REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-663/2026-85

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Ivani Galić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Branimiru Ivekoviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Hrvatske šume d.o.o., Ulica Kneza Branimira 1, Zagreb, OIB: 69693144506, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Mađarić i Lui iz Zagreba, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 16. travnja 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Hrvoja Novaka, odvjetnika i punomoćnika tuženika Tvrtka Dobrinića, odvjetnika, dana 27. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

''1. Nalaže se Tuženiku da, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplati Tužitelju ukupan iznos od HRK 4.181.000,00, odnosno sada 554.914,06 EUR (po fiksnom tečaju konverzije koji za 1 EUR iznosi 7,53450 kn), uvećano za zakonske zatezne kamate po stopi koja odgovara visini prosječne kamatne stope HNB-a na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu te uvećane za tri postotna poena od 31. prosinca 2016. godine pa do naplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

2. Nalaže se Tuženiku naknaditi Tužitelju troškove postupka sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja odgovara visini prosječne kamatne stope HNB-a na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu te uvećane za tri postotna poena od dana presude pa do naplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.''

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak ovog postupka u iznosu od 87.000,12 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 27.05.2026. do isplate po godišnjoj stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi od 23.12.2020. tužitelj navodi da je pred Uredom državne uprave u Vukovarsko-Srijemskoj županiji, Služba za gospodarstvo i imovinsko pravne poslove, vodio postupak povrata imovine temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (NN 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02, 98/19, dalje u tekstu: Zakon o naknadi). U okviru navedenog postupka povrata, donesena su slijedeća pravomoćna djelomična rješenja o povratu imovine:

a) rješenje Klasa: UP/I-943-01/01-01/07, Urbroj: 2196-01-02-04/3-15-45, od dana 28. prosinca 2015. godine (k. o. [katastarska općina]);

b) rješenje Klasa: UP/I-943-01/01-01/07, Urbroj: 2196-01-02-04/3-15-46, od dana 28. prosinca 2015. godine (k. o. [katastarska općina]);

c) rješenje Klasa: UP/I-943-01/01-01/07, Urbroj: 2196-01-02-04/3-15-47, od dana 28. prosinca 2015. godine (k. o. [katastarska općina]);

d) rješenje Klasa: UP/I-943-01/01-01/07, Urbroj: 2196-01-02-04/3-16-51, od dana 26. veljače 2016. godine (k. o. [katastarska općina]), dalje u tekstu zajedno: Rješenja o povratu. Temeljem Rješenja o povratu, tužitelj je stekao pravo vlasništva na sljedećim nekretninama:

1) Katastarska općina [katastarska općina]:

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA.

2) Katastarska općina [katastarska općina]:

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA BERAČKA DUBRAVA;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA BERAČKA DUBRAVA.

3) Katastarska općina [katastarska općina]:

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ĐERGAJ, ŠUMA;

- k. č. br. [katastarska čestica] ĐERGAJ, ŠUMA;

- k. č. br. [katastarska čestica] ĐERGAJ, ŠUMA;

- k. č. br. [katastarska čestica] ĐERGAJ, ŠUMA;

- k. č. br. [katastarska čestica] ĐERGAJ, ŠUMA;

- k. č. br. [katastarska čestica] ĐERGAJ, ŠUMA;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ĐERGAJ, ŠUMA;

- k. č. br. [katastarska čestica] ĐERGAJ, ŠUMA;

- k. č. br. [katastarska čestica] ĐERGAJ, ŠUMA;

- k. č. br. [katastarska čestica] ĐERGAJ, ŠUMA;

- k. č. br. [katastarska čestica] ĐERGAJ, ŠUMA;

- k. č. br. [katastarska čestica] ĐERGAJ, ŠUMA;

- k. č. br. [katastarska čestica] ĐERGAJ, ŠUMA;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ĐERGAJ, ŠUMA;

- k. č. br. [katastarska čestica] ĐERGAJ, ŠUMA;

- k. č. br. [katastarska čestica] ĐERGAJ, ŠUMA;

- k. č. br. [katastarska čestica] ĐERGAJ, ŠUMA;

- k. č. br. [katastarska čestica] ĐERGAJ, ŠUMA;

- k. č. br. [katastarska čestica] ĐERGAJ, ŠUMA;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] KUĆA, DVOR. I ORAN. ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] KUĆA, DVOR. I ORAN. ĐERGAJ;

- k. č. br. [katastarska čestica] KUĆA ĐERGAJ.

4) Katastarska općina [katastarska općina]:

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA GLADNOŠ;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA GLADNOŠ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA GLADNOŠ;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA GLADNOŠ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA GLADNOŠ;

- k. č. br. [katastarska čestica] PROSJEKA GLADNOŠ;

- k. č. br. [katastarska čestica] ŠUMA GLADNOŠ, (sve gore navedene nekretnine dalje u tekstu zajedno: Šume).

2. Kako bi se spriječilo nepotrebno odugovlačenje ionako dugih postupaka opetovanim podnošenjem pravnih lijekova, Zakon o naknadi u svom čl. 49. st. 1. propisuje sljedeće: "Imovina koja je predmet naknade daje se prijašnjem vlasniku prema stanju i načinu korištenja u kojem se nalazi u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o utvrđivanju prava vlasništva, bez obzira na način korištenja u kojem se imovina nalazila u trenutku oduzimanja.“ Nakon što su donesena prvostupanjska Rješenja o povratu, a do trenutka njihove pravomoćnosti, Šumama je gospodario tuženik. Prema priznanju samog tuženika, tuženik je u razdoblju nakon donošenja prvostupanjskih Rješenja o povratu, a do njihove pravomoćnosti, na području Šuma vršio sječu drvne mase. Takvim postupanjem, tuženik je umanjivao vrijednost Šuma i stjecao koristi, a istovremeno umanjio vrijednost imovine koja mu je vraćena u postupku povrata. Konkretno, tijekom 2016. godine, tuženik je ukupno u Šumama posjekao količinu od ukupno 8.814,07 m3 drvne mase. Konkretno, radilo se o sljedećim kategorijama i količinama:

- crni orah: 50,37 m3

- hrast lužnjak: 4.141,95 m3

- hrast cer: 3.811,55 m3

- jasen: 89,27 m3

- lipa: 4,83 m3

- topola: 2,76 m3

- bagrem: 542,50 m3

- brijest: 12,40 m3

- klen: 53,24 m3

- grab: 48,09 m3

- trešnja: 57,11 m3.

3. Da tuženik nije izvršio sječu drvne mase u Šumama tužitelja kako je to gore opisano, tužitelj bi po pravomoćnosti Rješenja o povratu mogao sam izvršiti istu sječu te tako dobivenu drvnu masu prodati na slobodnom tržištu. S obzirom na podatke kojima tužitelj raspolaže o cijenama drvne mase na tržištu koju je posjekao tuženik, tužitelj je za posječenu drvnu masu na Šumama mogao ostvariti prihod u iznosu od najmanje HRK 4.513.000,00. Kako nije sporno da je tuženik sigurno imao i određenih troškova koji se odnose na sječu i prodaju predmetne drvne mase, te je troškove potrebno oduzeti od navedenog prihoda od prodaje. Prema podacima kojima raspolaže tužitelj, ukupan opravdan trošak sječe i prodaje u konkretnom slučaju iznosi najviše HRK 332.000,00. Radi jednostavnosti daljnjeg postupanja, tužitelj potražuje zakonske zatezne kamate na gore navedeni iznos od 31. prosinca 2016. godine, kao zadnjeg dana u godini u kojoj je izvršena sječa na Šumama i prodana predmetna drvna masa.

4. Budući da bi ishodovanje gore navedenih podataka od strane tuženika uvelike olakšalo preciziranje visine predmetnog tužbenog zahtjeva i olakšalo vještacima da utvrde količine i vrijednosti posječene drvne mase, tužitelj prvenstveno predlaže da sud, u smislu odredbe čl. 186.b st. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku, donese rješenje kojim se nalaže tuženiku dostaviti slijedeću dokumentaciju:

- prikaz tržišnih cijena drvne mase postignutih na licitacijama od strane Tuženika tijekom 2016. godine, i to za: crni orah, hrast lužnjak, hrast cer, jasen, lipu, topolu, bagrem, brijest, klen, grab i trešnju, posječenu na Šumama tijekom 2016. godine; i

- iznos troška nastalog u pogledu sječe i prodaje predmetne drvene mase za crni orah, hrast lužnjak, hrast cer, jasen, lipu, topolu, bagrem, brijest, klen, grab i trešnju, posječenu na Šumama tijekom 2016. godine. Nakon dostave traženih podataka, tužitelj će precizirati zadatke vještacima.

5. Nakon provođenja šumarskog i financijskog vještačenja, te izvođenja ostalih predloženih dokaza, tužitelj predlaže sudu donošenje slijedeće presude: ''1. Nalaže se Tuženiku da, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplati Tužitelju ukupan iznos od HRK 4.181.000,00, odnosno sada 554.914,06 EUR (po fiksnom tečaju konverzije koji za 1 EUR iznosi 7,53450 kn), uvećano za zakonske zatezne kamate po stopi koja odgovara visini prosječne kamatne stope HNB-a na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu te uvećane za tri postotna poena od 31. prosinca 2016. godine pa do naplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

2. Nalaže se Tuženiku naknaditi Tužitelju troškove postupka sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja odgovara visini prosječne kamatne stope HNB-a na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu te uvećane za tri postotna poena od dana presude pa do naplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.''

6. Tuženik u odgovoru na tužbu od 15.02.2021. navodi da priznaje postojanje rješenja o povratu imovine Klasa: UP/I-943-01/01-01/07, Urbroj: 2196-01-02-04/3-15- 45, od dana 28. prosinca 2015. godine (k. o. [katastarska općina]); rješenje Klasa: UP/I-943-01/01-

01/07, Urbroj: 2196-01-02-04/3-15-46, od dana 28. prosinca 2015. godine (k. o. [katastarska općina]), rješenje Klasa: UP/I-943-01/01-01/07, Urbroj: 2196-01-02-04/3-15-47, od dana 28. prosinca 2015. godine (k. o. [katastarska općina]); rješenje Klasa: UP/I-943-01/01-01/07, Urbroj:

2196-01-02-04/3-16-51, od dana 26. veljače 2016. godine (k. o. [katastarska općina]). Tuženik potvrđuje da je izvršio sječu šuma 2016.g., međutim za sada osporava navode tužitelja o količinama i sortimentu posječene drvne mase, jer istu nije moguće sa sigurnošću utvrditi iz dostavljenih priloga, obzirom isti nisu dovoljno čitljivi da bi se iz njih utvrdila i provjerila točnost tužiteljevih navoda. Isto tako tuženik osporava navod tužitelja da bi tuženik uprihodio od posječene drvne mase iznos od najmanje 4.513.000,00 kn, jer je isti potpuno nerealan i nije objektivno utvrđen. Tuženik se obvezuje dostaviti dokaze o točnim količinama i sortimentu posječene drvne mase, kao i podatke o prihodima odnosno cijenama po kojim je ista prodavana, pa shodno tome smatra da nije potrebno provoditi vještačenja po vještacima šumarske struke kao niti po vještacima financijske struke u smislu utvrđivanja prihoda.

