REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: R1 Ob-496/2026-6
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice MC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Monici Gollub, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Šoos Maceljski, Mandić, Stanić & Partneri d.o.o. Zagreb i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 27. svibnja 2026.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da su predlagateljica MC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. KC, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 2001. godine pa do smrti KC **.**.2025.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. KC, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. U konkretnom slučaju zakonski uvjeti u cijelosti su ispunjeni, obzirom su predlagateljica i sada pokojni KC živjeli u trajnoj i stabilnoj životnoj zajednici u neprekidnom trajanju od 24 godine, konkretno od 2001. godine pa sve do njegove smrti dana 28. kolovoza 2025. godine. Tijekom cijelog razdoblja zajedničkog života stanovali su u istom kućanstvu na adresi [adresa], vodili zajedničke financije te zajedno podmirivali troškove života. Uz to, međusobno su se kontinuirano brinuli jedno o drugome i pružali si uzajamnu pomoć i potporu u svim životnim situacijama. Njihov odnos bio je trajan, stabilan i emocionalno snažan, a u javnosti su se predstavljali kao životni partneri, što je bilo poznato njihovim prijateljima, susjedima i članovima obitelji. Isto tako, predlagateljica je, kao izvanbračna supruga pokojnog KC, proglašena nasljednicom Rješenjem o nasljeđivanju javne bilježnice Ivanke Birkić-Šarić poslovnog broja: O-6265/2025 od dana 13. studenog 2025., pravomoćnog dana 13. studenog 2025 godine.
2. Protustranka se u svome očitovanju protivi prijedlogu.
3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka ŽC, MCŠ i IC.
4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.
6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 18-19 spisa) utvrđeno je da je KC **.**.1968. sklopio brak sa AC, a koji je brak razveden presudom Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P2-560/90 od 24. svibnja 1990.
8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 11-12 spisa) utvrđeno je da je predlagateljica NC rođena dana **.**.1960. te da je 20. svibnja 1978. sklopila brak sa TC i pritom uzela prezime „ M“, a koji je brak prestao smrću ženika 12. lipnja 1996.
9. Uvidom u Rodni list (list 4 spisa) utvrđeno je da je dana KC rođen dana **.**.1943. u [adresa], dok je uvidom u smrtni list (list 6 spisa) utvrđeno da je umro **.**.2025.
10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 7 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 17. kolovoza 1992. na adresi u [adresa].
11. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. KC (list 8 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 23. veljače 2016. do 28. kolovoza 2025. na adresi u [adresa].
12. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju (list 9-10 spisa) javnog bilježnika Ivanke Bikić- Šarić iz Zagreba od 13. studenoga 2025. poslovni broj O-6265/2025 utvrđeno je da su iza pokojnog KC nasljednicama proglašene predlagateljica i kći pokojnog, IC.
13. Predlagateljica MC je na ročištu održanom dana 20. svibnja 2026. izjavila da su se ona i KC upoznali 1998. godine, a od 2001. žive na istoj adresi. On je od 1. siječnja 2001. prijavljen na njenoj adresi i za vodu zbog broja članova kućanstva. Ona je 1996. ostala udovica, a on je bio rastavljen pa su se počeli družiti. Pozvala ga je da dođe živjeti kod nje i on je došao iako je nakon rastave nastavio živjeti u stanu u kojem je bila i njegova bivša žena, ali svatko je bio u svojoj sobi. KC i ona su imali zajedničke financije, ona je vodila brigu o kućanstvu, a on je vodio brigu o kupovini namirnica, pogotovo kada se ona razboljela. Imala je malu mirovinu i KC ju je financirao. Nisu se nikada razdvajali i bili su skupa sve do njegove smrti. Voljeli su se. Na sprovodu je stajala uz odar, troškove sprovoda platili smo njezin sin i ona. Sudjelovala je u ostavinskom postupku i proglašena je nasljednicom. KC i ona su odlazili na druženja sa obitelji, odlazili su u vikendicu u [adresa] na Murteru, u posjete obitelji u Vinkovcima i na zajednička druženja sa prijateljima.
14. Svjedokinja ŽC na ročištu održanom dana 20. svibnja 2026. iskazala je da je od 1986. godine susjeda predlagateljice, a KC se uselio negdje 2001. godine. Predlagateljica i KC se nikada nisu razdvajali. Izgledali su mi normalno, nije ih vidjela da se svađaju. Zajedno su išli dok su mogli. Nekoliko je puta bila u njihovom zajedničkom kućanstvu
15. Svjedok MCŠ na ročištu održanom dana 20. svibnja 2026. iskazao je da je on brat od pokojnoga KC, on je njegov jedini krvni srodnik koji je stanovao u [adresa]. Bio je više puta kod njih u kućanstvu, a osobito zadnjih pet godina otkada je brat obolio. Djelovali su mu kao par. Oni su zajednički došli 2001. godine na rođendan od njegovog sina, a ima i snimku. Nema saznanja da bi se oni ikad razdvajali i bili su stvarno skladan par.“
16. Svjedokinja IC na ročištu održanom dana 20. svibnja 2026. iskazala je da je ona kćerka od pokojnog KC, svega je nekoliko puta bila u kućanstvu predlagateljice i oca obzirom da nije bila u nikakvim odnosima s ocem. Nisu se baš susretali. Znala je da je on bio sa MC, bila je na sprovodu od oca, predlagateljica je stajala uz odar, a troškovi pogreba plaćeni su s očevog računa. Sudjelovala je u ostavinskom postupku u kojem su nasljednicima proglašene predlagateljica i ona.
17. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagateljice, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.
18. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.
19. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni KC bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica i pokojni KC nisu bili su u braku te je Predlagateljica bila neudana, a pokojni KC neoženjen za vrijeme njihovog zajedničkog života u istom domaćinstvu koji je trajao sve do smrti KC. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.
20. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.
U Zagrebu 27. svibnja 2026.
Sutkinja:
Lucija Arelić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. Predlagateljici uz rješenje za plaćanje pristojbe na prijedlog i rješenje
2. Protustranci