Poslovni broj: R1-164/2024-23
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zadru
Dr. Franje Tuđmana 35
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Zadru, po sucu Luki Smoljanu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja LŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Davoru Ukaloviću, odvjetniku iz Zadra, protiv protustranke FŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Miranu Zorici, odvjetniku iz Zadra, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, 27. svibnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev predlagatelja LŠ za naknadom troškova u ovom postupku u iznosu od 4.975,00 eura.
III. Odbija se kao neosnovan zahtjev protustranke FŠ za naknadom troškova u ovom postupku u ukupnom iznosu od 4.375,00 eura.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je podnio prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, i to trosobnog stana u [adresa], u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Zadru, zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označenog kao 37. Suvlasnički dio: 207/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E- 37) trosoban stan IV-D, na četvrtom katu, a koji se sastoji od dnevnog boravka, blagovaonice, kuhinje, sobe 1, sobe 2, ulaznog prostora, hodnika, izbe, kupaonice, wc- a, loggie, loggie 2, loggie 3 i spremišta, ukupne korisne površine 80,95 m2, koji stan se nalazi u stambenoj zgradi izgrađenoj na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s time da su stranke suvlasnici predmetne nekretnine koja predstavlja bračnu stečevinu stranaka, svaki za 1/2 dijela, a o čemu se vodio postupak kod ovoga suda pod poslovnim brojem P Ob-106/2023, te predlaže da se razvrgne suvlasnička zajednica geometrijskom diobom na način da svakoj stranci pripadne u odvojeni posjed i vlasništvo realni dio nekretnine koji odgovara njihovim suvlasničkim udjelima, odnosno ukoliko geometrijska dioba nije moguća, na drugi način sukladno zakonu.
2. Protustranka se očitovala na prijedlog, navodeći da se u cijelosti protivi predmetnom prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice kao nedopuštenom , te da nije točno da bi stranke bili suvlasnici svaki za pola na navedenom stanu, budući da su se stranke prije nekoliko godina dogovorili oko njihove bračne stečevine na način da je predmetni stan pripao u cijelosti protustranci.
3.1. Predlagatelj se podneskom od 2. srpnja 2024. očitovao na odgovor protustranke u kojem navodi kako su apsolutno promašeni i na zakonu neosnovani navodi protustranke jer da je upravo protutranka inicirala predmetni postupak utvrđenja bračne stečevine predmetne nekretnine i to za ½ dijela.
3.2. U nastavku postupka (l.s. 128) protustranka je izjavila da ne osporava da je predlagatelj suvlasnik za 1/2 dijela predmetnog stana, ali da u ovom predmetu nema elemenata za civilno razvrgnuće zbog istaknutog prigovora prava na dom, a imajući u vidu da miješanje u pravo na dom nije niti nužno a niti razmjerno pravo predlagatelja, tim više što je sud dužan štiti osobni obiteljski život, posebice mldb djeteta po čl. 35. Ustava, a isto tako djeca su pod posebnom zaštitom države sukladno čl. 62. i 63. Ustava, te sukladno čl. 19. Konvencije o pravima djeteta, slijedom čega se predlaže odbiti ovakav prijedlog, budući da je navedena nekretnina jedina nekretnina ovdje protustranke u kojoj živi s mldb djetetom, a ista da u navedenoj živi od samog rođenja, te su i jedna i druga s istom ostvarile predmetnu trajnu povezanost, dok s druge strane predlagatelj da ima drugu nekretninu u kojoj živi.
3.3. Predlagatelj je u odnosu na istaknuti prigovor prava na dom naveo kako bi polovina vrijednosti predmetne nekretnine bila dovoljna kako bi protustranka osigurala stanovanje na drugom mjestu, a isto tako u odnosu na nekretninu u vlasništvu predlagatelja, jasno je kako na istoj postoji založno pravo, odnosno stambeni kredit u vrijednosti od 50.000,00 eura, pri čemu da protustranka nema nikakvih teških zdravstvenih problema, ista da je zaposlena, a kako najmlađe dijete predlagatelja i protustranke ima 17 godina i 6 mjeseci, pa da je jasno kako će za nekoliko mjeseci postati punoljetno.