7. Tuženik napominje da se ne može kao osnova uzimati prihod, već se moraju uzeti u obzir i troškovi sječe i prodaje u navedenom periodu kao i ostali nužni i opravdani troškovi koje je tuženik imao, a koji su i omogućili da se uzgoji šuma i da se uzgojeno i posječeno drvo plasira na tržište kao drvna masa. U tom smislu se moraju uzeti u obzir radovi u šumi, koji su nužni i koje bi sukladno zakonskim obvezama i šumskogospodarskim planovima morao obaviti svaki vlasnik šume pa i tužitelj. Dakle treba voditi računa o radovima redovnog održavanja (uzgojni radovi, konverzije, sanacije i dr.) te radovima nužnim da se spriječi nastup neposredno prijeteće štete koje bi morao obaviti i sam tužitelj. Svi ti nužni i redovni troškovi se moraju uzeti u obzir i moraju se utvrditi u sudskom postupku, a u tom pogledu tuženik predlaže predočiti tužitelju obračun troškova, a po potrebi predlaže se provođenje vještačenja po vještacima šumarske struke te po potrebi i financijske struke, na okolnost utvrđenja visine tih troškova. U svakom slučaju iznos koji je naveden od strane tužitelja, a iznosio bio svega 332.000,00 kn, nije točan niti realan. Tuženik osporava zatraženi tijek zateznih kamata te smatra da se iste neosnovano potražuje od konca 2016.g. jer za navedeno ne postoji nikakvo zakonsko uporište. Slijedom iznesenog tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženiku.

8. Sud je na pripremnom ročištu od 06.10.2021., a temeljem odredbe čl. 186. b st. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), usvojio manifestacijski zahtjev tužitelja kojim tužitelj predlaže da sud obveže tuženika na dostavu relevantne dokumentacije, a jer iz naravi odnosa stranaka u ovom predmetu proizlazi da je tuženik u utuženom razdoblju upravljao šumama koje su kasnije dane u vlasništvo tužitelju, pa je očekivano da tuženik posjeduje dokumentaciju čiju dostavu traži tužitelj, a da tužitelj istu dokumentaciju ne posjeduje.

9. Tužitelj u podnesku od 03.11.2021., a očitujući se na odgovor na tužbu, u bitnome navodi da su dokument prethodno dostavljen uz tužbu pod nazivom "Pregled izvršene sječe od strane HŠ d.o.o. u šumama HUEU od dana prvostupanjskih rješenja o povratu" dana 1. prosinca 2020. godine potpisali tužitelj osobno, te g. TU (ovlaštena osoba za zastupanje Podružnice tuženika [adresa]) i g. SU (upravitelj Šumarije tuženika Vukovar). Iz istoga je jasno vidljivo da su sve vrijednosti koje je tužitelj prethodno naveo u tužbi točne, pa je njihovo osporavanje od strane tuženika očito samo usmjereno k nepotrebnom odugovlačenju i kompliciranju ovog postupka. Tužitelj naglašava da je prilikom provođenja šumarskog vještačenja u ovom predmetu potrebno utvrditi tržišnu vrijednost posječene drvne mase u utuženom razdoblju, a ne cijene za koje je tuženik efektivno prodavao predmetnu drvnu masu (kako to tuženik pogrešno predlaže). Naime, tuženik većinu drvne mase iz šuma u vlasništvu Republike Hrvatske prodaje svojim dugogodišnjim ugovornim partnerima po cijenama koje nisu tržišne pa se tako te cijene znatno razlikuju od cijena koje se inače postižu na tržištu u slobodnoj prodaji tj. na javnim nadmetanjima.

10. Tuženik u podnesku od 21.09.2022. navodi da sukladno raspravnom rješenju suda od 06.10.2021. dostavlja dokumentaciju u svrhu provođenja vještačenja u predmetnoj stvari , a vezano za dobit ostvarenu u 2016., i to: Analizu ostvarenih prihoda o prodaje drvnih sortimenata te troškove radova uzgajanja i iskorišćivanja šuma u razdoblju 2016,2017 i 2018.g. na temelju Planova poslovanja, Koadulacijskih zapisnika izvršenih uzgojnih radova, izvršene prodaje te internih cjenika, Interne račune, primopredajne zapisnike, Mjesečne kumulativne obračune po djelatnostima i radilištima u 2016., 2017., 2018. za pomoćne radove sječe i otpreme, klanfanje, sječu, izradu, primanje, privlačenje, obaranje, izradu ogrijeva, Koadulacijske zapisnike izvršenih uzgojnih radova u 2016., 2017. i 2018., Tablice fakturirane realizacije drvnih sortimenata , Izvršenja iz maloprodaje, Izvršenja prodaje u 2016.,2017. i 2018., Interne prodajne cijene radova u šumarstvu, šumskom građevinarstvu i usluga strojeva i vozila za 2016., 2017. i 2018.g., Planove radova i količine za 2016., 2017. i 2018.g., Analizu troškova sječe , izrade , privlačenja i uzgojnih radova, Analizu prihoda. Tuženik ističe da se ne može kao osnova uzimati samo prihod, već se moraju uzeti u obzir i troškovi sječe i prodaje u navedenom periodu kao i ostali nužni i opravdani troškovi koje je tuženik imao, a koji su i omogućili da se uzgoji šuma i da se uzgojeno i posječeno drvo plasira na tržište kao drvna masa. U tom smislu se moraju uzeti u obzir radovi u šumi koji su nužni i koje bi sukladno zakonskim obvezama i šumskogospodarskim planovima morao obaviti svaki vlasnik šume pa i tužitelj. Dakle, treba voditi računa o radovima redovnog održavanja (uzgojni radovi, konverzije, sanacije, održavanja šumskih putova i drugo), te radovima nužnim da se spriječi nastup neposredno prijeteće štete koje bi morao obaviti i sam tužitelj. U dostavljenoj dokumentaciji su navedene količine i sortimenti posječene drvne mase, srednje prodajne cijene drvnih sortimenata dobivene iz izvršenja prodaje za određeni kalendarski godišnji period, troškovi sječe, izrade i privlačenja prema planskim normativima, stvarni troškovi sječe, izrade i privlačenja po katastarskim općinama na temelju MOR-a (mjesečnog kumulativnog obračuna po djelatnostima i radilištima), internih računa, internog cjenika (internim prodajnim cijenama usluga radnika, strojeva i vozila), troškovi nužnih radova uzgajanja šuma na temelju podataka iz koadulacijskih zapisnika i internog cjenika. Svi radovi koji su propisani Osnovom Gospodarenja, nužni su održavanje zdrave, stabilne i produktivne sastojine te je obveza njihovog izvršavanja propisana zakonom. Tuženik se obvezuje na zahtjev vještaka dostaviti i svu drugu dokumentaciju , koja eventualno vještaku bude potrebna za izradu nalaza i mišljenja. Slijedom iznesenog tuženik predlaže za sada odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženiku.

11. Tužitelj u podnesku od 02.04.2026., a nakon provođenja šumarskog vještačenja u ovom predmetu i nakon dopunskog očitovanja vještaka, a u odnosu na način prodaje drvne mase i tržišnu cijenu, tužitelj ističe da je u relevantnom razdoblju svoju drvnu masu prodavao putem online aukcija, i to na način da je predmet prodaje obuhvaćao pojedinačne (komadne) trupce, "hrpe/sure" trupaca te višemetricu, što je jasno vidljivo na javno dostupnoj stranici: https://www.etimbersale.com/istekle-aukcije/ Na navedenoj platformi transparentno su prikazane i ostvarene prodajne cijene, koje nedvojbeno potvrđuju da se radi o tržišnom modelu prodaje koji omogućuje postizanje najviše moguće cijene kroz otvoreno nadmetanje zainteresiranih kupaca. U konkretnom slučaju nesporno je da je tuženik posjekao i prodao drvnu masu koja je trebala biti u vlasništvu tužitelja, čime je tužitelju onemogućeno da samostalno odlučuje o ključnim elementima gospodarenja svojom imovinom, a osobito: o vremenu sječe, ovisno o kretanju cijena drvne mase na tržištu; te o načinu prodaje, uključujući prodaju putem aukcija koje osiguravaju postizanje najviše tržišne cijene. Tužitelj posebno naglašava da bi, sukladno svojoj dosadašnjoj praksi, predmetnu drvnu masu prodao upravo putem aukcijskog modela, odnosno po najpovoljnijim tržišnim uvjetima, a ne na način kako je to učinio tuženik. Okolnost da je tužitelj organizirao i provodio prodaju pojedinačnih trupaca putem aukcija predstavlja isključivo njegovo pravo kao vlasnika, dok činjenica da je Hrvatske šume tek nedavno počeo primjenjivati sličan model prodaje dodatno potvrđuje da takav način prodaje predstavlja napredniji i tržišno učinkovitiji pristup, koji je tužitelj već ranije koristio. Slijedom navedenog, očito je da je tužitelju postupanjem tuženika uskraćena mogućnost ostvarivanja veće tržišne vrijednosti drvne mase, što je od odlučne važnosti za pravilno utvrđenje visine štete.

