REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: Gž-411/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, te mr. sc. Zlatka Pirca kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Renate Marić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari pravnoj stvari tužiteljice AB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Sanja Bukić, odvjetnica u Šibeniku, protiv tuženika Hrvatske šume d.o.o., OIB: 69693144506, Uprava šuma, Podružnica Split, Šumarija Šibenik, Bana Josipa Jelačića 1, Šibenik, koju zastupa punomoćnik HB, diplomirani pravnik, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 28 .siječnja 2026. poslovni broj: P- 2089 /2024, u sjednici vijeća održanoj 27. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku od 28. siječnja 2026., poslovni broj: P-2089/2024.
Obrazloženje
Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
„I. Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnik za cijelo fizičkog dijela nekretnine zemljišnoknjižno označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]-Martinska, koji fizički dio je na Skici mjesta očevida stalnog sudskog vještaka geodetske struke, Pjera Sladoljeva dipl. ing. geod. od dana 17. veljače 2025. godine, grafički označen slovima: A-B-C-D-E-F-G-A (izuzev H-I-J-K-H).
II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.942,90 Eura u roku od petnaest dana.
2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tuženik zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1-3 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07Odluka USRH, 84/08, 96/08- Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP).
2.1 Smatra da presuda nije utemeljena na zakonu, odnosno da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno te da su činjenice na kojima je donesena pobijana presuda pogrešno utvrđene, te da je presuda kontradiktorna.
2.2. Nadalje da je sud pri odlučivanju zanemario tuženikove navode da prednici tužiteljice nisu na nju mogli prenijeti pravo vlasništva predmetne nekretnine jer ni oni sami nisu bili vlasnici, a što je vidljivo iz priloženog Anexa Ugovora o kupoprodaji nekretnina, kao i činjenice da okolnim zemljištem fizičke osobe nisu mogle disponirati jer je u to vrijeme pravo raspolaganja i upravljanja imalo Šumsko turističko poduzeće „Kras“ koje je sklapalo Ugovore o ustupanju terena na trajno korištenje za gradnju vikend kućica na kupalištu [adresa].
2.3. Navodi da su Ugovori o ustupanju terena na trajno korištenje za gradnju vikendica standardizirani ugovori na temelju kojih su „vikendaši“ dobili pravo izgradnje vikendice određene kvadrature (u pravilu su to bile površine do 50 m2, vrlo često i manje),da su parcele sa naznačenom površinom koja im se dodjeljivala dodijeljene su na trajno korištenje, dok su prostor među njima vikendaši očito smatrali „slobodnim prostorom“ koji, iako nije bio sadržan u tim ugovorima, je ograđivan i korišten – očito je da se radi o uzurpaciji i, suprotno mišljenju suda, nisu se mogli smatrati poštenim posjednicima.
2.4. Tvrdnji je da tužiteljica nema potrebnu kvalitetu posjeda, odnosno suprotno mišljenju suda ista se ne može smatrati poštenim posjednikom jer je očito znala da okolno zemljište ne pripada njoj.
2.5. Analizirajući iskaze saslušanih svjedoka, provedenih dokaza kao i tada važeće zakonske propise predlaže da drugostupanjski sud uvaži žalbu tuženika, ukine prvostupanjsku presudu, podredno istu ukine i vrati prvostupanjskom sudu na raspravljanje radi utvrđivanja odlučnih činjenica.
3. U odgovoru na žalbu tužiteljica žalbene navode smatra neosnovanima smatrajući da je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnog prava donio pobijanu presudu sukladno načelu jedinstva nekretnine te citirajući odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZV), Zakona o uređenju i davanju na korištenje građevinskog zemljišta (NN broj:20/1969.,14/1973) OGZ-a, Zakona o određivanju građevinskog zemljišta u gradovima i naseljima, te odluke Vrhovnog suda RH, sadržajno predlaže da se žalba odbije.
4. Žalba nije osnovana.
5. Tužbenim zahtjevom tužiteljica traži da se utvrdi da je vlasnik za cijelo fizičkog dijela nekretnine zemljišnoknjižno označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] - Martinska, koji fizički dio je na Skici mjesta očevida stalnog sudskog vještaka geodetske struke, Pjera Sladoljeva dipl. ing. geod. od dana 17. veljače 2025. godine, grafički označen slovima: A-B-C-D-E-F-G-A (izuzev H-I-J-K-H).
