navedeno je i da je prekršaj utvrđen sukladno čl.233. Prekršajnog zakona.

Sudac je utvrdio da je u obrazloženju istog naloga navedeno i kako je okrivljenica, temeljem odredbe čl.109.a st.1.t.2. do 8. Prekršajnog zakona, upoznata sa svojim pravima i dužnostima te mogućnostima (Obavijest počinitelju prekršaja).

4.

Sudac je uvidom u sve ostale izvedene materijalne dokaze koji su već nabrojani, potvrdio činjenice i okolnosti koje su navedene u činjeničnom opisu radnje prekršaja u Obaveznom prekršajnom nalogu, a povodom kojih ga je ovlašteni tužitelj i izdao protiv okrivljenice.

5.

Sudac je uvidom u Potvrdu izdanu dana 21.05.2026.g., od Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprava za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije, za osobu: ĆŠ, utvrdio da okrivljenica do tada nije bila prekršajno osuđivana.

6.

Sudac je temeljem čl.88.st.2. Prekršajnog zakona slobodno cijenio sve već navedene dokaze, kao i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima.

7.

Sudac nije izvodio druge eventualno postojeće i moguće dokaze, jer je, uzimajući u obzir konkretne okolnosti, zaključio kako se izvođenjem i novih dokaza činjenično stanje ne bi moglo dodatno utvrditi, odnosno ne bi se doprinijelo boljem pojašnjenju već utvrđenih činjenica temeljem već izvedenih dokaza, te sve skupa u međusobnoj povezanosti nikako ne bi moglo dovesti do drugačije odluke u odnosu na optužbu protiv okrivljenice, osim o njezinoj krivnji za počinjeni prekršaj.

Pored toga, sudac nije izveo dodatne dokaze osobito radi sprječavanja odugovlačenja prekršajnog postupka, izbjegavanja nepotrebnih radnji i smanjivanja troškova, a vodeći se pritom načelima svrhovitosti i ekonomičnosti postupka.

Konačno, sudac nije izveo nove dokaze jer uvjereno smatra kako je činjenično stanje zapravo u dovoljnoj mjeri utvrđeno temeljem svih već izvedenih dokaza, pa da se može donijeti valjana odluka i bez dopunskog izvođenja drugih dokaza.

III/

1.

Nakon provedenog žurnog postupka, cijeneći sve izvedene dokaze i povezujući iste s pisanom obranom, odnosno neizravnim priznanjem okrivljenice, dovodeći izvedene dokaze u međusobnu vezu kao i temeljem cjelokupnog dokaznog postupka, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenica predmetne zgode ostvarila sva bitna obilježja djela prekršaja koji joj je stavljen na teret, na način opisan u izreci presude.

2.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama u čl.43. propisuje, uz ostalo, da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (skretati udesno i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu, a prije započinjanja tih radnji vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

3.

Sudac smatra kako je okrivljenica postupila suprotno označenom Zakonskom propisu, te je zaključio da je okrivljenica ostvarila biće prekršajnog djela koje joj je stavljeno na teret Obaveznim prekršajnim nalogom, a mišljenja je kako okrivljenica ne može otkloniti svoju odgovornosti, niti se može osloboditi krivnje za terećeni prekršaj svrsishodnim i neutemeljenim poricanjem počinjenja prekršaja u jednom djelu svojih obrambenih navoda.

Sudac je mišljenja kako je okrivljenica tim svojim obrambenim navodima o terećenom prekršaju iznijetim u Prigovoru protiv Obaveznog prekršajnog naloga, pokušala zapravo skrenuti pažnju sa svog nepropisnog postupka i protuzakonitog propusta, a sve u cilju vlastite koristi i s namjerom da se zaštiti od prekršajne odgovornosti, oslobodi od krivnje, odnosno izbjegne ili ublaži kažnjavanje za počinjeni prekršaj.

4.

Stoga je sudac nakon provedenog žurnog postupka donio odluku o počinjenom prekršaju kao u izreci presude i okrivljenicu proglasio krivom, ali je primijenio mjeru upozorenja, jer je zaključio da se s obzirom na sve okolnosti koje se tiču prekršaja i počinitelja, radi ostvarenja svrhe prekršajnopravnih sankcija ne mora primijeniti kažnjavanje.

5.

Prilikom primjene mjere upozorenja – opomene, sudac je cijenio da se prema postupanju počinitelja, njegovoj krivnji i prouzročenoj posljedici radi o očito lakom obliku prekršaja te da su se s obzirom na sve okolnosti koje se tiču počinitelja stekli uvjeti za postignuće svrhe mjere upozorenja bez kažnjavanja.

Sudac je utvrdio da na strani okrivljenice postoje olakotne okolnosti kao što su neizravno priznanje počinjenja prekršaja, dosadašnja neosuđivanost te okolnost da počinjenim prekršajem nisu nastupile teže štetne posljedice, dok naročito otegotnih okolnosti nije našao na strani okrivljenice.

6.

Odluka o trošku prekršajnog postupka temelji se na propisima navedenim u izreci presude, odnosi se na dužinu trajanja i složenost postupka, a visina je odmjerena u paušalnom iznosu.

Velika Gorica, 27. svibnja 2026.

Zapisničarka

Sudac

Ivana Hoti,v.r.

Damir Tepeš,v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude temeljem odredbe čl.244.st.1. Prekršajnog zakona nije dopuštena žalba.