12. Tužitelj, nadalje, a u odnosu na troškove gospodarenja, ističe kako su navodi vezani uz troškove gospodarenja šumom u ovom postupku pravno irelevantni, budući da predmet spora nije naknada troškova gospodarenja, već naknada štete nastale protupravnom sječom i prodajom drvne mase koja je bila predmet povrata tužitelju. Uključivanje troškova gospodarenja u nalaz i mišljenje vještaka stoga izlazi izvan okvira tužbenog zahtjeva te nije u uzročnoj vezi s predmetom ovog postupka. Neovisno o navedenom, i kada bi se takvi troškovi hipotetski uzimali u obzir, isti po svojoj pravnoj prirodi mogu predstavljati isključivo nužne troškove redovnog održavanja, a nikako ulaganja u smislu članka 49. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Radi ilustracije, takvi troškovi mogu se usporediti s troškovima struje, plina ili komunalija kod nekretnine, koji se ni u kojem slučaju ne bi mogli smatrati ulaganjima koja povećavaju vrijednost stvari, već predstavljaju isključivo troškove redovnog korištenja i održavanja. Slijedom toga, čak i kada bi bili razmatrani, navedeni troškovi ne mogu utjecati na visinu naknade, niti mogu ići na štetu tužitelja. Tužitelj, a u odnosu na općekorisne funkcije šuma – OKFŠ

– navodi da u odnosu na sredstva iz osnove općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ), tužitelj ostaje kod ranije iznesene tvrdnje da bi, kao vlasnik i posjednik, mogao koristiti ta sredstva, da mu je imovina bila pravodobno vraćena. Tužitelj upućuje na svoje ranije navode iz kojih jasno proizlazi da bi predmetna sredstva bila u cijelosti iskorištena, sukladno dosadašnjoj praksi tužitelja u korištenju sredstava iz fondova za konverzije, izgradnju šumskih cesta i druge zahvate. Time se dodatno potvrđuje da propuštanje uračunavanja tih sredstava u nalazu vještaka predstavlja propust koji utječe na pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja, a posljedično i na visinu naknade koja pripada tužitelju. Zaključno, tužitelj ističe da se šteta u ovom postupku ne može i ne smije procjenjivati prema iznosima po kojima je tuženik prodao drvnu masu, već isključivo prema iznosima koje bi tužitelj realno mogao postići na tržištu, da mu nije bilo onemogućeno raspolaganje vlastitom imovinom. Naime, tuženik je svojom radnjom faktično preuzeo upravljanje imovinom tužitelja te izvršio sječu i prodaju drvne mase, čime je tužitelju oduzeo mogućnost da samostalno odlučuje o vremenu sječe, načinu prodaje i izboru tržišnog modela, a što su sve elementi koji izravno utječu na postizanje konačne prodajne cijene. Kako je tijekom postupka već obrazloženo, tužitelj je u svojoj poslovnoj praksi koristio transparentne aukcijske modele prodaje, kojima se postižu više tržišne cijene kroz otvoreno nadmetanje, pa je razumno i životno očekivati da bi i predmetnu drvnu masu prodao pod povoljnijim uvjetima od onih koje je ostvario tuženik. Svako drugačije tumačenje dovelo bi do neprihvatljive situacije u kojoj bi tuženik, vlastitim protupravnim postupanjem, faktično određivao visinu štete, što je protivno temeljnim načelima obveznog prava i potpunog obeštećenja tužitelja.

13. Na ročištu od 16.04.2026. na kojemu je zaključena glavna rasprava tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva kao u tužbi i svih ranijih navoda, naveo je da nema daljnjih dokaznih prijedloga, te je predložio tužbeni zahtjev usvojiti, uz naknadu parničnog troška tužitelju.

14. Tuženik je na ročištu od 16.04.2026. naveo da ostaje kod danog odgovora na tužbu i svih ranijih navoda, a očitujući se na podnesak tužitelja od 02.04.2026., navodi da je vještak jasno iskazao da činjenica da se visokovrijedni furnirski sortimenti prodaju komadno, a ne u debljinskim razredima ne utječe na konačni prihod jer da su visoko vrijedni trupci bili izdvojeni preostali trupci ne bi postigli cijenu koju su postigli, već bi se prodali za bitno nižu cijenu. I pri ovakvoj prodaji kupci prilikom licitiranja uzimaju u obzir da je u određenom debljinskom razredu prisutan i eventualno vrjedniji materijal i prema tome se formira cijena. Vještak je potvrdio da izdvajanje takvih trupaca osim što snižava cijenu ostatka asortimana uzrokuje i dodatne troškove, te nije u konačnici takav postupak isplativ. Vezano za troškove gospodarenja, tuženik ističe da šuma nije stambena zgrada te da bi ista dala plod potrebno je uložiti i rad i materijal da bi se do tog ploda došlo. U odnosu na naknadu za koju tužitelj tvrdi da bi ostvario iz OKFŠ-a tuženik ističe da on nikada nije bio vlasnik šume i nije bio obveznik vraćanja imovine, već je to bila Republika Hrvatska. Tuženik je naveo da nema daljnjih dokaznih prijedloga, predlaže tužbeni zahtjev odbiti uz naknadu parničnog troška tuženiku.

15. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u djelomično rješenje Službe za gospodarstvo i imovinsko pravne poslove Vukovar Ureda državne uprave u vukovarsko-srijemskoj županiji KLASA: UP/l-943-01/01-01/07, URBROJ: 2196-01-02-

04/3-15-45 od 28.12.2015. s potvrdom pravomoćnosti (list 7 – 10 i 67 – 70 spisa), zk izvadak za k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 12 spisa), djelomično rješenje Službe za gospodarstvo i imovinsko pravne poslove Vukovar Ureda državne uprave u vukovarsko-srijemskoj županiji KLASA: UP/I-943- 01/01-01/07, URBROJ: 2196-01-02-04/3-15-47 od 28.12.2015. s potvrdom pravomoćnosti (list 13 – 17 i 50 – 54 spisa), djelomično rješenje Službe za gospodarstvo i imovinsko pravne poslove Vukovar Ureda državne uprave u vukovarsko-srijemskoj županiji KLASA: UP/l-943-01/01-01/07, URBROJ: 2196-01-02-

04/3-15-46 od 28.12.2015. s potvrdom pravomoćnosti (list 18 – 22 i 62 – 66 spisa), zk izvadak za nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 23 spisa), zk izvadak za nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] – 8 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 24 – 25 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za katastarske čestice upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 26 – 28 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 29 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za katastarske čestice upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 30 spisa), Pregled izvršene sječe od strane tuženika u šumama tužitelja od dana prvostupanjskih rješenja o povratu (list 31 – 33, 91 - 92 i 94 – 95 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za katastarske čestice upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 34 spisa), djelomično rješenje Službe za gospodarstvo i imovinsko pravne poslove Vukovar Ureda državne uprave u vukovarsko-srijemskoj županiji KLASA: UP/l-943-01/01-01/07, URBROJ: 2196-01-02- 04/3-16-51 od 26.02.2016. s potvrdom pravomoćnosti (list 35 – 41 i 55 – 61 spisa), dokumentaciju koju je tuženik dostavio uz podnesak od 21.09.2022. - analizu ostvarenih prihoda o prodaje drvnih sortimenata te troškove radova uzgajanja i iskorišćivanja šuma u razdoblju 2016., 2017. i 2018. na temelju planova poslovanja koja sadrži koadulacijske zapisnike izvršenih uzgojnih radova, izvršene prodaje te internih cjenika, interne račune, primopredajne zapisnike, mjesečne kumulativne obračune po djelatnostima i radilištima 2016., 2017. i 2018. za pomoćne radove sječe i otpreme, klanfanje, sječu, izradu, primanje, privlačenje, obaranje, izradu ogrijeva, koadulacijske zapisnike izvršenih uzgojnih radova 2016,2017 i 2018., tablice fakturirane realizacije drvnih sortimenata , Izvršenja iz maloprodaje, Izvršenja prodaje 2016., 2017. i 2018., interne prodajne cijene radova u šumarstvu, šumskom građevinarstvu i usluga strojeva i vozila za 2016.,2017. i 2018., planove radova i količina za 2016., 2017. i 2018., analizu troškova sječe, izrade, privlačenja i uzgojnih radova, te analizu prihoda (list 101 – 418 spisa), dokumentaciju koju je tuženik dostavio na zahtjev vještaka za šumarstvo dana 09.09.2024. (list 445 – 448 spisa), uz podnesak od 02.10.2024. (list 454 – 522 spisa), uz podnesak od 13.05.2025. (list 531 spisa) i uz podnesak od 04.06.2025. (list 537 – 606 spisa). Sud je proveo šumarsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za šumarstvo, lovstvo i procjenu šumarskog zemljišta mr. sc. Ivanu Grginčiću dipl. ing. šum. od 07.06.2025. (list 607 – 635 spisa), pribavio pisano očitovanje vještaka Ivana Grginčića od 19.08.2025. (list 651 – 653 spisa), te je vještaka Ivana Grginčića saslušao na ročištu od 25.09.2025. (list 676 spisa) i na ročištu od 18.03.2026. (list 731 – 733 spisa).

16. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz pojedinačno, kao i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, a temeljem odredbe čl. 8. ZPP-a, te primjenjujući materijalno pravo na tako utvrđeno činjenično stanje, sud je utvrdio da je tužbeni neosnovan.

17. Uvidom u djelomično rješenje Službe za gospodarstvo i imovinsko pravne poslove Vukovar Ureda državne uprave u vukovarsko-srijemskoj županiji KLASA: UP/l-943-01/01-01/07, URBROJ: 2196-01-02-04/3-15-45 od 28.12.2015. s potvrdom pravomoćnosti (list 7 – 10 i 67 – 70 spisa), zk izvadak za k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 12 spisa), djelomično rješenje Službe za gospodarstvo i imovinsko pravne poslove Vukovar Ureda državne uprave u vukovarsko-srijemskoj županiji KLASA: UP/I-943-01/01-01/07, URBROJ: 2196-01-02- 04/3-15-47 od 28.12.2015. s potvrdom pravomoćnosti (list 13 – 17 i 50 – 54 spisa), djelomično rješenje Službe za gospodarstvo i imovinsko pravne poslove Vukovar Ureda državne uprave u vukovarsko-srijemskoj županiji KLASA: UP/l-943-01/01- 01/07, URBROJ: 2196-01-02-04/3-15-46 od 28.12.2015. s potvrdom pravomoćnosti (list 18 – 22 i 62 – 66 spisa), zk izvadak za nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 23 spisa), zk izvadak za nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] – 8 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 24 – 25 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za katastarske čestice upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 26 – 28 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 29 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za katastarske čestice upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 30 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za katastarske čestice upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 34 spisa) i u djelomično rješenje Službe za gospodarstvo i imovinsko pravne poslove Vukovar Ureda državne uprave u vukovarsko-srijemskoj županiji KLASA: UP/l-943-01/01-01/07, URBROJ: 2196-01-02-04/3-16-51 od 26.02.2016. s potvrdom pravomoćnosti (list 35 – 41 i 55 – 61 spisa), a isto među strankama i nije sporno, sud je utvrdio da su u postupku povrata imovine temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (''Narodne novine'' broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02 i 98/19 – dalje: Zakon o naknadi) donesena slijedeća rješenja:

- djelomično rješenje Službe za gospodarstvo i imovinsko pravne poslove Vukovar Ureda državne uprave u vukovarsko-srijemskoj županiji KLASA: UP/l-943-01/01-

01/07, URBROJ: 2196-01-02-04/3-15-45 od 28.12.2015. (list 7 – 10 i 67 – 70 spisa), a koje je postalo pravomoćno dana 01.07.2019.,

- djelomično rješenje Službe za gospodarstvo i imovinsko pravne poslove Vukovar Ureda državne uprave u vukovarsko-srijemskoj županiji KLASA: UP/I-943-01/01- 01/07, URBROJ: 2196-01-02-04/3-15-47 od 28.12.2015. (list 13 – 17 i 50 – 54 spisa), a koje je postalo pravomoćno dana 01.07.2019.,

- djelomično rješenje Službe za gospodarstvo i imovinsko pravne poslove Vukovar Ureda državne uprave u vukovarsko-srijemskoj županiji KLASA: UP/l-943-01/01- 01/07, URBROJ: 2196-01-02-04/3-15-46 od 28.12.2015. (list 18 – 22 i 62 – 66 spisa), a koje je postalo pravomoćno dana 01.07.2019., i

- djelomično rješenje Službe za gospodarstvo i imovinsko pravne poslove Vukovar Ureda državne uprave u vukovarsko-srijemskoj županiji KLASA: UP/l-943-01/01- 01/07, URBROJ: 2196-01-02-04/3-16-51 od 26.02.2016. (list 35 – 41 i 55 – 61 spisa), a koje je postalo pravomoćno dana 21.01.2019.,

a kojom rješenjima su tužitelju dane u vlasništvo predmetne nekretnine pojedinačno navedene u tužbi i u točci 1. obrazloženja ove presude, a koje nekretnine su u naravi uglavnom šume i prosjeke, u katastarskim općinama [katastarska općina], Berak, Lovas i Bršadin (dalje u tekstu: šume tužitelja), s tim da je u citiranim rješenjima određeno da je obveznik naknade (vraćanja) Republika Hrvatska, te da iz sadržaja svih citiranih rješenja proizlazi da su u trenutku donošenja tih rješenja nekretnine koje su pojedinačno navedene u tužbi i u točci 1. obrazloženja ove presude bile u zemljišnim knjigama upisane kao vlasništvo Republike Hrvatske, a tuženik kao posjednik istih.