6. Obrazlažući pobijanu presudu prvostupanjski sud navodi da prihvaća kao vjerodostojne sve dokaze i to:
- zemljišne knjige prema kojima su na čest. zem. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 7224 m2, Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (XI zemljišnoknjižno biće) kao vlasnik upisane Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava Šuma, Podružnica Split, Šumarija Šibenik za cijelo, a na čest. zgr. [katastarska čestica], zgrada, Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasnik upisana JH za cijelo,
- kupoprodajni ugovor od dana 05. lipnja 1999.g. ovjerenog kod javnog bilježnika Branka Jakića u Zagrebu, OV-4884/95 od dana 06. lipnja 1995.g. prema kojem je prodavatelj KB prodao, a kupac AB da je kupila nekretninu čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za cijelo koja u naravi predstavlja vikend – kuću na [adresa] površine 48 m2, za što je kupac prodavatelju isplatio kupoprodajnu cijenu u iznosu od 180.000,00 kuna, da prodavatelj jamči kupcu da je nekretnina njegovo vlasništvo i da je slobodna od bilo kojeg tereta, da prodavatelj ovlašćuje kupca da zatraži uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, da je kupac stupio u posjed nekretnine po isplati cijelog iznosa kupoprodajne cijene,
- aneks kupoprodajnog ugovora od dana 05. lipnja 1995.g. prema kojem su prodavatelj OB i kupac AB utanačili da je stvarno ugovorena kupoprodajna cijena u iznosu od 95.000,00 DM i da je kupac isplatio dana 05. lipnja 1995.g. cijeli iznos kupoprodajne cijene kojim danom kupac stupa u stvarni posjed i vlasništvo prodane nekretnine,
- ugovor o ustupanju terena na trajno korištenje za gradnju vikend-kuće na kupalištu [adresa] od dana 15. rujna 1970.g. ovjeren kod Općinskog sekretarijata za opću upravu Općine Šibenik, OV br. 3994 od dana 09. kolovoza 1997.g. prema kojem su isti sklopili Kras, šumsko turističko poduzeće Šibenik i ČH sin T, da Kras, šumsko turističko poduzeće Šibenik kao pravni slijednik Komunalnog poduzeća za hortikulturu i turizam "Zelenilo" u Šibeniku na temelju rješenja Skupštine općine Šibenik broj: 2184/1-ZS- 1969 od dan 07. ožujka 1969.g. i zaključka Savjeta za urbanizam Skupštine općine Šibenik od 09. travnja 1969.g. prenosi na investitora VB, sin A u svrhu gradnje vlastite vikend – kućice na prostoru kupališta [adresa] pravo trajnog korištenja građevinske parcele katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 47,04 m2 koja je označena u urbanističkom planu izgradnje vikend kućica na kupalištu [adresa] kao tip: T 2-35, da se investitor obvezuje platiti iznos od 3.500,00 tadašnjih dinara na ime naknade za prijenos trajnog korištenja nekretnine, da se gradnja vikend - kućice ima dovršiti u roku od dvije godine od dana potpisa ugovora i da investitor pravo trajnog korištenja ustupljene građevinske parcele i pravo vlasništva neizgrađenog objekta ukoliko u roku od dvije godine gradnja vikend kućice ne bude potpuno dovršena uz obvezu isplate 50 % od iznosa 3.500,00 tadašnjih dinara i 60% vrijednosti izvedenih radova na objektu prema stanju na dan isteka dvogodišnjeg roka, da se gradnja vikend kućice može započeti jedino na osnovu redovito postignute građevinske dozvole nadležnog tijela Skupštine općine Šibenik, da investitor postaje isključivi vlasnik izgrađene vikend kućice i da mu pripadaju sva prava, da će investitor izgraditi vikend kućicu na lokaciji T 2-35 idejno – urbanističkog rješenja predjela [adresa] na način predviđen planom izgradnje oznake T 2-35 izrađenog od poduzeća Plan, da poduzeće Kras ovlašćuje investitora da na temelju ugovora može zatražiti i postići uknjižbu prava trajnog korištenja ustupljenog zemljišta i prava vlasništva zgrade u zemljišnim knjigama i da od Ureda za katastar zatraži ucrtavanje podignute vikend kućice u katastarsku mapu, da je