REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U SAMOBORU

Obrtnička 2

Poslovni broj: Ovr-1107/2026-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, stalna služba u Samoboru po sucu toga suda Mireli Crnjak, kao sucu pojedincu, temeljem prijedloga nacrta odluke višeg sudskog savjetnika-specijaliste Almira Travljanina u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Hrvatski telekom d.d., OIB 81793146560, Radnička cesta 21, 10 000 Zagreb, kojeg zastupa punomoćnica Dora Hanžeković Žuža, odvjetnica u odvjetničkom društvu Hanžeković & partneri iz Zagreba protiv ovršenika TZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] ([adresa]), kojeg zastupa punomoćnica Sanja Kelava Zorica, odvjetnica iz Zadra, Zrinsko-frankopanska 38, odlučujući o prigovoru ovršenika protiv rješenja o ovrsi te o prijedlogu za odgodu ovrhe, 27. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Upućuje se ovršenik TZ u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja pokrenuti parnicu radi proglašenja nedopuštenom ovrhe određene pokrenute pred Financijskom agencijom povodom zahtjeva ovrhovoditelja na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Lade Škaričić-Sinčić iz Zagreba, posl.br. Ovrv-37030/06 od 6. srpnja 2006. zbog nastupanja zastare tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom što čini razlog iz čl. 46. st. 1. t. 11 Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08) te da dokaz o pokrenutoj parnici dostave na naprijed označeni broj spisa.

II. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika TZ od 8. svibnja 2026. za obustavu ovrhe.

III. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika TZ od 8. svibnja 2026. za odgodu izvansudske ovrhe u postupku pred Financijskom agencijom temeljem rješenja o ovrsi javnog bilježnika Lade Škaričić-Sinčić iz Zagreba, posl.br.

Ovrv-37030/06 od 6. srpnja 2006.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovršenika TZ od 8. svibnja 2026. za naknadu troškova ovog postupka.

Obrazloženje

1. Podneskom od 8. svibnja 2026. ovršenik TZ (dalje u tekstu: ovršenik) je podnio žalbu nakon proteka roka, a temeljem razloga propisanih čl. 50. st. 1. t. 10. Ovršnog zakona, sukaldno odredbi čl. 53. st. 1. Ovršnog zakona sve u vezi čl. 284. st.5. Ovršnog zakona. Navodi da je Hrvatski telekom d.d (dalje u tekstu: ovrhovoditelj) 6. travnja 2026. temeljem pravomoćnog i ovršnog rješena o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave izdane po javnom bilježniku u Ladi Škaričić-Sinčić iz Zagreba, posl.br. Ovrv-37030/06 od 6. srpnja 2006. (dalje u tekstu: ovršna isprava) protiv ovršenika podnio zahtjev za ponovnom aktivacijom odnosno naplatom osnove radi prisilne naplate glavnice kamata i troškova putem FINA-e. Poziva se na zastaru tražbine kamata na iznos glavnice kao i kamata u odnosu na dosuđeni iznos ovršnog troška. Ističe da je predmetna osnova prvi put zavedena kod FINA-e nakon 2012. godine odnosno nakon ovršnosti same isprave te da je FINA 4. kolovoza 2018. prestala sa izvršenjem navedene osnove uslijed ispunjenja uvjeta iz čl.12 ZPONS-a. Budući da je do podnošenja novog Zahtjeva za naplatu 16. travnja 2026. protekao je rok od 3 godine, smatra da su povremene tražbine-tražbine kamata sukladno čl.226.st.1.ZOO- a u vezi čl.233.st.2. ZOO u zastari.

2. Predlaže prihvatiti žalbu ovršenika te obustaviti ovrhu na novčanim sredstvima ovršenika temeljem rješenja o ovrsi izdanim od strane Zajedničkog javnobilježničkog ureda TZJ i Lade Škaričić-Sinčić iz Zagreba, Gajeva 2, posl.br. Ovrv-37030/06 od 6. srpnja.2006. u dijelu koji se odnosi na potraživanje zakonskih zateznih kamata na pojedinačne iznose glavnice te kamata na ovršni trošak.