18. Uvidom u dokument naslovljen ''Pregled izvršene sječe od strane HŠ d.o.o. u šumama HUEU od dana prvostupanjskih rješenja o povratu'' (list 31 – 33, 91 - 92 i 94 – 95 spisa) sud je utvrdio da se radi o dokumentu koji je sastavljen u obliku tablice, u kojem se na 2016. godinu navode vrste i količine posječene drvne mase od strane tuženika u šumama tužitelja u k. o. [katastarska općina], Bršadin i Lovas, te da je ovaj dokument potpisan (nečitkim potpisima) u Vukovaru dana 01.12.2020. od strane tužitelja i dvije osobe u ime tuženika i ovjeren pečatom tuženika, s tim da tužitelj navodi da su potpisnici istoga dokumenta od strane tuženika TU, ovlaštena osoba za zastupanje Podružnice tuženika [adresa] i SU, upravitelj Šumarije tuženika Vukovar, a tuženik ovu tvrdnju tužitelja o potpisnicima ovog dokumenta ne osporava. Sud napominje da tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka i ne osporava da je vršio sječu drvne mase u šumama tužitelja tijekom 2016. godine, no tuženik u odgovoru na tužbu osporava količine i sortiment posječene drvne mase, a jer da ''Pregled izvršene sječe od strane HŠ d.o.o. u šumama HUEU od dana prvostupanjskih rješenja o povratu'' koji je dostavljen uz tužbu (list 31 – 33 spisa) nije dovoljno čitljiv.

19. Sud je izvršio uvid u dokumentaciju koju je tuženik dostavio uz podnesak od 21.09.2022. - analizu ostvarenih prihoda o prodaje drvnih sortimenata te troškove radova uzgajanja i iskorišćivanja šuma u razdoblju 2016., 2017. i 2018. na temelju planova poslovanja koja sadrži koadulacijske zapisnike izvršenih uzgojnih radova, izvršene prodaje te internih cjenika, interne račune, primopredajne zapisnike, mjesečne kumulativne obračune po djelatnostima i radilištima 2016., 2017. i 2018. za pomoćne radove sječe i otpreme, klanfanje, sječu, izradu, primanje, privlačenje, obaranje, izradu ogrijeva, koadulacijske zapisnike izvršenih uzgojnih radova 2016,2017 i 2018., tablice fakturirane realizacije drvnih sortimenata , Izvršenja iz maloprodaje, Izvršenja prodaje 2016., 2017. i 2018., interne prodajne cijene radova u šumarstvu, šumskom građevinarstvu i usluga strojeva i vozila za 2016.,2017. i 2018., planove radova i količina za 2016., 2017. i 2018., analizu troškova sječe, izrade, privlačenja i uzgojnih radova, te analizu prihoda (list 101 – 418 spisa) i u dokumentaciju koju je tuženik dostavio na zahtjev vještaka za šumarstvo dana 09.09.2024. (list 445 – 448 spisa), uz podnesak od 02.10.2024. (list 454 – 522 spisa), uz podnesak od 13.05.2025. (list 531 spisa) i uz podnesak od 04.06.2025. (list 537 – 606 spisa), te je iz iste dokumentacije sud utvrdio da je tuženik tijekom 2016. gospodario i obavljao poslove redovnog održavanja šuma tužitelja, te da je tuženik drvnu masu koje je posjekao u šumama tužitelja tijekom 2016. prodavao na tržištu.

20. Na prijedlog stranaka, a sa zadatkom vještaku da se očituje na okolnost količine sječe, koja je bila tržišna vrijednost posječene drvne mase, te troškova gospodarenja koji se trebaju oduzeti od tržišne vrijednosti posječene drvne mase (ovaj zadata je predložio tužitelj) i sa zadatkom da izračuna i troškove sječe i prodaje drvne mase u utuženom periodu, kao i izračun nužnih i redovnih troškova koje je tuženik u istom periodu imao, a koje bi sukladno zakonskim obvezama i šumsko gosparskim planovima morao obaviti svaki vlasnik šume, pa tako i tužitelj, kao i da izračuna podatke o prihodima i cijenama po kojima je prodavana posječena drvna masa (ovaj zadatak je predložio tuženik), sud je proveo šumarsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za šumarstvo, lovstvo i procjenu šumarskog zemljišta mr.sc. Ivanu Grginčiću, dipl. ing. šum. od 07.06.2025. (list 607 – 635 spisa), te vještak u svom pisanom nalazu i mišljenju u bitnome navodi da u svrhu očitovanja na okolnost količine sječe u utuženom periodu (2016. godine), izračuna tržišne vrijednosti posječene drvne mase te nužnih i redovnih troškova gospodarenja koji se trebaju oduzeti od tržišne vrijednosti posječene drvne mase, pregledao dokumentacija priloženu u spisu te dodatno pribavljene podatke od tuženika pobrojene u uvodnom dijelu nalaza, te da na temelju navedenog vještak donosi svoje mišljenje:

1. Tijekom 2016. godine tuženik je posjekao ukupno 9564 m3 bruto drvne mase od koje je realizirano ukupno 8814,07 m3 drvnih sortimenata (neto drvna masa).

2. Na temelju tržišnih cijena drvnih sortimenata u 2016. godini određena je njihova vrijednost u iznosu 3.990.215,57 kn.

3. U okviru pridobivanja drvnih sortimenata neizbježni su određeni uobičajeni troškovi koji su procijenjeni u iznosu 1.345.302,45 kn.

4. Osim troškova pridobivanja drvne mase koja je posječena 2016. godine, u istoj godini tuženik je imao i druge troškove nužnih i redovnih radova (šumskouzgojnih radova) koje bi sukladno propisima šumskogospodarskih planova morao obaviti svaki vlasnik šume, a oni su procijenjeni u iznosu 281.991,38 kn.

5. Sveukupno nužni troškovi gospodarenja iznose (3. + 4.) 1.627.293,83 kn. Razlika između tržišne vrijednosti posječene drvne mase i nužnih troškova gospodarenja iznosi 2.362.921,74 kuna. Da je Tužitelj u 2016. godini sam izvodio sve prikazane radove gospodarenja šumama, mogao je kao privatni šumoposjednik iz sredstava OKFŠ-a (sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šume) financirati dio troškova u iznosu od 419.469,38 kn. Nakon 2018. godine više ne ostvaruje pravo na sredstva iz naknade OKFŠ-a za bilo koji od navedenih radova.

21. Tuženik u podnesku od 26.06.2025., a očitujući se na nalaz i mišljenje vještaka za šumarstvo Ivana Grginčića, navodi da da na točke 1.,2.,3. i 4. mišljenja vještaka tuženik ne stavlja primjedbe. Nije sporno da je u 2016.:

- realizirano 8814,07 m3 drvnih sortimenata iskazanih kao neto drvne mase, kao i

- da bi vrijednost koja bi se mogla postići na temelju tržišnih cijena u 2016.g. iznosila 3.990.215,57 kn,

- da bi ukupni nužni troškovi gospodarenja šumom iznosili 1.627.293,83 kn odnosno radi se o troškovima koji su nužni za pridobivanje drvnih sortimenata i isti bi iznosili 1.345.302,45 kn i o troškovima redovnih i nužnih radova (šumsko-uzgojnih) koje bi prema propisima šumsko-gospodarskih planova imao svaki vlasnik šume i oni bi iznosili 281.991,38 kn. Dakle ukupni bi prihod po odbitku troškova odnosno rashoda iznosio 2.362.921,74 kn. Primjedba tuženika se odnosi na stav vještaka koji iznosi u nastavku točke 5. mišljenja kako bi tužitelj kao privatni šumoposjednik iz sredstava Opće korisne funkcije šuma (dalje OKFŠ-a) 2016. godine odnosno da bi mogao financirati dio svojih troškova (u iznosu od 419.469,32 kn) iz naplaćenih naknada OKFŠ-a, a što više nije bio u mogućnosti nakon 2018. godine. Sukladno odredbi članka 8. st. 3. tada važećeg Pravilnika za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje opće korisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumarstvu (NN 22/15,93/15), šumo-posjednik - tužitelj bi putem Savjetodavne službe ostvario pravo na sredstva OKFŠ-a samo ako je ispunio slijedeće uvjete a to su da je:

- upisan u Upisnik šumoposjednika - o čemu ne postoje podaci;

- izvršio propisane radove, sukladno operativnom planu — nakon donošenja prvostupanjskih Rješenja, a tužitelj te radove nije izvršio već ih je izvršio tuženik sukladno svojim planovima, pa nije realno ni objektivno za očekivati da bi tužitelj i mogao imati operativni plan obzirom da je isti morao donijeti do 30. studenoga tekuće godine za narednu godinu a prvostupanjska rješenja su donesena kako slijedi: rješenje KLASA: UP/l-943-01/01-01/07; URBROJ: 2196-01-02-04/3-15-45 dana 28. 12. 2015. godine, rješenje KLASA: UP/l-943-01/01-01/07; URBROJ: 2196-01-02-04/3-15-46 dana 28. 12. 2015. godine, rješenje KLASA: UP//-943-01/01-01/07, URBROJ: 2196- 01-02-04/3-15-47 dana 28. 12. 2015. godine i rješenje KLASA: UP/l-943-01/01-01/07; URBROJ: 2196-01-02-04/3-16-51 dana 26. 02. 2016. godine;

-podnio zahtjev za isplatu sredstava OKFŠ-a Savjetodavnoj službi - isto prema saznanju tuženika tužitelj nije niti je mogao učiniti;

Navedeni uvjeti moraju biti ispunjeni kumulativno, a tuženik smatra da barem dva od gore navedenih uvjeta tužitelj u vrijeme donošenja prvostupanjskih Rješenja nije niti je mogao ispuniti a to su: 1.) da tužitelj nije propisane radove izvršio, a tužitelj ih nije niti mogao izvršiti, jer sukladno odredbi članka 4. tada važećeg Pravilnika za ostvarivanje prava na sredstava iz naknade za korištenje opće korisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumarstvu (NN 22/15,93/15) svoje operativni plan morao je donijeti do 30. studenoga tekuće godine za narednu godinu i 2.) da s obzirom na točku 1., zahtjev Savjetodavnoj službi nije mogao podnijeti, jer nije mogao imati izrađene operativne planove pa stoga niti predviđene radove nije mogao izvršiti, a ukoliko bi ga i podnio, isti bi bio odbijen. Stoga se predlaže pozvati vještaka na očitovanje (po mogućnosti pisano) je su li gore iznesene primjedbe točne , te ukoliko eventualno nisu, zbog čega nisu točne. Tuženik smatra da tužitelj nije niti je mogao prikazane radove sam izvesti niti da bi kao privatni šumo-posjednik iz sredstava OKFŠ-a mogao financirati dio troškova u iznosu 419.469,38 kn, a kako je to navedeno u mišljenju stalnog sudskog vještaka.