investitor dužan ishoditi u redovnom postupku od općinskog sekretarijata za upravno pravne poslove odobrenje za gradnju vikend kućice i uplatiti Fondu za korištenje građevinskog zemljišta utvrđene novčane iznose za komunalije i urbanizaciju u smislu rješenja Skupštine općine Šibenik broj: 10802/1.1969 od dana 23. prosinca 1969.g., da se investitor obvezao da će se pridržavati dozvole gradnje i da neće bez posebne dozvole Krasa vršiti bilo kakve dogradnje, nadogradnje ili bilo kakav zahvat na okolnom zemljištu pa da ako investitor postupi protivno takvoj obvezi da poduzeće Kras je ovlašteno nadogradnju ili dogradnju porušiti i zahvat na okolno zemljištu odstraniti i trošku investitora, da se investitor obvezao pridržavati plana izgradnje vikend – kućice ugovorenog tipa kojeg je izradilo poduzeće za projektiranje Plan iz Šibenika, da se investitor obvezuje da o svom trošku na ustupljenom zemljištu izgradi prema postojećim propisima zahodsku jamu kao i električni odnosno vodovodni priključak, da se poduzeće Kras obvezuje po potpisu ugovora i isplatu ugovorenih naknada uvesti kupca u posjed dodijeljenog zemljišta i da će po iskolčenju parcele investitor odmah moći započeti sa gradnjom vikend kuće,
- rješenje o odobrenju za građenje Općinskog sekretarijata za upravno – pravna poslove Općine Šibenik, broj: 06-UPI 3749/1-1970 od dana 29. rujna 1970.g. prema kojem se odobrava PB građenje objekta vikend – kućice na [adresa] tipa T2- 35, da je investiciono – tehnička dokumentacija izrađena od Plana – projektni biro – Šibenik br. 1044 od ožujka 1969.g. i čini sastavni dio rješenja, da je prije gradnje objekta investitor dužan prijaviti Uredu za katastar radi kolčenja terena, te da odobrenje za gradnju prestaje važiti ako se s gradnjom ne otpočne u roju od jedne godine od dana izdavanja odobrenja,
- izjavu GB od dana 28. prosinca 2024.g. ovjerene kod javnog bilježnika Željke Maroslavac u Zagrebu, OV-30744/2024 od dan 28. prosinca 2024.g. ovjerenog kod javnog bilježnika Branka Jakića u Zagrebu, OV-4884/95 od dana 06. lipnja 1995.g. kojom je ista kao zakonski nasljednik pokojnog VB izjavila da su njezin pokojni suprug i AB sklopili ugovor o kupoprodaji od dana 05. lipnja 1995..g. ovjeren kod radi prodaje kuće i okućnice na [adresa], da je njezin pokojni suprug tim ugovorom pokazao kupcu nekretninu i istu prodao i predao u posjed nekretninu čest. zgr [katastarska čestica] s pripadajućom okućnicom koja je ograđena zidom još od vrijeme izgradnje kuće i da je nekretnina tako bila ograđena u vrijeme kupoprodaje kako je prodana kupcu AB koja kuću i okućnicu kao nužno zemljište za korištenje drži u posjedu od trenutka kupoprodaje,
- rješenje Općinskog sekretarijata za građevinarstvo, urbanizam i komunalne poslove, broj: UPI-08-2660/1977 od dana 30. kolovoza 1977.g. prema kojem se dozvoljava PB upotreba građevinskog objekta sagrađenog u [adresa] temeljem odobrenja za gradnju broj UP I-06-3749/1-70 od dana 29. rujna 1970.g.,
- uvjerenje o uvjetima uređenja prostora broj: 938-1/85 od dana 23. rujna 1985.g. prema kojem je na temelju zahtjeva VB isto izdano za nadogradnju potkrovlja nad postojećim prizemljem i to da se potkrovlje nadogradi u istom tlocrtnom gabaritu prikazanom u grafičkom prilogu u Mj 1:1000 s visinom nadozida u potkrovlju 1,6 m, da je maksimalna površina nadogradnje cca 45 m2 u gabaritima postojećeg prizemlja, da je vrsta krova: dvovodni ili viševodni sa pokrovom kupe kanalice sa nagibom 23 stupnja, da će se pristup etaži izvesti s zapadne strane objekta vanjskim stepeništem, da se objekt treba priključiti na postojeću infrastrukturu,