3. Predlaže naložiti FINA-i da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate do donošenja odluke po ovoj žalbi ovršenika.

4. Ovršenik traži naknadu troška ovog postupka.

5. Kako ovršenik u prijedlogu navodi, a što proizlazi i iz stanja spisa, prisilna naplata na novčanoj tražbini - računima ovršenika se provodi temeljem pravomoćnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje je donio javni bilježnik, odnosno provodi se postupak izvansudske ovrhe koji je uređen člankom 252.g. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 12/05, 67/08).

6. Prema odredbi čl. 252. g. st. 5. OZ-a ovršenik može tijekom izvansudske ovrhe nadležnom sudu (čl. 252.j.) protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka (čl. 49), zatražiti od tog suda da odgodi ovrhu (čl. 61) odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje ni inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

7. Uvidom u spis je utvrđeno da je javni bilježnik Lada Škaričić-Sinčić iz Zagreba rješenjem poslovni broj Ovrv-37030/06 od 6. srpnja 2006. na temelju vjerodostojne isprave odredio u korist ovrhovoditelja ovrhu na cjelokupnoj imovini ovršenika. Protiv te odluke ovršenik može izjaviti prigovor u roku od 8 dana. Predmetno rješenje je postalo pravomoćno i ovršno iz čega proizlazi da na isto nije izjavljen prigovor.

9. Obzirom da je nesporno da je temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave određena ovrha na imovini ovršenika, to je ovršenik mogao konkretnom slučaju podnijeti prigovor u roku od 8 dana sukladno odredbi čl. 53. st. 1. OZ-a.

10. Sukladno odredbi 358. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,155/23, 146/25, dalje u tekstu: ZPP), koji se u ovršnom postupku promjenjuje sukladno čl. 19. st. 1. OZ-a, nepravodobnu, nepotpunu (članak 351. stavak 1.) ili nedopuštenu žalbu odbacit će rješenjem sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda bez održavanja ročišta. Žalba je nepravodobna ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njezino podnošenje (st. 2. istog članka).

11. Prema čl. 113. st. 1. i 2. ZPP-a, ,kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je dan u roku ako je prije nego što rok protekne predan nadležnom sudu. Ako je podnesak upućen preko pošte preporučenom pošiljkom ili telegrafski, dan predaje pošti smatra se danom predaje sudu kojemu je upućen.

12. Prema odredbi čl. 53. st. 3. OZ-a rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave može pobijati u dijelu kojim je njime određena ovrha pobijati žalbom nakon proteka roka ( čl. 49) iz razloga navedenih u članku 46. točki 7., 9., 10. i 11.ovog zakona, odnosno:

1. ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika,

2. ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon sklapanja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanj, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave

3. ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon sklapanja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja javnobilježničke isprave, ili

4. ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom; i to samo ako je činjenica na kojoj se temelji taj prigovor nastala nakon donošenja rješenja o ovrsi

13. Prema odredbi čl. 54. st. 1. OZ-a ako u prigovoru protiv rješenja o ovrsi donesenom na temelju vjerodostojne isprave ovršenik nije odredio u kojem dijelu pobija to rješenje, smatrat će se da rješenje pobija u cijelosti (i u dijelu u kojem je određena ovrha i u dijelu kojim kojim je ovršeniku naloženo da namiri tražbinu). Prigovor protiv rješenja o ovrsi mora biti obrazložen (st. 7. istog članka).

14. Razmatrajući sadržaj podneska ovršenika od 8. svibnja 2026. mišljenje je ovoga suda da bi se sa istim moglo postupati kao sa žalbom protiv rješenja o ovrsi nakon proteka roka, obzirom da ovršenik ističe prigovor zastare potraživanja. Razlozi na koje se ovršenik poziva nisu mogli biti podneseni već u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi, obzirom da se prigovor zastare odnosi na razdoblje nakon donošenja rješenja o ovrsi. Stoga razloge na koje se ovršenik sukladno čl. 52. st. 1. poziva u žalbi nisu mogli biti istaknuti niti u postupku iz kojeg potječe ovršna odluka.