22. Tužitelj u podnesku od 24.07.2025., a očitujući se na nalaz i mišljenje vještaka za šumarstvo Ivana Grginčića, navodi da ističe nekoliko primjedbi u odnosu na utvrđenja vještaka u nalazu te moli sud da u svrhu očitovanja vještaka na primjedbe tužitelja sazove ročište na kojem će vještak pojasniti svoje zaključke. Tužitelj, a u odnosu na tržišnu vrijednost posječene drvne mase, navodi da je vještak je u nalazu naveo kako je temeljem dostupnih podataka tuženika o provedenim nadmetanjima i cjenicima za 2016. godinu utvrdio iznos tržišne vrijednosti posječene drvne mase. Tužitelj napominje kako se drvna masa, osim sukladno cjenicima tuženika, u kojima su cijene postavljene izrazito nisko, može prodavati nadmetanjem, ali i na licitacijama. Iako se naizgled čini da su "nadmetanje" i "licitacija" jedan te isti način predaje drvne mase, radi se o potpuno drugačijem načinu prodaje. Naime, nadmetanje je zatvoreni način predaje drvne mase, tijekom kojeg kupci samo dostavljaju svoje zatvorene ponude, ne znajući koliko je tko ponudio za drvnu masu. S druge strane, licitacije se provode javno te se na istima postižu više cijene. Upravo takav način prodaje, putem licitacije, tuženik nije provodio prilikom prodaje drvne mase koja je predmet ovog postupka te stoga niti vještak nije utvrđivao cijenu koja se mogla postići putem licitacija. Upravo zbog navedenog, tužitelj ističe primjedbe na utvrđeni iznos tržišne vrijednosti drvne mase koja je predmet ovog postupka budući da je vještak trebao uzeti u obzir i moguću cijenu koja se mogla postići na licitaciji te s obzirom na istu formirati tržišnu vrijednost drvne mase.

23. Tužitelj, a u donosu na iznos nužnih troškova gospodarenja šumama, navodi da je vještak u iznos nužnih troškova, osim troškova pridobivanja drvne mase, uračunao i iznos tzv. "šumskouzgojnih radova", navodeći ih kao radove koje bi sukladno propisima šumskogospodarskih planova morao obaviti svaki vlasnik šume. Nije sporno da se radi o radovima koje bi morao obaviti svakodobni vlasnik šume, međutim, sukladno čl. 49. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (dalje: ZON), moralo bi se raditi o tzv. ulaganjima, što nužni troškovi, po svojoj prirodi, svakako ne bi bili. Polazeći od sadržaja citirane zakonske norme, ulaganja bi predstavljala dodatne i poboljšavajuće radnje, kojima se povećava tržišna vrijednost nekretnine, a ne redovni i zakonom propisani nužni troškovi održavanja, koje je svaki šumoposjednik, pa tako i tuženik, dužan podmirivati u okviru redovnog gospodarenja. Troškovi koje je vještak naveo pod stavkom "šumskouzgojnih radova" spadaju upravo u ovu drugu kategoriju, te se kao takvi ne mogu smatrati ulaganjima koja bi bila osnov za umanjenje naknade sukladno čl. 49. ZON-a. Nadalje, čak i ako bi se u konkretnom slučaju moglo raspravljati o tome predstavljaju li ti troškovi određenu vrstu ulaganja, tuženik je bio dužan taj zahtjev u cijelosti i pravovremeno istaknuti, sukladno članku 189. Zakona o parničnom postupku, i to u obliku protutužbe, najkasnije do zaključenja prethodnog postupka. Budući da takav zahtjev u propisanom roku nije istaknut, tuženik je time propustio ostvariti pravo na eventualnu naknadu za te radove u okviru ovog parničnog postupka. Opreza radi, a ukoliko bi sud uzeo u razmatranje pitanje "šumskouzgojnih radova", tužitelj ističe kako su ti radovi – prema uvidima na terenu – izvedeni nestručno, nekvalitetno i nepravovremeno, suprotno pravilima struke i gospodarske osnove za gospodarenje šumama. Upravo zbog toga, tužitelj i danas ima značajne troškove sanacije i popravka posljedica tih "radova", što dodatno potvrđuje da se navedeno ne može kvalificirati kao stvarno ulaganje koje bi povećalo vrijednost imovine, već upravo suprotno – dovelo je do dodatnih obveza i izdataka za sadašnjeg vlasnika – tužitelja.

24. Tužitelj, nadalje, a u odnosu na općekorisnu funkciju šuma (OKFŠ), ističe kako je vještak trebao i navedeno uzeti u obzir prilikom obračuna, budući da se radi o iznosu na koji bi tužitelj kao vlasnik i posjednik imao pravo da su šume vraćene u vrijeme donošenja rješenja o povratu, kako je to jasno utvrđeno čl. 49. ZON-a, odnosno da je postupak tada pravomoćno okončan. Dakle, tužitelj bi od tog trenutka imao pravo koristiti sve gospodarske koristi od predmetne imovine, uključujući i pravo na naknadu za OKFŠ – pravo koje mu je zbog dugotrajnosti i neučinkovitosti postupka vraćanja imovine uskraćeno. Tužitelj ne može snositi posljedice za tromost i neučinkovitost državnog aparata, posebice kada je upravo zakonom – i to istim člankom 49. ZON-a – bilo izričito zajamčeno da će nekretnina biti vraćena u njegovo vlasništvo u onakvom stanju u kakvom je bila u trenutku donošenja prvostupanjskog rješenja. U skladu s time, u izračun ukupne štete i iznosa naknade bilo je nužno uključiti i iznos OKFŠ-a koji bi pripadao tužitelju, budući da isti čini izravnu posljedicu zakašnjelog prijenosa posjeda nad vraćenom imovinom. S obzirom na sve gore navedeno, tužitelj predlaže saslušanje vještaka na gore navedene primjedbe.

25. Sud je rješenjem od 28.07.2025. pozvao vještaka Ivana Grginčića da se pisanim putem očituje na primjedbe tuženika iz podneska od 26.06.2025. i na primjedbe tužitelja iz podneska od 24.07.2025., te je vještak sudu dostavio pisano očitovanje od 19.08.2025. (list 651 – 653 spisa) u kojem vještak u bitnome navodi da se primjedba tuženika iz podneska od 26.06.2025. odnosi na točku 5. mišljenja, na navod da bi tužitelj kao privatni šumoposjednik iz sredstava općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ-a) 2016. godine mogao financirati dio svojih troškova u iznosu 419.469,38 kn. Tuženik pretpostavlja da s obzirom na datum donošenja prvostupanjskih rješenja tužitelj nije u 2016. godini mogao imati ispunjene sve uvjete za ostvarivanje prava na sredstva OKFŠ-a (operativni plan koji je jedan od uvjeta za ostvarivanje prava na sredstva OKFŠ-a potrebno je donijeti do 30. studenog tekuće godine za narednu godinu). Nalazom i mišljenjem su sukladno nalogu suda obuhvaćeni svi radovi koje je u utuženom periodu (2016. godina) tuženik na predmetnim nekretninama izvodio, a koje bi sukladno propisima šumskogospodarskih planova morao obaviti svaki vlasnik šume. Vlasnik šume je propisane radove iz nalaza i mišljenja morao obaviti za vrijeme važenja šumskogospoadrskog plana, a to je za g.j. Osječke nizinske šume najkasnije do 31.12.2017., te za g.j. Jelaš i g.j. Vukovarske Dubrave najkasnije do 31.12.2018. godine. Da tuženik te radove nije izvodio u 2016. godini, tužitelj ih je mogao izvoditi u sljedećoj godini, a prethodno steći uvjete za ostvarivanje prava na sredstva OKFŠ-a.

26. Vještak, nadalje, a očitujući se na primjedbe tužitelja iz podneska od 24.07.2025., navodi da u odnosu na prigovor u vezi tržišne vrijednosti posječene drvne mase, tužitelj ističe primjedbe na utvrđeni iznos tržišne vrijednosti drvne mase te smatra da je bilo potrebno uzeti u obzir i moguću cijenu koja se mogla postići na licitaciji te s obzirom na istu formirati tržišnu vrijednost drvne mase. Tužitelj navodi da se tržišna cijena migla postići na licitaciji, a ne samo na javnom nadmetanju ne navodeći primjer gdje se to izvodi u RH ili okruženju. Provođenje javnih licitacija, na način kao što se radi kod vrijednih umjetničkih dijela, gotovo je nemoguća jer je godišnja proizvodnja drvnih sortimenata za 2016. godinu iznosila 8814 m3. Javno provođenje licitacije (direktno usmeno nadmetanje sudionika) imalo bi smisla samo kada se radi o ekstra vrijednim drvnim sortimentima (furnirski trupci posebnih dimenzija – promjera i duljine). No ovakav način prodaje iziskuje posebnu pripremu koja traje i nekoliko mjeseci i nije izvediva u svako doba godine. Najpoznatija licitacija u našem okruženju provodi se u Sloveniji u Slovenj Gradecu pod nazivom „Aukcija drvne građe“. Na aukciji drva može se prodati drvo raznih vrsta drveća, ali mora biti iznimne kvalitete. I u ovom slučaju za trupce koje kupci žele kupiti moraju predati ponudu u zatvorenoj omotnici. (Izvor: https://www.gozd-les.com/upravljanje-gozdov/prodaja-lesa/licitacija-lesa). Stoga, vještak smatra da je tržišna vrijednost drvne mase određena sukladno svim relevantnim kriterijima.