- osloncem na neposredno opažanjem na licu mjesta prema kojem je predmetna nekretnina (identificira se kao dio čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Martinska) položena u mjestu [adresa], da u naravi predstavlja okućnicu stambenog objekta tužiteljice, da se na okućnici primjećuje popločeni kameni dio, makadamski prostor, vrtni prostori s maslinama i ukrasnog bilja kao i izgrađeni komin sa sudoperom koji je položen uz opisani komin, da u predmet spora ulazi i dio stambenog objekta - nadstrešnica prizemlja i balkon prvog kata budući da se objekt sastoji od prizemlja i prvog kata sa uređenim krovištem, da u predmet spora ulazi vanjsko stubište kojem se pristupa do prvog kata sa omanjom terasom koja je položena uz sami ulaz – vrata prvog kata, da je nekretnina jasno omeđena sa sve četiri strane sa suhozidom na kojem je postavljena betonska ograda, te da se do nekretnine može pristupiti formiranim makadamskim putem izravno do željezne kapije na kojoj je kvaka i koja se može zaključati kroz koja se ulazi nekretninu tužiteljice odnosno izravno na predmetni dio,
- skicu mjesta očevida od 17. veljače 2025.g. kao stručno izrađenu prema kojoj je vidljiv položaj, oblik i veličina dijela čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- Martinska i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - Martinska, kao i položaj septičke jame, popločanog dijela, komina sa sudoperom, dvorišnog prostora i makadamskog dijela, vrtnog prostora, te ograđenost nekretnine betonskim zidom s prikazom ulazne željezne kapije,
- nalaz i mišljenja vještaka Damira Čogelje od dana 09. listopada 2025.g. kao stručno izrađen prema kojem u bitnom utvrđeno da je stambena zgrada katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Martinska izvedena je kao samostojeća katnica (Sl.1, 3) za koju je 1970 godine nadležni ured Općine Šibenik izdao rješenje o odobrenju za građenje broj:06-UpI 3749/1-1970. uz koje rješenje o odobrenju za građenje nije priložena tehnička dokumentacija iz koje bi se moglo točno utvrditi tlocrtne dimenzije i visina objekta po kojoj se građevina trebala graditi, da je 1985. godine nadležni ured Općine Šibenik za istu građevinu izdao Uvjerenje o uvjetima građenja broj: 938-1/85 za nadogradnju potkrovlja nad postojećom zgradom kat.oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- Martinska, te da za namjeravani zahvat nije izdano rješenje o odobrenju za građenje i da je prema uvjerenju o uvjetima građenja Uprava za katastar Šibenik izradila parcelacioni elaborat s kojim bi se formirala građevinska čestica, predloženog broja 6200/28 k. o. [katastarska općina]- Martinska koja je po istom trebala imati 244 m2 što odgovara današnjoj izmjeri od 238 m2 sa skice mjerenja A-B- C-D-E-F-G-A izrađenoj od stalnog sudskog vještaka Pjera Sladoljev i da je tim parcelacionim elaboratom utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine prema tada važećem provedbenom urbanističkom planu gradskog vikend naselja Jadrija koji parcelacioni elaborat nije nikad proveden u katastarskim i zemljišnim knjigama, da prema posebnim uvjetima gradnje u izgrađenom dijelu građevinskog područja [adresa], Prostornog plana uređenja grada Šibenika (Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije broj 3/03, 9/03-ispravak i 11/07, Službeni glasnik Grada Šibenika broj 5/12, 09/13, 08/15, 09/17, 02/18-pročišćeni tekst, 3/25 i 7/25) postojeća izgrađenost predmetne parcele zadovoljava plan, da okućnica zgrade katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Martinska (u skici mjesta očevida označena slovima A- B-C-D-E-F-G- A), koja je dio parcele katastarske oznake 6200/10 k. o. [katastarska općina]-Martinska predstavljala zemljište nužno za redovitu uporabu građevine u vrijeme građenja prema tada važećem provedbenom urbanističkom planu gradskog vikend naselja Jadrija, te da i danas, prema posebnim uvjetima gradnje u izgrađenom dijelu građevinskog područja [adresa], Prostornog plana uređenja grada Šibenika predmetna okućnica predstavlja zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, te da predmetna građevna čestica omogućava redovitu uporabu građevine po pravilima struke i posebnim uvjetima važećeg Prostornog plana grada Šibenika,