4.1. U konkretnom slučaju je provedeno odgovarajuće građevinsko vještačenje po vještaku građevinske struke PŠ, ing. građ. iz [adresa], radi utvrđenja tržišne vrijednosti nekretnine, kao i mogućnosti je li moguće provesti geometrijsku diobu iste.
4.2. Iz nalaza i mišljenja vještaka od 6. prosinca 2025. (l.s. 105-123), proizlazi da tržišna vrijednost cijele nekretnine iznosi 233.000,00 eura, odnosno 116.500,00 eura za suvlasnički dio svake od stranaka. Nadalje je utvrđeno da nije moguća ni dopuštena geometrijska dioba predmetne nekretnine s obzirom da je predmet jedna samostalna uporabna cjelina.
4.3. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka, sud u cijelosti uzima kao istinit i vjerodostojan, jer je isti izrađen u skladu s pravilima struke, te jasno i logični argumentiran, a niti jedna od stranaka nije imala prigovor na isti.
5.1. Prema članku 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, Ispravak Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (pročišćeni tekst) 94/., 81/15 pročišćeni tekst, 94/17–Ispravak Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /pročišćeni tekst/, dalje: ZV) suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je moguće i dopušteno, te mu to pravo ne zastarijeva .
5.2. Iz članka 50. stavka 1. ZV-a proizlazi da kad razvrgnuće provodi sud, tad je isti vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguće je i dopušten, kao i pravo na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Nadalje, iz stavka 4. istog članka istog Zakona proizlazi da ako dioba nije moguća geometrijski, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijele razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).
6. Pravo na dom proizlazi iz članka 8. stavka 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine, Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/99., pročišćeni tekst 8/99., ispravak 14/02. i 13/03., dalje: Konvencija), kojim je propisano da svatko ima pravo na štovanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i prepiske, dok je stavkom 2. istog članka određeno da se javna vlast ne miješa u vršenje ovog prava, osim ako je takvo miješanje predviđeno zakonom i ako je to neophodna mjera u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, gospodarske dobrobiti zemlje, sprečavanja nereda ili sprečavanja zločina, zaštite zdravlja i morala ili zaštite prava i sloboda drugih.
7. U konkretnom slučaju nije sporno, a i utvrđeno je prema podacima iz zemljišne knjige (l.s. 12,13, 155-171) te pravomoćnom presudom (l.s. 4-8) da su ovdje označene stranke suvlasnici predmetnog stana koji se nalazi na adresi [adresa], i to svaka za ½ dijela.
8.1. Nadalje, čitanjem elektroničkog zapisa o prebivalištu (l.s. 132) je razvidno da protustranka ima prebivalište u predmetnom stanu koji se nalazi na adresi [adresa], neprekidno od 1. travnja 2008. do danas, s time da iz priloženih potvrda (l.s. 177 i 151) proizlazi da protustranka nema drugih nekretnina u svom vlasništvu.
8.2. Također, maloljetna RŠ (rođena **.**.2008.) koja je zajednička kćerka ovdje označenih stranaka, ima neprekidno prebivalište u predmetnom stanu od 28. kolovoza 2008. do danas (l.s. 131), odnosno cijeli svoj život, s time da ista također nema drugih nekretnina u svom vlasništvu (l.s. 172 i 176).
8.3. S druge strane, predlagatelj ima prebivalište u [adresa], gdje je vlasnik dvosobnog stana na prvom katu, ukupne površine 66,25 m2 (l.s. 133), a vlasnik je i poslovnog prostora (l.s. 134).
9.1. Navedene činjenice nisu bile sporne između stranaka, a i utvrđene su čitanjem isprava koje imaju dokaznu snagu javne isprave sukladno članku 230 . Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08-ispr., 57/11, 148/11- proč. tekst., 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) u vezi članka 2. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj: 59/23, dalje: ZIP).
9.2. Pri čemu navedene činjenice predstavljaju odlučne činjenice prilikom odlučivanja o razvrgnuću suvlasničke zajednice uz istaknuti prigovor prava na dom, pa nije bilo potrebe za izvođenjem drugih dokaza u ovom predmetu (članak 25. ZIP).
10.1. U odnosu na razvrgnuće geometrijskom diobom, sudski vještak je u svom nalazu jasnu utvrdio da ista nije moguća ni dopuštena s obzirom da je predmetna nekretnina jedna samostalna uporabna cjelina.