27. Vještak, a u odnosu na tužiteljev prigovor na iznos nužnih troškova gospodarenja šumama, navodi da tužitelj prigovara iznosu nužnih troškova gospodarenja u koje je uračunat i iznos šumskouzgojnih radova jer da sukladno članku 49. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine moralo bi se raditi o ulaganjima što nužni troškovi po svojoj prirodi ne bi bili. Utuženi period odnosi se na 2016. godinu, a to je nakon donošenja prvostupanjskih rješenja o utvrđivanju prava vlasništva, te predmet nalaza i mišljenja niti nisu ulaganja iz članka 49. citiranog Zakona. Nalaz i mišljenje sadrži sve stavke sukladno nalogu Suda, a to je izračun tržišne vrijednosti posječene drvne mase, izračun troškova sječe i prodaje drvne mase te izračun nužnih i redovnih troškova koje je tuženik u utuženom periodu imao, a koje bi sukladno zakonskim obavezama i šumskogospodarskim planovima morao obaviti svaki vlasnik šume. Vještak, a u odnosu na prigovor tužitelja u vezi općekorisne funkcije šuma (OKFŠ), navodi da u odnosu na OKFŠ tužitelj ističe kako je vještak trebao i navedeno uzeti u obzir prilikom obračuna budući da se radi o iznosu na koji bi tužitelj kao vlasnik i posjednik imao pravo da su šume vraćene u vrijeme donošenja rješenja o povratu. Nalazom i mišljenjem uzeto je u obzir ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma (točka 4. Nalaza), te je u točki 5. navedeno da je tužitelj kao privatni šumoposjednik mogao iz sredstava OKFŠ-a financirati dio troškova u iznosu od 419.469,38 kn.

28. Tuženik je na ročištu od 25.09.2025., a očitujući se na navode tužitelja iz podneska od 24.07.2025., odnosno na navode tužitelja o tome da je vještak u iznos nužnih troškova gospodarenja šumama, osim troškova pridobivanja drvne mase, uračunao i iznos tzv. "šumskouzgojnih radova'', a koji se ne mogu smatrati ulaganjima koja bi bila osnov za umanjenje naknade sukladno čl. 49. ZON-a, istaknuo da se radi o troškovima uzgoja potrebnim da se proizvede drvna masa i dobije proizvod, te troškovima nužnim da se taj proizvod pripremi za prodaju, pa se ti troškovi odnose ujedno i na radove koje je po zakonu šumoposjednik dužan poduzimati. Dakle, nikakvog razloga za protutužbu nije bilo, jer ovo nije spor oko utvrđenja vlasništva i predaje u posjed da bi se protutužbom zahtijevala ulaganja. Tuženik, a u odnosu na prigovor tužitelja u vezi OKFŠ-a, ističe da je prijenos posjeda predmetnih šuma izvršen u skladu sa zakonskim odredbama, te su predmetne nekretnine bile u zakonitom posjedu i vlasništvu RH do pravomoćne odluke u upravnom postupku kojom je od tog trenutka određen drugačiji vlasnički posjedovni status, a tuženik je do predaje posjeda samo upravljao tim nekretninama u ime i za račun RH.

29. Sud je radi usmenog obrazlaganja svog mišljenja i radi očitovanja na primjedbe stranka saslušao vještaka Ivana Grginčića saslušao na ročištu od 25.09.2025. (list 676 spisa), te je vještak tom prilikom naveo: ''Ja sam prije današnjeg ročišta proučio primjedbe tuženika iz podneska od 26.06.2025. i primjedbe tužitelja iz podneska od 24.07.2025., te sam se na iste primjedbe očitovao u mom očitovanju od 19.08.2025., kod kojeg ostajem u cijelosti, kao i kod mog osnovnog pisanog nalaza i mišljenja.'' Na posebna pitanja tužitelja vještak je odgovorio: ''Na pitanje da objasnim razliku u postizanju cijena na nadmetanjima i licitacijama odgovaram da cijene na licitacijama postižu se na način da je objavljena količina i vrijednost drvnih asortimenata, te se do određenog roka moraju poslati ponude, a kao najpovoljnija ponuda uzima se najviša cijena. Kod nadmetanja cijene se postižu na način da se drvni proizvod ili nešto što se daje u prodaju ima početnu cijenu, a nakon toga zainteresirani kupci mogu licitirati cijenu, a najpovoljnija cijena je ona koja se po treći puta potvrdi nakon objavljivanja, a da nitko više iza toga nije nudio višu cijenu. Nadmetanje je uživo i javno, a licitacija je pisani postupak. Na pitanje kakva razlika u cijeni izraženo u postotku bi se mogla postići licitacijom u odnosu na javno nadmetanje odgovaram da u RH, a niti u okruženju ne provodi se javno nadmetanje za drvne asortimane. Isključivo se provode licitacije tako da u praksi nema javnog nadmetanja, pa ne mogu odgovoriti koje su razlike. Da se i provodi javna nadmetanja, to bi bilo isključivo za vrlo vrijedne drvne asortimente sa ekstra dimenzijama i u vrlo ograničenoj količini.''

30. Tužitelj je u podnesku od 10.10.2025., a nakon pribavljanja pisanog očitovanja vještaka od 19.08.2025. i nakon saslušanja vještaka na ročištu od 25.09.2025., naveo da smatra kako je netočan navod vještaka o navodnoj nemogućnosti provedbe "prave" licitacije, da postoji praksa koja je razvijena i koju primjenjuje tužitelj putem aukcijske internetske stranice (primjerice: https://www.etimbersale.com/kategorija-proizvoda/crni-orah/), a koja nedvojbeno dokazuje da je potpuno moguće i tehnički izvedivo organizirati transparentnu, javnu i tržišno korektnu licitaciju na kojoj se postižu tržišne cijene drvne mase. Sustav koji tužitelj koristi temelji se na potpuno otvorenom procesu nadmetanja, u kojem svaki sudionik u stvarnom vremenu vidi zadnju ponuđenu cijenu te može, ukoliko želi, povisiti svoju ponudu. Licitacija za određenu drvnu masu, primjerice, završava u točno određenom vremenu (npr. u 10:00 sati), no ako netko poveća cijenu u zadnjih 30 sekundi, licitacija se automatski produljuje za dodatnih 30 sekundi. Na taj način svakom kupcu omogućeno je da, ako to želi, ponovno povisi cijenu i time ostvari kupnju pod jednakim uvjetima kao i drugi sudionici. Kako bi se spriječile zlouporabe i beskonačno produživanje nadmetanja, uvedeni su minimalni inkrementi povećanja cijene, čime je postupak i tehnički i vremenski racionaliziran. Licitacija se zaključuje tek kada u roku od 30 sekundi od zadnje ponude više ne pristigne nova ponuda, što osigurava potpuno tržišno i pošteno formiranje cijene. Suprotno tome, način tzv. "nadmetanja" koji primjenjuje tuženik – u kojem kupci jednokratno iskazuju postotak povećanja od početne cijene – nije stvarna licitacija jer ne omogućuje međusobno dinamičko nadmetanje ponuditelja. Takav sustav ne osigurava stvarnu tržišnu konkurenciju, a u slučaju eventualnog javnog nadmetanja s fizičkim prisustvom ponuđača, postoji i realna opasnost dogovaranja između kupaca ("kartelizacije"), čime se ruši osnovni princip tržišnog natjecanja. Stoga, tužitelj ponavlja da je online licitacija, kakvu on već provodi, tržišno najsuvremeniji i najtransparentniji oblik nadmetanja, u potpunosti u skladu s načelima jednakosti sudionika i transparentnosti postupka.

31. Tužitelj, nadalje, a u odnosu na iznos nužnih troškova gospodarenja šumama, dodatno napominje kako je u ovom postupku predmet tužbe zapravo "krađa" drvne mase, a ne naknada troškova gospodarenja šumom. Čak štoviše, tuženik je zlonamjerno, znajući kako će se tužitelju vratiti nekretnine koje su predmet ovog postupka, išao provoditi povećanu i neopravdanu sječu drvne mase, sve kako bi tužitelja osujetio u stjecanju imovinske koristi koja mu zakonito pripada. Tužitelj naglašava da se troškovi gospodarenja šumama koje vještak navodi u svom nalazu po svojoj pravnoj prirodi mogu smatrati isključivo nužnim troškovima, a nikako ulaganjima u smislu članka 49. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (dalje: ZON) te stoga, tuženik niti nema pravo na njihov povrat. Naime, ulaganja, u smislu odredbe iz čl. 49. ZON, su radnje i troškovi koji objektivno povećavaju vrijednost nekretnine (i to u odnosu na vrijednost nekretnine u trenutku oduzimanja iste), dok su nužni troškovi oni troškovi redovnog održavanja i gospodarenja koje bi bio obvezan snositi svaki vlasnik nekretnine. U tom smislu, troškovi gospodarenja šumom koje je naveo vještak u svom nalazu, ne predstavljaju ulaganje, već redovno održavanje imovine, jednako kao što se u slučaju povrata zgrade ne bi mogli kao "ulaganja" obračunavati računi za struju, plin ili komunalije od dana oduzimanja do dana povrata. Tužitelj se stoga opravdano pita, zašto tuženik nije u troškove gospodarenja predmetnim šumama uključio i troškove plaća uprave u Zagrebu i radnika u šumariji u [adresa], budući da je uprava donosila odluke o sječi, a radnici u šumariji obavljali poslove na terenu u predmetnim šumama. Dakle, iako je vještak troškove gospodarenja predmetnim šumama uvrstio u svoj nalaz, isti ne utječu na visinu naknade u smislu smanjenja obveze tuženika sukladno čl. 49. ZON-a, jer ti troškovi po svojoj prirodi ne predstavljaju poboljšanje vrijednosti imovine, nego samo trošak redovnog korištenja i održavanja koji ne može biti na teret tužitelja. Prema tome, troškovi gospodarenja šumama sukladno nalazu vještaka se ne mogu uzeti u obzir u smislu smanjenja naknade koja pripada tužitelju po osnovi posječene i prodane drvne mase.

32. Tužitelj, a u odnosu na općekorisnu funkciju šuma (OKFŠ), ostaje kod navoda da je isti, da je imovina bila pravodobno vraćena, mogao iskoristiti sredstva iz OKFŠ-a, a ukupan iznos koji bi mu pripao, prema obračunu vještaka, iznosi HRK 419.469,38. Čak i u slučaju da navedena sredstva nisu bila utrošena u istoj godini, bila bi iskorištena u idućem obračunskom razdoblju, u skladu s praksom gospodarenja šumama i korištenja sredstava iz tog fonda. Tužitelj posebno napominje kako je i do sada realizirao najveći mogući iznos sredstava iz svih dostupnih fondova, uključujući sredstva za konverzije i izgradnju šumskih cesta, te da prema dostupnim podacima nijedan privatni šumovlasnik nije iskoristio toliko sredstava po toj osnovi. To dodatno potvrđuje ozbiljnost i sustavnost u gospodarenju šumama, kao i opravdanost tvrdnje da bi i sredstva iz OKFŠ-a bila u cijelosti iskorištena. S obzirom na sve gore navedeno, tužitelj predlaže saslušanje vještaka na gore navedene primjedbe.