15. Odredbom čl. 48. st. 1. OZ-a određeno je da sud će žalbu ovršenika prihvatiti ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama. U suprotnom, sud prvog stupnja donijet će posebno rješenje kojim će ovršenika uputiti da u roku od 15 dana pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom

16. Prigovor ovršenika je u odnosu na žalbene razloge iz čl. 46. st. 1 t. 7. i t. 9.do 11. OZ-a sukladno odredbi čl.48. st. 1. OZ-a dostavljen na očitovanje ovrhovoditelju uroku od 8 dana. Ovrhovoditelj se do dana donošenja ovog rješenja nije očitovao na prigovor ovršenika.

17. Odredbom čl. 241. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje ZOO) propisano je da se zastara prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine. Prema čl. 245. st. 1. ZOO-a, nakon prekida zastara počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastaru. Kad je prekid zastare nastao podnošenjem tužbe ili pozivanjem u zaštitu, ili isticanjem prijeboja tražbine u sporu, odnosno prijavljivanjem tražbine u nekom drugom postupku, zastara počinje teći iznova od dana kad je spor okončan ili završen na neki drugi način (st. 3.).

18. Sud je izvršio uvid u podnesak sa l. 7-14 spisa te utvrdio da je ovrhovoditelj 20. rujna 2012. dostavio Fina-i na provedbu predmetno rješenje o ovrsi. Uvidom u zahtjev za naplatu od 13. veljače 2026. (l. 16-24 spisa) utvrđeno je da ovrhovoditelj na temelju predmetnog rješenja o ovrsi od Fina-e zahtijeva naplatu cjelokupne tražbine prema predmetnom rješenju o ovrsi. Uvidom u specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje (l. 15) utvrđeno je da je Fina temeljem predmetnog rješenja o ovrsi zaplijenila novčana sredstva ovršenika.

19. Iz tako izloženog stanja spisa nije vidljivo da li je zastarni rok prekidan radnjama ovrhovoditelja, a ovršenik nije dokazao da je nastupila zastara predmetne tražbine.

20. Slijedom navedenog, a budući da ovršenik tvrdi da je nastup ila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom, čime ističe žalbeni razlog iz čl. 46 st. 1. točke 11. Ovršnog OZ-a, a na koje navode se ovrhovoditelj nije se očitovao, dok ovršenik osnovanost prigovora nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl.48. st.4 OZ-a) valjalo je temeljem odredbe čl. 48. st.3. OZ-a odlučiti kao u točki II. izreke rješenja.

21. Prijedlog za obustavu ovrhe nije osnovan.

22. Člankom 67. st. 1. OZ-a je određeno da se ovrha po službenoj dužnosti obustavlja ako je ovršna isparava pravomoćno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena van snage ili je na drugi način određeno da je bez učinka, odnosno ako potvrda o ovršnosti bude ukinuta(čl. 67.st. 1 OZ-a).

23. Ovrha će se obustaviti ako je postala nemoguća ili se iz drugih razloga ne može provesti (čl. 67.st.2. OZ-a).

23.2. Sukladno odredbi čl. 67. st. 3. OZ-a ovrha će se na prijedlog ovršenika obustaviti ako sud utvrdi da su nakon isteka roka za žalbu provedbom ovrhe zahvaćeni predmeti koji nisu određeni u rješenju o ovrsi, a izuzeti su od ovrhe ili je na njima mogućnost ovrhe ograničena.

24. Kako je nesporno da ovršna isprava i dalje egzistira, a ovrha se provodi na sredstvu ovrhe određenom u ovršnoj ispravi, to nije ispunjen niti jedan od zakonom propisanih uvjeta za obustavu ovrhu. Slijedom navedeno je odlučeno kao u točki II. izreke.

25. Prijedlog za odgodu ovrhe nije osnovan.

26. Člankom 61. st. 1. OZ-a propisano je kako na prijedlog ovršenika sud može u potpunosti ili djelomice odgoditi propisano je kako na prijedlog ovršenika sud može u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako su kumulativno ispunjena dva uvjeta. Prvi uvjet je da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, dok je drugi uvjet da je ovršenik poduzeo neku od 10 pravnih radnji koje su zakonom taksativno navedene u odredbi čl. 41. st. 1. t. 1. -10. OZ-a.