- iskaze svjedoka RB, ĆB i FB, kao istinite, uvjerljive i koherentne prema kojima je u bitnom utvrđeno da je pravni prednik tužiteljice KB sagradio objekt i da je ogradio okućnicu čemu se tuženik odnosno pravni prednik nije protivio, da je tužiteljica kupila predmetnu nekretninu koja u naravi predstavlja okućnicu onakvu kakvu je u svom posjedu držao njezin pravni prednik NB da ju je pravni prednik uveo u stvarni posjed te nekretnine koja je u tom trenutku bila jasno ograđena sa sve četiri strane,
- kraj činjenice da je okućnica zgrade katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - Martinska (u skici mjesta očevida označena slovima A-B-C-D-E-F-G-A ), koja je dio parcele katastarske oznake 6200/10 k. o. [katastarska općina]-Martinska predstavljala zemljište nužno za redovitu uporabu građevine u vrijeme građenja prema tada važećem provedbenom urbanističkom planu gradskog vikend naselja Jadrija,
- kraj činjenice da okućnica zgrade katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- Martinska (u skici mjesta očevida označena slovima A-B-C-D-E-F-G-A ), koja je dio parcele katastarske oznake 6200/10 k. o. [katastarska općina]-Martinska i dan danas predstavljala zemljište nužno za redovitu uporabu građevine prema posebnim uvjetima gradnje u izgrađenom dijelu građevinskog područja [adresa] , Prostornog plana uređenja grada Šibenika,
- da valja zaključiti da je tužiteljica kao pošteni posjednik (budući je stupila u posjed ograđenog prostora čime nije mogla posumnjati da joj ne pripada pravo na posjed dijela koji s predmetnom zgradom čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja dio jedinstvene cjeline u vidu nužnog zemljišta za redovitu uporabu građevine) stekla pravo vlasništva na temelju dosjelosti, uračunavajući posjed pravnog prednika, u trajanju preko 50 godina time da je prethodno nedvojbeno utvrđeno da je pravni prednik KB predmetni dio (koje je zemljište bilo nužno za redovitu uporabu građevine u vrijeme građenja prema tada važećem provedbenom urbanističkom planu gradskog vikend naselja Jadrija) stekao u smislu pravnog pravila iz paragrafa 418 OGZ-a na temelju građenja, pa je time trebalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.
7. Materijalno pravni pristup prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.
8. Suprotno navodima žalbe, prvostupanjski sud je za svoju odluku dao valjane razloge koji nisu u suprotnosti s provedenim dokazima i sadržajem isprava tako da pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Stoga nije počinjena bitna povreda parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. tuženik smatra da na koju žalbom ukazuje tužiteljica.
8.1. Drugostupanjski sud također nije utvrdio postojanje niti jedne od ostalih bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.
9. Neosnovan je i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na koji se u žalbi također poziva tuženik. Činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti osnove tužbenog zahtjeva potpuno je i pravilno utvrđeno i ono se navodima žalbe ne dovodi u sumnju tim više što žaliteljica u žalbi ne ističe određene dokaze i činjenice koji bi upućivali na drugačije činjenično stanje od onoga kojeg je utvrdio prvostupanjski sud i na temelju kojega je donio pobijanu presudu.
9.1. Žaliteljica u žalbi analizirajući na svoj način daje svoja utvrđenja o tome kakvo je činjenično stanje trebao utvrditi prvostupanjski sud i na kakvo je trebao primijeniti materijalno pravo. no s obzirom na utvrđenja i stajališta prvostupanjskog suda takovi žalbeni navodi po ocjeni ovog suda nisu prihvatljivi te ih ovaj sud ne prihvaća.