33. Tuženik u podnesku od 22.10.2025., a očitujući se na dopunsko očitovanje vještaka, te navode tužitelja iz podneska od 10.10.2025., ističe slijedeće. Način provođenja licitacije koji navodi tužitelj bio bi i organizacijski i s troškovne strane neisplativ imajući u vidu drvni materijal koji je predmet prodaje. U odnosu na tvrdnje da bi tužitelj ima pravo na naknadu OKFŠ da je imovina pravodobno vraćena tuženik ukazuje da je rasprava o navedenom krajnje bespredmetna i potpuno irelevantna za ovaj spor. Naime , rješenja – odluke da se tužitelju daju u vlasništvo nekretnine i to Klasa: UP/I-943-01/01-01/07, Urbroj: 2196-01-02-04/3-15-45, od dana 28. prosinca 2015. godine (k. o. [katastarska općina]), rješenje Klasa: UP/I-943-01/01-01/07, Urbroj: 2196-01- 02-04/3-15-46, od dana 28. prosinca 2015. godine (k. o. [katastarska općina]), rješenje Klasa: UP/I- 943-01/01-01/07, Urbroj: 2196-01-02-04/3-15-47, od dana 28. prosinca 2015. godine (k. o. [katastarska općina]) i rješenje Klasa: UP/I-943-01/01-01/07, Urbroj: 2196-01-02-04/3-16-51, od dana 26. veljače 2016. godine (k. o. [katastarska općina]) su donesene u upravnom postupku koji je vođen protiv Republike Hrvatske. Ta odluka predstavlja upravni akt konstitutivnog karaktera na temelju kojeg tužitelj postaje vlasnik nekretnina koje su do tada bile u zakonitom vlasništvu Republike Hrvatske. Navedenim nekretninama je sukladno Zakonu o šumama, tuženik upravljao u ime i za račun Republike Hrvatske, pa stoga tvrdnja tužitelja da bi ostvario pravo na naknadu (419.469,38 kn) iz OKFŠ da je imovina pravodobno „vraćena“ nema nikakve veze s tuženikom, jer nije tuženiku naloženo da išta vraća tužitelju, niti je odluka da se da se vlasništvo na nekretninama daje tužitelju donesena u odnosu na tuženika, već u odnosu na Republiku Hrvatsku. Stoga , tuženik nije i ne može biti pasivno legitimiran u odnosu na tužiteljev zahtjev za plaćanjem iznosa koji bi tužitelj eventualno i pretpostavljeno ostvario iz OKFŠ, da je imovina pravodobno vraćena, već bi za takav zahtjev eventualno mogla biti pasivno legitimirana Republika Hrvatska. Tuženik i dalje smatra da tužitelj (čak i da se takav zahtjev postavio u odnosu na RH) ne bi ispunio slijedeće uvjete a to su da je: upisan u Upisnik šumoposjednika - o čemu ne postoje podaci; izvršio propisane radove, sukladno operativnom planu - nakon donošenja prvostupanjskih Rješenja , a tužitelj te radove nije izvršio već ih je izvršio tuženik sukladno svojim planovima, pa nije realno ni objektivno za očekivati da bi tužitelj i mogao imati operativni plan obzirom da je isti morao donijeti do 30. studenoga tekuće godine za narednu godinu a prvostupanjska Rješenja su donesena kako slijedi: rješenja KLASA: UP/l-943-01/01-01/07; URBROJ: 2196-01-02-04/3-15-45 dana 28. 12. 2015. godine, rješenja KLASA: UP/l-943-01/01- 01/07; URBROJ: 2196-01-02-04/3-15-46 dana 28. 12. 2015. godine, rješenja KLASA: UP//-943-01/01-01/07, URBROJ: 2196-01-02-04/3-15-47 dana 28. 12. 2015. godine i rješenja KLASA: UP/l-943-01/01-01/07; URBROJ: 2196-01-02-04/3-16-51 dana 26. 02. 2016. godine; podnio zahtjev za isplatu sredstava OKFŠ-a Savjetodavnoj službi - isto prema saznanju tuženika, tužitelj nije, niti je mogao učiniti. Navedeni uvjeti moraju biti ispunjeni kumulativno, a tuženik smatra da barem dva od gore navedenih uvjeta tužitelj u vrijeme donošenja prvostupanjskih rješenja nije niti je mogao ispuniti a to su: 1.) da tužitelj nije propisane radove izvršio, a tužitelj ih nije niti mogao izvršiti, jer sukladno odredbi članka 4. tada važećeg Pravilnika za ostvarivanje prava na sredstava iz naknade za korištenje opće korisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumarstvu (NN 22/15,93/15) svoje operativni plan morao je donijeti do 30. studenoga tekuće godine za narednu godinu; 2.) da s obzirom na točku 1. zahtjev Savjetodavnoj službi nije mogao podnijeti, jer nije mogao imati izrađene operativne planove pa stoga niti predviđene radove nije mogao izvršiti, a ukoliko bi ga i podnio, isti bi bio odbijen. Stoga tuženik se protivi prijedlogu tužitelja za daljnjim saslušavanjem vještaka na primjedbe i ustraje kod svih navoda i odgovora na tužbu.

34. Sud je radi usmenog obrazlaganja svog mišljenja i radi očitovanja na primjedbe tužitelja iz podneska od 10.10.2025. saslušao vještaka Ivana Grginčića na ročištu od 18.03.2026. (list 731 – 733 spisa), te je vještak tom prilikom naveo: ''Ja sam prije današnjeg ročišta proučio navode iz podneska tužitelja od 10.10.2025., te se na iste očitujem kako slijedi. Primjedba pod brojem 1. – tržišna vrijednost posječene drvne mase – tužitelj navodi da je putem aukcijske internetske stranice prodavao drvne sortimente koje je izrađivao nakon što je stupio u posjed predmetnih nekretnina. Radi se o licitacijama koje su započete 2022. i na navedenim licitacijama prodavao se crni orah i to tehničko drvo i ogrjevno drvo. Iz navedene dokumentacije na internetskoj stranici nisu vidljivi podaci o prodaji trupaca hrasta lužnjaka, a tuženik je 2016. imao izrađenu tehničku oblovinu hrasta lužnjaka, dok je kod crnog oraha bio samo drvni sortiment ogrjevno drvo. Uvidom u internetske stranice nije vidljivo da je 2016. bio moguć i provođen ovakav način internetske prodaje. Napominjem da je tužitelj vrijedne drvne sortimente prodavao komadno, na komade, što iziskuje posebno mnogo angažmana oko takve prodaje te smatram da količinu trupaca hrasta lužnjaka od okvirno 2.100 kubika nije bilo moguće prodavati komadno već se za takve poslove unaprijed dogovara kupac takve robe. Primjedba pod brojem 2. – iznos nužnih troškova gospodarenja šumom – prema navodu suda zadatak vještačenja je bio utvrditi nužne troškove gospodarenja šuma koje je tužitelj, a i netko drugi da je gospodario šumom, bio obavezan napraviti. Stoga je i tako postupljeno u nalazu i mišljenju. U nalazu i mišljenju ne navode se nikakva ulaganja kao što se to spominje u točki 2, već samo se govori o nužnim troškovima gospodarenja šumom. Primjedba pod točkom 3. – općekorisna funkcija šuma (OKFŠ) – tužitelj navodi da je imovina bila pravodobno vraćena mogao je iskoristiti sredstva iz OKFŠ-a za provođenje radova biološke obnove šuma. Ukoliko to tužitelj iz nekih razloga u 2016. nije mogao napraviti, po meni je mogao te radove kao i sredstva ostvariti u 2017.'' Na posebna pitanja tužitelja vještak je odgovorio: ''Na pitanje kako se u pravilu odabire drvo za prodaju na komade odgovaram kada se radi o prodaji na komade tada se izabiru najvrjedniji drvni sortimenti, a to se prvenstveno radi o furnirskim trupcima znatnih dimenzija, a što znači minimalnog promjera 70 cm i više, a dužine vjerojatno oko 6 m na više. Takvi drvni sortimenti mogu postići značajnu cijenu, pa čak 200% i do 300% više od početne cijene. Drvni sortimenti tehničke oblovine hrasta lužnjaka u 2016. Hrvatske šume, odnosno tuženik, prodao je po cijeni od 65% više od početne cijene. Izdvajanjem najkvalitetnijih drvnih sortimenata postiže se značajni financijski uspjeh za pojedine komade, ali se umanjuje vrijednost sveukupnih preostalih drvnih sortimenata. Prilikom izrade drvnih sortimenata i preuzimanja istih najvrjedniji drvni sortimenti se posebno obilježavaju, izdvajaju od ostalih drvnih sortimenata i odlažu na posebno mjesto gdje se moraju zaštititi od sekundarnih insekata do njihove prodaje putem komadne prodaje.'' Na posebna pitanja tuženika vještak je odgovorio: ''Na pitanje da li izdvajanje i posebna zaštita trupaca koji se komadno prodaju zahtjeva i dodatne troškove odgovaram da za komadnu prodaju trupaca potrebno je iste iz šume sa pomoćnog stovarišta otpremiti na glavno stovarište gdje se ti drvni sortimenti odlažu, štite, te gdje potencijalni kupci mogu jednostavno doći i vidjeti ponuđene sortimente te nakon toga licitirati. Dodatni troškovi svakako su izvoženje drvnih sortimenata kamionom sa dizalicom iz šume do glavnog stovarišta i zaštita od sekundarnih insekata.'' Na posebna pitanja tužitelja vještak je odgovorio: ''Na pitanje da li iz dokumentacije koja prileži spisu proizlazi, odnosno da li je vidljivo da je među drvnom masom koju je prodao tuženik bilo i trupaca koji su se mogli prodavati na komad, a nisu bili prodani komadno, odgovaram da su 2016. godine najvrjedniji drvni sortimenti, a to su furnirski trupci prve i druge klase prodani su u količini od 300 m3. Bez strukture furnirskih trupaca po debljinskim razredima nije moguće utvrditi da li je bilo visokovrijednih furnirskih trupaca prve klase koji se nalaze u zadnjem debljinskom razredu. Iz dostupnih podataka ne mogu utvrditi da li je bilo takvih trupaca. Na pitanje da li se vode kod tuženika podaci o postojanju takvih najvrjednijih trupaca ili bi se trebali voditi takvi podaci odgovaram da cijene furnirskih trupaca se formiraju po debljinskim razredima i svakako su i 2016. na taj način formirane cijene furnirskih trupaca po debljinskim razredima. Takva evidencija se vodi kod prodaje drvnih sortimenata i tuženik ju je zasigurno vodio. Mogu dodati da tijekom 2016. nitko na hrvatskom tržištu, pa niti tuženik, nije prodavao visokovrijednu robu komadno. Postoje podaci o dimenzijama drvnih sortimenata koji su prodani tijekom 2016., a koliko bi visokovrijedni furnirski drvni sortimenti postigli cijenu u komadnoj prodaji tijekom 2016. nije moguće utvrditi, ali napominjem da bi izdvajanjem takvih sortimenata došlo do umanjenja kvalitete preostalih drvnih sortimenata koji tada zasigurno ne bi postigli prodajnu cijenu uvećanu za 65% kao što je bilo u 2016. godini.''