26.1. Navedena odredba znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjene pretpostavke propisane tom odredbom.

27. Podnošenjem žalbe protiv rješenja o ovrsi ovršenik je ispunio samo jedan od kumulativnih uvjeta za odgodu ovrhe iz čl. 61. st. 1.OZ-a Ovršenik, međutim, prijedlogom za odgodu ovrhe nije učinio vjerojatnim nastupanje nenadoknadive ili teško nenadoknadive štete, odnosno da bi provođenje ovrhe dovelo do nasilja.

28. Ovršenik prijedlogom za odgodu ovrhe nije učinio vjerojatnim niti se uopće poziva na to da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Ovršenik samo predlaže odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

29. Da bi sud mogao odgoditi ovrhu, ovršenik je dužan učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu o kojoj bi se radilo ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju on poslije ne bi mogao nadoknaditi ili bi pak to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće. Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao razlog za odgodu, ovršenik mora prijedlogom učiniti na jasan, određeni način i to okolnostima koje konkretno ukazuju na tu vjerojatnost. Pritom mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete upravo otklonilo odgodom ovrhe.

30. Umanjenje imovine do kojeg dolazi kod svake provedbe ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika ne predstavlja nenadoknadivu ili teško nadoknadivu šteti koja nastaje provedbom ovrhe odnosno o izvanrednoj i privremenoj okolnosti koje za određeno vrijeme utječe na provedbu ovrhe u smislu čl. 61. st.1. OZ-a Blokadom računa ovršeniku neće biti ugrožena ovršenikova egzistencija budući ovršenik može otvoriti poseban račun na koji će se uplaćivati sredstva izuzeta od ovrhe sukladno čl. 212. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20,114/22, 6/24). Ukoliko bi se prihvatila notornost nenadoknadive štete kada se radi o prisilnoj naplati ovrhovoditeljeve tražbine na novčanim sredstvima ovršenika tada bi pravni standard vjerojatnosti izgubio značaj, a nastup nenadoknadive štete podrazumijevao bi se u svakom slučaju čime bi vjerovnik bio onemogućen u namirenju svoje tražbine izravnom naplatom kod Financijske agencije.

31. Slijedom navedenog, a kako nisu kumulativno ostvareni uvjeti za odgodu ovrhe propisani odredbom čl. 61. st. 1. OZ-a, valjalo je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe odbiti te odlučiti u točki III. izreke rješenja.

32. Odluka o trošku temelji se na čl. 14. st. 4. i 5. OZ-a kojim je propisano je kako su ovršenik, odnosno protivnik osiguranja dužni ovrhovoditelju, odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje. Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni su ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. Stavkom 6. iste zakonske odredbe propisano je kako se zahtjev za naknadu troškova podnosi najkasnije u roku od trideset dana od dana završetka postupka.

33. Člankom 154. st. 1. ZPP-a određeno je da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču nadoknaditi troškove.

34. Obzirom da ovršenik nije uspio sa prijedlogom za odgodu ovrhe te da je je prijedlog za obustavu ovrhe odbijen, to nisu ispunjene pretpostavke iz članka 14. stavak 4. OZ-a u svezi sa čl. 154. st. 1. ZPP-a da mu se naknadi zatraženi trošak. Slijedom navedenog je odlučeno kao u točki IV. izreke rješenja.

U Samoboru, 27. svibnja 2026.

Sudac:

Mirela Crnjak

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik-specijalist:

Almir Travljanin

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 (osam) dana od dana dostave rješenja (čl. 11. st. 1. i 3. OZ). Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. ovršenik po pun. uz nalog za plaćanje sudske pristojbe na:

- prijedlog za odgodu ovrhe u iznosu od 19,91 eura Tbr 1. t. 3. Uredbe Uredbe o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine br.37/23) i

- rješenje o prijedlogu za odgodu u iznosu od 13,27 eura Tbr 2. t. 8. Uredbe

2. ovrhovoditelj po pun.