10. Ovaj sud smatra da je „odredba iz paragrafa 418. OGZ omogućavala stjecanje prava vlasništva građenjem, ukoliko je vlasnik zemljišta to građenje dopustio ili se pak istom nije protivio“.
11. Odredbom članka 388. stavka 2. ZV-a propisano je da stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.
12. Prednik tužiteljice predmetnu vikendicu je izgradio u vrijeme režima društvenog vlasništva, pa se na konkretni slučaj ima primijeniti odredba iz paragrafa 418. OGZ koja je omogućavala stjecanje prava vlasništva građenjem, ukoliko je vlasnik zemljišta to građenje dopustio ili se pak istom nije protivio, a budući se vlasnik nije protivio građenju vikendice od strane prednika tužiteljice, to je tužiteljica primjenom OGZ mogla steći pravo vlasništva na spornoj nekretnini i to upravo u površini zgrade koja postoji i koja je kao takva i upisana u zemljišnu knjigu, i to tim više što predniku tužiteljice nitko nije branio gradnju spornog objekta, niti osporavao vlasnička prava na istome.
13. Stoga je po ocjeni ovog suda pravilna i presuda suda prvog stupnja u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev.
14. S obzirom na utvrđenja da je građenjem stečeno vlasništvo sagrađenog, konkretan predmet spora po ocjeni ovog suda treba promatrati u smislu odredbe čl. 368. st.1. ZVDSP u svezi s odredbom čl. 2. st.3. ZV-a prema kojoj su nekretnine čestice zemljine površine, zajedno sa svime što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drukčije određeno i odredbom čl. 9. st.1. ZV-a prema kojoj pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje - te odredbom čl. 2. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07 i 152/08), prema kojoj sve što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje u pravnom je smislu sastavni dio zemljišta i ako zakonom nije drukčije određeno, dijeli njegovu pravnu sudbinu.
15. Da je sporno zemljište sastavni dio zemljišta u vlasništvu tužiteljice razvidno je i iz utvrđenja prvostupanjskog suda da sporni dio u naravi predstavlja okućnicu stambenog objekta tužiteljice, da je na okućnici popločeni kameni dio, makadamski prostor, vrtni prostori s maslinama i ukrasnog bilja kao i izgrađeni komin sa sudoperom koji je položen uz opisani komin, da u predmet spora ulazi i dio stambenog objekta - nadstrešnica prizemlja i balkon prvog kata budući da se objekt sastoji od prizemlja i prvog kata sa uređenim krovištem, da u predmet spora ulazi vanjsko stubište kojem se pristupa do prvog kata sa omanjom terasom koja je položena uz sami ulaz – vrata prvog kata, da je nekretnina jasno omeđena sa sve četiri strane sa suhozidom na kojem je postavljena betonska ograda, te da se do nekretnine može pristupiti formiranim makadamskim putem izravno do željezne kapije na kojoj je kvaka i koja se može zaključati, kroz koja se ulazi nekretninu tužiteljice odnosno izravno na predmetni dio.
15.1. Nadalje da su objekti na okućnici rađeni istovremeno s izgradnjom kuće, te da se gradnji nitko nije protivio niti je predniku tužiteljice ili tužiteljici osporavao vlasništvo u točki I. izreke opisanog djela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se gore navedeni objekti nalaze.
16. Stoga je osnovan, dakle, stav prvostupanjskog suda da „okućnica“ zajedno sa zgradom čest. zgrade [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja dio jedinstvene cjeline u vidu nužnog zemljišta za redovitu upotrebu građevine te da je pravo vlasništva stečeno usmislu odredbe paragrafa 418 OGZ-a na temelju građenja.
17. Prvostupanjski sud je stoga po ocjeni ovog suda za pobijanu odluku dao valjane razloge pa se žalba tuženika ukazuje neosnovanom tako da ju je valjalo odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu, kako u dijelu odluke o glavnom zahtjevu, tako i u odluci o troškovima postupka koji su, kako po osnovi, tako i visini pravilno odmjereni.
18. Na temelju članka 368. stavak 1. ZPP-a presuđeno je kao u izreci.
U Požegi, 27. svibnja 2026.
Predsjednik vijeća
Branimir Miljević