35. Nakon saslušanja vještaka za šumarstvo mr. sc. Ivana Grginčića, dipl. ing. šum. na ročištu od 18.03.2026. stranke nisu više imale daljnjih primjedbi na njegov nalaz i mišljenje, a i sud provedeno šumarsko vještačenje u ovom predmetu prihvaća u cijelosti, jer je vještačenje provedeno stručno, savjesno, objektivno, na temelju sve raspoložive dokumentacije i sukladno zadatku suda, a vještak se dodatno, kao pisanim očitovanjem, tako i prilikom dva saslušanja, detaljno, precizno, argumentirano i iscrpno očitovao na sve primjedbe stranaka, čime je sve primjedbe stranaka na taj način otklonio kao neosnovane.

36. Sud je provođenjem šumarskog vještačenja u ovom predmetu utvrdio da je tijekom 2016. godine tuženik je posjekao ukupno 9564 m3 bruto drvne mase u šumi tužitelja od koje je realizirano ukupno 8814,07 m3 drvnih sortimenata (neto drvna masa), da je tržišna cijena drvnih sortimenata u 2016. godini iznosila 3.990.215,57 kn, pri čemu su u okviru pridobivanja drvnih sortimenata neizbježni određeni uobičajeni troškovi koji su procijenjeni u iznosu 1.345.302,45 kn, a da je tuženik osim troškova pridobivanja drvne mase koja je posječena 2016. godine, u istoj godini imao i druge troškove nužnih i redovnih radova (šumskouzgojnih radova) koje bi sukladno propisima šumskogospodarskih planova morao obaviti svaki vlasnik šume, a oni su procijenjeni u iznosu 281.991,38 kn, pa da sveukupno nužni troškovi gospodarenja iznose 1.627.293,83 kn, a razlika između tržišne vrijednosti posječene drvne mase i nužnih troškova gospodarenja iznosi 2.362.921,74 kuna, te da je tužitelj u 2016. godini sam izvodio sve prikazane radove gospodarenja šumama, mogao je kao privatni šumoposjednik iz sredstava OKFŠ-a (sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šume) financirati dio troškova u iznosu od 419.469,38 kn, a da se nakon 2018. godine više ne ostvaruje pravo na sredstva iz naknade OKFŠ-a za bilo koji od navedenih radova.

37. Na temelju ovako provedenih i ocijenjenih dokaza sud je utvrdio:

- da su djelomičnim rješenjima navedenim u točci 17. obrazloženja ove presude, a koja su donesena 28.12.2015. i 26.02.2016. i koja su postala pravomoćna 21.01.2019. i 01.07.2019. tužitelju dane u vlasništvo nekretnine - šume tužitelja, s tim da je u citiranim rješenjima određeno da je obveznik naknade (vraćanja) Republika Hrvatska,

- da je tuženik, nakon donošenja (28.12.2015. i 26.02.2016.), a prije pravomoćnosti (21.01.2019. i 01.07.2019.) djelomičnih rješenja navedenih u točci 17. obrazloženja ove presude kojima su tužitelju dane u vlasništvo nekretnine - šume tužitelja, odnosno tijekom 2016. godine gospodario i obavljao poslove redovnog održavanja šuma tužitelja, te da je tuženik drvnu masu koje je posjekao u šumama tužitelja tijekom 2016. prodavao na tržištu,

- da je tuženik tijekom 2016. godine posjekao ukupno 9564 m3 bruto drvne mase u šumi tužitelja od koje je realizirano ukupno 8814,07 m3 drvnih sortimenata (neto drvna masa) vrijednosti u iznosu od 3.990.215,57 kn, da sveukupno nužni troškovi gospodarenja šumom tužitelja u 2016. godini iznose 1.627.293,83 kn, pa razlika između tržišne vrijednosti posječene drvne mase u šumi tužitelj tijekom 2016. i nužnih troškova gospodarenja iznosi 2.362.921,74 kn, odnosno sada 313.613,61 EUR (po fiksnom tečaju konverzije koji za 1 EUR iznosi 7,53450 kn).

38. Odredbom čl. 49. st. 1. Zakona o naknadi određeno je da se imovina koja je predmet naknade daje prijašnjem vlasniku prema stanju i načinu korištenja u kojem se nalazi u vrijeme donošenja prvostupanjskoga rješenja o utvrđivanju prava vlasništva, bez obzira na način korištenja u kojem se imovina nalazila u trenutku oduzimanja.

39. Djelomičnim rješenjima navedenim u točci 17. obrazloženja ove presude, a koja su donesena 28.12.2015. i 26.02.2016. i koja su postala pravomoćna 21.01.2019. i 01.07.2019. tužitelju su dane u vlasništvo predmetne nekretnine - šume tužitelja, s tim da je u citiranim rješenjima određeno da je obveznik naknade (vraćanja) Republika Hrvatska, a ne ovdje tuženik i s tim da iz sadržaja svih tih rješenja proizlazi da su u trenutku donošenja tih rješenja nekretnine koje su pojedinačno navedene u tužbi i u točci 1. obrazloženja ove presude bile u zemljišnim knjigama upisane kao vlasništvo Republike Hrvatske, a tuženik kao posjednik istih, pri čemu sud ističe da je da je tuženik tijekom 2016. godine upravljao i gospodario predmetnim nekretninama - šumom tužitelja temeljem odredbe čl. 17. st. 1. Zakona o šumama (''Narodne novine'' broj 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/14). Kako nije tuženik (već Republika Hrvatska) bio obveznik naknade (vraćanja) predmetnih nekretnina tužitelju, to je sud utvrdio da nema mjesta primjeni odredbe čl. 49. st. 1. Zakona o naknadi u vezi s čl. 1111. st. 1. i 3. i čl. 1115. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22,156/22 i 155/23 – dalje: ZOO) na teret tuženika, a u korist tužitelja, odnosno da tuženik ne odgovara za povrat imovine (predmetnih nekretnina) tužitelju prema stanju i načinu korištenja u kojem se imovina nalazi u vrijeme donošenja prvostupanjskoga rješenja o utvrđivanju prava vlasništva.

40. Nadalje, imajući u vidu da je tužitelj temeljem čl. 126. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'' broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 52/25 – dalje: ZV) postao vlasnikom predmetnih nekretnina - šume tužitelja (nekretnina koje su pojedinačno navedene u tužbi i u točci 1. obrazloženja ove presude) u trenutku pravomoćnosti djelomičnih rješenja navedenih u točci 17. obrazloženja ove presude (tj. 21.01.2019. i 01.07.2019.), dakle nakon 2016. godine, a da je do tada vlasnikom predmetnih nekretnina bila Republika Hrvatska, te imajući u vidu da je tuženik tijekom 2016. godine upravljao i gospodario predmetnim nekretninama koje su u to vrijeme bile u vlasništvu Republike Hrvatske temeljem odredbe čl. 17. st. 1. Zakona o šumama (''Narodne novine'' broj 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/14) i bio upisan u zemljišnim knjigama kako posjednik predmetnih nekretnina, to je sud utvrdio da je tuženik tijekom 2016. bio pošteni posjednik predmetnih nekretnina u smislu odredbe čl. 164. st. 1. ZV-a. Stoga, a primjenom odredbe čl. 164. st. 1. ZV-a koja glasi: ''(1) Pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi primjerene onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada, a ne treba ni naknaditi ono što je pritom oštećeno ili uništeno. '', sud je utvrdio da tuženik nije dužan tužitelju isplatiti naknadu za korist koju je imao dok je posjedovao predmetne nekretnine kao pošteni posjednik tuđe stvari.

41. Stoga, a kako nema mjesta primjeni odredbi čl. 49. st. 1. Zakona o naknadi u vezi s čl. 1111. st. 1. i 3. i čl. 1115. ZOO-a u korist tužitelja, a na teret tuženika, te primjenom odredbe čl. 164. st. 1. ZV-a, sud je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, odlučivši kao u izreci ove presude u točci I., s tim da je sud, primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, odbio i dio zahtjeva tužitelja kojim tužitelj zahtjeva naknadu parničnog troška, a jer je tužitelj izgubio ovaj spor u cijelosti.

42. Odluka o naknadi parničnog troška tuženiku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1., čl. 155., čl. 158. st. 1. i 164. st. 1. - 4. ZPP-a, a imajući u vidu da je tuženik uspio u ovom sporu u cijelosti. Tuženiku je kao potreban priznat i dosuđen trošak šumarskog vještačenja u iznosu od 3.225,00 EUR, te izrade pisanog očitovanja vještaka u iznosu od 145,12 EUR i troška pristupa vještaka na ročište u iznosu od 25,00 EUR, odnosno ukupno 3.395,12 EUR na ime troška šumarskog vještačenja, te trošak zastupanja tuženika po punomoćniku odvjetniku. Trošak zastupanja tuženika po punomoćniku odvjetniku odmjeren je sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore, te imajući u vidu vrijednost predmeta spora od 554.914,06 EUR, te je tuženiku priznat kao potreban i dosuđen trošak zastupanja tuženika koji se sastoji od sastava odgovora na tužbu i podnesaka od 26.06.2025. i 22.10.2025. (Tbr. 8/1), te zastupanja na ročištima od 06.10.2021., 10.12.2025., 18.03.2026. i 16.04.2026. (Tbr. 9/1) od po 4.174 bodova za svaku radnju, te za zastupanje na ročištu od 05.11.2025. (Tbr. 9/5) od 50 bodova, što ukupno iznosi 33.442 boda. Uz vrijednost jednog boda s paušalom od 2,00 EUR, to ukupno iznosi 66.884,00 EUR, a uz PDV od 25% u iznosu od 16.721,00 EUR, to ukupno iznosi 83.605,00 EUR. Uz trošak šumarskog vještačenja, to ukupno iznosi 87.000,12 EUR, te je upravo ovaj iznos sud dosudio tuženiku kao u izreci ove presude u točci II. Sud je tuženiku temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a i čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24 - dalje: OZ) na ovaj iznos dosudio i zateznu kamatu tekuću od presuđenja do isplate, a visina kamatne stope određena je temeljem odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a jer se radi o "ostalim" odnosima.

43. Primjenom odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a sud tuženiku nije dosudio naknadu za sastav podneska od 15.02.2021., a jer je tuženik toga dana podnio odgovor na tužbu, a za koji mu je dosuđena naknada.

U Zagrebu, dana 27. svibnja 2026. godine

Sutkinja

Ivana Galić

Uputa o pravu na podnošenje pravnog lijeka:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana računajući od dana objave iste, odnosno u slučaju iz čl. 335 st. 11. ZPP-a od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, za županijski sud, pisanim podneskom.

DNA:

1. Pun. tužitelja - uz rješenje – nalog tužitelju za plaćanje sudske pristojbe na presudu u iznosu od 663,61 EUR

2. Pun. tuženika