10.2. Nadalje, u konkretnom slučaju, stranke nisu isticale, pa samim tim nisu učinile niti vjerojatnim, da postoji osobito ozbiljan razlog temeljem kojeg bi neka od njih imala pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom na temelju odredbe članka 51. stavka 1. ZV-a, dok niti jedna stranka nema suvlasnički dio od barem 9/10 dijela iz članka 51. stavka 3. ZV-a, pa nije moguće provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice ni isplatom.
10.3. Prema tome, u konkretnome slučaju, kao oblik razvrgnuća suvlasničke zajednice u obzir dolazi jedino dioba javnom prodajom predmetne nekretnine na dražbi, a što u konačnici podrazumijeva i moguć i gubitak nekretnine, pa tako i doma, jer predmetna nekretnina predstavlja jedini dom za protustranku i mlt. dijete stranaka.
11.1. Dakle, kad je istaknut prigovor prava na dom sud bi u svakom pojedinom slučaju trebao odvagnuti interes osobe kojoj prijeti gubitak doma nasuprot cilju koji se želi postići razvrgnućem suvlasničke zajednice, a taj postupak se zove test razmjernosti i provodi se pomoću tri eliminacijska pitanja, pri čemu negativan odgovor na bilo koje pitanje znači da je razvrgnuće protivno Konvenciji, odnosno neopravdano .
11.2. Imajući u vidu prethodno iznesene razloge, nedvojbeno je utvrđeno da predmetna nekretnina predstavlja dom protustranci te zajedničkom maloljetnom djetetu stranaka koje je cijeli život provelo u predmetnom stanu.
11.3. Predmetno miješanje utemeljeno je na zakonu, jer predlagatelj kao suvlasnik predmetne nekretnine na temelje članka 47. ZV-a ima pravo tražiti razvrgnuće te to svoje pravo može ostvarivati pred sudom, ako nije postigao sporazum sa ostalim suvlasnicima, a miješanje je nadalje usmjereno i na postizanje legitimnog cilja, jer si razvrgnućem suvlasničke zajednice predlagatelj namjerava priskrbiti financijska sredstva kao novčani ekvivalent, zbog nemogućnosti uživanja vlasništva na predmetnoj nekretnini u pravom smislu te riječi.
11.4. U odnosu na pitanje je li miješanje nužno u demokratskom društvu, ovaj sud smatra da je u ovom trenutku odgovor na to pitanje negativan s obzirom da u okolnostima kada je maloljetno zajedničko dijete stranaka povjereno majci te kada je predmetna nekretnina jedini dom, kako majci, tako i djetetu, treba cijeniti i odredbu čl. 35. Ustava Republike Hrvatske, kojom je zajamčeno pravo na zaštitu osobnog i obiteljskog života, kao i činjenicu da su djeca pod osobitom zaštitom države prema čl. 62. i 63. Ustava Republike Hrvatske i da je država u tome pravcu dužna poduzimati mjere u smislu čl. 19. Konvencije o pravima djeteta u svrhu zaštite prava maloljetnog djeteta, pa u takvim okolnostima sud radi zaštite prava djeteta, koje se s obzirom na svoju životnu dob nalazi u osjetljivoj fazi razvoja, zaključio da je djetetov interes na dom, ali i pravo na dom protustranke, jače od prava predlagatelja na razvrgnuće civilnom diobom.
12. Slijedom svega navedenog, s obzirom da je provedenim testom razmjernosti utvrđeno da je miješanje predlagatelja u pravu na dom neopravdano, valjalo je odbiti prijedlog pa je odlučeno kao u izreci pod točkom I.
13.1. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 54. ZV-a prema kojim odredbama će sud o troškovima postupka odlučiti sukladno suvlasničkim dijelovima stranaka, s tim da stranke imaju pravo samo na nužne troškove.
13.2. S obzirom da je prijedlog u cijelosti odbijen kao neosnovan, to je predlagatelj odbijen s zahtjevom za naknadom troška budući da trošak uviđaja i vještačenja nije bio nužan, dok protustranka nije imala nužne troškove u smislu odredbe članka 54.
ZV-a (točke II. i III. izreke).
Zadar, 27. svibnja 2026.
S u d a c
Luka Smoljan
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda za nadležni županijski sud.
D N A:
1. Predlagatelju po pun.
2. Protustranci po pun.
